Nase Novine, May 16, 1985

              ши га ш
a h je generacuja na kojoj svijet
ostaje zadovoljna'7 Pod tim na-slovo- m
ovih su dana objavljem
rezultati istrazivanja medu mladima Ju-goslav- ije
koje je, za potrebe japanske vla-d- e,
sredinom proile godine obawo tim
ankelara naSe renomirane spccijalizirane
ustaiiove ZITCLMA iz Zagreba. Da
odmah razjasmmo nedoumicu koju moze
izazvati Cinjenica sto sejapanska vlada za-mm- a
za probleme jugoslavenske omladi-n- e
ovo je vec trece takvo istrazivanje
koje Japanci narucuju od nas, ah lstodo-bn- o
1 od nekih drugih zemalja svijeta
Anketom su obuhvateru mladi u dobi od
18 godina do 24 godine, i to iz Velike
Bntanije, SR NjemaCke, SAD, Francuske,
Svicarske, Svedske, Filipina, Juzne
Koreje, BraziJa, Jugoslavije i Japana.
Istrazivanja su obavljena na repiezentati-vno- m
uzorku od 1100 mladih svake od
navederuh zemalja, i to metodom dire-ktno- g
intervjua
Za§to (ni)su zadovoljni
Ve£ i sama cinjenica Sto de se ladno,
strucno l urusneno ponasanje mladih na-vede- ne dobne grupe osje£ati gotovo do
2030. godine, dovoljan je motiv da se
ovakva istrazivanja sustavnije (i u nas)
provode. Saznanja o generaciji na kojoj
zemlja ostaje nisu samo konsna nego i
neophodna — zakljuCak je radne gru-pe
ZITCEMA-- e na 6elu koje je bila mr
Vlasta Kroflin-FiSer- . Rezultati ankete
upuSuju na konstataciju da su mladi Ju- -
Anketa o (ne)zadovoljstvu omladi-n- e
u 11 zemalja pokazuje da se
mladi Jugoslaveni u svojim razmi§-Ijanjim- a
i pogledima na zivot razli-kuj- u
od svojih vrsnjaka u svijetu —
DruStveni interes ispred osobnog
zadovoljstva
goslavije u nekim svojim razmiSljanji-m- a
i pogledima na iivot drukciji od svo-jih
vrSnjaka iz drugih zemalja. Ali, kre-nim- o
redom.
Odgovarajudi na pitanja o osobnim
ciljevima u zivotu, najzastupljenija je ka-tegor- ija
,,zivjeti kako se meni svida". U
tome prednjaCe mladi Svedske s gotovo
90 posto odgovora, dok su se Japanci za
to opredijelih u samo 43 posto slucaje-v- a
(Jugoslaveni 61 posto). Dok je kod
ostalih kao jedan od ciljeva u zivotu
odgovor „raditi za dobrobit druStva", tek
na posljednjem mjestu, kod mladih Ju-goslavije
on zauzima drugu poziciju (18
posto). „Ste6i polozaj u druStvu" na tre-6e- m
je mjestu interesa mladih iz Jugo-slavije,
SR Njemadke, Francuske i Velike
Britanije, dok kod Svedana, Japanaca i
mladih u SAD cilj nema vede vainosti.
Na Cetvrtom je mjestu za Jugoslavene ka-tegori- ja
„obogatiti se" (6 posto), dok je
za Japance to na drugom mjestu (38
posto) kao i za mlade u SAD (15 posto).
Sto sve moze pru£iti osobno zadovolj-stvo- .
Mladima iz Jugoslavije najvece oso-bno
zadovoljstvo donosi druZenje s prija-teljim- a
jednako kao i mladima iz drugih
zemalja. Slijedi bavljenje sportom, odno-sn- o
hobijem, a onda boravak u krugu obi-telj- i.
Ovo posljednje naiizraienije je kod
Amerikanaca (76 posto), a najmanje kod
Japanaca (20 posto). Mladi Japanci i Sve-da- ni
vrlo malo zadovoljstva nalaze u uCe-nj- u
i radu za dobrobit druStva (1 1 posto),
dok je kod Jugoslavena ovaj odgovor za-stuplj- en
u 33 posto slucajeva (kod
Amerikanaca 34 posto). „Zaokupljenost
radom" najpnsutnija je kod Svedana (73
posto), dok kod Jugoslavena zauzima
peto mjesto (21 posto).
Skala zabrinutosti mladih pokazuje do-st- a
Sarenila. Jugoslavene posebno brinu
izgledi za dobivanje posla (29 posto), uce-nj- e
(28 posto), opci problemi zemlje
(26 posto) l nedostatak novca
(21 posto). Mlade u SAD najviSe bnne ne-dostatak
novca (53 posto) l dobivanje
zaposlenja (39 posto), jednako kao i mla-de
u Vehkoj Bntamji. Cak 23 posto mla-dih
u SR Njemackoj lzjavilo je da ih niSta
ne brine, ah ih isto toliko navodi da je ne-dostatak
novca njihov najvefr problem.
Svedaru su lzrazito najviSe bez trenutmh
bnga (40 posto), kao i mladi u Svicar-sko- j
(27 posto).
Medu opcenitim pogledima na zivot
vaznu ulogu imaju l stavovi o ulozi mu-Skara- ca
i zene u obitelji Rezultati dobi-ve- m
na temelju odgovora o slaganju ih ne
slaganju s tvrdnjom „MuSkarac bi trebao
zaradivati, a zena ostati kod ku£e i bn-nu- ti
se za obitelj" - lzgledaju ovako.
S torn tvrdnjom slaze se 45 posto Japa-naca,
zatim mladih iz SR NjemaCke
posto), Francuske (23 posto), Velike Br-itanije
(20 posto), SAD (19 posto) Svica-rsk- e
(18 posto), Jugoslavije (17 posto)
ltd. Mladi Svedani se izrazito (89 posto)
ne slazu s navedenom tvrdnjom.
Kako na druStvo u cjelini gledaju mla-di7
U ovome Jugoslaveni znadajno odstu-paj- u
od ostalih. Njih 72 posto smatra da,
osim za sebe, neSto treba uciniti i za dru-
Stvo. Za razliku od toga, mladi u SR Nje-mackoj
(64 posto), Vehkoj Britaniji (59
posto), Francuskoj (58 posto) i Japanu
(54 posto) ocjenjuju da je najvaznije
najprije vlastiti zivot uCiniti zadovolja-vajuii- m.
Na ovo se nadovezivalo i pitanje
da li se mladi ponose Sto su gradani svoje
zemlje. Jugoslavenske djevojke i mladiti
ovdje su daleko ispred ostalih: njih 97
posto ponose se Sto su gradani ove zemlje.
Pozitivan odgovor dalo ie 64 posto
mladih iz SR Njema6ke, shjede Britanci
(59 posto), Francuzi (58 posto), Japanci
(54 posto), Svedani (49 posto) itd. Zani-mljiv- o
je da se 13 posto mladih iz Japana
i 12 posto iz Svicarske uopce nije opredi-jelil- o,
dok 6ak 55 posto mladih iz SAD
i 46 posto iz Svicarske smatra da se ne po-nose
time Sto su gradani svoje zemlje.
Dobrobit zemlje
Zelim uCiniti neSto za dobrobit svoje
zemlje. U ovoj kategoriji bilo je mnogo
neopredijeljenih (SR NjemaCka 38 posto,
Japan 31 posto, Svicarska 24 posto), dok
je pozitivan odgovor dalo najviSe mladih
Jugoslavena 96 posto. Shjede SAD 82
posto, Svedska 76 posto, Velika Britamja
52 posto itd. Onih koji su sigurni da ne
2ele uCiniti neSto za dobrobit svoje zemlje
ima najviSe u Francuskoj 1 Svicarskoj oko
43 posto
Posljednje iz ove grupe pitanja glasilo
je: da li biste ucinili neSto i protiv
vlastitih interesa ako je u pitanju domo-vina- ?
Kategorija onih koji se ne mogu
opredijeliti i ovdje je velika za pojedine
zemlje svijeta. Tako je ovu rubriku bez
odgovora ostavilo Cak 24 posto mladih
Svicaraca, zatim Japanaca (19 posto), Ni-jema- ca
(16 posto), Britanaca (16 posto)
itd. Spremnost na zrtvu za domovinu, a
protiv vlastitog interesa, najizraienija je
kod mladih Jugoslavena. Njih 87 posto
zaokruzilo je odgovor „da". Slijede mladi
iz SAD (70 posto), Svedske (56 posto),
Velike Britanije (54 posto), Brazila (52
posto) itd.
Sve ovo samo je dio objavljenih istra-zivanja
o mladima navedenih zemalja sv-ijeta.
Slijedeci „paket", kakosu nas oba-vijest- ili
u ZITCEMA-- i moze se oCekiva-t- i
sredinom travnja.
Pripremio:
T. BONACl
P0VLACENJE WESTM0RELAND0VE
PARNICE JE P0RAZ DESNICE
(U PITANJU JE PRA VO NARODA DA ZNA ISTINV!)
Inenadno povlacenje optuzbe до-nera- la William Westmorelanda pro-tiv
televizijske kompanije CBS nije
samo 1 1 c in poraz za generala, vec po-ra- z
cijelog ultrade.snicarskog napada
na slobodu stampe
Potjecuci od kompanijskog doku-mentarno- g
filam pod naslovom "The
Uncounted Enemy A Vietnam De-ception"
(Neizbrojivi naprijatelj Vi-jetnams- ka
prevara) parnica je bila —
kao l mnoge druge— dio otvorene de-snicars- ke
kampanje pnsiljavanja no-vina- ra
da ih shjede
Admiral Thomas II Moorer. bivsi
predsjedatelj ZajedtiKkog staba se
fova (Joint Chiefs of Staff") je i]avio
da )e "Veoma raocaran" Westmore-landovi- m pnstankom da se natfodi i-- an suda Moorer ]e bio jedan od ne
koliko bivsih vojnih oficira u Vi jet
namu koji su potpisuali i slab pisnia
kojima se trailo financijska potpora
a Westmorelandovu {larnicu
Nionova admiiiistucij.i je ist]e
rala Moorera i Pentagona kad je ot-k- i
iv eno da jespiiunirao Vijece naeio-naln- e
sigurnosti (National Security
Council), komo je onda na oelu bio
Henry Kissinger, s ciljem da onemo
цис1 pregovore s Sovjetskim Saveom
a SALT I Moorer je sada voda Svjet-sko- g
anti komunistickog saea
(World Anti-Communi- st League)
Henry Kaufman, direktor Centra .a
obranu od kleveta (Libel Defense Re-source
Center) kaze da je parnica pro-tiv
CBS samo jedan od mnogo takvih
slucajeva
Senator Paul Laxalt (repubhkanac
iz Nevade) i najbhzi pnjatelj pred-sjednik- a
Reagana u Kongresu tuzio
je list Sacramento Bee zato sto je ob-javi- o
seriju clanaka o njegovim ve-zam- a
s podzemljom, on trazi 250 mili-jun- a dolara.
Laxalt je sprijecio televizijske
kompanije ABC i CBS, casopis New-wee- k, New York Times i jo§ neke h-sto- ve
da objave slicne clanke o njego-vim
vezama s podzemljem. Sacra-mento
Beeje podigao tuzbu protiv La-xal- ta
optuzujuci ga da je pokusao da
ucjeni l usutka novinare tokom is-tra- ga
cinjenica Taj list trazi odstetu
od 6 l po mihjuna dolara.
Kaufman je lznio da su "konzerva-tivne- ,
dobro poznate, desnicarske
grupe", kao Flour Corporation, Olin
Corporation l Scaife Corporation
utrosile milijune dolara na te parni-c- e
Samo Westmorelandovatuzbasto-j- i
3 l pol mihjuna dolara. The Capi-tal
Legal Foundation je utroSila
ogromne sume novca koje su prilozih
bogati ultra-desmca- n u konst Wes-tmorelando- ve
parnice l trazh da to
mogu odbiti kad budu placali pore,
na dohodak
"Ako Westmorelandova odluka
umanji odusevljenje ovih grupa koje
koriste parnice da ustrase novinske
organizacije, to ce bill pobjeda za
First Amendment", rekao je Kauf-man
(Firts Amendment garantira slo-bodu
govora Sjed. Drzavama — napo-men- a
prevodioca).
Westmoreland je odlucio da tuzbu
povuee nakon sto su dva visoka oba-vjeStaj- na sluzbenika posvjedocila da
je on naredio da se broj vijetnamskih
vojnika smanji za 200 000 kako bi on-dasn- ja administracija kojoj jenacelu
bio predsjednik Johnson mogla da
tvrdi da Sjed. Drzave "pobjeduju".
CBS je odbila da se lzvine Westmo-reland- u
l ponovno lzjavila da je nje-zi- n dokumentarac istinit. Westmore-land
nije dobio nikakvu materijalnu
odstetu.
Ultra-desnic- a je racunala da ce vi-so- ki troskovi parnice prisiliti CBS, Ti-mes
i druge publikacije da prestanu
kritizirati Reaganovu politiku makar
je ta kritika vrlo blaga, osobito njego-vi- h
anti-sovjetski- h, antikomunistid-kih- ,
vojnih priprema. Parnice su
orude u njegovom nastojanju da pn-pre- mi oruzane intervencije Ultra-desmca- ri
su podupirali Reaganovu
odluku da novinan ne mogu da prate
invaziju Grenade i nedavnu odluku
Pentagona o stvaranju grupe "pou-danih- "
novinara koji ce pratiti bu-duc- e amencke invazije.
Ultra-desmca- n podupiru l pismo
koje je nedavno poslao senator Jesse
Helms (repubhkanac iz North Caroli-na)
svojim bogatim pristahcama pozi-vaju- ci
ih da otkupe kontrolni dio dio-nic- a
CBS kako bi on i drugi ultra-raci-s- ti
mogli da diktiraju racisticke anti-radnick- e
i pro-ratnick- e vijesti na te-lev- ii
j l JackC Landau, lzvrsni direktor Ko-nutet- a
novinara a slobodu stampe
(Reporters Committee for Freedom
of the Press) u otovorenom pismu CBS
ie napisao "CBS je odbila siroki,
koordinirani napad pokrenut po is-ti- m omm pohticarima koji su financi-ral- i
Westmorelandovu tuzbu Oni za-govara- ju kontrolu CBS diomca kao
nacin a kontrolu obavjestavanja Oni
su se nadali da ce kaznjavanjem
CBS moci da pnsile druge novinske
organ lacije koje su slabije u svojoj obrani da preno.se njihovo glediste
Da je CBS porazena ih da se povukla
l borbe, mi bismo bill prisiljeni da
se pitamo koja novinska organizacija
je shjedeca"
Pravi cilj nije, razumije se. CBS ih
bilo koja druga novinska organizaci-ja,
vec pravo naroda da zna istinu Mi
ne kazemo da je CBS uvijek istinita.
vec da je napad na CBS bio napad na
sve nas
Tim Wheeler
(-D-aily
World". New York.
preveo S.MJ
SVJETSKA ZDRATSTVENA
ORGANIZACIJA O NOVOM
KONTRACEPTIVNOM SREDSTVU
u ))
Svjetska zdravstvena organizacija
(SZO) objavila je poshje duzeg lspitiva-nj- a da je kontraceptivna "pilula" za ze-ne,
koja se usaduje ispod koze na gor-nje- m dijelu ruke i ostaje djelotvorna
pet godina, sigurna i efikasna Kontra-ceptivn- o
sredstvo u obliku kapsule is-punje- ne
hormonom progestinom, pro-vjeren- o
je na 16 000 zena l u 14 zemalja,
ukljucujuci i SAD Hormon progestina
oslobada se u vrlo malim kohcinama
tokom petogodiSnjeg perioda sprecava-juc- i
ovulaciju l sjeme da stigne do ma-ternic- e.
Kapsula ne sadrzi estrogen, pa
su potencijalna nepozeljna uzgredna
djelovanja sredstva minimalna.
Ispitivanja lzvrSena od vremena kada
je ovaj novi kontraceptivm "sistem"
prvi put pnmjenjen 1967. godine (i usa-vrse- n
u posljednjih 18 godina) pokazala
su da je jedini djelotvorniji metod ste-nhzaci- ja Sterihzacija je nedjelo-tvorn- a
u jednom na svakih 1.000 slucaje-va,
kapsula sa progestinom u tri na
1 000, klasicna kontraceptivna pilua sa
progestinom u tri na 1.000, klasicna kon-traceptivna
pilula kod 30 do 50 zena na
tisucu, a dijafragma kod 100 do 200 zena
na 1.000.
U bilo koje doba tokom petogodiSnjeg
perioda kapsula se moze ukloniti bez
posljedica, a odmah poshje njenog
uklanjanja moze doci do za6eca. Kapsu-la,
nazvahu "norplant" proizvela je
jedna finska farmaceutska kompanija i
ona je u ovoj zemlji odobrena za Siroku
upotrebu pnje dvije godine, a u Sved-sko- j
ove godine.
Ispistivanja su takoder pokazala da
"norplant" ne treba da koriste zene sa
oboljelom jetrom, sa rakom dojke ili
one sa neprovjerenim nenormalnim kr-varenji- ma
iz maternice. Sredstvo se,
isto tako, ne preporucje zenama koje
doje, jer bi male kolicine polnih hor-mon- a
mogle dospjeti u mlijeko.