Nase Novine, September 23, 1981

              ,f ,: '"v-r- -j. -- if f l.ii- - il 1 ''i 4 i I V 'I I . ..wla '4 '. ) .
i- -i
1-4- NASE NOVINE, June 24, 1981 £ V
Prviporaz
I
Ima histonjskih dogadaja koji
generacijama ostavljaju dragocjene
poruke. Jedan od tih je i 27. ozujka
1941. kada su narodi Jugoslavije
zadivili svijet time Sto su Hitleru i
Mussoliniju, tadasnjim poroblji-vacim- a
Evrope, na vrhuncu njihove
moci. jasno i odludno rekli: ne-cemo
pakt s faSistima, necemo
izdajnicku vladu. necemo pokor-no- st
i ropstvo.
Povijest je najvecim dijelom
zabiljezila zbivanja tih martovskih
dana, napisano je dosta feljtona i
clanaka, odrzano vise seminara, a
snimljena je u nas i jedna
TV-senj- a. Ipak, ima povjesnicara, i
nasih i stranih, koji i danas, poslije
cetm decenija od tih povijesnih
dana. tragaju za jos neobjavljenim
dokumentima, posebno diplomat-sko- m
prepiskom toga vremena, da
bi kompletirah povijesnu gradu,
upotpunih saznanja o martovskim
demonstracijama i vojnom pucu i
"razgranicili" ucesce pojedinaca i
stranih agentura u njihovu lovu u
mutnome.
Bez sumnje su povjesnidan
pozvani da utvrde cinjenice, ob-jas- ne
motive, bitne uzroke i nepo-sredn- e
povode svega onoga sto se
tih martovskih dana dogadalo u
Jugoslaviji. Sve to ce, svakako, jos
vise svjetila baciti na ovaj povijesni
dogadaj, ah i na sve zakulisne igre
pojedmih stranih sila koje su na
razne nacine nastojale u Jugo-slaviji
osigurati svoje interese i
ostvariti svojo pretenzije i ambicije.
Nema sumnje da ce sva ta istrazi-'anj- a
potyrdlti bitne hos-ioce-niartovski-h
'dogadaja i njihovu
presudnu ul'ogu koja se ispoljila u
snaznom pokretu narodnih masa
protiv izdajnifike i kapitulantske
politike rezima vladajuce burzo-azij- e,
protiv nacionalnog ugnjeta-vanja- ,-
eksploatacije i bespravlja.
Pristupanje trojnom paktu tzv. sila
osovine bila je kap koja je izazvala
dugo uguSivan gnjev svih naroda i
narodnosti, gnjev koji je svoju zuc
izlio u poznatoj paroli "bolje grob
nego rob".
Nezavisnost Jugoslavije bila je
ugrozena joS 1938. godine kada su
Hitlerove trupe uSIe u Austriju i
tako izbile na jugoslavensku grani-c- u
Ratna psihoza zahvatila je
Evropu. Ekonomska kriza se sve
vise zaoStravala zbog ratnih pri-prem- a.
Radnicka klasa i seljaStvo
sve vise su padali u bijedu i
nemaStinu. Polukolonijalni polo-z- aj
Jugoslavije, nerijeSeno nacio-naln- o
pitanje, sve drasticnije
ogranifiavanje sloboda i, uz sve to,
ugrozena nezavisnost samo su
produbljivah politicku i ekonomsku
krizu u zemlji. U tim teSkim
vremenima rezim gusi i one slo-bod- e
izvojevane borbom radnicke
klase i Komunisticke partije Jugo-slavije.
Zabranjuje sindikat, puni
tamnice, otvara koncentracione
logore. Na vidjelo sve vise izbija
strah vladajucih krugova od narod-no- g
protesta, kao i njihova nespo-sobno- st
da brane nezavisan polo-z- aj
zemlje.
Jedini snazan glas u ubranu
nezavisnosti, protiv izdajnickih
planova i povezivanja s nacistima i
faSistima digla je Komunisticka
partija Jugoslavije. Na njezinu 6elu
nalazio se Josip Broz Tito koji je
sjediste Centralnog komiteta prem-jesti- o
u zemlju, odlucno poveo
borbu protiv frakcija, pristupio
osposobljavanju kadrova i utvrdi-vanj- u
jasne platforme zasnovane
na teznjama nasih naroda i narod-nosti.
Jos 1938. godine KPJ je upo-zorava- la
na izdajnicki karakter
tadasnje Stojadinoviceve vlade,
kao i na potrebu priprema za
obranu zemlje. Krajem te godine
CK KPJ donosi rezoluciju u kojoj
medu ostalim piSe:
"Uoci predstojece opasnosti za
Jugoslaviju, osnovni zadatak KPJ
je pokrenuti i organizirati narode
Jugoslav u borbu i obranu
nedierjfvosti i nezavisnosti zemlje,
tfotiv njemafikih i talijanskih
agresora i njihovih ротадаба.
Potreban preduvjet za ostvarenje
tog zadatka jest: obaranje protu-narodn- e
vlade i stvaranje vlade
nacionalne obrane koja ce biti
sposobna organizirati obranu
zemlje i pruziti agresorima nepo-koleblj- iv
otpor".
Pad Stojadinoviceve vlade 1939.
godine nije donio nikakve prom-jen- e.
StoviSe nova vlada Cvetkovic
— Мабек proSiruje veze s faSistic-ki- m
rezimima i zavodi jos zesci
teror u zemlji.
Komunistifika partija Jugoslavije
ponovno ukazuje na opasnost koja
prijeti narodima Jugoslavije. U
partijskom listu "Proleter" u svi-bnj- u
1939. pise da je duznost svih
svjesnih radnika da budu u prvim
redovima za obranu zemlje, a
fasistiCkim imperijalistima poru-fiuj- e
kako "treba da znaju da narodi
Jugoslavije nece dati ni stopu
svoje zemlje i da je u toj borbi
radnidka klasa gotova da podnese
svake zrtve".
Iz ilegalnih stamparija KPJ
izlaze tisuce letaka, proglasa,
kominikea u kojima se Partija
obraca radnicima, seljacima, vojni-cim- a
i gradanima uopce i upoznaje
ih sa stvarnom politifikom situa-cijo- m.
"Sve vise se blizi dan, pisao je
Tito u poznatom kominikeu CK broj
5, objavljenom sljefinja 1941.
godine, kada ce produzavanje takve
politike manevriranja (misli se na
pplitiku rezima Cvetkovic — Macek
— prim, red.) postati nemoguce i
svrsit ,ce se — ako narodne mase to
pravovremeno ne sprijefie — ili
uvladenjem naroda Jugoslavije u
rat ili njihovim porobljavanjem".
i. zaista se pokazalo da je rezim
Cvet kovid — Macek — Kulovec
doveo zemlju na rub propasti
svojom politikom udvaranja tzv.
silama osnovine, s jedne, i Suro-vanje- m
s engleskim agentima u
Jugoslaviji, s druge strane. Vlastita
politika ga je dovela da okonca
izdaju i opredijeli se da potpiSe
sporazum o pristupanju Jugosla-vije
trojnom paktu.
RODA GRCIC
ШШ O E9 'W H rji
(Zenica, juna) — Odavno nismo
iuli tako zu6nu i ostru raspravu,
kao na sjednici PredsjedniStva
OpStinske konferencije SSSRN
Zenica odrzanoj danas (predsje-davalaSabahe- ta
Sadikovic), kad se
raspravljalo o nacrtu drustvenog
dogovora o realizaciji programa
poSumljavanja degradiranih бита i
goleti i sjeci suma na podrucju
zenidke opstine. Socijal istiCki
savez ovog, kad je rijefi o zastiti
dovjekove sredine, jednog od
najugrozenijih industrijskih bazena
u zemlji je u zakljuccima sa ove
sjednice oStro protestovao protiv
sjede, a zalozio se za intenzivnije
posumljavanje na ovom podrucju,
zakazujudi tako "rat" masakru
бита u ovom kraju.
Evropa
S prolje6a 1941. godine
Evropa se potapala pod
plimom brutalnog nasilja
пјетабкод i talijanskog
fasizma. Izgledalo je da
nema brane koja bi zausta-vil-a
vodu rasistickog novog
poretka.' Abisinija je poga-zen- a,
jer osim ekonomksih
sankcija nista drugo nije
poduzeto. Spanjolska je
prodana u krvave ruke
Franka politikom nemije-sanj- a
koja je odrazavala
dileme zapadnoevropske
burzoazije i njen strah od
dubljih druStvenih promjena.
Zatim su jedna za drugom
padale Austrija Cehoslova6-ka- ,
Poljska, Danska, Nor-vesk- a,
Belgija, Holandija, pa
cak i Francuska, takoder
zbog kolebanja i neodlud-nos- ti
vladajucih struktura
zapadnoevropskih zemalja.
Logikom neobuzdanog
ekspanzionizma, opijen tim
ogromnim uspjesima, Hitler
usmjerava svoju, tada vec
uhodanu ratnu masinu
prema Sovjetskom Savezu,
jedinoj zemlji socijalizma u
svijetu koja mu samim
svojim postojanjem pred-stavl- ja
smetnju u ostvarenju
njegovih planova o gospoda-renj-u
svijetom. Planiranje
"Barbarose" po6inje jo§ 18.
decembra 1940. godine,
medutim s akcijom svog
manjeg partnera, Italije,
prema Gr6koj i Albaniji i s
njenim angaziranjem u
Africi, Hitlerovi vojni planeri
osjedaju mogu6nost opas-no- g
djelovanja vakuuma
vojne sile na svom juznom
krilu, na prostoru Balkana.
BALKANSKI FRONT
Zbog toga--u prolje6e 1941.
godine Njemafika bez mnogo
muka primorava reakcio-narn- e
rezime Madarske,
Rumunjske i Bugarske da
pristupe Trojnom paktu i
dozvole ulaz Hitlerovih divi-zij- a
u te zemlje.
U Evropi je tako u torn
momentu Velika Britanija
pored Grcke, koja se bori s
Italjom, jedina zemlja koja
se suprotstavlja ogromno
narasloj sili njemackog
fasizma. Situaciju karak-terizira- ju
britanski naport da
na evropskom tlu i u svijetu
nade saveznike koji bi
omogucili da se na konti-nent- u
Evrope organizira
otpor kopnenim snagama.
S @
— Citav svijet vodi zestoku bitku
za cisti zrak, a mi nemilosrdno
sjedemo бите, jedine fabrike
kiseonika — rekao je na ovoj
sjednici Mensur Serdarevic, pred-sjedni- k
Saveza za zastitu i una-preden- je
Covjekove sredine u
Zenici. — A u Zenici je "fabrika
kiseonika" joS ugrozenija, jer kisi-kan- a
zeljezare "Zenica" troSi
ogramne koliCine kiseonika neop-hodno- g
gradskom stanovniStvu...
GodiSnje se u vazduh Zenice,
pored toga, izbaci 11 hiljada tona
prasine na kubni santimetar i 75
hiljada tona sumpordioksida, ve6e
kolicine kadmija, cinka, olova,
arsena. Takoder, u Zenici 170 dana
vlada sumaglica i 232 dana Cada-vin- a
u toku godine, §to je uzroko- -
prije 40
U takvoj konstelaciji
snaga Britanija габипа na 70
divizija koje bi mogle 6initi
armije Gr6ke, Turske i Jugo-slavije,
to jest na formiranje
nekog novog izdanja solun-sko- g
fronta, koji bi sa tih 70
divizija trebao da bude
uspjeSna brana protiv nje-mack- ih
30 divizija koje je
Hitler izdvojio za taj pravac.
London vec zna za plan
"Barbarosa" i shvada da bi
balkanski front bio ozbiljna
sansa. Sta vise, on u tome
vidi upravojedinu sigurniju
mogucnost da ce se Hitler
uputiti protiv Sovjetskog
Saveza. Zbog toga СегбМ
рогибије svom poslaniku u
Beogradu: "Nastavite da
salijecete, nasrcete, da
zajedate, negativni odgovor
ne primajte. Sad nije vrijeme
za predbacivanja i dosto-ianstve- ne rastanke". Lon
don, dakle, ho6e da габипа
na ono sto jos nema, sto tek
treba stvoriti. Hitler je
racunao na 30 divizija koje je
imao u ruci i koje su ve6 bile
rasporedene u spomenutim
balkansk'im zemljama. On
je, uz to, racunao i na svoj
diplomatski prodor u Beo-gradu,
na zastrasivanja i
ucjene, potkrepljujuci ih
primjerima vojnih uspjeha iz
protekle dvije godine.
Od opredjeljenja Jugo
slavije zavisilo je dakle
mnogo, vrlo mnogo. Citav
daljnji tok rata, pa i njegov
konacni ishod. Nije se radilo
o njenih 28 divizija, niti o
njihovoj operativnoj sposob-nost- i.
Radilo se o strategi-jsk- i
bitno vaznom prostoru,
o stozeru strategijskih
operacija golemih razmjera
oko kojega i na koji su imale
namjeru da se oslone naj-krupn- iji
strategijski planovi i
jedne i druge ratuju6e
strane.
MORALNI POTICAJ
Izdaja kneza Pavla i vlade
Cvetkovic — Мабек, ali i
drzanjeSimovideve vlade, pa
cak i svih vladajucih struk-tura
burzoaskog poretka koje
ce se u toku NOR-- a i
revolucije boriti na strani
okupatora da bi sa6uvali
svoje klasne pozicije, pred-stavlj- a,
dakle, u пајкгШб-nije- m
casu evropske i svjet-sk- e
historije, opredjeljenje
koje bi omogucilo pobjedu
snaga ropstva i mraka,
Ш РИМИШ
vano vehkom aerozagadenosti
ovog grada.
бите i Sumska zemljiSta na
podrufiju opStine Zenica raspro-stir- u
se na povrSini od 27.570
hektara, od cega na visoku sumu
otpada 17.862 hektara (65 odsto), a
na nisku 9309 (34 odsto), dok na
goleti otpada 397 hektara (1 odsto).
Odnos cetinara i liScara u ukupnoj
vrlo nepovoljnoj zalihi iznosi 26:74,
a prosjedne drvne zalihe u visokim
Sumama iznose 254 kubnih metara
po hektaru. U posljednjih osam
godina posjeceno je 958 hektara
visokih suma u zenickoj opstini,
sto je za 118 hektara viSe od plana.
— To je pravi "pokolj" tabrike
kiseonika — culo se na ovom
skupu SSSRN u Zenici.
godina
nasilja i necovje6nosti,
trijumf onih snaga koje bi
Evropu bacile tisucu godina
unatrag.
Nasuprot tome, obaranje
vlade 27. marta od strane
grupe oficira jugoslavenske
vojske i masovne demon-stracij- e,
zapravo masovno
dizanje naroda vodenog
komunistima, koje je stvo-ril- o
uvjete i osiguralo uspjeh
vojnog udara, zna6ilo je
davanje snaznog signala,
moralnog poticaja porob-Ijeni- m
narodima Evrope.
Mase Beograda i drugih
gradova sirom Jugoslavije,
pokazale su da znaju dobro o
cemu se radi i da su za te i
takve ciljeve spremni da se
zrtvuju. One su, vodene
komunistima pod parolom o
obrani zemlje, dalje vidjele
od onih koji su tada bili na
celu zemlje.
Snazna masovna akcija
naroda 27. marta i zbacivanje
izdajnicke vlade primorali su
Hitlera da odgodi svoju naj-vazni- ju
akciju — napad na
Sovjetski Savez, za pet
tjedana. Strategijska situa-cij- a
se tako гпабајпо izmije-nil- a.
Hitler nije samo izgubio
vrijeme, zbog беда su mu
oklopne armije izgubil.e
manevarske sposobnosti u
presudno vaznoj operaciji
kod Moskve. On je zbog
djelovanja oslobodila6kog
pokreta Jugoslavije imao za
sve vrijeme rata otvoren front
na Balkanu, na kojem je
morao angazirati 6itavu
jednu grupu armija.
Dogadaji 27. marta bili su i
dokaz da vladajude strukture
jedne zemlje nisu isklju6ivi i
presudni faktor razvoja poli-ti6- ke
i vojne situacije.
Demonstranti i snage koje
su ih pokrenule bili su ona
sila koja je odlu6ila u defini-tivn- oj
izmjeni odnosa snaga
i u dalnjem odredivanju
pravca kretanja vojno--politid- ke
situacije na ovom
prostoru.
Риб je izvela grupa oficira,
ali su pudisti za jedanaest
dana rata bezgjavo bjezeci
predali zemlju u ruke naj-svirepi- jeg
okupatora kojeg je
nasa zemlja zapamtila.
Demonstranti, to jest snage
naroda predvodene KPJ
iznijeli su na svojim plecima
najtezi rat u historiji nasih
naroda, i zauzeli бавпо
mjesto medu pobjednicima
antifasisti6ke koalicije.
Dimitrije Seserinac
Valja ipak istaci da je u isto
vrijeme (osam godina) poSumljeno
941 hektara, Sto je istina viSe od
planiranog, ali premalo u odnosu
na potrebe ovog kraja "zednog" za
kiseonikom. Tim prije Sto je u
posljednje dvije godine plan
poSumljavanja podbaCen za 6
odsto (planirano 145, a poSumljeno
137 hektara).
Sve u svemu, ostar zahtjev SSRN
Zenice je: da se sjeda бите u ovom
kraju, ako ne potpuno ukine, onda
bar svede na najmanju mjeru, a da
se rapidno poveca posumljavanje.
Od radne organizacije "Gostovic"
iz Zavidovica, koja gazduje Su-mama
na ovom podruCju i svih
drugih (skupStine opStine, elektro-privred- e
i drugih) se trazi da do
1985. godine udruze najmanje
sedam miliona dinara i uloze ih u
poSumljavanje goleti i degradiranih
Suma na zenickom podrucju.
PANESKRBlC