Nase Novine, October 21, 1981

              14 „ .')
Til
a..
г
September 9, 1981 NASE NOVINE --3;
POGLEDI I MlSUENJA гччр
REGANOVA NOVA MUNICIJA
Zbog kukavicluk, oportunizma i
kapitulantske politike vodstva
tako-zva- ne lojalne opozicije —
Demokratske partije, americkom
predsjedniku Reaganu uspjelo je
proturiti u Kongresu prijedloge
koji providaju snizenje izdataka
namijenjenih za socijalne svrhe u
iznosu od preko $35 bilijuna
(milijardi) i istodobno porezni
popust od 10 posto kroz svije i
pol godine po "across-the-board- "
formuli, koja pogoduje dobro-stojeci- m
i bogatim slojevima
pucanstva. Uz to je protureno i
znatno p'ovecanje izdataka za
vojne svrhe.
Ne bi bilo ni ispravno ni uputno
pripisati Sitavu krivnju i odgovor-no- st
za to kapitulantskoj politici
vodstva Demokratke partije. Ona
je tek rezervna partija vladajuce
klase, pa se od njezina vodstva i
predstavnika u zakonodavnim
lijelima ne moze ni ocekivati da bi
vodilo princijelnu borbu za
interese pucanstva kao cjeline i
radnicke klase posebice. Znatan
dio krivnje mora se pripisati
slabostima americkog unijskog
(sindikalnog) pokreta i pomanj-kanj- u
partije koja bi zastupala
interese radnifike klase i ostalih
izrabljivanih slojeva ameriCkog
pudanstva.
Kroz stotinu godina svoga
opstanka, sredi§njica unijskog
pokreta bila je pod vodstvom
suradnika kapitalistidke klase,
pojedinaca koji su propovjedali i
prakticirali klasnu suradnju. U
naprednom radni6kom pokretu
bill su okrsteni kao "business
unionists", "labor fakers",
capitalist's lieutenants" i grasy
tools of Wall Street". Svi ti
pridjevi bili su i sada su na
mjestu.
lako su procelnici federacije,
ranije poznate kao AFL, a kroz
proSlog 6etvrt stoljeca kao AFL--CI- O,
katkada od vremena do
vremena bili prisiljeni da usmeno
i pismeno kritiziraju stanovite
postupke vladajucih krugova u
zakonodavnim tijelima, onl su,
osim u kratkom razdoblju prvih
godina zasebnog opstanka
Kongresa Industrisjkih Organi-zacij- a
(CIO), izbjegavali pokre-tanj- e
masovnih politickih demon-stracij- a
ameriCkog radni5tva, i
ignoriali zahtjeve za uspostav-Ijenj- e
radnicke politicke partije.
Tako je politi6ki obezglavljeno
ameriSko radniStvo bilo izvrgnuto
polaganju nade u politiCare koji
se u izbornim kampanjama
prikazuju kao "prijatelji" radnig-tv- a,
a u praksi su gotovi prodati
se za zdjelu lece.
Tu su i slabosti naprednog
radnickog pokreta i IjeviCarska
boiest koja pogoduje vladajucoj
klasi u njezinom nastojanju da
sprijedi razvitak i јабапје socijali-sticko- g
pokreta, koji bi bio u
stanju usancitl se u radnifikim
redovima i tako uspjesnije raditi
za dru§tveni preobrazaj.
"DASOLIDARNOSTI"-PREKIDTRADIC- IJE
Progla§enje "Dana Solidar-nosti- "
po IzvrSnom odboru
AFL-CI- O, s pozivom citavom
unijskom pokretu i radnistvu,
umirovljenicima, besposlenima i
svima ostalim skupinama
аплепбкод pufianstva koje je
pogodeno s drasticnim snizenjem
izdataka za socijalne svrhe, da 19.
septembra prisustvuju nacio-naln- oj
protestnoj demonstraciji u
Washingtonu, smatra se kao
znafiajna prekretnica u povijesti
Americke Federacije Rada. Ovo je
prvi put otkako je ustrojena prije
100 godina, da vodstvo Fede-racije
sazvilje protestnu demon-stracij- u,
i to u glavnom gradu i
politi6kom srediStu zemlje.
Pozivu Federacije odazvalo se
je blizu dvije stotine gradanskih,
penzionerskih i raznih drugih
organizacija izvan unijskog
pokreta. BivSi predsjednik Fede-racije,
George Meany, koji se je
hvastao da nikad nije sudjelovao
u §trajka§koj strazi, protivio se je
masovnim demonstracijama
radniStva. On je takoder podu-pira- o
imperijalisticki rat u Viet-nam- u
i protivio se proturatnim
demonstracijama. Lane Kirkland
je bio njegov viSegodi$nji pomoc-ni- k
i kasnijih godina do njegove
smrti tajnik-blagajn- ik Federacije.
Obadva su bili suglasni s imperi-jalisti6ko- m
politikom vladajubih
krugova i nametali ju Federaclji.
Imajuci to u vidu, odluka za saziv
protestne demonstracije ima
dosta veliku znafiajnost.
Objavljujuci poziv za Dan Soli-darno- sti
s nacionalnom demon-stracijo- m
u Washingtonu, Kirk-land
je izjavio da "promijenjena
vrmena iziskuju promjenu
taktlke". To se moze uzeti kao
korak naprijed. Mijenjajuca
vremena nisu dosla sama po sebi.
To su prouzrodile ekonomske
prilike. One djeluju na 6lanstvo i
vodstvo sastavnih unija I to se je
odrazila u IzvrSnom odboru Fede-racije.
U izvjeStaju pripremljenom po
glavnom uredu Federacije
(AFL-CI- O) za Ijetno zasjedanje
Glavnog Odbora istaknuto je da
ce porezne i potrosne mjere
Reaganove vlade "stvoriti
bonancu (blagostanje) za bogate i
katastrofu za siromaSne, a regu-lativ- ni
poslovnik oslabit ce
zaStitu za radnike, potrosa6e i
okolis, dok ce visoke kamate koje
prouzrokuje novcana politika
vlade, uroditi s-j- oS vecim privred-ni- m
zastojem, ve6om besposli-co- m
i daljnjom inflacijom."
Znacajna je i cinjenica sto su
glavni odbornici AFL-CI- O izrazili
solidarnost sa Strajkujucim
zrakoplovnim. kontrolerima I
zajedno s predstavnicima
sastavnih unija posli na straj-kaSk- u
strazu pred Cikaskim
aerodromom, akoprem su sudovi
na zahtjev vlade proglasili strajk
SALVADOR
protuzakonitim.
Ratohuskacka imperijalisticka
politika Reaganove vlade nailazi
na sve veci otpor u svijetu,
uklju6ujuci i saveznicke kapi-talistic- ke
zemlje NATO pakta. U
svom nastojanju da stvori
protusovjetsku suglasnost u
Citavom svijetu, imperijalisticka
ekpa s Reaganom u pro6elju,
sluzi se svim mogucim sred-stvim- a,
ukljufiujuci podmicivanje
i korumpiranje, a gdje to ne
djeluje, tamo posizu za groznjom
i prijetnjama, pa cak i suberzijom
za svrgavanje nepokornih vlasti.
Gdje se pak potlaceni i teSko
izrabljivani narod'i'bore za oslo-boden- je
od tiranskih militaristi6-ki- h
reiima u sluzbi malobrojne
izrabljiva6ke klase, kao §to je
sludaj u El Salvadoru i drugim
zemljama Latinske Amerike, ili
rasisti&kih kolonijalnih izrabljl-va6- a,
kao sto je sluCaj u Juznoj
Africi, tamo pruza oruzje,
ekonomsku ротоб i politifiku
podrSku tim rezimima.
Jedan od nesto razumnijih
komentatora u amerifikim novin-stv- u
plsao je sredinom jula da je
proklamirani cilj Reaganove vlade
skovati svjetsku protusovjetsku
suglasnost, ali izgleda da se
umjesto toga pojavljuje kriticna
suglasnost koja je ponajviSe
usmjerena porotiv Sjedinjenih
Drzava.
Kao dokaz on navodi ne.koliko
primjera: Organizacija Afri6kog
Jedinstva sastojeci se od 50 crnih
naclja, na svom nedavnom
redovitom sastanku u Keniji
osudila je Sjedinjene Drzave radi
njihovog "grijesnog saveza" s
rastistikim vlastima Juzne Afrike
koje prakticiraju bezdusnu
segregaciju, diskriminaclju,
izrabljivanje i plja6ku visestruko
ve6eg broja сгпабкод pufianstva.
Pisac zatim navodi masovne
mirovne demonstracije u Za-padn- oj
NjemaCkoj u kojima se
vlasti Sjedinjenih Drzava pri-kazuju
kao instigator svjetskih
napetosti i nove trke u naoru-zNj- u.
Zatim spominje kritiku u
Francuskoj i Japanu. To je, veil,
samo ogranifieni uzorak svjet-sko- g
reagiranja, ali to izrazito
pokazuje da u "nastojanju da
izolira Moskvu, Reaganova vlada
je doBrano na putu da izolira
Sjedinjene Drzave".
PROM ATRAC
(New York)
"нгбк Тјз ® © ©
SAN SALVADOR - Salvadorske vojne
snage su u prvoj polovici kolovoza bile prl-mora- ne da udvostruce svoje aktivnosti
zbog naglog jacanja nereda i akcija pobu-njeni- ka
u kojima je poginulo vise desetina
ljudi, saopcio je predstavnik salvadorske
vojske.
Napadi pobunjenika su posljednjih tjeda-n-a
posebno ucestali tako da je salvador-sk- a
vo'iska stavljena u stanje pripravnosti
precizirao je predstavnik armije. Pobunje-nic- i
su narocito aktivni u oblasti Morazan.
na sjeveroistoku Salvadora. gdje su pripad-nic- i
Fronte Farabundo Marti- - za nacio-naln- o
oslobodenje zauzeli mjesta Perquin i
Osicala.
Samo u noci izmedu cetvrtka i petka u
glavnom gradu San Salvadoru eksplodiralo
je sest bombi velike snage koje su nanijele
stete od oko dva milijuna dolara Pobunje--
maakr u qVatemalskom selu pe kqji
t 300 staiibvnika
ViSe od tri stotine djece,
zena i staraca pobijeno je u
gvatemalskom selu De Koji,
u provinciji Ueuetenango,
javlja agencija ANN, preno-se- 6i saopdenje jedne od
gerilskih organizacija ove
centralnoamerifcke zemlje.
U torn saopcenju se
detaljno opisuje pravi
masakr koji se u De Koji
dogodio 19. juja i koji joS
jednom potvrduje tragi6nosti
da rezim generala Romea
Lukasa spada medu najcmje
diktature latinskoameri6kog
kontinenta. Vojnici su upali
uvselo i mitraljezima kosili
sve pred sobomu 6emu su
im "pripomogli" jedan heli-kopt- er
i avion tipa AT-3- 7 B.
LatinskoameriSke novin-sk- e
agencije izvjeStavaju da
se ni dalje ni§ta ne zna o
subdini Spanjolskog sveSte-nik- a
jezuitskog reda,
izvjesnog Karlosa Peresa
d.Ae.iwnsien.wtcwad, anikwan.jiii jiwp .n.wpewtvawn nCr'iVip
© o
nici su izveli jos cetiri napada bombama i
.u jednom od njih razorili rezidenciju pred-sjedni- ka salvadorskog Olimpijskog komi-tet- a pukovnika Jose Lariosa Guerra.
. Kako javljaju agencije, pobunjenici koji
su zauzeli grad Perquin u sjeveroistocnoj
"provinciji Morazan, saopcili su preko radi-j- a da su osnovali revolucionarnu vladu. Po-bunjenici
dalje napreduju i pretpostavlja se
da ce u provinciji Morazan osnovati slo-bod- nu zonu. Oruzane .snage nastoje sprije-cit- i
jedinice salvadorskih ustanikadazauz-m- u provindljski glavni grad San Francisco
Cotera Borbe se vode i oko grada Aramba-l- e
Posljednje akcije pobunjenika smatraju
se najjacim koje su poslije tzv. sijecanjske
ofanzive izvedene u Salvadoru. U sijecanj-sko- j ofanzivi je svojedobno poginulo oko
2000 osoba.
.finu'li
(ПВРЦВ1ЛЕЛц RIM)
Za drugog sveStenika,
Amerikanca Stenlija Rotera,
koji je takoder bio nestao
krajem jula, pa je kasnije
pronaden njegov leS, gvate-mals- ke
crkvene vlasti tvrde
da je prije ubojstva bio
mu6en. Ujedno se izrazava
zabrinutost zbog sve ибе-stalij- lh
ubojstava crkvenih
osoba
TEBOR U SALVADORU
to #
V л
x
Gotovo trideset tisu6a
osoba izgubilo je zivot u
Salvadoru od oktobra 1979.
godine, kada je oboren
diktatorski rezim generala
Karlosa Umberta Romera i
vlast preuzela demokrScan- -
sko-vojn- a hunta.
Prema saopdenju Komi-sijezaobra- nu
ljudskih prava
u Central noj Americi, 99
posto poginulih 6ini civilno
stanovniStvo, a ne ustanici,
6ime rezimske vojne snage
opravdavaju svoju bru-talno- st.
Komisija za obranu
ljudskih prava isti6e da je
rijerj o genocidu nad salva-dorski- m
narodom i poziva
ameri6ku vladu da se uzdrZi
od upletanja u unutraSnje
stvari Salvadora, ciji narod
sam treba da odlu6uje o
sudbini svoje zemlje. Ta
centralnoameri6ka humani-tarn- a
organizacija takoder
tvrdi da rezimske vojne
snage Salvadora upotreblja-vaj-u
u borbama protiv
stanovniStva otrovne pi i nove
i bakterioloSka sredstva, o
бети se u posljednje vri-je- me dosta govori.