Novosti, October 31, 1946

              T --
' P m™ 17S ptr--% "vps"
STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak 31 oktobra 1946
NOVOSTI
PubBifeeđ every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Compcmv
In the Croatian Language
ullrittd as Second Clasa Mail Post Office Ottatva
Idai svaki utorak četvrtak i subotu u jeziku
HefSetered in the Oifice for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 4G0S2 CP
20G Adelaide
Telephone:
Department
hrvatskom
Regitry
ADRESA: St W Toronto 1 Ontario
ADelaide 1G42
Dopisi be2 potpisa se ne uvrscuju — Rukopisi se ne vraćaju
Dječji Dom
Hrvatske Bratske Zajednice
Na prošlom zasjedanju Glavnog odbora Zajednice uk
nuti tu tek nekoji nedostaci uprave naročito upravitelja Djcč
jeg Doma brata Kutuzovića
Kaže se da djeca u Domu ne maju ništa o Zajednici n-m- aju
ni to čiji je Dom i tko ih d Domu uzdržava Mnogi od
njih koji su se odgojili u Domu ne samo da nisu članovi Zajed
niče već ne poznaju ni jezika ni porjekla hrvatskog ne znaju
jesu ili ne Hrvati jesu li Hrvati Slaveni ili ne ne znaju čak ni
to fto su to Slaveni itd "U Domu nijo sve u redu" — rekao je
brat Krašić za vrijeme rasprave
Teška je ovo optufba uprave i upravitelja Dječjeg Doma
Joi vHe ovo je optužba koja ne isključuje dijela krivice i Iz-vršnog
i Glavnog odbora Zajednice koji treba da nadzire Dom
i poslovanje u Domu
Sramota je -- da naša djeca u Dječjem Domu Zajednice ne
poznaju Zajednice ni svog porjekla Sramota je da nekoja od
njih ne poznaju ni hrvatskog jezika i da se mnoga od njih stide
svog hrvatskog odnosno slavenskog porjekla Nisu to djeca
kriva Krivi su odgojitelji Krivo je sadanje skučeno stanje i
podvojenost na vrhovima Zajednice
Tom nesredjenom stanju i to) samovolji upravitelja Dječ-jeg
Doma treba stati na kraj Toj nehajnosti Izvršnog odbora
napose glavnog predsjednika koji zajedno sa upraviteljom
Doma noei glavnu krivicu treba podrezati krila i postaviti
stvari u Domu u svoj red
Dječji Dom Hrvatske Bratske Zajednice nebi smio biti niči-ja
prćija još manje mjesto za udobno namještenje i lagodan
život upravitelja U Domu su smještena djeca umrlih roditelja
Zajednice On treba da im te roditelje zamjeni On treba da
bude dom i ognjište njihovo On treba da im zamjeni kuću u
kojoj su govorili materinjim jezikom u kojoj su učili taj jezik
U Domu ih se treba podučavati o njihovom porjeklu Treba ih
uzgajati tako da danas sutra budu dostojni članovi Zajednice
i ljudkog društva — da budu ponos Zajednice Medju njima
treba uzgajati ljubav prema narodu svom od kojeg su potekli
Oni trebaju više znati o Zajednici i o borbenoj historiji našeg
naroda Od njih se ne smije stvarati šbvene vjerske fanatike
i neprijatelje progresa već ljude koji će danas sutra biti od
koristi ljudskom društvu zemlji svog rodjenja i zemlji svog
porjekla — narodu kome pripadaju i koji Ih je podigao u životu
Kako smo rekli mi ne krivimo za današnje stanje u Dječ-jem
Domu samo upravitelja akoprem on nosi glavnu odgovor-nost
Zajedno s njime mi krivimo i djelu Upravu Doma i Izvrš-ni
odbor Zajednice Svi oni noee dio krivice jer su po članstvu
postavljeni da paze na tekovine Zajednice medju koje spada
i naš Dječji Dom
Prosvjetni Odbor Zajednice koji se prema izvještaju ured-nika
Zajedničara brata Vukelića nije sastao već godinu da-na
takodjer nosi dio krivice Zar taj prosvjetni odbor koji je
spao na mrtvu točku i kojeg muči besposlica nema načina da
proširi svoj djelokrug rada i na naše pitome Zar nebi bila
dužnost tog odbora i to da prvenstveno kod naših pitomaca
podigne svijest i znanje o Zajednici Zar je kada koji član tog
odbora održao pitomcima predavanje o Zajednici ili da li je
kada koji napisao posebni članak upućen na naše pitome
Mi za to ne znamo I onda zar se od naših pitomaca u Dječjem
Domu nemože izgraditi rezervu i za činovništvo i za rukovodio-ce
u Domu i Zajednici Zar mi uzdržavamo Dom tek za to da
ishranimo naše pitomce i da ih onda puštamo na milost i ne-milost
javnog života? Ako je svrha Dječjeg Doma samo to da
djeca umrlih zajedničara imaju samo krov nad glavom a ne
pored krova i odgoj u našem narodnom duhu onda nam tak-vog
Doma nije ni potrebno jer krov nad glavom se može naći
i u državnim odgajalištima
Članstvo Zajednice zahvalno je uredniku Zajedničara
VukeUću i ostalim Glavnim odbornicima koji su istakli stvar-no
slanje u Dječjem Domu i podvrgli ga konstruktivnoj kritici
Kako će današnji Izvršni odbor rješiti to pitanje i da li će
ga moći rješiti do konvencije mi dvojimo Zaključak koji je
stvoren na sjednici glavnog odbora je po našem mišljenju do-bar
On je dobra opomena — ali samo opomenuti a ne ujedno
pružiti i mogućnost upravi i upravitelju da naobrazbu u Domu
preuredi prema vremenu i stanju u kojem se nalazimo da
preurede pravilnik i poslovnik bojimo se da od sve te opome-ne
neće biti ništa Ostat ćo po starom
Ckmstvo Zajednice će morati na budućoj konvenciji pos-vetiti
posebnu pažnju Dječjem Domu Trebati će temeljito prou-čiti
sadanje stanje i mogućnosti Trebat će se postarati za va-ljane
pedagoge i preurediti pravila Dječjeg Doma tako da
odgovaraju i Zajednici i duhu vremena
škoKka djeca u Pittsburghu pod
godišnje Starim nici Pittsburgha KOME
£2k u Sa a
Na 5 srpnja na prvoj stranici
pariške novine "Liberation" se u
vezi s pokusom atomske bombe
kod otoka Bikini pojavio članak
oi Luciena Kaste pod naslovom:
"Ona pripada truslotima" Kaste
piše:
"Poslije vatrometa puštenog u
nebesa potok tipografskih boja
lije se danas na otok Iiikini pre-tresaju
se razlozi posljedice re-zultati
neuspjeha govori se o ne-potpunom
uspjehu i najzad o us-pjehu
ovog pokusa
Predvidjaju rizik budućih po-kusa
govore o svemu govore sve
i ne govore ništa Ne govore ni-šta
zato što ne spominju ono glav-no
i jedino o čemu vrijedi govo-riti:
ne goore o tome da atomska
bomba ne pripada ni Americi ni
Ujedinjenim Nacijama nego pri-pada
trustovima"
Stvarni gospodari atomske bom-be
navodi Kaste jesu tri moćna
trusta: medjunarodni koncern ra-diu- ma
i urana koji liferuje širo- -
ine električna kompanija Wch-tinghou- sa
u čijim rukama je
(koncentrirano čišćenje sirovina i
njihova preradba u metalni uran
i onda kemijski trust Dupont de
N'emur koji izradjuje atomske
bombe
Medjunarodni koncern radiuma
i urana faktički predstavlja vla-snika
svih izvora uranovih rudača
u kapitalističkim zemljama On
kontrolira proizvodnju atomske
bombe kod njezinih izvora jer
ima pravo prodavati ili zabranji-vati
prodaju sirovina koje su po-trebne
za njezinu izradbu
Sve do godine 1939 taj se kon-cern
bavio isključivo radiumom
On je postepeno usvajao izvore
sirovina da ograniči proizvodnju i
poveća cijenu radiumu koji je
potreban za medicinske svrhe
Njegovi dohodci su rasli na račun
patnja bolesnika oboljelih od ra-ka
Koncern je prigrabio izvore
radiumovih rudača u Kanadi za
tim rudnika Katange u belgij-skom
Kongu i faktički monopoli-zirao
svoj plijen radiuma u kapi-talističkim
zemljama
Ali budući da De radium obično
nalazi u rudačama aajedno sa ura-no- m
to je veći dio uranovih izvo-ra
takodjer postao lasniitvo
koncerna
Godine 1939 poslije toga kako
su se pojavile mogućnosti iskoriš
tavanja atomske energije koncern
je brzo pokupovao pojedine izvore
urana koji su se joi nalazili izvan
njegove kontrole
Američki elektrotehnički trust
Westinghouse rjeiio je u svojim la-boratorijima
jedan od najtežih pro-blema
koji je povezan s dobiva-njem
atomske energije — problem
čišćenja metalskog urana Uran
ne smije u fiebi sadrlavati ni je-dan
desetomilijunski dio stranih
primjesa da bi se mogao iskoristi-ti
za dobivanje atomske energije
Firma Vestinghouse u sporazu-mu
sa vladom SDA primila je na
sebe tokom rata obavezu da će
ostvariti čišćenje urana u proiz-vodnim
razmjerima ali pod uslo-vo- m
da se vlada neće obraćati na
konkurentske firme i da će ruko-vodioci
trusta sudjelovati u ruko-vodjen- ju
svih znanstvenih radova
na području atomske energije
Napokon moćni kemijski trust
upiru soje učitelje koji su izašli
se dUe ovakvoj solidarnosti djece
jNi-i4- r IvJT fAtllirfojvWi MSKA BOMBA
Dupont koji izravno ili neizravno
kontrolira veći dio američke ratne
industrije i koji je tijesno pove-zan
s najvažnijim medjunarodnim
kartelima dobio Je kao Sto je po-znato
preko generala Leslie
Grovsa materijal za izgradnju
tvornica za atomske eksplozivne
materije Klingtonu (država Ten-nes- e)
i u Henfordu (država Wa-shingto- n)
Na insistiranje Duponta u spo-razum
koji je bio potpisan s mi-nistarstvom
vojske za ovu izgrad-nju
bila je unesena jedna točka
koja obavezuje da će poduzeti sve
potrebne mjere kako bi se firma
zaititila od mogućih šteta Vlada
SDA je na neodredjeno vrijeme
osigurala firmu Dupont izuzetnim
pravom proizvodnje atomskih
bombi Osim toga njoj se prepu-šta
tokom 30 godine od vremena
pokusa i ispitavanja privrednih
procesa koji su osnovani na atom
skoj energiji izvanredno pravo
komercijalne eksploatacije ovih
procesa
Na taj način medjunarodni kon-cern
radiuma i urana kontrolira
sirovine firma Vestinghouse
kontrolira preradbu i čišćenje
atomskih materijala firma Du- - j
pont proizvodnju atomskih bom-ba
Kako izjavljuje Kaste dovo-ljan
je sporazum ove "velike tro-jice"
da bi se stvorio otporni
trust neizmjerne moći i ogromnog
upliva kod odredjivanja sudbine
svijeta
Mora se osim toga uzeti u obzir
da su ova tri američka trusta po-vezana
sa trustovima drugih kapi
talističkih zemalja pod pokrovi
teljstvom medjunarodnih kartela
uloga kojih je tako jasno odkri-ven- a
iskustvom proilog rata
Kaste smatra da kao rezultat taj-ne
igre kartelnih uzajamnih odno-sa
njemački monopolistički tru-stovi
I G Farbenindustrie KrunD
i kemijski trust Schering mogu
imati a možda čak već imaju
tajnu atomske bombe
U situaciji koju je tako slikovi-to
prikazao Lucien Kaste primje-ćuju
se u posljednje vrijeme neke
promjene s
Na 5 lipnja objavili su predstav-nici
američke komande da je fir-ma
Dupont koja je izgradila I
eksploatirala državnu tvornicu
atomske materije u Henfordu za-molila
da se rjeii obaveza u pita-nju
eksploatacije ove tvornice i to
radi toga Sto je ona tobože za-interesirana
u glavnom u razvit-ku
kemijske a ne energetske in-dustrije
U vezi 8 tim komanda je
već javila da je drugi monopoli-stički
trust General Klectric
pristao preuzeti tvornicu i njezin
KUDA ODLAZI GRADJEVNI
MATERIJAL?
Toronto 30 Okt — Nekoji pos-lanici
kritiziraju vladu premijera
Kinga da gradjevni materijal ko-ji
je toliko potreban za gradnju
stanova odlazi za gradnju manje
važnih industrijskih naprava i tr
govačkih zgrada Ti poslanici op
tužuju vladu da 93 posto od raspo-loživog
gradjevnog materijala od-lazi
za takvu gradnju dok se za
stanove povraćenim vojnicima i
drugim daje samo 7 posto
na Štrajk za policu plaće od $400
sa stojim učiteljima A
rad počevši od 1 rujna 194G go-dine
Za sada je još teško ustano-viti
č'-m- e je izazvana ova promje-na
američkih monopola No svaka-k- o
neki razlozi za to postoje
Tako imamo još jednog od
stvarnih "gospodara" atomske
energije u Sjedinjenim Državama
Javni uticaj ovih gospodara mo-žemo
odokritl ne samo u metoda-ma
kontrole nad atomskom energi-jom
unutar zemlje nego I u ame-ričkim
predlozima o organizira-nju
medjunarodne kontrole koje
je podnio Bernadr Baruch komisiji
za kontrolu nad atomskom enrgi-jo- m
u organizaciji Ujedinjenih
Nacija
Odgovarajuće točke Haruchovog
plana se u suštini svode na to da
bi se predvidjeni medjunarodni
kontrolni organ kojeg su već
Amerikanci prozvali ADA (Ato-mi- c
Development Authority —
Uprava Atomskog Razvitka) pre-tvorio
u svoje vrste medjunarodni
kartel koji bi bio monopolnim
vlasnikom svih izvora urana to-ri- ja
i drugih materijala koji pred-stavljaju
izvore atomske energije
u čitavom svijetu Još više ADA
mora imati izuzetno pravo pobje-da
stvaranja i eksploatacije pro- -'
izvodnje urana 235 plutonija i
drugih sličnih materijala
Dovoljno je poznata uloga mo-nopolistič- kih
trustova Progresi-vni
dio američke štampe pretre-sajući
probleme atomske energije
i medjunarodne sigurnosti upozo-rava
Javnost na ovu stranu pita-nja
Tako na primjer revija PM
u uvodniku piše:
"Postoji opasnost da atomska
energija umjesto donafenja kori-sti
čovječanstvu dospije u ruke
monopolista koji pripremaju ubo-jito
oružje"
Istaknuti braiilijski naučenjak
profesor univerziteta San-Paol- o
Mario Schenberg pisao je 5 srp-nja
u progresivno katoličkom
tjedniku "Journal de debats" slije-deće:
"Primjenjivanje atomske ener-gije
za mirne ciljeve u kapitali-stičkim
državama može dovesti do
Jo5 veće hiperprodukcije i na taj
način stvoriti JoS veće poteškoće
za kapitalizam i za političare koji
brane interese kapitala
"Potpuno Je druga situacija u
fovjetskom Savezu i drugim dr-žavama
gdje se raivija ekonom-ska
demokracija U atomsku
energiju realno su zainteresiran!
samo oni narodi koji će moći ra-zvijati
svoju privremenu proizvod-nju
bez svestranog ometanja ka-pitalizma
koji se nalazi u egoniji
Doba atomske energije trail tek
eru socijalizma "
Kapitalistički monopoli teže za
tim da pretvore najveća otkrića
savremene nauke koja mogu po-stati
neprocjenjivim blagom čita-vog
čovječanstva u svoje privatno
oružje borbe za gospodarstvo nad
čitavim svijetom Ali kako je
primijetio na zasjedanju komisije
za kontrolu :ad atomskom ener-gijom
Ujedinjenih Nacija pred-stavnik
Poljske 0kar I-an-ge
koji je podupirao sovjetske prijed-loge:
"Nikakva privremena pred-nost
ma bilo kod koga se ona
momentalno nalazila neće održati
pobjedu nad voljom naroda u borbi
sa očuvanje svoje slobode"
("Nofoje Vremja" 11 srpnja)
Ilija Erenhurg o
Mirovnoj Konferenciji
Ovaj članak Ilije Krenburga pi-a- n
je nešto prije nego su delegati
na Mirovnoj Konferenciji u Parizu
za r-i- li svoj rad odnoseći se na
r-ro-ne
ugovore Italiji Madjar-Eko- j
Rumunjskoj Bugarskoj i Fin-skoj
Ali ono o čemu on piše vri-jedi
i dana jer nam odkriva stva-ri
koje su odgovorne zaito se kon-ferencija
razvijala tako sporo
I'anz — U Londonu se nalazi
n-- ki čudnovati klub za "proučava-nje
puževa" Aristokratski članovi
kiuba se sastanu u večer piju ra-kj- u
i dive se puževima čitao sam
o tome u londonskom News Chro-out- e
Izgleda da članovima tog
kluba dosadjuje s-- to jedna stvar
' to — jednolikost Puževi se nez-naj- u
utvarati a i strašno su spori
Ja bi toj gospodi savjetovao da oti-dj- u
u Luxembourg palaču (gdje se
održavala Mirovna Konferencija
— nap prevodioca) pa će tamo
naći više utvaranja izmišljotina i
novotarija Poslije više od dva mje-seca
nekoji delegati su mnogo za-posleni
jednom zadaćom — zadr-žavanjem
rada konferencije
Ti delegati su zauzeti izumjeva-nje- m stotina "nadopuna" koje u
stvari znače lanci za vezanje ruke
jednim narodima po drugima Pa
čak ako se koja takva "nadopuna"
i odbije ona će ipak Dostići neka
kav cilj — zadržati će rad konfe
rencije — jer u Luxembourg pala-či
ima takvih ljudi koji žele osta-viti
svijet bez mira koliko je naj-više
moguće
Kad bi nekim čudom došao je-dan
stanovnik sa druge planete
nikako nebi mogao vjerovati da je
na konferenciji gdje ljudi koji su
zajedno porazili fašizam nastoje
uspostaviti mir u Europi Na pro-tiv
takav stanovnik sa druge pla-nete
došao bi do zaključka da pri-sustvuje
sudnom danu gdje jedan
svemogući i uobraženi predstavnik
Australije odredjuje sudbinu sta-rog
kontinenta Izgleda da nema
niti jedne potankosti u životu Ru-munjske
i Bugarske u koju aus-tralijs- ki
delegat nebi bio zaintere-siran
U početku sam dršao da su
napori Australije za ovakvo stano-vište
na konferenciji činjeni tem-peramentom
II V Evatta čovjek
6i ne može misliti da je njemu mo-guće
umiriti se Onog istog časa
kada se konferencija otvorila us-tao
se govorio i protestirao No
nije tu u pitanju lični karakter
Mr Evatta U stvari on je otišao
kući ali australijska groznica se
i dalje osjećala: Mr Hudson ili Mr
Beaslev takodjer australijski de-legati
se uopće u ničem ne razliku-ju
od Evatta
Ponekada su i drugi zamijenili
Australce Nova Zelandija je izne-nadno
pokazala izvanredni interea
za Balkan ili je pak kanadski de-legat
održao strastveni govor o
Rumunjskoj kao da se Bukarešt
nalazi negdje u Manitobi Ili se
pak Južna Afrika pokušala poka-zati
kao stručnjak za sjeverno-- eu-ropske
probleme Govor poslije
govora "nadopuna" poslije "nado-pune"
U Francuskoj postoji neka čud-novata
profesija — siromašni pi-sac
piše novelu koja se zatim
štampa kao djelo neke bogate li-jene
i tupe osobe U Luxembourg
palači čovjek često nailazi na dje-la
bogatih a potpisana imenom
njihovih siromašnih rodjaka Mo-žete
za sigurno znati još unaprijed
kada god jedan odbor ili pododbor
Na zasjedanju Britanskog Za-natsko
Unijskog Kongresa ogrom
nom većinom je usvojena rezoluci-ja
za prekid odnosa sa fašističkim
režimom u španiji Za rezoluciju
je glasala delegacija koja pred-stavlja
4534000 članova Oko
11391000 članova predstavljaju
on! koji su glasali protiv
Vodstvo laburitske vlade se iz-nenadilo
ovakvim rezultatom gla-sanja
po pitanju španije Premijer
Attlee je rekao da će prekid odno-sa
još više "pojačati položaj Fran-ka
španiji" u čije poslove se Bri-tanija
"ne želi" miješati Njegova
vlada ima sad odlučiti da po pi-tanju
španije ispunjuje volju nad-mašn- e
većine članova zanatsko
unijskog pokreta i ostalog naroda
Britanije ili će pak i u buduće vo-diti
politiku britanskih bankira i
industrijalista koji španiji ne
žele nikakve promjene
Vodje Labor Partije i vlade ok-rivljuju
komuniste za ovu rezolu-ciju
govoreći da je to dio njihove
propagande zanatsko unijskom
pokretu Za vrijeme debate po ovoj
rezoluciji delegati su odgovarali
laburističkom vodstvu da vlada ne
raspravlja nekoje paiagrafr ugo-vora
na kojima su se ranije složili
ministri vanjskih poslova Critani-j- e
ili Sjedinjenih Država uvjek će
se n?ći ponekoji Australac Novo-zeland- er Kanadijanac ili najmanje
poneki Holander koji će se uporno
protiviti stanovitoj točki Tada će
se dići jedan od britanskih ili ame-ričkih
delegata i govoriti o "pravu
malih naroda" i preporučiti da se
proučava "nadopuna"
Delegate na Mirovnoj Konferen-ciji
posluživali su dječaci — skau-t- i
— donosili novine pakete itd
čak i oni su opazili lukavost (da
budem točniji glupost) nekih de-legata
Neki dan došao Je k meni
jedan mladić i svratio mi pozornost
na Australca koji je razgovarao
sa jednim američkim delegatom
Mladić mi je rekao: "Po svemu iz-gleda
da će ovaj brzo dati nadopu- nu"
Mi sovjetski ljudi nikad nismo
niti ćemo priznati hijerarhiju naci-ja
Ali sada je postalo jasno sva-kome
da u borbi za uspostavu mi-ra
uloge raznih nacija nisu jedna-ke
Godinama se vodio krvavi rat
prije debata u Luxembourg palači
U ono vrijeme nitko nije ni mislio
prozivati zemlje po alfabeti Do-duše
australski vojnici su se bo
rili veoma hrabro Ali je sada pra- vilno reći i to da se gradu gdje
zasjeda Mirovna Konferencija na- lazi trg Staljingrada da je stoti-ne
ulica i trgova gradova oslobo-djen- e
Europe uzelo imena ovog ju-načkog
grada Je li slučajno što
Parižani nisu jedan od svojih trgo-va
ili ulica imenovali nazivom Mel-bour- ne ili Rio de Janeiro? čak i u
diplomatskim aktivnostima čovjek
mora imati neku taktičnost i dok
govori o miru mora se sjetiti ono-ga
koji je zaista otvorio put ovom
miru
Nedavno sam imao priliku pos- jetiti zasjedanje odbora gdje se
raspravljalo pitanje talijanskih re- paracija Digao se kanadski dele-gat
čak bez smiješka na licu i re- kao da se divi "širokogrudnosti
Britanije koja je prepatila više ne-go
ijedna druga zemlja" i koja bez
obzira na to napušta zahtjeve za
reparacije Meni su tog časa došle
pred oči hrpe pepela Djelorusiji
i Ukrajini rane Lenjingrada i ci-jeli
put od Volge do Elbe A što se
tiče "širokogrudnosti" ja sam to u
potpunosti shvatio kada sam doz-nao
da Englezi traže ništa mani
nego 15000000000 dolara Dvo
jim da je Britanija ovome ratu
pretrpjela više nego koja druga
zemlja no ipak njezini zahtjevi su
veliki
Anglo-saksons- kl govori sve više
i sve češće su ispunjavani slijede-ćim
riječima: "Pravda širokogrud-nost
humanitarnost demokracija
mir" itd Na primjer Amerikanci
su tražili da Rumunjska naplati
oitetu američkim trustovima koji
6u eksploatisall rumunjska uljev-n- a vrela Kanadski predstavnik se
ustao i govorio o slijedećem: "Lič-no
mi nemamo nikakvog interesa
u ovom pitanju ali kao ljubitelji i
sljedbenici pravde podupiremo
američki predlog" Braziljski pred-stavnik
osvrnuvši se na neke ta- -
jinstvene "štete" želi od Italije is-platu
u gotovom On je uskliknuo:
"To traži pravda!"
Ponekada zapaljeni diplomati
postaju i dobri trgovci koji točno
broje ne samo na dolare nego i na
(Nastavak na str 4)
može više optuživanjem komunista
sakriti pred britanskim radništvom
svoje suradnje sa Frankovim reži-mom
Protiv Frankovog režima je
sav miroljubivi narod pa su i bri-tanski
radnici — rekao je jedan
delegat
U drugoj rezoluciji strogo je
kritizirana vanjska politika vlade
premijera Attlee--a Spomenuta je
Grčka Palestina Egipat Indone-zija
i druge zemlje gdje Britanija
izaziva nemire sa svojim trupama
i raznim imperijalističkim agenti-ma
Rezolucija osudjuje prolivanje
krvi i traži promjenu vanjsko
politike koja će se osnivati na ti-jesnoj
suradnji sa Sovjetskim Sa-vezom
i drugim demokratskim
zemljama Britanski odnosi prema
Sovjetskom Savezu su se pogoršali
u posljednjih 12 mjeseci a tome
je najviše kriva politika anglo-američkog
bloka — kaže se u re-zoluciji
Ova rezolucija nije prih-vaćena
jer je tek mala većina od-gla- aa
protiv ali ona je ipak otala
snažna opomena laboritskoj vladi
da milijuni britanskih radnika ne
odobravaju njezinu političku liniju
i da traže radikalnu promjenu
"Prekinite sa fašističkom španijom" - frazi
Britansko-zanats- ki linijski pokret
u
u
u
u
u
u