000242a |
Previous | 9 of 18 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
UMJESTO ШЕбЕША ILUZSJE jev za ukidanjem zemljiSnog uma u privatnom vlasni§tvu b je ozivljen. Ne postavljaju Ijoradnici — oni to nikada trazili — nego uglavnom oji se problemima agrara orijski i vjeruju da bi mjera se zalazu potakla brzi razvoj ivredne proizvodnje. menti u prilog torn zahtjevu om su stari i sve se, manje- - svodi na vjerovanje da bi bilo, kad bi bilo". Nasuprot argumenata koji ta vjero-negira- ju ima napretek. Ali se, ipak, okrece i postaje [et javnih rasprava. Karak- - no je da se to uglavnom a u kriznim situacijama kad zda, габипа i s mogucnom eto5cu u donoSenju cak i acajnih odluka. su zahtjev i argumenti koji tkrepljuju dobro poznati — i da u svim prilikama vrlo no odbacivani — valja in, ponovo razmotriti, jer, ako drugo, oni bar kod neupu-mog- u izazvati neke zabune i u skrenuti s pravih na izmi§- - teme i probleme. I2IVOTNIINTERESI пајбебсј i uglavnom jedini lent u prilog spomenutog jva iznosi se tvrdnja da takva ne bi naskodila socijalistiC- - razvoju poljoprivrede i druStva lini te da, samim tim, nema ni ga da se ne prihvati. J nije dogmatska partija i svi znamo da nikada odbaci-takvi- h zahtjeva nije bilo Ivirano dogmatskim razlozima, realno sagledanim zivotnim resima. tgred se moze napomenuti da spomenuta tvrdnja, najceSce lo izrecena, tesKo mogia izor- - ozbiljniju kritiCku analizu. Jer je to taCno, onda su, bez inje, i Marks I svi marKsisticki 3ti6ari poslije njega bili u ioj zabludi tvrdeci — i doka- - ci svojim djelima — upravo 'otno. Uostalom, historija ne ni za jedan sluCaj da se neko ;tvo moglo trajnije stabilizirati i :ati ne vodeci racuna o nuznosti )vitog izgradivanja vladajucih iukcionih odnosa na ukupnom lionalnom planu, dakle i u iu, i na selu. Pomnija udu- - anja i u neka naSa aktualna panja i tendencije kretanja u takoder bi nam brzo i lako June 24, 1981, NASE NOVINE -- 7 NaS individualni sektor ras-pola- ze s vi§e od 400.000 traktora, koji bi svu zemlju privatnih vlasnika mogli preorati za nekoliko dana. A ipak nam i jesenska i proljetna sjetva traju po tri mjeseca, stotine tisu6a hektara ostaju neobradene, a jo§ ve6e povrSine vrlo slabo obradene. Ne ukazuje li to na o6it nesklad izmedu naraslih proizvod-ni- h snaga i izrazito zaostalih produkcionih odnosa na individu-alno- m sektoru пабе poljoprivrede. Posljedice toga vide se i u mnogo бети drugom: u stagnaciji pro-izvodnje koja je posljednjih godina rasla po stopi od 0,3 posto na torn sektoru, u proizvodnoj strukturi koja sve manje odgovara dru5t-veni- m potrebama i u nemogucnosti druStva da uobiiajenim mjerama ekonomske politike takve trendove zaustavi i usmjeri u korisnljem pravcu. RJESENJE BEZ ALTERNATIVE Da li bi se ijedan od tin problema — a prije svega usitnjenost po-sje- da i neorganiziranost proiz-vodnje — mogao rijeSiti ukidanjem zemlJiSnog maksimuma? U predratnoj Jugoslaviji takvog maksimuma nije bilo, odnosno bio je formalno ograni6en na 250 hektara, ali je usitnjenost poljo-privredn- ih gospodarstava ipak bila vrlo izrazita. DoduSe, tadaSnja je Jugoslavia bila industrijski neraz-vijen- a i agrarno prenaseljena. Ali to nije slufiaj, pogotovo ne danas sa zemljama zapadne Evrope.u kojima takoder ne postoji ogranicenje zemljiSnog maksimuma, a poljpri-vredn- a gospodarstva su ipak vrlo usitnjena. ZaSto se ne povecaju? Razlog tome oCito nije u zakon-ski- m preprekama, nego je mnogo dublji. Zna se i da se ta gospodar-stva odrzavaju na povrSini ogrom-ni- m subvencijama i do sada јоб nevideno rigoroznom politikom carinske zaStite. Iz suofiavanja s upravo tim problemima i zbog nemogucnosti da se sagledaju daljnji trendovi njihovog razvoja i visina druStvene cijene, u Holandiji se јоб prije petnaestak godina javio zajtjev za 5irim organiziranjem proizvodnog udruZivanja zemljoradnika u svim zemljama EZT, poznat pod nazivom "Mansholtov plan". Zahtjev je naiSao na nepremostiv otpor evrop- - lice i propao ie. ali ne zbog
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, September 23, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-06-24 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000114 |
Description
Title | 000242a |
OCR text | UMJESTO ШЕбЕША ILUZSJE jev za ukidanjem zemljiSnog uma u privatnom vlasni§tvu b je ozivljen. Ne postavljaju Ijoradnici — oni to nikada trazili — nego uglavnom oji se problemima agrara orijski i vjeruju da bi mjera se zalazu potakla brzi razvoj ivredne proizvodnje. menti u prilog torn zahtjevu om su stari i sve se, manje- - svodi na vjerovanje da bi bilo, kad bi bilo". Nasuprot argumenata koji ta vjero-negira- ju ima napretek. Ali se, ipak, okrece i postaje [et javnih rasprava. Karak- - no je da se to uglavnom a u kriznim situacijama kad zda, габипа i s mogucnom eto5cu u donoSenju cak i acajnih odluka. su zahtjev i argumenti koji tkrepljuju dobro poznati — i da u svim prilikama vrlo no odbacivani — valja in, ponovo razmotriti, jer, ako drugo, oni bar kod neupu-mog- u izazvati neke zabune i u skrenuti s pravih na izmi§- - teme i probleme. I2IVOTNIINTERESI пајбебсј i uglavnom jedini lent u prilog spomenutog jva iznosi se tvrdnja da takva ne bi naskodila socijalistiC- - razvoju poljoprivrede i druStva lini te da, samim tim, nema ni ga da se ne prihvati. J nije dogmatska partija i svi znamo da nikada odbaci-takvi- h zahtjeva nije bilo Ivirano dogmatskim razlozima, realno sagledanim zivotnim resima. tgred se moze napomenuti da spomenuta tvrdnja, najceSce lo izrecena, tesKo mogia izor- - ozbiljniju kritiCku analizu. Jer je to taCno, onda su, bez inje, i Marks I svi marKsisticki 3ti6ari poslije njega bili u ioj zabludi tvrdeci — i doka- - ci svojim djelima — upravo 'otno. Uostalom, historija ne ni za jedan sluCaj da se neko ;tvo moglo trajnije stabilizirati i :ati ne vodeci racuna o nuznosti )vitog izgradivanja vladajucih iukcionih odnosa na ukupnom lionalnom planu, dakle i u iu, i na selu. Pomnija udu- - anja i u neka naSa aktualna panja i tendencije kretanja u takoder bi nam brzo i lako June 24, 1981, NASE NOVINE -- 7 NaS individualni sektor ras-pola- ze s vi§e od 400.000 traktora, koji bi svu zemlju privatnih vlasnika mogli preorati za nekoliko dana. A ipak nam i jesenska i proljetna sjetva traju po tri mjeseca, stotine tisu6a hektara ostaju neobradene, a jo§ ve6e povrSine vrlo slabo obradene. Ne ukazuje li to na o6it nesklad izmedu naraslih proizvod-ni- h snaga i izrazito zaostalih produkcionih odnosa na individu-alno- m sektoru пабе poljoprivrede. Posljedice toga vide se i u mnogo бети drugom: u stagnaciji pro-izvodnje koja je posljednjih godina rasla po stopi od 0,3 posto na torn sektoru, u proizvodnoj strukturi koja sve manje odgovara dru5t-veni- m potrebama i u nemogucnosti druStva da uobiiajenim mjerama ekonomske politike takve trendove zaustavi i usmjeri u korisnljem pravcu. RJESENJE BEZ ALTERNATIVE Da li bi se ijedan od tin problema — a prije svega usitnjenost po-sje- da i neorganiziranost proiz-vodnje — mogao rijeSiti ukidanjem zemlJiSnog maksimuma? U predratnoj Jugoslaviji takvog maksimuma nije bilo, odnosno bio je formalno ograni6en na 250 hektara, ali je usitnjenost poljo-privredn- ih gospodarstava ipak bila vrlo izrazita. DoduSe, tadaSnja je Jugoslavia bila industrijski neraz-vijen- a i agrarno prenaseljena. Ali to nije slufiaj, pogotovo ne danas sa zemljama zapadne Evrope.u kojima takoder ne postoji ogranicenje zemljiSnog maksimuma, a poljpri-vredn- a gospodarstva su ipak vrlo usitnjena. ZaSto se ne povecaju? Razlog tome oCito nije u zakon-ski- m preprekama, nego je mnogo dublji. Zna se i da se ta gospodar-stva odrzavaju na povrSini ogrom-ni- m subvencijama i do sada јоб nevideno rigoroznom politikom carinske zaStite. Iz suofiavanja s upravo tim problemima i zbog nemogucnosti da se sagledaju daljnji trendovi njihovog razvoja i visina druStvene cijene, u Holandiji se јоб prije petnaestak godina javio zajtjev za 5irim organiziranjem proizvodnog udruZivanja zemljoradnika u svim zemljama EZT, poznat pod nazivom "Mansholtov plan". Zahtjev je naiSao na nepremostiv otpor evrop- - lice i propao ie. ali ne zbog |
Tags
Comments
Post a Comment for 000242a