Novosti, October 31, 1946

              Kampanja Novosti
ADRESA NOVOSTI
: počima 1 novembra !
206 Adeloide St W ' Jeste li se pripremili ?
Toronto 1 Ont
: Jeste li otpočeli radom ?
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God G Broj 992 TORONTO ONT THURSDAY OCTOBER 31 1946 Vol 6 No 992
SOVJETSKI VODJE UPOZORAVAJU NA POTSTREKAČE
NOVOG RATA -
Potpaljivače rata treba
POGLED GENERALISIMUSA STALJINA NA NEKO-JE
MEDJUNARODNE PROBLEME
JUGOSLAVIJA IMA RAZLOGA ŠTO NIJE ZADOVOLJNA
ODLUKOM MIROVNE KONFERENCIJE
London 30 Okt — Predsjednik United Press Hugh Baillie
brzojavno je zamolio generalisimusa Staljina objašnjenje p-nko-jim
pitanjima koja su od posebne medjunarodne važnosti
Svoja pitanja osnivao je na informacijama koje je dobio u raž
govorima sa diplomatima generalima i mnogim drugim upliv
nim ličnostima kada je ispitavao razna mišljenja o radu Mi
rovne Konferencije u Parizu odnoseći se na mirovne ugovore
o sadanjoj upravi u Njemačkoj o budućoj ekonomskoj i poli
ličkoj organizaciji Njemačke o ratnim huškačima itd Sva
avjeUka Štampa se i ovaj puta duboko zainteresirala u odgo
vor velikog vodje sovjetskih naroda i popratila raznim komen-tarima
Pitanja Hugh Bailliea i odgovori generalisima Staljina su
prema izvještaju United Press slijedeći:
ritanje — Slažete li se sa sta-"- 1
novištem državnog tajnika Byrne-R- a
izraženim u svom radio govoru
prošlog petka da postoji ste veća
napetost izmedju SSSR i Sjedinje-nih
Država?
Odgovor — Ne slažem se
Pitanje — Ako postoji ovakva
napetost hoćete li mi reći razlog
ili razloge za to i čime bi se naj-lakše
mogli odkloniti?
Odgovor — Ovo pitanje je uk-ljučeno
u mom prvom odgovoru
ritanje — Predvidjate li da će
iz sadanjih pregovora proizaći mi-rovni
ugovori koji će uspostaviti
skladne odaose medju narodima
koji su bili u ratu protiv fašizma
1 odstraniti opasnost rata sa stra-ne
bivših fašističkih sila?
OdgoTor — Nadam se
Pitanje — Ako ne kakve su
glavne zapreke uspostavi ovako
skladnih odnosa medju narodima
koji su bili saveznici u velikom
ratuT
Odgovor — Ovo pitanje odpada
u pogledu posljednjeg odgovora
JUGOSLAVIJA IMA KAZLOGA
ATO NIJE ZADOVOLJNA
Pitanje — sto je stanovište Ru-sij- e
obzirom na odlučnost Jugosla-vije
da neće potpisati mirovnog
ugovora sa Italijom?
Odgovor — Jugoslavija ima
razloga Ito nije zadovoljna
Pitanje — što po vašem mišlje-nju
danas najviše ugrožava mir?
Odgovor — Zametači novog ra-ta:
na prvom mjestu Churchill i
oni koji se vežu snjime u Velikoj
Britaniji i Sjedinjenim Državama
Pitanje — Ako se takva opas-nost
pojavi kakvi se koraci mora-ju
poduzeti po narodima svijeta za
spriječiti ponovni rat?
Odgovor — Potrebno je odokri-t- i u
i razgolićiti zametače novog ra-ta
Pitanje — Je li Organizacija
Ujedinjenih Nacija jamči integri-tet
malih nacija?
Odgovor — Teško je to do sada
reći
Pitanje — Mislite li da se četiri
okupacione zone Njemačke treba-ju
povezati u skoroj budućnosti
obzirom na ekonomsku upravu ra-di
stvaranja Njemačke kao mirne
ekonomske jedinice 1 tako umanji-ti
teret okupacije četirim silama?
Odgovor — Potrebno je uspo-staviti
ne samo ekonomsku nego
i političku jedinicu Njemačke
Pitanje — Da li mislite da je
sada umjesno stvarati neku cen-tralnu
upravu koja bi bila u ru-kama
samih Nijemaca ali pod kon-trolom
saveznika ito bi omogućilo
Vijeću ministara vanjskih poslova
izraditi nacrt mirovnog ugovora za [
iNjemaeku?
Odgovor — Jest mislim tako
Pitanje — Smatrate I4 u svijet-lu
izbora koji su se ovog ljeta i
jeseni održavali u raznim zonama
da se Njemačka politički razvija
po demokratskoj liniji koja bi da-vala
nadu buduće miroljubive na-cije?
Odgovor — 0 tome nisam sigu
ran za sada
Pitanje — Smatrate li kako je
bilo preporučeno u nekojim krugo-vima
da se odredjenl stupanj nje-mačke
industrije povisi iznad od-redjen- og
stupnja tako da bi se Nje-mačkoj
dozvolilo platiti više na
njezin vlastiti način?
Odgovor — Jest smatram
POTREBNO JE ISKORJKNITI
OSTATKE FAŠIZMA
Pitanje — što bi trebalo učiniti
povrh sadanjeg programa četiriju
velesila da se spriječi Njemačku
da ponovno postane svjetska voj-na
opasnost?
Odgovor — Potrebno je iskorje-ni- ti
ostatke fašizma u Njemačkoj
i demokratizirati ju što je najviše
moguće
Pitanje — Treba li njemačkom
narodu dozvoliti rekonstrukciju in-dustrije
i trgovine kako bi se mo-gao
sam na sebe osloniti?
Odgovor — Jest treba
Pitanje — Da li se po vašem
mišljenju podržavaju propisi Pots-dam- a?
Ako ne što je potrebno uči-niti
da bi potsdamska deklaracija
postala efektivni instrumenat?
Odgovor — Ne oni se uvjek ne
podržavaju naročito ne na polju
demokratizacije Njemačke
Pitanje — Osjećate li da je veto
prekomjerno upotrebljavan za vri
jeme rasprava medju ministrima
vanjskih poslova i na sastancima
Vijeća Sigurnosti Ujedinjenih Na-cija
?
Odgovor — Ne ne osjećam
Pitanje — što Kremljin sma-tra
kako daleko bi savezničke sile
trebale poći u zatvaranju i sudje-nj- u
manjih ratnih zločinaca u Nje-mačkoj?
Osjećate li da su cdluke
Nurnbergu stvorile dosta snažnu
bazu za ovakvu akciju ?
Odgovor — što će u tom pog-ledu
ići dalje tim bolje
ZAPADNE GRANICE POLJSKE
SU STALNE
Pitanje — Smatra li Rusija za-padne
granice Poljske stalnim?
Odgovor — Da smatra
Pitanje — Kako SSSR gleda na
prisustvo britanskih trupa u Grč-koj?
Osjeća li da Britanija treba
još više grčku vladu snabdjeti sa
oružjem?
Odgovor — Kao nepotrebna
(ovakav je odgovor u ruskom tek-stu
kako je primljen u Londonu)
SAMO 60 DIVIZIJA NE 200 KA-K- O JE TO REKAO CHURCHILL
Pitanje — Kakvo je stanje rus-kih
vojnih sila u Poljskoj Madjar-sko-j
Bugarskoj Jugoslaviji i Au
striji i Sto mislite kako dugo u in-teresu
mira te sile moraju ostati
tamo?
Odgovor — Na zapadu Lj u
Njemačkoj Austriji Madjarskoj
Bugarskoj Rumunjskoj I Poljskoj
Sovjetski Savez ima ovog časa
ukupno CO divizija (pješadijskih i
(Prenos na str 4)
IZJAVA
razgolićiti
GENEKALISIMO STALJIN
odjek" stalTnovog
odgovora u kanadi
Ottavva 30 Okt — Odgovor ge-neralisima
Staljina na 31 pitanje
predsjednika United Press Hugh
Iiaillia pobudio je duboki interes
medju kanadskim narodom Sve
očekuje što će prema izjavi Stalji-na
reći službeni krugovi u Ottawi
ali do sada nema još nikakvog ko
mentara
Medjutim dao je svoju izjavu
vodja Radničke Progresivne Parti-je
Tim lluck On je rekao da iz-java
generalisima Staljina da Sov-jetski
Savez nema atomske bombe
treba Ujedinjenim Nacijama pos-lužiti
kao dokaz za zabranu atom-ske
bombe uništenje proizvedenih
zaliha ovog oružja i staviti izvan
zakona svako daljnje istraživanje
i proizvadjanje atomske energije
za ratne svrhe Izjava generalisi-ma
Staljina jasno govori kako Uje-dinjene
Nacije trebaju atomsku
energiju Iskoristiti isključivo za
mirne svrhe i opću korist naroda
William Kardash jedan od vo-dja
RPP u Manitobi je u komen-taru
Staljinove izjave rekao da je
time još jednoć razgolićena anti-sovjets- ka
histerija Winstona Chur-chill- a
1 drugih reakcionaraca
Vodja CCF partije M J Cold-ve- ll
takodjer je komentirao o od-govoru
generalisima Staljina ali
on se nije izjasnio tako otvoreno
kao vodje RPP Coldvvell još uv-jek
vidi neke tajinstvene razloge
na strani komunista radi kojih je
"nemoguća" opća suradnja i har
monija u izgradnji mira Slaže se
ipak time da su Staljinovom izja-vom
dobili šamar ratni zavojevači
koji javno mijenje u zapadnim
zemljama uvjeravaju da je neiz- -
bježiv rat sa Sovjetskim Savezom
Rim 30 Okt — Pod konac proš-log
tjedna došlo je do jedinstvene
platforme od osam točaka izmedju
talijanskih komunista i socijalista
Na osnovu te jedinstvene platfor-me
komunisti i socijalisti Italije
poći će zajednički u izbore nared-nog
proljeća i tako zajednički ra-diti
na boljem životu naroda Itali-je
Dulje vremena nastojali su des-ničarski
krugovi u socijalističkoj
partiji da osujete to jedinstvo Ra-dili
su svim silama da razbiju je- -
Idinstvo i stvore nepremostivi jaz
izmedju ovih dviju najvećih parti
ja u Italiji Kršćanski socijalisti
uložili su u posljednje vrijeme sve
napore da razbiju realizaciju tak-vog
jedinstva kao najveću garan-ciju
da će u dolazećim izborima
desničarske partije iznijeti pobje-du
Predvidjajući takvu opasnost po
principe jedne i druge partije
STALJINA I PREDLOG M0L0T0VA
ĐUPLESSIS PRIJETI SA
"PADLOCK LAW"
PO OHIČAJU — KIJIVI
KOMUNISTE
Montreal 30 Okt — Premijer
Duplessis se strogo zaprijetio rat-nim
veteranima koji su ovog tjed-na
zauzeli prazne zgrade i u nji
ma namjestili svoje obitelji On
izjavljuje da se ne može trpjeti
takvo "narušavanje zakona i re-da"
pa je spreman protiv beskuć-ni- h
vojničkih obitelji poslati poli
čiju
Svu odgovornost za ulazak voj
nika u prazne zgrade Duplessis
prebacuje na komuniste Ako se ne
prestane daljnjim zauzimanjem
praznih zgrada' Duplessis je rekao
da će se uteći zakonu od 1937 go-dine
i primijeniti zloglasni "pad- -
lock law" Ništa nije rekao žto j
misli poduzeti u izgradnji novih
stanova za beskućne obitelji kojih
ima na hiljade u Montrealu
Narod žestoko osudjuje ovakvu
izjavu premijera Duplessisa Stan-be- ni
problem se ne može rješavati
prebacivanjem odgovornosti na ko-muniste
jer komunisti nisu krivi
što se provincijalna vlada nije po- brinula za dostojne stanove pov-raćeni- m
vojnicima Umjesto gala-me
i prijetnje protiv vojnika i ko-munista
provincijalna vlada je
dužna neposredno stvoriti program
za izgradnju hiljada novih stano-va
pa se neće više ovakvi sluča-jevi
dogadjati
Provincijalni vodja Radničke
Progresivne Partije Henri Gag-no- n
je ovih dana rekao da u Mon-trealu
ima od 200 do 300 praznih
stanova u koje se mogu naseliti
vojnici i njihove obitelji
Demonstracija protiv
terora u Palestini
Philadelphia 30 Okt — Dojduće
nedjelje će ovdje biti upriličena
masovna demonstracija uperena
protiv terora kojeg britanske voj-ne
vlasti vrše nad židovskim sta-novništvom
u Palestini
Parada koja će prolaziti grad-skim
ulicama i nad kojom će letje-ti
zrakoplovi bilježiti će početak
kampanje za prikupljanje 250000
potpisa sa kojima će se tražiti kraj
"nacističkom postupanju sa Zido-vima
u Palestini' '
Odbor koji organizira ovu de-monstraciju
nije sastavljen samo
po Zidovima već i po ostalim Ame-rikancima
U proglasu odbora ee
kaže da brutalno postupanje sa
Zidovima u Palestini nije pitanje
samo Židova On zasjeca u sve slo-bodoljub-eće
narode kao rezultat
nastavka imperijalističke politike
koja zahvaća zemlje sve od Grčke
do Indije
opasnost koja bi se u glavnom os-vetila
ionako teškom životu tali-janskog
naroda jedinstvo izmedju
komunista i socijalista zagaranto-val- o
je bolje izglede za budućnost
talijanskog naroda Ona borba ko-ja
je prevladavala u socijalističkoj
partiji izmedju Pietro Nennl vodje
socijalističke partije 1 ministra
vanjskih poslova i Giuseppe Sara-ga- t
vodje desnog krila u socijali-stičkoj
partiji Izgleda da je zavr-šena
kompromisom I jedan i dru-gi
su se saglasili sa točkama po
kojima je do jedinstva došlo
Glavne točke programa na koji-ma
je postignuto jedinstvo i po
kojem će od sada zajednički pro-voditi
rad jesu:
1) Likvidacija svih ostataka
fašizma
2) Konsolidacija demokrat-ske
republike I narodnih slobod-S- t
i na
3) Industrijalnu reformu —
Sovjetski predlog mira
V M MOLOTOV
POLJACI U ISTOČNOJ
PRUSU!
London (ONA) — Poljaci koji
danas žive u zapadnim dijelovima
svoje nove domovine nesumnjaju
da će tu ostati za uvijek bez obzi-ra
na govor ministra Rvrnesa Oni
grade novu domovinu kaže Peter
Zaremba načelnik grada Stettina
On priča kako je 3000 Poljaka uš-lo
u Stettin 28 aprila 1944 i sada
već ima 110 hiljada Poljaka u Po-ljskom
Stettinu Prema planovima
će se izgraditi velika riječna luka
za dvije i pol godine a moderni
gTad za 20 godina Rusi će vjero-jatno
ostati još pola godine ili vi-še
u jednom dijelu stettinske luke
preko koje prevažaju njemačke
mašinerije u Rusiju Poslije toga
će cijela luka biti pod poljskom
upravom Idućeg proljeća otvorit
će se redovna pruga skelama Iz
Stettina u Trolberg u švedskoj
Tim putem će Stettin biti povezan
sa svim pomorskim linijama svi-jeta
U poljskom dijelu grada vrše se
opravke željezničkih pruga i tram-vaja
uz pomoć 3000 njemačkih
ratnih zarobljenika
ALBANIJA ULA2E PROTEST
RADI POVREDE SVOJE
NEZAVISNOSTI
Beograd 30 Okt — Narodna Re-publika
Albanija uložila je prote-st
protiv Velike Britanije optužu-jući
istu da njeni ratni brodovi
povredjuju albansku nezavisnost
Premijer Albanije Enver Hodža
je u protestnom pismu upućenom
na tajnika Ujedinjenih Nacija is-takao
da su britanski ratni brodo-vi
zašli u albanske vode sa očitom
namjerom da tamo provociraju in-cide- nat
Ulazak britanskih brodo
va u albanske vode je bio nedopu
stiv — kaže se u protestu
nacionaliziranje monopolističke
industrije banaka i drugih us-tanova
uspostavom narodnih
tijela koja će rukovoditi sa ova-ko
nacionaliziranim životom
4) Agrarna reforma — likvi-diranjem
velikih posjeda i ras-podjelom
zemlje medju siromaš
ne seljake Razvijanjem zadru-garstv- a
u poljoprivrednim sek-toru
5) Generalnom povišicom pla-će
svim radnicima
6) Usvajanjem i podržava-njem
takve vanjske politike ko
ja jamči mir i kolektivnu sigur-nost
Odmah po objavi ovako zamaš-no- g
i važnog sporazuma izmedju
komunista i socijalista talijanska
reakcija okupljena oko raznih des-ničarskih
partija graknula je
"Zadnji pokušaji da se razbije to
jedinstvo promašili su" — rekas
je vodja socijalista
tiioinsTui nonisTfi i
SOGIdRblSTR U ITHblill
sigurnosti
SA PLENARNOG ZASJEDANJA UJEDINJENIH
NACIJA
PROTIVITI ĆE SE BILO KAKVOM POKUŠAJU DA SE PRAVO
VETA VELIKE PETORICE UKINE ILI UMANJI
New York 30 Okt — Govor sovjetskog ministra vanjskih
po lova Vjećeslava Molotova na generalnom zasjedanju Uje-dinjenih
Nacija saslušan je sa najvećim interesom i pozornoš-ću
Molotov je medju ostalim ocrtao četiri točke programa za
veopce razoružanje zabranu atomske bombe podržavanje
caitera Ujedinjenih Nacija i pozvao na svestranu potporu na-porima
za čuvanje stabilnog mira i sigurnosti On je ujedno
opomenuo i na razdome silo u svijetu koje radi svojih sebičnih
i imperijalističkih ciljeva pokušavaju izazvati još jedan rat i
oduzeti narodima one tekovine koje je dobio kroz savezničku
pobjedu
Program od četiri točke kojegS
Ujedinjene Nacije trebaju prihva-titi
kao osnovu za spriječavanje
priprema za ponovni rat Molotov
je ocrtao ovako:
"1 U interesu konsolidacije
mira i sigurnosti i u suglasju sa
ciljevima i principima Organiza-cije
Ujedinjenih Nacija general-no
zasjedanje smatra potrebnim
da se snizi razoružanje
"2 U primjenjivanju odluka
o snižavanju naoružanja mora
se na prvom mjestu uključiti za-brana
proizvodnje i opotrcblja-vanj- e
atomske energije za vojne
svrhe
"3 Generalno zasjedanje pre-poru- ča
Vijeću Sigurnosti da
stvori odgovarajuću osnovu ka-ko
bi se pretvorili u djelo cilje-vi
koji su ocrtani u 1 i 2 točki
"4 Generalno zasjedanje po-ziva
vlade svih država da pruže
pomoć Vijeću Sigurnosti u izvo-djen- ju
ove velike zadaće čija je
glavna svrha uspostava stabil-nog
mira i medjunarodne sigur-nosti
a istovremeno služi i in-teresima
naroda jer se sa njih
skida teški teret potrošaka za
naoružanje koje nije u skladu sa
posljeratnim prilikama"
Molotov je zatim zatražio infor-macije
o brojnom stanju savezni-čkih
trupa u prijateljskim zemlja-ma
To je ranije zatražio i Andrej
SJEDINJENE DRŽAVE I VELIKA BRITANIJA RADE
PROTIVNO DGOVORIMA UJEDINJENIH NACUA
New York 30 Okt Bjeloruski
dolegat na generalnom zasjedanju
Ujedinjenih Nacija Kuzma V Ki-sele- v
optužio je Veliku Britaniju
1 Sjedinjene Države da krše čar--
tpr podržavanjem svojih oružanih
sila u zemljama koje su članice ove
organizacije
On je na plenarnom zasjedanju
rekao da je prisustvom američkih
trupa u Kini i britanskih trupa u
Grčkoj Egiptu Palestini Iraku
Transjordaniji 1 Indoneziji prekr-šen
članak čartera Ujedinjenih Na-cija
u kojem se kaže slijedeće:
"Ova organizacija osniva se na
principu jednakopravnosti svih
njezinih članica"
Suvišno je samo govoriti kako
Britrnci i Amerikanci otvoreno na-rušavaju
pravilnik čartera Ujedi-njenih
Nacija kojeg su i oni potpi-sali
Kina je na primjer jedna od
glavnih sila Ujedinjenih Nacija
pa ipak Sjedinjene Države naru-šavaju
njezin suverenitet mješaju
se u njezine unutarnje poslove po
dupiru reakciju protiv demokraci-je
i raspiruju rat kojeg su Ujedi-njene
Nacije dužne spriječavati
NEMIRI U INDIJI NE
PRESTAJU
Calcuta 30 Okt — Borbe izme--
dju Hindusa i Muslimana ne pre
staju Kroz posljednja dva dana
ubijeno je u tim borbama 2C oso-ba
i više od 80 ranjeno Dvadeseti-pe- t
državnih brodova koji su le-žali
usidreni u luci i u kojima se
nalazila hrana uništeno je vatrom
i
Gromyko sovjetski predstavnik u
Vijeću Sigurnosti ali su se Bri-tanci
i Amerikanci oglušili tom
zahtjevu i jednostavno prešli pre-ko
njega Sovjetski Savez je spre-man
dati sve potrebne informacijo
o brojnom stanju svoje vojske u
prijateljskim zemljama pa su duž-ni
to učiniti i ostali saveznici
Molotov se osvrnuo 1 na pitanje
veta i strogo kritizirao kampanju
da se pravo veta ukine ili ograniči
Sovjetski Savez je uvjek dosljedno
slijedio princip medjunarodne su-radnje
i poštovanja čartera Ujedi-njenih
Nacija — rekao je Molotov
Pravo veta zagarantirano je u čar-teru
i Sovjetski Savez će se proti-viti
svakom pokušaju da se bilo
što u čarteru izmijeni
Govoreći o aktivnostima stano-vitih
grupa u Britaniji i Sjedinje-nim
Državama koje se prijete ag-resijom
da bi postigle svoje cilje-ve
za svjetsku prevlast Molotov je
medju takvima spomenuo bivšeg
britanskog premijera Churchilla
koji govori u ime britansko-ameri-čko- g
imperijalizma i predvodi
kampanju protiv Sovjetskog Save-za
Molotov je pri koncu svog govo-ra
naglasio da se u medjunarod-no- j
političkoj situaciji razvijaju
dvije glavne tendencije "Prva ten
dencija je miroljubiva suradnja iz-me- dju
zemalja i naroda koja je u
interesu naroda a druga je za pre-vlast
nad narodom"
Anglo-aricrit- ke vojne snage slu-že
se oružjem na teritoriju nekojih
članica Ujedinjenih Nacija što bi
bilo pravilno činiti samo u bivšim
osovinskim zemljama
"Pravda" o novom pet- -
godišnjem planu
Moskva 30 Okt — Sovjetska
štampa posvećuje veliku pažnju
radovima na novom pet godišnjem
planu ističe njegove uspjehe i kri-tički
opisuje njegove manjkavosti
Prema izvještaju Pravde auto-mobilska
proizvodnja se povećala
za jedan i pol puta u usporedbi
prema prošloj godini Mctalurgij-sk- a
proizvodnja se podvostručila
proizvodnja opreme za uljevnu in-dustriju
se znatno povećala ma-sovna
proizvodnja vagona i loko-motiva
je otpočela pripremljeno
je sve za proizvodnju traktora i
razne poljoprivredne mašinerije
predvidjena je masovna proizvod-nja
mašinerije za laku tekstilnu
industriju itd
Pravda medjutim predvidja da
sve to još nije dalo zadovoljavaju-će
rezultate Naročito je spor pre- -
laz na posljeratnu proizvodnju u
električnoj industriji Ni poljopriv
redna mašinerija se ne proizvodi
onom brzinom kakve su mogućno-sti
Pravda opominje rukovodeće
kadrove da ubrzaju tempo svog
rada naročito u onoj industriji
gdje se osjeća najveći nedostatak