000635 |
Previous | 1 of 15 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Mjgoslav VX&ekly
A Community
lkwsfaper
Established 1931
1ИнаАМ1гдадалЊЈН№ттаиД
VOL. 52, NO. 48(581) TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, DECEMBAR 14, 1983. 50 CENTS PER COPY
PROBLEM NEZAPOSLENOSTI U KANADI
Ћ & W
Predlog za uvodenje skracenog
radnog vremena bio je iznet 1 . decembra u Torontu pred McDo-nald
Commission on the Economic
Union and Development prospec-tor
for Canada, kao jedan od
najvaznijih zadataka koji se postav-Ijaj- u
pred federalnu vladu, u cilju
smanjivanja zabrinjavajuce visokog
procenta nezaposlenosti. Ovaj
predlog je dao Bob White, direktor
UAW (United Auto Workers), moti
visan cinjenicom da danas u
Kanadi nezvaniCno imadva miliona
nezaposlenih.
U izvestaju koji je White podneo
ispred UAW гебепо je da pitanje
uvodenja skracenog radnog vreme-na
treba da bude nerazdvojivo od
druga dva zahteva. Prvi je da
Kanada mora da se suprotstavlja
politici koja je 6ini sve zavisnijom
od uvoza i da se viSe oslanja na
sopstvene izvore prirodne energije
i sto vise sama proizvodi industrij-sk- e
maSine i ostalo Sto joj je
potrebno za ekonomski razvoj.
Sugerira se takode SvrSca veza sa
zemljama "treceg sveta" i ukazuje
se na obostanu korist od trgovine
zitarica izmedu Kanade i Sovjet-sko- g
Saveza.
DoSlo je vreme da se u javnim
diskusijama koriguje dosadaSnja
neravnopravnost u pogledu osnov-ni- h
prava. Treba najpre upotpuniti
Zakon o radnim pravima (Labor Bill
of Rights), pa tek onda diskutovati
o tome koje su vrste institucional-ni- h
promena potrebne kao garanci-j- a
da se ostvare ta "prava", rekao je
Bob White.
Navescemo neka od prava koja
UAW predlaze u svom izveStaju. To
je, pre svega, pravo na rad i
odgovarajudi "income", ograni6e-nj- e
broja pogona (plant) koji se
zatvaraju i zaStita za radnike kada
se pogoni zatvore: pravo da se
u
je na
pozornici u svojoj istorijskoj ulozi
i baStinika
i
na konti-nentu.
U razmaku od
Bob White
radna mesta prilagodavaju tehno-loSki- m
promenama, pravo da se
organizuju pregovori,
Strajkovi i da se legal izuje borba
protiv onih koji se prihvataju rada
za vreme Strajka.
Kad je u pitanju
radnog vremena, receno je dalje u
izveStaju VAW, drzava mora da
obezbedi minimalni standard
shodno radnim casovima,
radu i pla6enom odmo-r- u.
"Ako je unemployment tako
skup, zaSto se posao koji ve£
postoji ne bi raspodelio na viSe
radnika sa skracenim radnim vre-meno- m
i tako se uStedelo i na
odrzavanju ve6 postojeceg "inco-me"-- a.
Ovo pitanje UAW postavlja
Commision-u- .
Sa problemom nezaposlenosti
ne moze se obra6unavati efikasno,
A "1 pi B
.1: " ' J
' Na sastanku Odbora stampe Jugoslovenskom centru
Chicago ponovo zablistao
protagoniste jugoslo-vensk- e
progresivne etnidke Stam-pe
Severno-ameridko- m vremehskom
kolektivni
smanjivanje
preko-vremeno- m
nekoliko godina, on ponovo odnosi
pobedu medu gradovima u nade-no- m
broju novih pretplata u kam-pan- ji
za Sirenje Stampe. U posled-nji- h
nedelju dana iz Chicaga je
doSlo 20 novih pretplata.
ako se istovremeno ne razmatra
pitanje smanjenja radnog vremena,
smatra UAW.
To je jedini nacin da se suzbije
ekonomska anomalija. Dok se, sa
jedne strane, proizvodnja i usluge
znatno povecavaju, nezaposlenost
se ne smanjuje. Kanadska statisti-k- a
pokazuje da su se proizvodnja i
usluge (servisi) u trecem tromesefi-j- u
(juli, avgust i septembar) pove-ca- li
za 8 procenata. A statitstika
takoder saopstava da je broj neza-poslenih,
krajem novembra iznosio
1,300.000 ili 11,1% od ukupnog
broja radnika. (Nezvanicno je ova
cifra visa).
Kako se mogu proizvodnja i
usluge povecavati, bez ибебса
radnika u tome? To sve vise
produbljuje ekonomsku krizu, stva-raju- 6i
sve ve6i jaz izmedu bogatlh i
siromasnih.
Dokle ce radni ljudi moci to da
podnose? Nezadovoljstvo Slrokih
slojeva kanadskog stanovniSta sve
je vece.
"Ne" evroraketama
KOPENHAGEN - Parlament
Danske donio je odluku da otkaze
podrSku rjeSenja Vijeia sjeveroat-lantsko- g
pakta (NATO) o postav-Ijanj- u
novih raketa koje nose
atomsko oruzje u Zapadnoj Evropl.
Reuter javlja da je Parlament
obavezao dansku vladu da zatrazi
od NATO-- a da obnovi pregovore o
evroraketama u 2enevi, a da ne
postavlja svoje nove rakete na
starom kontinentu. Poslije Grcke,
Danka je druga zemlja dlanica
Sjeveroatlantskog pakta koja viSe
ne podrzava odluku iz 1979. o
postavljanju "pershinga" i krstare-ci- h
raketa u Zapadnoj Evropi.
wi 1i1nI ifj Wi"H1 fl"l lliiiil ЖЈ®)ШЈШ Ш-1--
Ш-
Ш-L- ui
Ovakav ishod pred samo zaklju-cenj- e
kampanje za 200 novih
pretplata, bio je neocekivan, utoli-k- o
pre sto ovoga puta na$a poseta
Jugoslovenskom centru u Chicagu
nije bila unapred pripremana.
Odazvali smo se pozivu uprave
Centra, da prisustvujemo jubilar-no- j
proslavi Dana Republike — 40.
godisnjici AVNOJ-a- . (O tome op-sir- no je na strani 8) Ukazana nam je
po obicaju izvanredna dobrodoS-lica- ,
pokazano veliko interesovanje
za zivim kontaktom sa nekim od
clanova redakcije naSeg ista. Brzo
smo shvatili da se u Chicagu ne
moze samo gostovati, da se ne
moze oti6i samo radi pisanja o
nekoj znadajnoj jugoslovenskoj
manifestaciji.
Modan po svojim betonskim i
6elidnim kon$trukcijama, ргМабап
zboQ lepih parkova i jezerske obale
NATO— a
MOSKVA, Tanjug — Zamjenik
sovjetskog ministraobrane, marsal
Petrov izjavio je da ce koncentra-cij- a
oruzja i vojne tehnike u Evropi
biti 20 puta veca od svjetskog
prosjeka naoruzanja. U intertvjuu
"Sovjetskoj Rosiji" marSal optuzu-j- e
NATO da, usporedo s razvojem
novih nukleamih raketa, ubrzava
naoruzavanje svoje vojske i drugim
modern im vrstama oruzja ofen-zivno- g
karaktera.
Po podacima koje je on objavio,
SAD ce u Evropi potkraj 1987.
godine imati oko 15.000 najmo-derniji- h
tenkova, od kojih ce 7000
biti tipa "M-- 1 Abrams". Osim toga,
modemiziraju se i tenkovske jedi-nicezema- lja
NATO-- a, s tenkovima
"Leopard 2", "Challanger" i fran-cuski- m
tenkovima "AMX 3082".
Sovjetski marSal tvrdi da se
modemizira i artiljerija NATO-- a
koja postaje potpuno samohodna,
kao i helikopteri koji su naoruzani
antitenkovskim raketama. U arse-nal
NATO-- a, prema njegovim na-vodi- ma
uSIa je i "vakuum-bomba- "
koju je Izrael iskuSao u agresiji na
Libanon.
Opisujuci vojni arsenal SAD i
NATO-- a u Evropi, marSal Petrov
kaze da 6e SSSR i zemlje 6lanice
VarSavskog ugovora "poduzimati
odgovarajuce mjere" i naoruzavati
se, "ali samo oruzjem koje ima
iskljudivo obrambeni karakter."
A pel mirovnog
pokreta
ВЕб, UPI — Pripadnici neutral-no- g
mirovnog pokreta Austrije
objavili su apel koji su potpisali
bivsi kancelar Bruno Kreisky i
120.000 intelektualaca, umjetnika i
radnika, kojim se protestira protiv
postavljanja novih amerifikih raketa
u Evropi.
ш. ш И-- в. ва.
nad kojom se ogledaju mnogo-sprat- ni
"hitovi" moderne arhitek-tur- e,
nemilosrdan u trci za oduva-nje- m
prestiza medu gigantima
teske industrije, neobjaSnjiv zbog
prozimanja i paralelnog hoda naj-nespojivi- jih
kontrasta kako na poli-ticko- m
i socijalnom, tako i na
estetskom planu, zastraSujudi po
svojim cuvenim rekordima u ana-lim- a
kriminala, Chicago, taj gigant
ameridke беНбпе industrije, izfiltri-raoj- e
svoje stanovniStvo u pogledu
vitalnosti i borbenosti za opstan-ko- m
i identitetom. Mnogo truda i
sistematidnosti mora se uloziti da
bi se postigao neki cilj i odbranio
neki stedeni status. U ovu karakte-ristik-u
grada Chicaga svrstala bih i
na$e ljude koji u njemu live. A
kada je u pitanju druStveni iivot
jugosfqvenske etnidke zajednice,
i i
' (Nastavak na st. 9)
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, February 23, 1983 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1983-12-14 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000231 |
Description
| Title | 000635 |
| OCR text | Mjgoslav VX&ekly A Community lkwsfaper Established 1931 1ИнаАМ1гдадалЊЈН№ттаиД VOL. 52, NO. 48(581) TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, DECEMBAR 14, 1983. 50 CENTS PER COPY PROBLEM NEZAPOSLENOSTI U KANADI Ћ & W Predlog za uvodenje skracenog radnog vremena bio je iznet 1 . decembra u Torontu pred McDo-nald Commission on the Economic Union and Development prospec-tor for Canada, kao jedan od najvaznijih zadataka koji se postav-Ijaj- u pred federalnu vladu, u cilju smanjivanja zabrinjavajuce visokog procenta nezaposlenosti. Ovaj predlog je dao Bob White, direktor UAW (United Auto Workers), moti visan cinjenicom da danas u Kanadi nezvaniCno imadva miliona nezaposlenih. U izvestaju koji je White podneo ispred UAW гебепо je da pitanje uvodenja skracenog radnog vreme-na treba da bude nerazdvojivo od druga dva zahteva. Prvi je da Kanada mora da se suprotstavlja politici koja je 6ini sve zavisnijom od uvoza i da se viSe oslanja na sopstvene izvore prirodne energije i sto vise sama proizvodi industrij-sk- e maSine i ostalo Sto joj je potrebno za ekonomski razvoj. Sugerira se takode SvrSca veza sa zemljama "treceg sveta" i ukazuje se na obostanu korist od trgovine zitarica izmedu Kanade i Sovjet-sko- g Saveza. DoSlo je vreme da se u javnim diskusijama koriguje dosadaSnja neravnopravnost u pogledu osnov-ni- h prava. Treba najpre upotpuniti Zakon o radnim pravima (Labor Bill of Rights), pa tek onda diskutovati o tome koje su vrste institucional-ni- h promena potrebne kao garanci-j- a da se ostvare ta "prava", rekao je Bob White. Navescemo neka od prava koja UAW predlaze u svom izveStaju. To je, pre svega, pravo na rad i odgovarajudi "income", ograni6e-nj- e broja pogona (plant) koji se zatvaraju i zaStita za radnike kada se pogoni zatvore: pravo da se u je na pozornici u svojoj istorijskoj ulozi i baStinika i na konti-nentu. U razmaku od Bob White radna mesta prilagodavaju tehno-loSki- m promenama, pravo da se organizuju pregovori, Strajkovi i da se legal izuje borba protiv onih koji se prihvataju rada za vreme Strajka. Kad je u pitanju radnog vremena, receno je dalje u izveStaju VAW, drzava mora da obezbedi minimalni standard shodno radnim casovima, radu i pla6enom odmo-r- u. "Ako je unemployment tako skup, zaSto se posao koji ve£ postoji ne bi raspodelio na viSe radnika sa skracenim radnim vre-meno- m i tako se uStedelo i na odrzavanju ve6 postojeceg "inco-me"-- a. Ovo pitanje UAW postavlja Commision-u- . Sa problemom nezaposlenosti ne moze se obra6unavati efikasno, A "1 pi B .1: " ' J ' Na sastanku Odbora stampe Jugoslovenskom centru Chicago ponovo zablistao protagoniste jugoslo-vensk- e progresivne etnidke Stam-pe Severno-ameridko- m vremehskom kolektivni smanjivanje preko-vremeno- m nekoliko godina, on ponovo odnosi pobedu medu gradovima u nade-no- m broju novih pretplata u kam-pan- ji za Sirenje Stampe. U posled-nji- h nedelju dana iz Chicaga je doSlo 20 novih pretplata. ako se istovremeno ne razmatra pitanje smanjenja radnog vremena, smatra UAW. To je jedini nacin da se suzbije ekonomska anomalija. Dok se, sa jedne strane, proizvodnja i usluge znatno povecavaju, nezaposlenost se ne smanjuje. Kanadska statisti-k- a pokazuje da su se proizvodnja i usluge (servisi) u trecem tromesefi-j- u (juli, avgust i septembar) pove-ca- li za 8 procenata. A statitstika takoder saopstava da je broj neza-poslenih, krajem novembra iznosio 1,300.000 ili 11,1% od ukupnog broja radnika. (Nezvanicno je ova cifra visa). Kako se mogu proizvodnja i usluge povecavati, bez ибебса radnika u tome? To sve vise produbljuje ekonomsku krizu, stva-raju- 6i sve ve6i jaz izmedu bogatlh i siromasnih. Dokle ce radni ljudi moci to da podnose? Nezadovoljstvo Slrokih slojeva kanadskog stanovniSta sve je vece. "Ne" evroraketama KOPENHAGEN - Parlament Danske donio je odluku da otkaze podrSku rjeSenja Vijeia sjeveroat-lantsko- g pakta (NATO) o postav-Ijanj- u novih raketa koje nose atomsko oruzje u Zapadnoj Evropl. Reuter javlja da je Parlament obavezao dansku vladu da zatrazi od NATO-- a da obnovi pregovore o evroraketama u 2enevi, a da ne postavlja svoje nove rakete na starom kontinentu. Poslije Grcke, Danka je druga zemlja dlanica Sjeveroatlantskog pakta koja viSe ne podrzava odluku iz 1979. o postavljanju "pershinga" i krstare-ci- h raketa u Zapadnoj Evropi. wi 1i1nI ifj Wi"H1 fl"l lliiiil ЖЈ®)ШЈШ Ш-1-- Ш- Ш-L- ui Ovakav ishod pred samo zaklju-cenj- e kampanje za 200 novih pretplata, bio je neocekivan, utoli-k- o pre sto ovoga puta na$a poseta Jugoslovenskom centru u Chicagu nije bila unapred pripremana. Odazvali smo se pozivu uprave Centra, da prisustvujemo jubilar-no- j proslavi Dana Republike — 40. godisnjici AVNOJ-a- . (O tome op-sir- no je na strani 8) Ukazana nam je po obicaju izvanredna dobrodoS-lica- , pokazano veliko interesovanje za zivim kontaktom sa nekim od clanova redakcije naSeg ista. Brzo smo shvatili da se u Chicagu ne moze samo gostovati, da se ne moze oti6i samo radi pisanja o nekoj znadajnoj jugoslovenskoj manifestaciji. Modan po svojim betonskim i 6elidnim kon$trukcijama, ргМабап zboQ lepih parkova i jezerske obale NATO— a MOSKVA, Tanjug — Zamjenik sovjetskog ministraobrane, marsal Petrov izjavio je da ce koncentra-cij- a oruzja i vojne tehnike u Evropi biti 20 puta veca od svjetskog prosjeka naoruzanja. U intertvjuu "Sovjetskoj Rosiji" marSal optuzu-j- e NATO da, usporedo s razvojem novih nukleamih raketa, ubrzava naoruzavanje svoje vojske i drugim modern im vrstama oruzja ofen-zivno- g karaktera. Po podacima koje je on objavio, SAD ce u Evropi potkraj 1987. godine imati oko 15.000 najmo-derniji- h tenkova, od kojih ce 7000 biti tipa "M-- 1 Abrams". Osim toga, modemiziraju se i tenkovske jedi-nicezema- lja NATO-- a, s tenkovima "Leopard 2", "Challanger" i fran-cuski- m tenkovima "AMX 3082". Sovjetski marSal tvrdi da se modemizira i artiljerija NATO-- a koja postaje potpuno samohodna, kao i helikopteri koji su naoruzani antitenkovskim raketama. U arse-nal NATO-- a, prema njegovim na-vodi- ma uSIa je i "vakuum-bomba- " koju je Izrael iskuSao u agresiji na Libanon. Opisujuci vojni arsenal SAD i NATO-- a u Evropi, marSal Petrov kaze da 6e SSSR i zemlje 6lanice VarSavskog ugovora "poduzimati odgovarajuce mjere" i naoruzavati se, "ali samo oruzjem koje ima iskljudivo obrambeni karakter." A pel mirovnog pokreta ВЕб, UPI — Pripadnici neutral-no- g mirovnog pokreta Austrije objavili su apel koji su potpisali bivsi kancelar Bruno Kreisky i 120.000 intelektualaca, umjetnika i radnika, kojim se protestira protiv postavljanja novih amerifikih raketa u Evropi. ш. ш И-- в. ва. nad kojom se ogledaju mnogo-sprat- ni "hitovi" moderne arhitek-tur- e, nemilosrdan u trci za oduva-nje- m prestiza medu gigantima teske industrije, neobjaSnjiv zbog prozimanja i paralelnog hoda naj-nespojivi- jih kontrasta kako na poli-ticko- m i socijalnom, tako i na estetskom planu, zastraSujudi po svojim cuvenim rekordima u ana-lim- a kriminala, Chicago, taj gigant ameridke беНбпе industrije, izfiltri-raoj- e svoje stanovniStvo u pogledu vitalnosti i borbenosti za opstan-ko- m i identitetom. Mnogo truda i sistematidnosti mora se uloziti da bi se postigao neki cilj i odbranio neki stedeni status. U ovu karakte-ristik-u grada Chicaga svrstala bih i na$e ljude koji u njemu live. A kada je u pitanju druStveni iivot jugosfqvenske etnidke zajednice, i i ' (Nastavak na st. 9) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000635
