Nase Novine, September 23, 1981

              DETROIT:
' V'Hi''Av'V"l
Jugoslovenska dopunska Skola "NjegoS" iz
Detroita, Michigan odrzavasvoj godiSnji PIKNIK u
nedelju 12, Jula ove godine, na poznatom mjestu
"Sokol Park" 29 milja i Vandajk.
Uz hladna i raznovrsna pica servirat ce se
vru6a jagnjetina i prasetina, kao i raznjid sa
rostilja.
Svira okestar "AVALA". Ulaz $5. Djeca do 12
godina bezplatno.
Pozivamo sve svoje prijatelja da 12. jula
rezerviSu i posjete piknik Skole "Njegos"..
dobro dosli!,
uprava Skole "njegoS
TORONTO:
Kanadsko-Jugoslowensko- g
Dana 1981.
Ovogodisnja proslava Kanadsko jugosloven-sko- g danace se odrzavati 2 dana, u subotu 4, jula
i u nedelju 5. jula; na novom naSem imanju:
"Kanadsko jugoslovenskom rekreacionom centru"
koje se nalazi na Hwy 25 svega 7 milja severno od
Hwy 401.
Pored nasih domacih grupa folklora, peva6a i
orkestara u kultumom programu gostuje 6uveni
ansambl iz Jugoslavije: "Devojke sa Neretve" koje
su za vreme celog boravka u kanadi gosti
udruzjenja "Nikola Tesla", 6iji ansambl 6e takode
nastupiti na proslavi.
Ova nasa proslava je neobiCno гпабајпа Sto
se po prvi put odriava na nasem jugoslovenskom
druStvenom imanju, i Sto ce na nju doci visoki
predstavnici naSe nove i stare domovine.
Pre podne ce biti finale turnira u malom
nogometu za pokal pok. Majora William Jonesa.
Glavni program ce biti u nedelju sa po6etkom
u 2 (dva) sata posle podne. ,posle koga veselje i
igranka do kasne noci. Za gurmane bide jagnjetine
i odojaka na raznju, 6evap6i6a i drugih domadih
specijaliteta.
Ne zaboravite tradicionalni dan 4. i 5. jula
o.g. kada svi putevi vode na proslavu Kanadsko--jugoslovensk- og dana 81., u Halton Hill, tafino 7
(sedam) milja na Hwy 25 severno od Hwy 401.
Dobro doSli na zajednicku proslavu!
Odbor za proslavu Kanadsko-Jugoslovensk- og
dana 1981.
KOI A. KUCU.ZIVOTNO OSIGURANJE RADNU
V'i" 'i I if I V1'
i
June 24, 1981, NA§E NOVINE --9
J NESPOSOBNOST (
Brzausluga— navaSem jeziku. {
{ Dolazimo u vaSukudu. )
J A. TATAR I
J Insurance Agent (
( 720SpadinaAve. Apt. 506 I
I Toronto, Ont.
( M5S 2T9 )
J Tel 960-370- 0 960-38- 80 J
Stvarno sasav rekord
Poslije SSSR-a- , Bugarske i
Rumunjske po redoslijedu je
Savezna Republika Njemaika.
Dakle, treba li nam zaista pri-vred- nih
i drugih predstavniStava u
SR Njemackoj onoliko koliko ih
ima? Sto rade?
Koordinacioni odbor SIV-- a, koji
je na sebe preuzeo tezak zadatak da
zajedno s republikama i pokraji-nam- a
ispita mrezu naSih predstav-niStava
u svijetu, ovaj put je oCito
zagrizao tvrd orah.
U proSloj godini ukupni izvoz
Jugoslavije u svijet iznosio je
8.977,500.000 dolara, a uvoz
15.064,000.000 dolara, pri fiemu je
pokrivenost uvoza izvozom iznosila
59,6 posto. Od te svote na izvoz
Jugoslavije u SR NjemaCku otpada
778,000.000 a na uvoz iz SR
NjemaCke 2.500,300.000 dolara, pri
6emu pokrivenost uvoza izvozom
iznosi31,1 posto. Drugim rijefiima,
SR NjemaCka je zemlja s kojom u
robnoj razmjeni imamo najveci
deficit, iako u toj drzavi imamo 6ak
148 poslovnih jedinica odnosno
privrednih i drugih predstavniStava.
BOGATASl u broju
predstavniStava
U cijelom svijetu Jugoslavia ima
1056 privrednih predstavniStava,
sto je, uzgred гебепо, tri puta vise
nego Sto ih ima SR Njemacka. Ako
bi se sudilo po torn broju, reklo bi
se da smo bogata zemlja. No,
bogati smo izgleda samo predstav-niStvima.
AM da vidimo kako su
rasporedena.
Od 1056 naSih predstavniStava u
svijetu, u zapadnoj se Evropi nalazi
527 poslovnih jedinica. A to je
svjetsko podruCje na kojem Jugo-slavia
ima najveci deficit izvoza
prema uvozu. Po broju predstav-niStava
u zapadnoevropskim
zemljama, na prvom su mjestu SR
NjemaCka i Italija, Sto nekako dode
kao da su najceSca meta zaintere-sirani- h.
Valjda i zato Sto su blizu.
Dalje, u socijalistifikim zemljama i
Kini imamo 344 poslovne jedinice,
a u zemljama u razvoju 185 (u
Milanu ima viSe predstavniStava
nego u cijeloj Africi).
U Evropi nema zemlje koja ima
toliko predstavniStava u svijetu.
Posebno je zanimljivo da se —
kako je to neki dan rekao DuSan
Rakovac, delegat u SkupStini SFRJ
— oko 82 posto jugoslavenskih
predstavniStava u svijetu bavi
iskljufiivo uvozom. Uzgred гебепо
samo za stanarine zaposlenima i
place u tim predstavniStvima
godiSnje odlazi viSe od stotinu
milijuna dolara! Kada bi barem
izvoz iz Jugoslavije u svijet po-kriv- ao
uvoz iz svijeta, to bi se
isplatilo. Ovako, to je pofiesto cisti
gubitak.
l OSIGURANJE
I I №V — ULL II I Ml I za ) mm
I
(
I
. : —
TOURS,
615 Selkirk Ave.
Winnipeg 4, Man.
Phone 586-- 1 886
TRAVEL
1605 Centre St. North,
Calgary, Alta.
Phone 277-262- 6
Da bi se formiralo i opstalo,
privredno predstavniStvo u ino-zemst- vu
mora, prema Zakonu o
poslovanju u inozemstvu iz 1977.
godine, ispunjavati zakonski
minimum da od ukupnog prometa
ostvari 51 posto izvoza, a 49 posto
uvoza. Ako stoji cinjenica da se 82
posto predstavniStava bavi viSe--man- je
iskljufiivo uvozom u Jugo-slavij- u,
znaci da ih toliko radi i
protuzakonito.
hotelskesobeza
direktore
Javna je tajna da neka od tih
predstavniStava sluze pojedinim
radnim organizacijama kao od-skoc- na
daska za rjeSavanje kadrov-ski-h
problema u kuci, pa mnogi
"zasluzni", drugovi, bez obzira na
znanje jezika i sposobnosti,
odlaze tamo na rukovodeca i druga
mjesta da bi zaradili devize ili
podigli visinu buduce mirovine.
Ponekad je to put da se udalji
iovjek koji nekome smeta u radnoj
organizaciji, nekada je to hori-zontal- na
rotacija ljudi, koji u koloni
бекаји na svoj dio inozemnog
deviznog kolaca. Ima i drugih
kombinacija.
Zakonski je propis da nitko u
jednom mandatu ne moze provesti
u inozemstvu viSe od detiri godine.
Medutim, za mnoge zaposlene u
predstavniStvima to ne vrijedi. jer
propis izigravaju uzduz i poprijeko.
Cesto se to pokriva razlicitim
manipuliranim odlukama organa
samoupravljanja.
Analiza pokazuje da neka pred-stavniSt- va
sluze i za to da ruko-vodioci- ma
iz organizacije udru-zeno- g
rada, koji dolaze da zaklju-duj- u
poslove, osiguravaju smjeStaj
u hotelima, dobar provod i pre-vodioc- e.
U nekim su predstav-niStvima
i posebne "sobe za
odmor", koje su zapravo hotelske
sobe sa svim potrebnim komforom
u kojima odsjedaju direktori i
rukovodioci iz domovine a medu
njima Cesto i rodaci odnosno
znanci rukovodilaca.
Jedna zagrebaCka banka vec
ietiri godine likvidira dva svoja
predstavniStva, jedno u Londonu, a
drugo u Zurichu. Kako su pod
likvidacijom, nemaju pravo poslo-vat- i.
Ali, svejedno, godinama su
tamo ljudi i godinama se skupo
placaju prostorije tih predstavni-
Stava, koje viSe ne sluze svrsi.
SSSR, BUGARSKA,
RUMUNJSKA.CSSR...
Spomenuti Koordinacioni odbor
SIV-- a donio je, poslije analize
naSih predstavniStava u SSSR-- u,
odluku da od tamoSnjih 69 moze
ostati 38. Petnaest ce ih odmah
Za putovanje u Jugoslaviju ili brio koju
drugu zemlju, obratite se na
rniynn i. in i
_ jWamimi£iZ—±i - -.
HA --msssssa
2679 East Hastings Street, Vancouver, B.C.
Phone 253-122- 1
GLOBE
INTER-NAT- ION
GLOBE TOURS,
1066BloorS.W.
Toronto, Ont.
Phone 531-359- 3
EAST-WE- ST TRAVEL
10553-- A — 97 St.
Edmonton, Alta.
Phone 424-990- 7
ДјрДД
zatvoriti vrata, a ostalih 16 fnoraju
do kraja godine opravdatl svoje
postojanje, Jer ce, u protlvnom, I
on! — kljuc u bravu.
U Bugarskoj ce od 26 predstav-niStava
modi dalje raditi 11. Od
ostalih cetiri- - 6e biti odmah zat-vore- na,
a opravdanost opstanka za
ostalih 11 predstavniStava treba da
spitajuoni koji su ih osnovali.
Od 39 predstavniStava u Ru-munjs- koj
morat ce 16 do kraja ove
godine obustaviti rad. Pet ih nije
dobilo suglasnost opstanka dok ne
podnesu potrebne dokumente, a
devet treba do kraja godine da svoj
rad usklade sa zakonskim propi-sim- a
ili ce se ukinuti. U Rumunj-sk- oj
je samo devet predstavniStava
dobilo vizu za dalji rad. Uzgred
гебепо, od svih tih 39 njih 6etiri
ostvaruju 55 posto ukupnog izvoza
iz Jugoslavije (od toga se 70 posto
odnosi na sirovine i repromaterijal)
a podmiruju 52 posto uvoza iz te
susjedne zemlje.
U CehoslovaCkoj imamo cak 71
predstavniStvo, a neSto manje u
Madarskoj.
Nije ista stvar radi li se o
zemljama u kojima je privreda
centralizirana ili onima sa trziSnom
privredom. U prvoj grupi zemalja
prakticki nema opravdanja za veci
broj predstavniStava, jer se svi
poslovi zakljufiuju uglavnom u
ministarstvima, odnosno strogo
odredenim sluzbama za poslovanje
s inozemstvom.
NEZARADENIZA
STANARINU
— U SR Njemackoj ima toliko
predstavniStvava da objektivno ne
samo Sto smetaju jedno drugome,
a najviSe Jugoslaviji kao cjelini
zbog nelojalne konkurencije, nego
i Nijemcima otezavaju rad s naSim
OUR-im- a. Po naSoj rafiunici od 148
predstavniStava trebalo bi odmah
ukinuti 52! — kaze mi.rukovodilac
uvazene jugoslavenske privredne
organizacije u SR NjemaCkoj.
U SR Njemackoj postoji naSe
Zajednicko privredno predstav-niStvo
(ZPP), koje je prije nekoliko
godina formirala Privredna komora
Jugoslavije umjesto nekadaSnjeg
svoga predstavniStva. U svijetu je
vec formiran 51 ZPP, a trebalo bi ih
biti joS 75, s time da koordiniraju
rad naSih predstavniStava u 145
zemalja svijeta. Na zalost, ni ZPP
nisu dala odekivane rezultate, jer
su u dosta slucajeva postala
instrument u rukama predstavni-
Stava, koja tako udruzena brane
svoje interese uglavnom se boreci
za opstanak ne birajuci cijenu.
— Mi smo ovdje zato da pove-cam- o
izvoz iz Jugoslavije, a treba li
neki Covjek da otpadne iz pred-stavniStva,
to me se ne tiCe. Ne
vjerujem da su drugovi iz sektora
privrede u naSoj ambasadi u Bonnu
za to da se broj predstavniStava
prepolovi — kaze Dominik Forer,
(Nastavak na st. 13)
PONUDAZA
CUVANJE
DECE
Ozbiljna zena, pedesetih
godina madarskog porekla
sa stain im mestom boravka
u Jugoslaviji, upravo pen-zionisa- na, zelela bi provesti
nekoliko meseci u Torontu.
Da bi omogucila sebi
boravak u Kanadi voljna je
brinuti se' o deci u nekoj
jugoslovenskoj porodici.
Mogla bi ih podu6avati i jezik
— ропебе sobom Skolske
udzbenike. Takode je vicna
obavljanju domacih poslova,
rucnih vezova, a dobro
priprema i kulinarske speci-jalitet- e.
Zainteresovani neka
poSalju pisma na adresui
redakcije, odakle 6e biti
prosledena u Jugoslaviju.