000563 |
Previous | 3 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Subota 18 novembra 1944 NOVOSTI STRANA 3
P" ism m'rarri'z starog Iliya
kraja Shrenbur
NEMOGUĆE JE OPISATI GROZOTE I ZLODJELA
ŠTO SU IH POČINILI NACISTI
Ovo pismo primio je Kajo Mateljan od svog brata Ivana
Mateljan koji se nalazi u Narodnoj Oslobodilačkoj Vojsci na
Otoku Visu Pismo glasi:
"Dragi brate!
"Ja sam zdravo što od svega srce Selim tebi i tvojoj obi-telji
Srce me nuka da ti napilem par redaka te da te upoz-nam
sa ovamošnjim našim življenjem Pisao sam ti već bio iz
Brača neznam da li si primio Ja sam u partizanskoj vojsci na
Visu kao artiljerac na protu-avijonsko- m topu Nije mi slabo
gladan nisam a ni žedan truda nemam nikakova Ovdje sam
od početka ove godine a do tada sam bio na Braču u brigad-noj
muzici Cijela naša muzika bila je na Braču kao brigadna
muzika pak se je raspustila uslijed evakuacije sa Brača
"Da ti pišem od naših nemam pisma nikako od njih Oni
su upali u ruke Nijemaca i sad su svi u Splitu Na Šolti nema
žive duše našeg naroda tamo su pušteni a primaju hranu kao
robijaši Moja je žena pobjegla ovamo sa malim Franom i sa
punicom Kod mene su stali 10 dana pak su prošli za Italiju
Pisala mi je jedno pismo iz Santacesario posije su u maju
mjesecu prošli dalje sad već neznam kud su krenuli Rekla
je da će i tebi pisati te ako bi mogla doći tamo a to sarn
joj i sam preporučio
"Od oca sam ti već dva puta pisao neznam jesi li primio
On je umro prošle godine na sv Petra od želudčanih grčeva
Poslije malo vremena brat je htio da se razdijelimo Te smo
se podijelili samo provizorno jer bez tebe nismo mogli a otac
je umro bez oporuke Ali eto sad i nemamo što dijeliti sve je
srušeno i opljačkano U našem selu nema jedne kuće cijele i
Nijemci odneli sve: vino ulje i sve stvari i mobilju (pokuć-stvo)
Čak su i podove parali i prevozili u Trogir
"Moja se je Berislava mjesec i pol dana skrivala po gori
sa malim samo da je ne odvedu te kad je dobila vezu došla
Je ovamo Hranili su se sa mlijekom dok im nisu razbojnici
odnijeli i posljednju životinju Umrla je teta Domula u Splitu
i Jerolim Buktenica a stradalo ih je dosta od bombardiranja
Stari Sopro je bio ranjen ali neznam jeli umro
"Dragi brate nemoguće je sve grozoto i nedjela opisati
što ih rade krvnici fašisti Žalim sviju i sve ali jadna majka
uvijek mi je na pameti jer sada kada je morala odpočinuti u
svojim starim i do sada ispaćenim godinama sada mora u ru-kama
razbojnika kao robijaš da umire od straha glada i sva-ko
druge patnje Neznam da li što znadu o meni a rekla mi
je Berislava da je Anka pisala iz Zagreba da ima 2 kćerke
a za Antulu davno neznamo za tebe pogotovo od kako si po-slao
brzojav preko Crvenog Križa kojeg sam primio baš 2
dana pred očevu smrt i odmah sam ti odgovorio
"Ako primiš ovo pismo odmah mi piši što je s vama i josi
li primio pismo od Bere Plašim se za Franu jer je temo velika
vrućina
"Pozdravi Ivaniću Pelra Andjelku i Rika a tebe ljubi da
groba tvoj brat
Ivan
"Podlpilje Vis 1 augusta 1944
"Evo ti moja adresa: Drug Mateljan Ivan Haublcki Divi-zio- n
Baterija Borba"
Dok se je borio sa svojom braćom nisu mu sme-tale
nikakove patnje kroz čitave tri godine
Ovo pismo je primio naš prijatelj M Kostić iz St Louis
SDA od svoga zeta Ive Muža iz Triblja Hrvatsko Pri-morje
koji se nalazi negdje kod Saveznika na liječenju Pismo
glasi:
"Dragi oče!
"Primite mnogo lijepih pozdrava Ja se dragi oče sada
nokmim u (mjesto zamrčeno po cenzuri) gdje sam stigao pri-je
kratkog vremena
"Vrijeme od listopada 1941 godine do februara 1944 sprc-ve- o
sam u šumama i brdima Bosne uz svoju braću Jugosla-vene
Ranjen sam svega jednom i to u obe noge od ručne bom-be
Da vam dragi oče pričam o životu i patnjama kroz pune
tri godine bio bi predug Nego jedino to vam mogu reći da
nalazeći se medju braćom i borcima nisam nikada osjecen
nikakove patnje kroz koje sam prolazio čitave tri godine Sve
ga jednom za to vrijeme i to u mjesecu januaru 1944 došao
som iz Bosne kući i stajao kod kuće samo tri dana Naši kod
kuće su dobro jedino Zvonko je bio malo slab Kad sam ja
došao kući nastalo je pravo iznenadjenje jer su već odavno
majka Tereza i Marija držale da sam mrtav tako da je ras-tanak
bio još bolniji
"Neznam dragi oče da li vam je Anka javila za našeg
malog Berislava on je rodjen 7-2-- 41 godine i sada je već veli-ki
i zlatni dječačić Drugi dan po mom dolasku u Tribalj ot-vorila
se strašna borba Nijemci su sa Krifišća tukli sa topo-vima
No narod je mirno čekao u svojim kućama vjeruj u6
da će nosa narodna vojska suzbiti neprijatelja Bilo je malo
šteie i malo ranjenih jer su bombe padale u polje Ja sam
drugi dan otišao jer da ranjen nebi pao Nijemcima u ruke
Kod nas u Podsaplju nije pala ni jedna bomba
"Moram 6a budem kratak jer ne znam da li će mi primiti
tako dugi list Nego vas oče molim odgovorite mi odmah daj-te
mi vaš savjet u koliko bi mi mogao da poslusi i vašu ad-resu
Sad tisuću lijepih posdrava od zeta bolje reći sina Ivice
"Moja adreea: Ivica Muia Jugoslav Baee Ing Depot
Sto je Toronto učinio na
sakupljanju robe
RAD LOKALNOG VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA
Toronto Ont — čitajući razne
dopise o radu našeg naroda na sa-kupljanju
robe za pomoć našem
narodu na domu a napose o učešću
naših žena u tom radu ponukalo
je i mene da napišem nešto o radu
Toronta i polučenim rezultatima
do sada
Toronto je do sada otpremio ne
što preko šest tona u raznoj odje-ći
obući i sapunu Odjeća obuća
i druga raznovrsna tkanina te sit-nije
stvari otpremljene su na dvu
puta u 27 velikih sanduka sa teži-nom
od 7200 funti Pored toga po-slali
smo 17 sanduka sapuna u iz-nosu
od 5150 funti težine te je
dan sanduk raznih lijekova a po-vrh
toga 15 šivaćih mašina i jedan
sanduk dijelova za izmjenu ili po-pravak
šivaćih mašina
Ova roba je sabrana od nekih če
tiri stotino obitelji i pojedinaca
čija ćemo imena Iznijeti na javno-sti
jednom drugom prilikom dok
smo jednu listu sa imenima svih
darovatelja poslali u jednom san-duku
sa otpremljenom robom
U svemu ovom radu velikog uče-šća
su uzele naše žene koje rade
marljivo kao pčele na prikuplji-nj- u
krpanju i pakovanju robe
Kad dodje dan za ići u halu uvijek
se ih skupi 25-3- 0 žena i djevojaka
da zajednički rade na spremanju
robe Dvije ili tri od njih pakuju
Port Alberni B C — Savez Ka-nadskih
Hrvata u ovom mjestu
priredio je jedan lijep banket u
sretan dolazak našeg mladog mor
nara Georga Frketić Mladi Geor-B- e
Je u mornarici već od početka
1942 godine u koju je pošao do-brovoljno
prem da mlad ali je
shvatio svoju dužnost Svima na
ma je poznato kako je ići u rat
ali naši hrabri sinovi shvaćajući
svoju dužnost idu veselo pa bilo
to u Kanadi ili Jugoslaviji Kadi
toga kad smo čuli da mladi Geor
ge dolazi kući na dopust sazvali
smo sjednicu i zaključili da napra-vimo
banket za njegov doček Od-mah
su se naše drugarice dale na
posao i pripremile jednu lijepu ve-čeru
na koju smo pozvali sav naš
narod da se skupa sa našim mla-dim
mornarom proveselimo i raz-govorim- o
Na večeri je drug Frank Znidar-ši- ć
u ime SKII održao kraći govor
pozdravivši našeg mladog morna-ra
i predavši mu prsten kao dar
od Saveza Dok je drug Znidaršić
govorio mnogom gostu kao i rodi-teljima
mladog mornara potekle
su suze na obraze ali to su bih
suze radosnice i ponosa koliko ro-ditelja
sa svojim sinom toliko i
nas svih jer je George naš pm
vojnik iz ovog mjesta koji je dra-govoljno
pošao da skrati život
Hitleru i njegovu nacizmu a nje-ga
je uskoro slijedio njegov mla-d- jl
brat Joe koji se sada nalazi
negdje u Novoj Scotijl na vježbi
Kada je mladi George primio
prsten toplo se je zahvalio SKH
na daru i stavio prsten na ruku
sa riječima: "Ova uspomena će du-go
i dugo ostati na mom prstu a
zauvijek u mom srcu i potsjećall
će me da vršim svoju dužnost
onako kako vi od mene očekujete"
Poslije večere ugodno smo se za
bavljali uz pjesmu i ples sv-- do
SE ZA
Arvida Que — Sakupljanje po-moći
za naš mukotrpni ali borbeni
narod u staroj domovini kod nas
Hrvata u Arvidi ide prilično dobro
Kad je došlo pitanje sakupljanja
pomoći mi smo sazvali izvanredni
sastanak i na njemu raspravljali
kako da radimo 1 što da učinimo
za što veću pomoć našoj sirotinji
u staroj domovini Najprije smo
radili na sakupljanju novčane po-moći
i kao obično neki je priložio
i sakupio ovoliko neki onoliko pa
smo za kratko vrijeme iz ove na-še
male kolonije uspjeli da poša-ljemo
$60000
Zatim je uskoro došlo pitanje
sakupljanja robe Oko toga pita-nja
vodili smo u početku opširnu
raspravu jer smo svi željeli da
nam rad bude što uspješniji pa je
bilo više raznih predloga da
sa radom otpočnemo Imali smo
namjeru da najprije tražimo doz-volu
za sakupljanje robe i da naš
rad oglasimo preko radia kako bi
narod što više za naš rad saznao i
bolje nas pomagao Ali kad se je
počelo raditi na tome nailazili smo
na poteškoće za dobiti radio i doz-volu
pa nam je rad u početku za-stao
No u tom vremenu vratio te
jedna popisuje druge pregledaju
i razdjeljuju sakupljenu robu dok
ostale šivaju i krpe što treba op-raviti
Vrijeme im brzo prolazi jer
uvijek o nečemu razgovaraju ili ce
šale a ponekada i sve skupa za-pjevaju
No nezadovoljavaju se one samo
sa krpanjem i spremanjem robe
One su takodjer priredjivale i svo-je
ženske zabave koje su one sa-me
organizirale i o njima brigu
vodile Najprije su to činile Hr-vatice
za njima Srpkinje i Sloven-ke
pa onda sve skupa Hrvatice
Srpkinje i Slovenke zajedno Na
te zabave žene su same badava
donosile: kolače šećer kavu krim
i sve drugo samo da bi prihod od
istih bio što veći Tako su Hrvatice
na svojim zabavama napravile svo-tu
od $35150 Srpkinje $4700 a
Slovenke $1C200 Pored toga pri-redile
su sve zajednički na 4 no-vembra
takozvani "Soap Shower"
na kojem se za ulazninu dobilo
blizu jednu tonu sapuna i $40SC
u gotovu novcu Kad se sav no-vac
zbroji u jednu svotu onda se
vidi da su ove ženske zabave do-nijele
sumu koja prelazi šest sto-tina
dolara neuračunavajući u to
vrijednost sapuna koji je sakup-ljan
na rečenoj zabavi Pored to-ga
mi smo žene još zaključile da
u buduće svaki mjesec priredimo
NAPRAVILI BANKET U POČAST NAŠEM
MLADOM MORNARU FRKETIĆ
kako
kasno u noć
Ovdje donosimo sliku mladog
Georga Frketića da ga i druga
braća upoznaju George je sin na-ših
dobrih prijatelja šumuna i
Marije Frketić čestitamo im na
dobrom odgoju njihovih sinova
7 --g- ™
spi m :! 4
GEORGE FRKETIĆ
koji su na ponos njima i nama
Drugi put kad se povrate nada-mo
se da će to biti brzo i povratak
zauvijek sa punom pobjedom nad
mrskim fašizmom onda ćemo sla
viti dulje Za sada će oni poći da
se bore po moru i kopnu a na na-ma
u pozadini ostaje dužnost da
lm svim silama pomognemo izvr
šiti djelo do kraja sa potpunim po
razom neprijatelja čovječanstva
Sada u ime SKH svima se zah
valjujemo koji su došli na ovu
večeru a drugarici Mariji Sigur-nja- k
što nije žalila dati svoje pro
storije za naš sastanak
Katica Ninković
U ARVIDI DOBRO RADI POMOĆ
NAŠEM NARODU
drug T Kapac iz Ontaria te nam
je on cijelu stvar objasnio i na rad
nas potaknuo bz bojazni i bez
dozvole Sada se radi punom pa-rom
i već je 6 velikih sanduka oti-šlo
za Montreal Roba stalno dola-zi
sanduci se prebacuju opravlja-ju
i sve jedan za drugim pune sa
sredjenom robom Ja krpam pe-rem
slažem i veselim se primaju-ći
ove darove koji će ogrijati i go-lotinju
pokriti mnogoj našoj si
rotinji u staroj domovini Bude se
i oni koji su do sada spavali Ta
ja uvijek kažem srce nije od ka-mena
jer tko danas ne čuje više
nikada čuti neće Hvala im zato
svima onima koji se bude Hvala
drugovima koji nas podstrekuju i
rade jer smo opet uspjeli da još
pošaljemo $60000 da se kupi braš-n- a
sapuna i drugog što treba
Posebna hvala drugu Ivanu Ke-ze- le
i obitelji Tom Grbac iz River-ben-d
koji su udaljeni 36 milja od
ovdje a koje sam pismeno obav-ijestila
o našem radu i odmah su
se odazvali i svoje učinili
Pozdravljam sve drugarice i dru-gove
koji pomažu i rade za naš
narod
Danica Stlpčlć
po jednu ovakovu zabavu na koju
ćemo za ulazninu donositi razne
sitne ali vrijedne stvari koje su
neophodno potrebne našem naro-du
u njegovoj velikoj oskudici
Nije ni čudo da nas hvale i po-nose
se s nama naši drugovi jer
ovakove požrtvovnosti i rada nije
se čulo ni vidjelo ranije od naših
žena u Torontu No nisu ni muš-karci
zaostali u ovom radu Nji-hovi
prilozi pomogli su da smo
mi napravile ovako lijepu novča-nu
sumu Oni sakupljaju robu da-ju
svoje kare na raspolaganje t°
pomažu nama u pakovanju rob
zatvaraju sanduke i otpremaju ih
za Montreal itd U kratko može se
reći da žene i muškarci Toronta
rade dobro
Kako ranije nismo opširnije ja-vljali
o našem radu to ćemo ovom
prilikom iznijeti sve što smo saku-pili
do druge naše pošiljke
SLIJEDEĆE JE MUŠKA ROHA:
Potpunih muških odijela sa ih a
para hlača 60 zimskih teških ka-puta
193 kratkih kaputa 281 prs-luka
147 hlača 20~ komada ko-šulja
359 raznog ljetnog i zim-skog
donjeg veša 218 pari svedera
187 kožnih svedera 7 cipela kož-nih
i gumenih 90 pari čarapa 113
pari šešira i kapa 55 radnih hla-ča
(overalls) 2 noćnih ogrtača 29
spavaćih odijela 34 šalova 32 kiš-nih
kabanica 7 gumenih čizama 7
pari plivajućih odijela 6 rukavi-ca
1 par Svega od muške robe
2088 komada
ŽENSKA ROBA:
Potpunih suknenih odijela 84
bluza 320 čarapa 97 pari haljini
1390 cipela 188 pari svedera
206 ženskih teških kaputa 3S0
kratkih kaputa 53 rukavica 9 pa-ri
kimona 2 košulja (kiklji) 470
spavaćih odijela 29 noćnih ogrta-ča
6 raznog donjeg veša 253
plivaćih odijela 8 šalova za oko
vrata i marama na glavu 51 dje-vojačkih
haljina 65 ženskih hlača
20 maramica 5 aprons 15 Ukup-no
od ženske robe 3656 komada
DJEČJA ROBA:
Ddječjlh haljinica 298 kaputića
133 dječjih odijela 148 košulja
97 čarapa 450 pari kratkih kapu-tića
39 spavaćeg odijela 40j over- -
als 24 gumenih čizama 9 pari
hlača 206 kapa 296 bluza 9 raz-nog
donjeg veša 87 rukavica 42
sniježnih odijela 11 pokrivača 35
svedera 420 šalova 8 ženskih ko-šuljica
10 ljetnog odijela 28 ci-pela
41 igrački 8
SLIJEDEĆE SU RAZNI PRED-MET- I:
Prevlake preko kreveta 3 pisa-ćeg
papira 49 knjiga olovka 120
kom kuverta 194 tuceta štofa za
odijela 289 jardl konca 125 klupa
ka igala 108 paketića pokrivača
za krevet 26 platna 509 jardi
ručnika 24 plahta 13 jastučnica
28 stolnjaka 3 češalja 82 škara
3 kom žnlranaca 24 para jastu-ka
3 batušaka 28 paketića hvate
6 omota zavoja 144 omota: firan-g- e
1 kutiju puca ženskih Iglica
za kosu 2 tuceta Svega od raznih
predmeta 1793 komada
Od muške ženske i dječje robe
te raznih drugih predmeta sakup-ljeno
je svega 9987 komada To
je rad Toronta do sada na prikup-ljanju
robe sa ovim radom mi će-mo
žene i muškarci nastaviti i
dalje sve dok budu potrebe našeg
naroda to od nas tražile
Za žensku organizaciju tajnica
Helen Katunar
POVEĆANE OSUDE U NJE-MAČKOJ
VOJSCI
Rim — Samo u jednom mjese-cu
broj sudskih procesa povećao
se sa 25 na 150 u 362-g- oj njema-čkoj
pješadijskoj diviziji koja ope-rira
u sjevernoj Italiji — pokazu-ju
zarobljeni dokumenti Vojni
sudovi kažnjavaju vojsku radi de-zertac- ije
kukavičluka pobune i
narušavanja discipline
šalje 70 dolara za Slo-bodnu
Jugoslaviju
Prince Rupert B C — Nedav-no
sam primio sabirnu listu iz
ureda Vijeća Kanadskih Južnih
Slavena sa kojom sam se odmph
uputio na posao medju naš narod
Sabrao sam svotu od $7000 koje
sam ovih dana otpremio u Toronto
Ovdje je naših radnika vrlo mah
broj pa za ovaj puta nisam mogao
vile učiniti Pored toga što nas je
malo nekoji naši radnici još su
ranije dali svoje priloge preko
vancouverskog mjesnog odbora zt
pomoć Jugoslaviji a ima ih neko-liko
koji ne vole dati
John Varadi
Andre Gide
Propalicu i špekulanta možete još izdaleka prepoznali
Malo je teže razlikovati apizerske pjesnike jer oni svoje zle
riječi oblače u kićene fraze Oni uz to još uživaju imunitet
slave posjeduju i vještinu u duhovnoj korupciji
Ovdje ću vam govoriti o jednome od njih govoriti ću o
dobro poznatom francuskom piscu Andri Gide
Medju literalnim ljudima Europe bilo je
heroja i odmetnika Ćesi neće nikada zabora-viti
plemenitost svojeg pisca Vanćura kojeg
su ubili Nijemci Jugoslaveni se isto tako po-nose
sa svojim pjesnikom-vojniko- m Vladimi-rom
Nazorom koji je napustio lične pogodno-sti
i prešao na stranu oslobodilačkog pokreta
Francuski pisac Andre Malraux borio se u re-dovima
partizana Norveški pisac Nordel Grieg
poginuo je u borbi
Mogao bi i dalje nabrajati imena najboljih talenata ali
želja mi je osvrnuti se na nekoje najgore Knut Hamsun je u
svojoj starosti postao pokorni sluga Goebbelsa Driau la Ro-chel- le
Giono i Montherland postali su lakeji gestapa U neko-jim
francuskim gradovima patrioti su do gola svukli žene koje
su živile sa Nijemcima i stavili ih u "sramotu Pisci koje sam
spomenuo slični su ovim svučenim bludnicama
Andre Gide bio je oprezniji Istina on je takodjer počeo
"suradjivati": pisao je za reviju koju su partizani izdavali pod
zemno za vrijeme njemačke okupacije No on je na vrijeme
otišao u Sjevernu Afriku i tamo čekao na invaziju
Minhenaši su u svoje vrijeme imali dvije maske: jednu
za viša društava drugu za obični narod Medju društvom u
salonima otvoreno su govorili da je "Hitler bolji za narodni
front Rat će pojačati Ijevičarske tendencije Rusiju se mora
ugušiti jer ona znači komunizam"
Kada su govorili na skupštinama besposlenim — radni-cima
njihovim ženama i naivnoj omladini — minhenaši su se
derali: "Rat je nesreća Ropstvo je bolje nego smrt Rat će
pojačati reakciju Zašto da se mi brinemo o Rusiji? Rusija
znači reakcija"
Andre Gide je igrao drugu ulogu Pisao je za novinu
Fleche koju je izdavao profesionalni licomjerac Borgery La-valo- v ambasador Sada Andre Gide publicira reviju pod
imenom Kovčeg On hoće uvjeriti Francusku i cijeli svijet di
nikakva poplava nije u stanju svijet očistiti od otrova
On na jednoj stranici piše pod naslovom: Moji zapisa
Što su oni pisani u 1940 godini nije važno važno jo to što
Andre Gide sa tim zapiscima dolazi pred javnost 1944 On
opravdava izdajstvo Evo kako on gleda na Francusku i na
sebe:
"Ako njemački vladari donašaju prosperitet devet od de-set
Francuza primiti će ga tri ili četiri od njih primiti će ga
sa veseljem Ljudi koji su voljni patiti radi svojih idejnih
razloga vrlo su rijetki Većini naroda poraz znači samo
pomanjkanje hrane Pokušajte njima govoriti o francuskim
kulturnim vrijednostima Općenito govoreći patriotski sen-timen- at
nije trajniji nego naše druge osebine koje ako se
istinito prikažu one su vrlo neznačajno i rijetko priznate tako
male da ih ni naše srce ne prima
"Ja čitam njemački Srcem sam naučio riječi zabilježio ih
i opetovao kada sam bio na šetnji Bez svake dvojbe da
je najpametnije pokoriti se jer nema alternative Što se mene
tiče niti najmanje nisam sklon revoltu Osjećam da imam
neograničenu sposobnost za pokoriti se to ne znači povrijediti
ono što je najnužnije za život Naravski zabave i ugodnosti
biti će ograničene Ja sam spreman na to pristati Da budem
točniji moja starost se toga ne boji"
To zaista izaziva revolt Francuzi on tvrdi su se odrekli
Francuske Oni su svi sa drugim zauzeti Mudri Andre Gide
srcem je naučio njemačke riječi i kaže: "Ja sam star meni je
nemoguće biti barem bez nekih ugodnosti "
Medjutim francuski patrioti borili su se revoltirali i umi-rali
Sada su pobjedili Ali bijedni Andre Gide sa jednom no-gom
u grobu sramno se svukao do gola i govori: "Osjećam
da imam neograničenu sposobnost za pokoriti se"
Kratko prije rata Andre Gide je napisao knjigu o Sovjet-skom
Savezu On je ocrnjivao i grdio 3ve što je vidio To bija-še
dio predratnih operacija minhenaša Sada taj isti Andre
Gide ocrnjuje i grdi samu Francusku
On ne mole zatajiti svog divljenja prema fašizmu Kada
govori o Hitleru kiti ga u zvijezde: "U nekojim pogledima on
(Hitler) vlada se kao genij Naročito se divim promjenama
njegovih metoda Od početka rata (pa čak i prije) sve je telc-zil- o kako je predvidjao i želio Brzo će čak i oni koji su
ga grdili osjećati se prisiljeni da mu se dive"
Tako taj 70 godišnji "mudrac" čije knjige su nekada bile
prevadjane na mnogo jezika uzdiže nacističkog firera On
kleči pred firerom i mumlja: "Govore o preuredjenju Francu-ske
Smiješno kao da ju možemo preurediti prema našem
ukusu- - kao da nismo njemu (Hitleru) na milosti Nema dvojbe
da ne moramo raditi ali od plodova rada dobiti ćemo samo
onoliko koliko nam on Hitler ostavi Nismo mi nego Hitler
je onaj koji preuredjuje Francusku"
(Nastavi će se)
Po svud se dobro radi za pomoć našem narodu
Sudburv Ont — Nedavno sam
posjetio našu malu naseobinu u
Delamere Haskinu Našeg naro-da
je tamo mali broj ali to im
nije spriječilo da učine dobar rad
za pomoć našem narodu na domu
Upravo kad sam ja bio kod njih
organizirali su jedan sastanak da
bi sabrali koju tonu brašna Pa
kako sam ja bio kod njih u gosti-ma
i nisam sa ničim bio zaposlen
to sam im i ja pomogao da što
više ljudi dodje na sastanak
Sastanak je dobro uspio 1 na-pravila
se lijepa svota za kupnju
brašna Takodjer su ova naša bra-ća
i sestre radili i na sakupljanju
robe koje su sabrali lijepu hrpu
i na kojoj su radili složno muškar-ci
i žene Braća i sestre u Dela-mere
uvijek su učestvovali u radj
za dobru i naprednu stvar a na-ročito
su to pokazali u radu aa po-moć
našem narodu Sa moje stra-ne
ja im čestitam na njihovom do-brom
i požrtvovnom radu i zahva-ljujem
im se na gostoprimstvu
kojeg su ml ukazali kad s-a- m bio
kod njih u posjeti
S U Š
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, November 18, 1944 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1944-11-18 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | NovotD4000139 |
Description
| Title | 000563 |
| OCR text | Subota 18 novembra 1944 NOVOSTI STRANA 3 P" ism m'rarri'z starog Iliya kraja Shrenbur NEMOGUĆE JE OPISATI GROZOTE I ZLODJELA ŠTO SU IH POČINILI NACISTI Ovo pismo primio je Kajo Mateljan od svog brata Ivana Mateljan koji se nalazi u Narodnoj Oslobodilačkoj Vojsci na Otoku Visu Pismo glasi: "Dragi brate! "Ja sam zdravo što od svega srce Selim tebi i tvojoj obi-telji Srce me nuka da ti napilem par redaka te da te upoz-nam sa ovamošnjim našim življenjem Pisao sam ti već bio iz Brača neznam da li si primio Ja sam u partizanskoj vojsci na Visu kao artiljerac na protu-avijonsko- m topu Nije mi slabo gladan nisam a ni žedan truda nemam nikakova Ovdje sam od početka ove godine a do tada sam bio na Braču u brigad-noj muzici Cijela naša muzika bila je na Braču kao brigadna muzika pak se je raspustila uslijed evakuacije sa Brača "Da ti pišem od naših nemam pisma nikako od njih Oni su upali u ruke Nijemaca i sad su svi u Splitu Na Šolti nema žive duše našeg naroda tamo su pušteni a primaju hranu kao robijaši Moja je žena pobjegla ovamo sa malim Franom i sa punicom Kod mene su stali 10 dana pak su prošli za Italiju Pisala mi je jedno pismo iz Santacesario posije su u maju mjesecu prošli dalje sad već neznam kud su krenuli Rekla je da će i tebi pisati te ako bi mogla doći tamo a to sarn joj i sam preporučio "Od oca sam ti već dva puta pisao neznam jesi li primio On je umro prošle godine na sv Petra od želudčanih grčeva Poslije malo vremena brat je htio da se razdijelimo Te smo se podijelili samo provizorno jer bez tebe nismo mogli a otac je umro bez oporuke Ali eto sad i nemamo što dijeliti sve je srušeno i opljačkano U našem selu nema jedne kuće cijele i Nijemci odneli sve: vino ulje i sve stvari i mobilju (pokuć-stvo) Čak su i podove parali i prevozili u Trogir "Moja se je Berislava mjesec i pol dana skrivala po gori sa malim samo da je ne odvedu te kad je dobila vezu došla Je ovamo Hranili su se sa mlijekom dok im nisu razbojnici odnijeli i posljednju životinju Umrla je teta Domula u Splitu i Jerolim Buktenica a stradalo ih je dosta od bombardiranja Stari Sopro je bio ranjen ali neznam jeli umro "Dragi brate nemoguće je sve grozoto i nedjela opisati što ih rade krvnici fašisti Žalim sviju i sve ali jadna majka uvijek mi je na pameti jer sada kada je morala odpočinuti u svojim starim i do sada ispaćenim godinama sada mora u ru-kama razbojnika kao robijaš da umire od straha glada i sva-ko druge patnje Neznam da li što znadu o meni a rekla mi je Berislava da je Anka pisala iz Zagreba da ima 2 kćerke a za Antulu davno neznamo za tebe pogotovo od kako si po-slao brzojav preko Crvenog Križa kojeg sam primio baš 2 dana pred očevu smrt i odmah sam ti odgovorio "Ako primiš ovo pismo odmah mi piši što je s vama i josi li primio pismo od Bere Plašim se za Franu jer je temo velika vrućina "Pozdravi Ivaniću Pelra Andjelku i Rika a tebe ljubi da groba tvoj brat Ivan "Podlpilje Vis 1 augusta 1944 "Evo ti moja adresa: Drug Mateljan Ivan Haublcki Divi-zio- n Baterija Borba" Dok se je borio sa svojom braćom nisu mu sme-tale nikakove patnje kroz čitave tri godine Ovo pismo je primio naš prijatelj M Kostić iz St Louis SDA od svoga zeta Ive Muža iz Triblja Hrvatsko Pri-morje koji se nalazi negdje kod Saveznika na liječenju Pismo glasi: "Dragi oče! "Primite mnogo lijepih pozdrava Ja se dragi oče sada nokmim u (mjesto zamrčeno po cenzuri) gdje sam stigao pri-je kratkog vremena "Vrijeme od listopada 1941 godine do februara 1944 sprc-ve- o sam u šumama i brdima Bosne uz svoju braću Jugosla-vene Ranjen sam svega jednom i to u obe noge od ručne bom-be Da vam dragi oče pričam o životu i patnjama kroz pune tri godine bio bi predug Nego jedino to vam mogu reći da nalazeći se medju braćom i borcima nisam nikada osjecen nikakove patnje kroz koje sam prolazio čitave tri godine Sve ga jednom za to vrijeme i to u mjesecu januaru 1944 došao som iz Bosne kući i stajao kod kuće samo tri dana Naši kod kuće su dobro jedino Zvonko je bio malo slab Kad sam ja došao kući nastalo je pravo iznenadjenje jer su već odavno majka Tereza i Marija držale da sam mrtav tako da je ras-tanak bio još bolniji "Neznam dragi oče da li vam je Anka javila za našeg malog Berislava on je rodjen 7-2-- 41 godine i sada je već veli-ki i zlatni dječačić Drugi dan po mom dolasku u Tribalj ot-vorila se strašna borba Nijemci su sa Krifišća tukli sa topo-vima No narod je mirno čekao u svojim kućama vjeruj u6 da će nosa narodna vojska suzbiti neprijatelja Bilo je malo šteie i malo ranjenih jer su bombe padale u polje Ja sam drugi dan otišao jer da ranjen nebi pao Nijemcima u ruke Kod nas u Podsaplju nije pala ni jedna bomba "Moram 6a budem kratak jer ne znam da li će mi primiti tako dugi list Nego vas oče molim odgovorite mi odmah daj-te mi vaš savjet u koliko bi mi mogao da poslusi i vašu ad-resu Sad tisuću lijepih posdrava od zeta bolje reći sina Ivice "Moja adreea: Ivica Muia Jugoslav Baee Ing Depot Sto je Toronto učinio na sakupljanju robe RAD LOKALNOG VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA Toronto Ont — čitajući razne dopise o radu našeg naroda na sa-kupljanju robe za pomoć našem narodu na domu a napose o učešću naših žena u tom radu ponukalo je i mene da napišem nešto o radu Toronta i polučenim rezultatima do sada Toronto je do sada otpremio ne što preko šest tona u raznoj odje-ći obući i sapunu Odjeća obuća i druga raznovrsna tkanina te sit-nije stvari otpremljene su na dvu puta u 27 velikih sanduka sa teži-nom od 7200 funti Pored toga po-slali smo 17 sanduka sapuna u iz-nosu od 5150 funti težine te je dan sanduk raznih lijekova a po-vrh toga 15 šivaćih mašina i jedan sanduk dijelova za izmjenu ili po-pravak šivaćih mašina Ova roba je sabrana od nekih če tiri stotino obitelji i pojedinaca čija ćemo imena Iznijeti na javno-sti jednom drugom prilikom dok smo jednu listu sa imenima svih darovatelja poslali u jednom san-duku sa otpremljenom robom U svemu ovom radu velikog uče-šća su uzele naše žene koje rade marljivo kao pčele na prikuplji-nj- u krpanju i pakovanju robe Kad dodje dan za ići u halu uvijek se ih skupi 25-3- 0 žena i djevojaka da zajednički rade na spremanju robe Dvije ili tri od njih pakuju Port Alberni B C — Savez Ka-nadskih Hrvata u ovom mjestu priredio je jedan lijep banket u sretan dolazak našeg mladog mor nara Georga Frketić Mladi Geor-B- e Je u mornarici već od početka 1942 godine u koju je pošao do-brovoljno prem da mlad ali je shvatio svoju dužnost Svima na ma je poznato kako je ići u rat ali naši hrabri sinovi shvaćajući svoju dužnost idu veselo pa bilo to u Kanadi ili Jugoslaviji Kadi toga kad smo čuli da mladi Geor ge dolazi kući na dopust sazvali smo sjednicu i zaključili da napra-vimo banket za njegov doček Od-mah su se naše drugarice dale na posao i pripremile jednu lijepu ve-čeru na koju smo pozvali sav naš narod da se skupa sa našim mla-dim mornarom proveselimo i raz-govorim- o Na večeri je drug Frank Znidar-ši- ć u ime SKII održao kraći govor pozdravivši našeg mladog morna-ra i predavši mu prsten kao dar od Saveza Dok je drug Znidaršić govorio mnogom gostu kao i rodi-teljima mladog mornara potekle su suze na obraze ali to su bih suze radosnice i ponosa koliko ro-ditelja sa svojim sinom toliko i nas svih jer je George naš pm vojnik iz ovog mjesta koji je dra-govoljno pošao da skrati život Hitleru i njegovu nacizmu a nje-ga je uskoro slijedio njegov mla-d- jl brat Joe koji se sada nalazi negdje u Novoj Scotijl na vježbi Kada je mladi George primio prsten toplo se je zahvalio SKH na daru i stavio prsten na ruku sa riječima: "Ova uspomena će du-go i dugo ostati na mom prstu a zauvijek u mom srcu i potsjećall će me da vršim svoju dužnost onako kako vi od mene očekujete" Poslije večere ugodno smo se za bavljali uz pjesmu i ples sv-- do SE ZA Arvida Que — Sakupljanje po-moći za naš mukotrpni ali borbeni narod u staroj domovini kod nas Hrvata u Arvidi ide prilično dobro Kad je došlo pitanje sakupljanja pomoći mi smo sazvali izvanredni sastanak i na njemu raspravljali kako da radimo 1 što da učinimo za što veću pomoć našoj sirotinji u staroj domovini Najprije smo radili na sakupljanju novčane po-moći i kao obično neki je priložio i sakupio ovoliko neki onoliko pa smo za kratko vrijeme iz ove na-še male kolonije uspjeli da poša-ljemo $60000 Zatim je uskoro došlo pitanje sakupljanja robe Oko toga pita-nja vodili smo u početku opširnu raspravu jer smo svi željeli da nam rad bude što uspješniji pa je bilo više raznih predloga da sa radom otpočnemo Imali smo namjeru da najprije tražimo doz-volu za sakupljanje robe i da naš rad oglasimo preko radia kako bi narod što više za naš rad saznao i bolje nas pomagao Ali kad se je počelo raditi na tome nailazili smo na poteškoće za dobiti radio i doz-volu pa nam je rad u početku za-stao No u tom vremenu vratio te jedna popisuje druge pregledaju i razdjeljuju sakupljenu robu dok ostale šivaju i krpe što treba op-raviti Vrijeme im brzo prolazi jer uvijek o nečemu razgovaraju ili ce šale a ponekada i sve skupa za-pjevaju No nezadovoljavaju se one samo sa krpanjem i spremanjem robe One su takodjer priredjivale i svo-je ženske zabave koje su one sa-me organizirale i o njima brigu vodile Najprije su to činile Hr-vatice za njima Srpkinje i Sloven-ke pa onda sve skupa Hrvatice Srpkinje i Slovenke zajedno Na te zabave žene su same badava donosile: kolače šećer kavu krim i sve drugo samo da bi prihod od istih bio što veći Tako su Hrvatice na svojim zabavama napravile svo-tu od $35150 Srpkinje $4700 a Slovenke $1C200 Pored toga pri-redile su sve zajednički na 4 no-vembra takozvani "Soap Shower" na kojem se za ulazninu dobilo blizu jednu tonu sapuna i $40SC u gotovu novcu Kad se sav no-vac zbroji u jednu svotu onda se vidi da su ove ženske zabave do-nijele sumu koja prelazi šest sto-tina dolara neuračunavajući u to vrijednost sapuna koji je sakup-ljan na rečenoj zabavi Pored to-ga mi smo žene još zaključile da u buduće svaki mjesec priredimo NAPRAVILI BANKET U POČAST NAŠEM MLADOM MORNARU FRKETIĆ kako kasno u noć Ovdje donosimo sliku mladog Georga Frketića da ga i druga braća upoznaju George je sin na-ših dobrih prijatelja šumuna i Marije Frketić čestitamo im na dobrom odgoju njihovih sinova 7 --g- ™ spi m :! 4 GEORGE FRKETIĆ koji su na ponos njima i nama Drugi put kad se povrate nada-mo se da će to biti brzo i povratak zauvijek sa punom pobjedom nad mrskim fašizmom onda ćemo sla viti dulje Za sada će oni poći da se bore po moru i kopnu a na na-ma u pozadini ostaje dužnost da lm svim silama pomognemo izvr šiti djelo do kraja sa potpunim po razom neprijatelja čovječanstva Sada u ime SKH svima se zah valjujemo koji su došli na ovu večeru a drugarici Mariji Sigur-nja- k što nije žalila dati svoje pro storije za naš sastanak Katica Ninković U ARVIDI DOBRO RADI POMOĆ NAŠEM NARODU drug T Kapac iz Ontaria te nam je on cijelu stvar objasnio i na rad nas potaknuo bz bojazni i bez dozvole Sada se radi punom pa-rom i već je 6 velikih sanduka oti-šlo za Montreal Roba stalno dola-zi sanduci se prebacuju opravlja-ju i sve jedan za drugim pune sa sredjenom robom Ja krpam pe-rem slažem i veselim se primaju-ći ove darove koji će ogrijati i go-lotinju pokriti mnogoj našoj si rotinji u staroj domovini Bude se i oni koji su do sada spavali Ta ja uvijek kažem srce nije od ka-mena jer tko danas ne čuje više nikada čuti neće Hvala im zato svima onima koji se bude Hvala drugovima koji nas podstrekuju i rade jer smo opet uspjeli da još pošaljemo $60000 da se kupi braš-n- a sapuna i drugog što treba Posebna hvala drugu Ivanu Ke-ze- le i obitelji Tom Grbac iz River-ben-d koji su udaljeni 36 milja od ovdje a koje sam pismeno obav-ijestila o našem radu i odmah su se odazvali i svoje učinili Pozdravljam sve drugarice i dru-gove koji pomažu i rade za naš narod Danica Stlpčlć po jednu ovakovu zabavu na koju ćemo za ulazninu donositi razne sitne ali vrijedne stvari koje su neophodno potrebne našem naro-du u njegovoj velikoj oskudici Nije ni čudo da nas hvale i po-nose se s nama naši drugovi jer ovakove požrtvovnosti i rada nije se čulo ni vidjelo ranije od naših žena u Torontu No nisu ni muš-karci zaostali u ovom radu Nji-hovi prilozi pomogli su da smo mi napravile ovako lijepu novča-nu sumu Oni sakupljaju robu da-ju svoje kare na raspolaganje t° pomažu nama u pakovanju rob zatvaraju sanduke i otpremaju ih za Montreal itd U kratko može se reći da žene i muškarci Toronta rade dobro Kako ranije nismo opširnije ja-vljali o našem radu to ćemo ovom prilikom iznijeti sve što smo saku-pili do druge naše pošiljke SLIJEDEĆE JE MUŠKA ROHA: Potpunih muških odijela sa ih a para hlača 60 zimskih teških ka-puta 193 kratkih kaputa 281 prs-luka 147 hlača 20~ komada ko-šulja 359 raznog ljetnog i zim-skog donjeg veša 218 pari svedera 187 kožnih svedera 7 cipela kož-nih i gumenih 90 pari čarapa 113 pari šešira i kapa 55 radnih hla-ča (overalls) 2 noćnih ogrtača 29 spavaćih odijela 34 šalova 32 kiš-nih kabanica 7 gumenih čizama 7 pari plivajućih odijela 6 rukavi-ca 1 par Svega od muške robe 2088 komada ŽENSKA ROBA: Potpunih suknenih odijela 84 bluza 320 čarapa 97 pari haljini 1390 cipela 188 pari svedera 206 ženskih teških kaputa 3S0 kratkih kaputa 53 rukavica 9 pa-ri kimona 2 košulja (kiklji) 470 spavaćih odijela 29 noćnih ogrta-ča 6 raznog donjeg veša 253 plivaćih odijela 8 šalova za oko vrata i marama na glavu 51 dje-vojačkih haljina 65 ženskih hlača 20 maramica 5 aprons 15 Ukup-no od ženske robe 3656 komada DJEČJA ROBA: Ddječjlh haljinica 298 kaputića 133 dječjih odijela 148 košulja 97 čarapa 450 pari kratkih kapu-tića 39 spavaćeg odijela 40j over- - als 24 gumenih čizama 9 pari hlača 206 kapa 296 bluza 9 raz-nog donjeg veša 87 rukavica 42 sniježnih odijela 11 pokrivača 35 svedera 420 šalova 8 ženskih ko-šuljica 10 ljetnog odijela 28 ci-pela 41 igrački 8 SLIJEDEĆE SU RAZNI PRED-MET- I: Prevlake preko kreveta 3 pisa-ćeg papira 49 knjiga olovka 120 kom kuverta 194 tuceta štofa za odijela 289 jardl konca 125 klupa ka igala 108 paketića pokrivača za krevet 26 platna 509 jardi ručnika 24 plahta 13 jastučnica 28 stolnjaka 3 češalja 82 škara 3 kom žnlranaca 24 para jastu-ka 3 batušaka 28 paketića hvate 6 omota zavoja 144 omota: firan-g- e 1 kutiju puca ženskih Iglica za kosu 2 tuceta Svega od raznih predmeta 1793 komada Od muške ženske i dječje robe te raznih drugih predmeta sakup-ljeno je svega 9987 komada To je rad Toronta do sada na prikup-ljanju robe sa ovim radom mi će-mo žene i muškarci nastaviti i dalje sve dok budu potrebe našeg naroda to od nas tražile Za žensku organizaciju tajnica Helen Katunar POVEĆANE OSUDE U NJE-MAČKOJ VOJSCI Rim — Samo u jednom mjese-cu broj sudskih procesa povećao se sa 25 na 150 u 362-g- oj njema-čkoj pješadijskoj diviziji koja ope-rira u sjevernoj Italiji — pokazu-ju zarobljeni dokumenti Vojni sudovi kažnjavaju vojsku radi de-zertac- ije kukavičluka pobune i narušavanja discipline šalje 70 dolara za Slo-bodnu Jugoslaviju Prince Rupert B C — Nedav-no sam primio sabirnu listu iz ureda Vijeća Kanadskih Južnih Slavena sa kojom sam se odmph uputio na posao medju naš narod Sabrao sam svotu od $7000 koje sam ovih dana otpremio u Toronto Ovdje je naših radnika vrlo mah broj pa za ovaj puta nisam mogao vile učiniti Pored toga što nas je malo nekoji naši radnici još su ranije dali svoje priloge preko vancouverskog mjesnog odbora zt pomoć Jugoslaviji a ima ih neko-liko koji ne vole dati John Varadi Andre Gide Propalicu i špekulanta možete još izdaleka prepoznali Malo je teže razlikovati apizerske pjesnike jer oni svoje zle riječi oblače u kićene fraze Oni uz to još uživaju imunitet slave posjeduju i vještinu u duhovnoj korupciji Ovdje ću vam govoriti o jednome od njih govoriti ću o dobro poznatom francuskom piscu Andri Gide Medju literalnim ljudima Europe bilo je heroja i odmetnika Ćesi neće nikada zabora-viti plemenitost svojeg pisca Vanćura kojeg su ubili Nijemci Jugoslaveni se isto tako po-nose sa svojim pjesnikom-vojniko- m Vladimi-rom Nazorom koji je napustio lične pogodno-sti i prešao na stranu oslobodilačkog pokreta Francuski pisac Andre Malraux borio se u re-dovima partizana Norveški pisac Nordel Grieg poginuo je u borbi Mogao bi i dalje nabrajati imena najboljih talenata ali želja mi je osvrnuti se na nekoje najgore Knut Hamsun je u svojoj starosti postao pokorni sluga Goebbelsa Driau la Ro-chel- le Giono i Montherland postali su lakeji gestapa U neko-jim francuskim gradovima patrioti su do gola svukli žene koje su živile sa Nijemcima i stavili ih u "sramotu Pisci koje sam spomenuo slični su ovim svučenim bludnicama Andre Gide bio je oprezniji Istina on je takodjer počeo "suradjivati": pisao je za reviju koju su partizani izdavali pod zemno za vrijeme njemačke okupacije No on je na vrijeme otišao u Sjevernu Afriku i tamo čekao na invaziju Minhenaši su u svoje vrijeme imali dvije maske: jednu za viša društava drugu za obični narod Medju društvom u salonima otvoreno su govorili da je "Hitler bolji za narodni front Rat će pojačati Ijevičarske tendencije Rusiju se mora ugušiti jer ona znači komunizam" Kada su govorili na skupštinama besposlenim — radni-cima njihovim ženama i naivnoj omladini — minhenaši su se derali: "Rat je nesreća Ropstvo je bolje nego smrt Rat će pojačati reakciju Zašto da se mi brinemo o Rusiji? Rusija znači reakcija" Andre Gide je igrao drugu ulogu Pisao je za novinu Fleche koju je izdavao profesionalni licomjerac Borgery La-valo- v ambasador Sada Andre Gide publicira reviju pod imenom Kovčeg On hoće uvjeriti Francusku i cijeli svijet di nikakva poplava nije u stanju svijet očistiti od otrova On na jednoj stranici piše pod naslovom: Moji zapisa Što su oni pisani u 1940 godini nije važno važno jo to što Andre Gide sa tim zapiscima dolazi pred javnost 1944 On opravdava izdajstvo Evo kako on gleda na Francusku i na sebe: "Ako njemački vladari donašaju prosperitet devet od de-set Francuza primiti će ga tri ili četiri od njih primiti će ga sa veseljem Ljudi koji su voljni patiti radi svojih idejnih razloga vrlo su rijetki Većini naroda poraz znači samo pomanjkanje hrane Pokušajte njima govoriti o francuskim kulturnim vrijednostima Općenito govoreći patriotski sen-timen- at nije trajniji nego naše druge osebine koje ako se istinito prikažu one su vrlo neznačajno i rijetko priznate tako male da ih ni naše srce ne prima "Ja čitam njemački Srcem sam naučio riječi zabilježio ih i opetovao kada sam bio na šetnji Bez svake dvojbe da je najpametnije pokoriti se jer nema alternative Što se mene tiče niti najmanje nisam sklon revoltu Osjećam da imam neograničenu sposobnost za pokoriti se to ne znači povrijediti ono što je najnužnije za život Naravski zabave i ugodnosti biti će ograničene Ja sam spreman na to pristati Da budem točniji moja starost se toga ne boji" To zaista izaziva revolt Francuzi on tvrdi su se odrekli Francuske Oni su svi sa drugim zauzeti Mudri Andre Gide srcem je naučio njemačke riječi i kaže: "Ja sam star meni je nemoguće biti barem bez nekih ugodnosti " Medjutim francuski patrioti borili su se revoltirali i umi-rali Sada su pobjedili Ali bijedni Andre Gide sa jednom no-gom u grobu sramno se svukao do gola i govori: "Osjećam da imam neograničenu sposobnost za pokoriti se" Kratko prije rata Andre Gide je napisao knjigu o Sovjet-skom Savezu On je ocrnjivao i grdio 3ve što je vidio To bija-še dio predratnih operacija minhenaša Sada taj isti Andre Gide ocrnjuje i grdi samu Francusku On ne mole zatajiti svog divljenja prema fašizmu Kada govori o Hitleru kiti ga u zvijezde: "U nekojim pogledima on (Hitler) vlada se kao genij Naročito se divim promjenama njegovih metoda Od početka rata (pa čak i prije) sve je telc-zil- o kako je predvidjao i želio Brzo će čak i oni koji su ga grdili osjećati se prisiljeni da mu se dive" Tako taj 70 godišnji "mudrac" čije knjige su nekada bile prevadjane na mnogo jezika uzdiže nacističkog firera On kleči pred firerom i mumlja: "Govore o preuredjenju Francu-ske Smiješno kao da ju možemo preurediti prema našem ukusu- - kao da nismo njemu (Hitleru) na milosti Nema dvojbe da ne moramo raditi ali od plodova rada dobiti ćemo samo onoliko koliko nam on Hitler ostavi Nismo mi nego Hitler je onaj koji preuredjuje Francusku" (Nastavi će se) Po svud se dobro radi za pomoć našem narodu Sudburv Ont — Nedavno sam posjetio našu malu naseobinu u Delamere Haskinu Našeg naro-da je tamo mali broj ali to im nije spriječilo da učine dobar rad za pomoć našem narodu na domu Upravo kad sam ja bio kod njih organizirali su jedan sastanak da bi sabrali koju tonu brašna Pa kako sam ja bio kod njih u gosti-ma i nisam sa ničim bio zaposlen to sam im i ja pomogao da što više ljudi dodje na sastanak Sastanak je dobro uspio 1 na-pravila se lijepa svota za kupnju brašna Takodjer su ova naša bra-ća i sestre radili i na sakupljanju robe koje su sabrali lijepu hrpu i na kojoj su radili složno muškar-ci i žene Braća i sestre u Dela-mere uvijek su učestvovali u radj za dobru i naprednu stvar a na-ročito su to pokazali u radu aa po-moć našem narodu Sa moje stra-ne ja im čestitam na njihovom do-brom i požrtvovnom radu i zahva-ljujem im se na gostoprimstvu kojeg su ml ukazali kad s-a- m bio kod njih u posjeti S U Š |
Tags
Comments
Post a Comment for 000563
