000022 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Jli m ii(i!j STRANA 2 NOVOSTI NOVOSTI Lenjin i StalM&C3 SSubIota 18 januara 1947 Published every Tuesday Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Companv © dernek In the Croatian Language Authorized as Second Class Mail Tost Office Department Ottana Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Registered in the Registry Office for the City ol Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaido 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju 23-ć- a godišnjica smrti Lenjina Narodi velikog Sovjetskog Saveza i progresivno čovječan stvo a opće održati će na 21 januara spomenice u počast 23 godišnjice smrti Vladimira Ilica — Lenjina osnivatelja prve sovjetske države velikog revolucionarca i državnika genijal-nog vodje i učitelja širokih narodnih slojeva Lenjin čije je obiteljsko ime bilo Uljanov rodio se 22 apri-la 1870 godine u Sibirskom sada Uljanovsk Bio je sin učitelja U svojim ranim godinama počeo je proučavati Marksova djela i svom svojom snagom i životom posvetio se revolucio-narnim naukama i aktivnostima aktivnostima koje su dosti-gle vrhunac 1917 godine kad je pod njegovim rukovodstvom provedena Velika Oktobarska Revolucija i uspostavljena prva sovjetska država — država radnog naroda Od onda je prošlo 29 godina Sve od onda pa do dana današnjeg mlada sovjetska država bila je predmet žestokih napadaja i teških iskušenja Sve te napadaje i ta ogromna is-kušenja sovjetska država je izdržala čeličila se i rasla iz go dine u godinu postavši tako najmoćnija i najveća država na svijetu Bez obzira na to kako se tko odnosio prema Sovjetskom Savezu da li ga ljubio ili mrzio nikada nitko nije bio u stanju pobiti historijskog značaja postojanja Sovjetskog Saveza Os-nove sovjetske državne strukture njezine institucije njezina domaća i vanjska politika — sve to danas pomno proučavaju njezini prijatelji i nepr'jatelji Sovjetska država je plod rada onih koje je predvodio Lenjin Njegov najbliži drug i učenik koji je kasnije preuzeo rukovodstvo države bio je Staljin Prije oktobarske revolucije Lenjin i Staljin su mnogo pi-sali o državi kao instituciji Isticali su koliko je potrebna državna vlast proletarijatu za učvršćenje pobjede u revoluciji i izgrad-nji socijalističkog sistema Nadasve oni su podvlačili da se nova država mora razlikovati od buržoaske forme države Naj-glavni- ja crta nove držcve isticali su Lenjin i Staljin sastoji se u tome što ona mora biti oružje u rukama radnog naroda i služiti za puno oslobodjenje a za porobljavanje naroda Lenjin nije izumio formu nove države — njezinu formu je stvorio sam život Uzorak nove nikako dao u Pariškoj komuni 1871 godine Ovakvu formu države za-mišljao je narod za vrijeme revolucije 1905 godine To je bilu sovjetska forma države Sovjeti su bili postavljeni voljom na-roda odozdo — kaže Lenjin Revolucija od 1917 godine nije samo ponovno uspostavila Sovjete nego ih je proširila po ci jeloj zemlji Sovjetska država koju su uspostavili Lenjin i Staljin se mnogo razlikuje od obične države Vlast sovjetske države pripada narodu Cijeli državni aparat vojska i sve borbene narodne države Lenjin je nego mole cvasti i sile države uključiv i oficire sastoji se radnika i seljaka Prema tome sovjetska država više nego ma koja druga pred-stavlja najizrazitiji primjer narodne volje predstavlja najveću formu narodne demokracije Stabilnost sovjetske države leži na nerazorivom savezu radnika i seljaka Lenjin je bio prvi ruski Marksista koji je svratio pozornost na važnost uloge seljaštva kao saveznika radnika u borbi za revolucionarni preobraiaj društva Lenjin je pisao vodeću ulogu u preobražaju starih so-cijalnih odnosa mora vršiti proletarijat kao najjača najorga-niziranija i najprogresivnija klasa Ovo je zadaća koju razu-mije se radnička klasa mora izvršiti u tijesnom i čvrstom save-zu sa seljaštvom i naprednom inteligencijom Mnogo nacionalni karakter Sovjetskog Saveza je jed-na posebnih poteškoća u organiziranju sovjetske države Ali su Lenjin i Staljin svladali i ovu poteškoću Njihova nacio-nalna politika osiguravala je punu ravnopravnost svim sov-jetskim narodima omogućila ogromne uspjehe na ekonom-skom i kulturnom polju i ukinula nacionalno tlačenje i netrpe-ljivost Sovjetska vlast se dalje zasniva na potpuno novoj eko-nomskoj podlozi Ekonomska osnova društva kako je propisa-no u ustavu SSSR — je socijalistički sistem proizvodnje tvornice talionice rudnici željeznice i ostalo narodno bogat-stvo pripada državi t j sve je to narodno vlasništvo Industri-ja u SSSR je socijalistička po karakteru Poljoprivreda je raz-vijana i izgradjena na kolektivnoj osnovi To su eto glavne karakteristike sovjetske države nove države koja svijetli svetionik u uzburkanim valovima da-našnjeg društva U toku svog postojanja sovjetska država pod mudrim ru-kovodstvom Komunističke Partije i Staljina je pokazala svije tu da ne samo moše opstojati gle da rasti da od da bila od Sve kao može svim narodima bez obzira na rasnu vjersku ili inu pri-padnost osigurati sretan i bolii život U ratu protiv fašističke Njemačke i fašizma u opće ratu koji je počeo pod skrajno teškim uslovima za Sovjetski Savez sovjetska država je spasila svoju zemlju i dovela narode ve-likog velikog Sovjetskog Saveza do pune pobjede loš više Sovjetski Savez je uz pomoć svojih zapadnih saveznika spasio čovječanstvo od fašističkog porobljavanja i strahota Osnivač prve sovjetske države državnik generalni vodja i strateg klasnog rata Lenjin je umro ali lerujiniaam živi Vječna slava velikom Lenjinu! C 3uSSBSSSSSW i --rtr - CMlSe' t y — Vr :i9BFfe££?F £ m?wwsa&f '&&' t " Wz?Z' vdLtJat ' a '-- 'fcki j Na grobu velikog čovjeka Piše: H POLKVEJ Konac svakog radnog dana u sovjetskoj zemlji zabilježi dva-naest dirljivih zvukova čiji odjek se pronosi svijetom To su zvuko-vi starih kremljinskih zvona na Spaskaja tornju Njihova melodi-ja ugodno se dojme svakog sov-jet6k- og gradjanina Uez obzira gdje se nalazio bilo kod kuće ili preko granice bilo na brodovima ili avijonima koji lete prostranim zrakom — sovjetski gradjani os jećaju i misle o prostranom Crve-nom Trgu o slavnom kremljin-sko- m zidu i poredanim smrekama o grobnici i slikovitom kamenju kojeg odraz mjeseca u noći još vi-še uljepšava Na 21 siječnja 1924 godine ci-jela Moskva a možemo reći i cije la zemlja prisustvovala je poko-pu genijalnog organizatora velike Oktobarske revolucije i stvarate-lja soJetske države Vladimira llića Lenjina Nad ulazom u grob-nicu urezano je njegovo ime To ime nije poznato samo gradjani-m- a sovjetske zemlje ono je poz- nato u najudaljenijim krajevima svijeta poznato je svakome bez obzira na to kakva je njegova kul-tura Prošle su 23 godine od kada je umro Lenjin te vladu zemlje i ru-kovodstvo Komunističke Partije stavio u ruke svog lojalnog druga i ljubljenog učenika Staljina Po želji naroda tijelo Lenjina je bal-zamira- no i stavljeno u kristalni li-jes u grobnici Crvenog Trga Le-njino- va grobnica je od tog vreme-na stalno hodočašće naroda Od ranog jutra kada se otvori ulaz cijeli dan proteže se duga li-nija naroda po cijelom trgu pone-kad- a čak i u pokrajne ulice Ova ko nepregledna linija polako i strpljivo se povlači svakog dana po ljeti i zimi Ponekada ljudi sa-tima čekaju da bi posjetili grobni-cu odali poeast mrtvim ostacima Lenjina i sobom ponijeli uspome-ne o njemu Kretajući se stalno u svečanoj tišini tu se nalazi naroda raznih godiSta nacionalnosti i profesija Nekada po cijele obitelji moskov-skih gradjana stoje u liniji sa dje-com koja su željna da i ona vide Lenjina utemeljitelja njihove sret-ne domovine Grupe Školske djece koja putuju na stotine milja u sov-jetsku prijestoljnicu studenti mornari vojnici i generali svih rodova vojske seljaci iz najuda-ljenijih sela 1 kolektivnih farm3 umjetnici delegati raznih kongre-sa i konferencija ljudi koji su do šli u grad po raziim poslovimu drugi koji su na putu prema jugu gdje odlaze na odmarališta — svi oni nemogu proći kroz Moskvu a da nebi posjetili grobnicu i odali počast mrtvim ostacima Lenjina Mi smo takodjer zauzeli svoje mjesto u ovakvoj liniji i kretajući se polako za nekoliko sati stigli prije vidimo Lenjina Našavši se pred mirnim licem velikog čovje-ka požudno smo razgledavali sva-ku crtu svaki oblik i izgled kako bi nam predodžba o genijalnom vodji zauvjek ostala u sjećanju Mnoštvo hodočasnika se bez prekida i u svečanoj tišini kretalo naprijed naprijed prema dru-gim vratima za izlaz na Crveni trg prostrani i slavni trg prestolj-nic- e Sovjetskog Saveza Divne tradicije imaju sovjetski narodi Njihove tradicije ispunje-no su radošću i veseljem žalošću i tugom hrabrošću i junaštvom Prigodom svakog velikog blagda-na kada se ovdje održavaju para-de sovjetskih gradjana i Sovjetske Armije nad grobnicom sa drugim vodjama sovjetske zemlje stoji najveći učenik Lenjina i rukovo-dio- c sovjetskom državom drug Staljin Ovdje je i sniježnog no-vembarskog jutra 1041 godine Staljin pregledavao jedinice Crve-ne Armije koje su poslije parade odlazile ravno na frontu Takodjer je ovdje Moskva i cijeli Sovjetski Savez slavio pobjedu nad agresor-ski- m Nijemcima i Japancima Ovdje u grobnici na Crvenom trgu leži tijelo Lenjina čiji rad provode sovjetski narodi pod ru-kovodstvom Staljina Na Se-slatensko- m Kongre-su u Beogradu održao je znača-jan govor narodni svećenik monsinjor dr Stetozar Kitig koji je uz burno pljeskanjc i oduševljenje prisutnih počeo slijedećim riječima: Predični zbore pristoji mi da ja kao hrvatski svećenik pred va-šim svijetlim licima na ovome predičnom zboru slavenskih naro-da objavim svoje slavensko osje-ćanje Drugi su veliki narodi ponosni na svoj narodni genij latinski na-rodi na svoj latinski genij grčki na svoj grčki genij anglo-sak- si na svoj genij a i mi imamo dosta raz-loga i to mnogo razloga da se mi Slaveni ponosimo na svoje sla-vensko biće (Ilurno odobravanje) Mi slavu slavimo veliku slavu i bratstvo slavenskih naroda Is-kre se naše oči plamte naša srca Urnebes pljeskanje i radost stilu čitavom Beogradu čitavoj Jugo-slaviji i svima slavenskim narodi-ma Ovo pljeskanje i urnebes da-nas u ime svoga slavenskog naro-da tumačimo iz duše i sipamo iz srdaca svojih Malo čas govorio je rektor Beo gradskog univerziteta da slaven-ska kultura a to znači slavenska povijest imade korjena u našim pred vrata Došli smo do malog jugoslavenskim zemljama To Je prostora i prošli uz počasnu stra- - ono Sto ovome malom slavenskom žu koja stoji nepomično kao spo-- ! narodu svim naJim jugoslaven-menic- i U grobnici vlada tako sve-- ! skIm narodima daje vrijednost u čana tišina da čovjek osjeća kao očima slavenskih naroda kao što da čuje kucanje srca Prolazeći [ u veljki niski narod poljski na-dalje uz svjetle i mramorne zido- -' rod i češki narod U ovome času ve prema lijesu nismo ni obraćali diie se preda mnom velika slika pažnje na umjetničku izradbu li-- 1 a to je ono sto svima ama česti-jes- a jer nas je interesiralo da što ' tam — mi više nismo mali jugo Stranice reakcionarne Štampe Sjedinjenih Američkih Država i Engleske vrve klevetničkim napi-sima u kojima se uporno vrijedja mlada demokracija oslobodjenih europskih država a na sve mogu-će načine uzdižu "ljepote" rano-gohvalje- ne "zapadne demokracije" Izvršujući volju svojih gazda bur-žoask- a brzopleta piskarala upi-nju se da dokažu da je istinska demokracija moguća tobože sa mo tamo gdje se pruža sloboda rada za više partija gdje legalno postoji opozicija vladi Pritom ra-zumije se anglo-saksons- ke zemlje proglašuju sebe obrascem "nad-klasn- e" "čiste" demokracije Ta lažna propaganda ima za cilj da prikrije od trudbenika pravo li-c- o buržoaske demokracije da ov-jekovječi postojeće poretke u za-padnim zemljama proglasivši ih za "pravedne" "vječite" i "nepo-kolebive" Slična buržoaska gledišta Lenjin je u svoje vrijeme nemilosrdno ra-skrinkavao "Ako nećemo da se rugamo zdravom razumu i histo-riji — pisao je Lenjin — onda je jasno da se ne može govoriti o "čistoj demokraciji" dokle god po-stoje različite klase a može se govoriti samo o klasnoj demokra-ciji " "Čista demokracija" je lažna faza kojoj je cilj da zaglup-ljuje narodne mase Historija poz-naje buržoasku demokraciju koja je došla da smijeni feudalizam i proletersku demokraciju koja do-lazi da smijeni buržoaziju" Lenjin i Staljin uvjerljivo su po-kazali da u klasnom kapitalisti-čkom društvu nema i ne može biti "demokracije uopće" i da se ni-kakvim frazama o jednakosti ne može u tome društvu prikriti eko-nomska i politička vladavina ka-pitalista kao ni podjela društva na dvije medjusobno neprijatelj-ske klase od kojih jedna — ma-njina stanovništva — uživa sva materijalna i duhovna blaga a druga — većina stanovništva — podvrgava se eksploataciji fakti-čki je odstranjena od vlasti i li-šena mogućnosti da formalno ko-risti proglašena gradjanska prava i slobode U klasnom društvu uče nas Lenjin i Staljin demokracija ne može biti potpuna općenarod-na u njemu je moguća samo og-raničena demokracija za neznatan dio stanovništva za vladajuću kla-su U samoj stvari dobro je pozna-to da su u ustavima mnogih bur-žoask- ih zemalja formalno zapisa-na neka demokratska prava i slo-bode za sve gradjane Ali progla-šuju- ći jednakost gradjana pred zakonom buržoaski ustavi obilaze slavenski narod nismo više mali narod jer smo članovi onih velikih prostora čitave naie slavenske po-rodice Mislim da na ovom svečanom zboru ne smijemo zaboraviti na Jedan naš društveni sloj iz starog vremena a to je sloj svećenika i pravoslavnih i katoličkih koji su u svojim crkvama slavu slavili go-spodinu Bogu na slavenskom jezi-ku Taj slavenski crkveni jezik Je zaštićavao i našu domaću slaven-sku riječ u našim kućama protiv dušmana Jer ja ne vjerujem da naša crkva ne bi bila grčka da je bila grčka liturgija a crkva u na-šim zapadnim krajevima bila bi polatinjena da nije bilo naše gla-goljice našeg staroslavenskog je-zika Mi sabrani ovdje na ovome sve-čanome zboru izričemo da se svo-ga bratstva nikada nećemo odre-ći Povijest i nevolje su nas pame-ti naučile: "Nevolja gola — naj-bolja škola" A možda je potrebno i to reći da se mi Južni Slaveni nikada nećemo odreći ni izlučiti iz porodice slavenskih naroda (Bur-no odobravanje) Mi se nećemo iz-lučiti jer živi u nama živa vjera da slavenska demokracija koja opaja slavenske narode u Jednu porodicu jeste nauk koji kaže "Ne čini drugom ono što ne želiS da on tebi čini' ' Braćo i drugovi kako se talasa u nama naša duša bujnim i veli-čanstvenim osjećajima! Kako Je velike riječi izustio jučer naš mar-šal Tito! Riječi blagorodja i pom-irenja: Nosimo mir tražimo prav-du za sebe je tražimo i za sve narode hoćemo mir izmedju bije onu osr'vui ćinjenii--u da u eks-ploatatorsk-om društvu ne niožo biti prave jednakosti izmedju mili-june- ra i siromaha izmedju ugnje-tača i ugnjetenih "Teško mi je predstaviti si — goorio je J V Staljin — kakva može biti "lična sloboda" kod ne-zaposlenog čotjeka koji hoda gla-dan i ne može da pronadje gdje da primjeni soj rad Prata slo-boda postoji samo tamo gdje je uništena eksploatacija gdje nema ugnjetavanja jednih ljudi od dru-gih gdje nema nezaposlenosti i oskudice gdje čotjek ne drhti da li će sutra izgubiti posao stan kruh Samo u taktom društvu mo-guća je prat a lična i štaka druga sloboda a ne sloboda samo na pa-piru" Kad buržoazija proglašuje slo-bodu govora štampe sastanaka itd ona unaprijed zna da trudbe-nici stvarno neće moći koristiti sve ove slobode Radnici i seljaci to je jasno nemaju ni pogodnih prostorija za sastanak ni štampa-rija ni dovoljno štamparskog pa-pira Kao dokaz "svenarodnog" ka-raktera zapadne demokracije bur-žoaski teoretičari obično se pozi-vaju na sveopće izborno pravo či-me se narodnim masama tobože pruža mogućnost da biraju sebi vladu koja im je po volji pa pre-ma tome i da ostvaruju državnu vlast Historijsko iskustvo i sadaš-nja stvarnost potpuno negiraju ta lažna tvrdjenja buržoaskih propa-gandista U samoj stvari mehani-ka parlamentarne demokracije ka-pitalističkog društva je takva da državnici u apsolutnoj tećini pri-padaju bogatim vrhoima drušUa Sveopće biračko pravo u klas-nom antagonističkom društvu podvlači Lenjin neminovno se u konačnom obračunu pretvara u sredstvo prevare i ugušivanja ve-ćine naroda ukoliko se političko vlast nalazi u rukama klase čiji se interesi razilaze sa interesima te većine Lenjin i Staljin zahtijevaju da se o demokraciji sudi ne samo po vanjštini već po suštini Svaki ob-lik buržoaske države — pa bilo to ustavna monarhija ili demokrat-ska republika — ustvari izražava diktaturu vladajućc klase — bur-žoazije njezino gospodarenje nad eksploatiranom većinom stanovni-štva "Oblici buržoaskih država su veoma raznovrsni — pisao je Le-njin — ali je njihova suština jed Riječ monsinjora dra Svetozara Ritiga naka: sve ove države na ovaj ili onaj način ali u konačnom bilansu obavezno predstavljaju diktaturu buržoazije" U svoje vrijeme bur-žoaska demokracija koja je došla le i žute rase i hoćemo mir iz-medju bijele i crne rase To osobi-to govorim na adresu anglosakso-nac- a Hoćemo mir i najviše mir izmedju istoka i zapada s kojim smo do jučer bili saveznici i nika-da ne želimo biti protivnici ni na našu ni na njihovu nesreću a naj-više na nesreču cijelog čovječan-stva Mi slavenski narodi imamo u velikim danima neobične i goleme ljude kojima od srca želimo da os-tvare ideale slavenskih naroda i stega čovječanstva Monsinjor dr Ritig završio je svoj govor poklicima generalisi-mus- u Staljinu i maršalu Titu Pet bjelogardijaca biti će obješeno za izdaju Moskva 18 Jan — Vojni kolc-giu- m Vrhovnog Sovjeta SSSR osu-dio je na smrt vješanjem petoricu generala i jednog Nijemca Osudjeni u krivi za izdajstvo domovine 1 suradnju sa njema-čkim okupatorima U toku patriot-skog rata oni su dezertirali i po-moću bijele garde provodili oruia-n- u borbu protiv jedimea Crvene Armije špijunirali sabotirali i vr-šili teror nad ovjetskim stanov-ništvom da smijeni srednji vijek nesumnji-vo je predstavljala progresivnu pojavu Ali u poredjenju sa soc-ijalističkom demokracijom ona po-kazuje svoju isključivu ograniče-nost i reakcionarnost Sovjetska vlast je istinski na-rodna vlast čija Je cjelokupna dje-latnost prožeta brigom za potrebe naroda Drukčije no može ni biti Sovjeti sami po sebi predstavljaju produkt stvaralaštva narodnih masa Oni su ponikli u periodu pr-ve ruske revolucije 1905 godin- - iz njedara samog naroda kao or-gani za pripremanje i rukovodje-nj- e oružanog ustanka Sovjeti su bili pozvani da služe narodu u in-teresu njegovog oslobodjenja od eksploatacije bijednog tavorenja i političke bespravnosti Lenjin je otkrio Sovjete kao no-vi oblik državne vlasti "Sovjeti radnika i seljaka — pisao je Le-njin — to je novi tip drjžave novi najviši tip demokracije Prvi put demokracija tu služi masan trudbenicima prestavši da bude demokracija za bogate a takva je demokracija u svima buržoaskim čak i najdemokratskijim republ-ikama" Sovjetska demokracija postavila je sebi kao glavni cilj ostvarenja ideala trudbenika — to jest soci-jalizma Za taj zadatak koji ot-kriva pred čovječanstvom put u carstvo slobode dorastao je Jedi-no proletarijat najorganiziranija i najnaprednija revolucionarna klasa savromenog društva koja Je već uslijed svog podjarmljenog položaja zainteresirana za korje-nito preuredjenje života i oslobo-djenje svih trudbenika To čini proletarijat istinskim vodjom svih potlačenih Reakcionarni političari i pisci svih boja optuživali su sovjetsku vlast da ona vele narušava de-mokraciju Oni su tvrdili da ne može biti ni govora o demokraci-ji tamo gdje postoji diktatura Is-kustvo dvadesetdevetogodišnjeg postojanja sovjetske države odav-no je već razvijalo u prah i pepeo ta besmislena izlaganja Diktatura proletarijata koju os-tvaruje radnička klasa u tijesnom savezu sa seljaštvom sa svim trudbenicima izražava volju og-romne većine naroda Već prvi de-kreti sovjetske vlasti očigledno su pokazali da sovjetska vlast svim svojim postupcima i cjelo-kupnim svojim radom teži samo za jednim ciljem: da zaštiti inte-rese trudbenika i potlačenih Odmah poslije pobjede Oktobra sovjetska vlast je proglasila mir medju narodima kao osnovu svoje vanjske politike Sva velika podu-zeća zavodi tvornice banke že-ljeznice dvorci i štamparije pro-glašeni su državnom svojinom po- stali vlasništvo trudbenika Os tvario se vjekovni san seljaka — predano im je u besplatno koriš ćenje preko 150 milijuna hektara zemlje koja je ranije pripadala spahijama manastirima i držav-nom eraru Sovjetska vlast Iskorijenila je sramnu politiku huškanja naroda jednog protiv drugoga Ona je os-lobodila ženu davši joj podjedna-ka prava kao i muškarcu u svim oblastima društvenog života Glavno i odlučujuće Sto Je sov-jetska demokracija dala trudbeni-cima jest to da su narodi SSSR od velikih do malih do nedavno zapušteni i eksploatirani postali gospodari svog vlastitog blagosta nja i dobili mogućnost da sami ku-ju svoju sreću Osnovno preimućstvo sovietske demokracije sastoji se u tome ito ona osigurava učešće milijuna u upravljanju državom "Glavno os novno u boljševizmu I u ruskoj Oktobarskoj revoluciji — pisao Je Lenjin — jest uvlačenje u politiku baš onih koji su bili najviše ug-njetavani u kapitalizmu" Dok je buržoazija došavši na vlast očuvala feudalnu državnu mašinu prilagodivši je samo svo-jim interesima i potrebama sov-jetska demokracija Je u param-parča- d izlomila stari državni apa- rat stvorila novi aparat pozvan da ostvaruje interese trudbenika "Sovjeti — kale Staljin — su ne-posredne organizacije samih ma a to jest najdemokratskije a t znači najautoritativnije organi7 čije masa " Sovjetski državni aparat sastm se od {sabranih predstavnika na roda ljudi ic radničke klase c (Preno na strani 4)
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, January 18, 1947 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1947-01-18 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot001023 |
Description
Title | 000022 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | Jli m ii(i!j STRANA 2 NOVOSTI NOVOSTI Lenjin i StalM&C3 SSubIota 18 januara 1947 Published every Tuesday Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Companv © dernek In the Croatian Language Authorized as Second Class Mail Tost Office Department Ottana Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Registered in the Registry Office for the City ol Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaido 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju 23-ć- a godišnjica smrti Lenjina Narodi velikog Sovjetskog Saveza i progresivno čovječan stvo a opće održati će na 21 januara spomenice u počast 23 godišnjice smrti Vladimira Ilica — Lenjina osnivatelja prve sovjetske države velikog revolucionarca i državnika genijal-nog vodje i učitelja širokih narodnih slojeva Lenjin čije je obiteljsko ime bilo Uljanov rodio se 22 apri-la 1870 godine u Sibirskom sada Uljanovsk Bio je sin učitelja U svojim ranim godinama počeo je proučavati Marksova djela i svom svojom snagom i životom posvetio se revolucio-narnim naukama i aktivnostima aktivnostima koje su dosti-gle vrhunac 1917 godine kad je pod njegovim rukovodstvom provedena Velika Oktobarska Revolucija i uspostavljena prva sovjetska država — država radnog naroda Od onda je prošlo 29 godina Sve od onda pa do dana današnjeg mlada sovjetska država bila je predmet žestokih napadaja i teških iskušenja Sve te napadaje i ta ogromna is-kušenja sovjetska država je izdržala čeličila se i rasla iz go dine u godinu postavši tako najmoćnija i najveća država na svijetu Bez obzira na to kako se tko odnosio prema Sovjetskom Savezu da li ga ljubio ili mrzio nikada nitko nije bio u stanju pobiti historijskog značaja postojanja Sovjetskog Saveza Os-nove sovjetske državne strukture njezine institucije njezina domaća i vanjska politika — sve to danas pomno proučavaju njezini prijatelji i nepr'jatelji Sovjetska država je plod rada onih koje je predvodio Lenjin Njegov najbliži drug i učenik koji je kasnije preuzeo rukovodstvo države bio je Staljin Prije oktobarske revolucije Lenjin i Staljin su mnogo pi-sali o državi kao instituciji Isticali su koliko je potrebna državna vlast proletarijatu za učvršćenje pobjede u revoluciji i izgrad-nji socijalističkog sistema Nadasve oni su podvlačili da se nova država mora razlikovati od buržoaske forme države Naj-glavni- ja crta nove držcve isticali su Lenjin i Staljin sastoji se u tome što ona mora biti oružje u rukama radnog naroda i služiti za puno oslobodjenje a za porobljavanje naroda Lenjin nije izumio formu nove države — njezinu formu je stvorio sam život Uzorak nove nikako dao u Pariškoj komuni 1871 godine Ovakvu formu države za-mišljao je narod za vrijeme revolucije 1905 godine To je bilu sovjetska forma države Sovjeti su bili postavljeni voljom na-roda odozdo — kaže Lenjin Revolucija od 1917 godine nije samo ponovno uspostavila Sovjete nego ih je proširila po ci jeloj zemlji Sovjetska država koju su uspostavili Lenjin i Staljin se mnogo razlikuje od obične države Vlast sovjetske države pripada narodu Cijeli državni aparat vojska i sve borbene narodne države Lenjin je nego mole cvasti i sile države uključiv i oficire sastoji se radnika i seljaka Prema tome sovjetska država više nego ma koja druga pred-stavlja najizrazitiji primjer narodne volje predstavlja najveću formu narodne demokracije Stabilnost sovjetske države leži na nerazorivom savezu radnika i seljaka Lenjin je bio prvi ruski Marksista koji je svratio pozornost na važnost uloge seljaštva kao saveznika radnika u borbi za revolucionarni preobraiaj društva Lenjin je pisao vodeću ulogu u preobražaju starih so-cijalnih odnosa mora vršiti proletarijat kao najjača najorga-niziranija i najprogresivnija klasa Ovo je zadaća koju razu-mije se radnička klasa mora izvršiti u tijesnom i čvrstom save-zu sa seljaštvom i naprednom inteligencijom Mnogo nacionalni karakter Sovjetskog Saveza je jed-na posebnih poteškoća u organiziranju sovjetske države Ali su Lenjin i Staljin svladali i ovu poteškoću Njihova nacio-nalna politika osiguravala je punu ravnopravnost svim sov-jetskim narodima omogućila ogromne uspjehe na ekonom-skom i kulturnom polju i ukinula nacionalno tlačenje i netrpe-ljivost Sovjetska vlast se dalje zasniva na potpuno novoj eko-nomskoj podlozi Ekonomska osnova društva kako je propisa-no u ustavu SSSR — je socijalistički sistem proizvodnje tvornice talionice rudnici željeznice i ostalo narodno bogat-stvo pripada državi t j sve je to narodno vlasništvo Industri-ja u SSSR je socijalistička po karakteru Poljoprivreda je raz-vijana i izgradjena na kolektivnoj osnovi To su eto glavne karakteristike sovjetske države nove države koja svijetli svetionik u uzburkanim valovima da-našnjeg društva U toku svog postojanja sovjetska država pod mudrim ru-kovodstvom Komunističke Partije i Staljina je pokazala svije tu da ne samo moše opstojati gle da rasti da od da bila od Sve kao može svim narodima bez obzira na rasnu vjersku ili inu pri-padnost osigurati sretan i bolii život U ratu protiv fašističke Njemačke i fašizma u opće ratu koji je počeo pod skrajno teškim uslovima za Sovjetski Savez sovjetska država je spasila svoju zemlju i dovela narode ve-likog velikog Sovjetskog Saveza do pune pobjede loš više Sovjetski Savez je uz pomoć svojih zapadnih saveznika spasio čovječanstvo od fašističkog porobljavanja i strahota Osnivač prve sovjetske države državnik generalni vodja i strateg klasnog rata Lenjin je umro ali lerujiniaam živi Vječna slava velikom Lenjinu! C 3uSSBSSSSSW i --rtr - CMlSe' t y — Vr :i9BFfe££?F £ m?wwsa&f '&&' t " Wz?Z' vdLtJat ' a '-- 'fcki j Na grobu velikog čovjeka Piše: H POLKVEJ Konac svakog radnog dana u sovjetskoj zemlji zabilježi dva-naest dirljivih zvukova čiji odjek se pronosi svijetom To su zvuko-vi starih kremljinskih zvona na Spaskaja tornju Njihova melodi-ja ugodno se dojme svakog sov-jet6k- og gradjanina Uez obzira gdje se nalazio bilo kod kuće ili preko granice bilo na brodovima ili avijonima koji lete prostranim zrakom — sovjetski gradjani os jećaju i misle o prostranom Crve-nom Trgu o slavnom kremljin-sko- m zidu i poredanim smrekama o grobnici i slikovitom kamenju kojeg odraz mjeseca u noći još vi-še uljepšava Na 21 siječnja 1924 godine ci-jela Moskva a možemo reći i cije la zemlja prisustvovala je poko-pu genijalnog organizatora velike Oktobarske revolucije i stvarate-lja soJetske države Vladimira llića Lenjina Nad ulazom u grob-nicu urezano je njegovo ime To ime nije poznato samo gradjani-m- a sovjetske zemlje ono je poz- nato u najudaljenijim krajevima svijeta poznato je svakome bez obzira na to kakva je njegova kul-tura Prošle su 23 godine od kada je umro Lenjin te vladu zemlje i ru-kovodstvo Komunističke Partije stavio u ruke svog lojalnog druga i ljubljenog učenika Staljina Po želji naroda tijelo Lenjina je bal-zamira- no i stavljeno u kristalni li-jes u grobnici Crvenog Trga Le-njino- va grobnica je od tog vreme-na stalno hodočašće naroda Od ranog jutra kada se otvori ulaz cijeli dan proteže se duga li-nija naroda po cijelom trgu pone-kad- a čak i u pokrajne ulice Ova ko nepregledna linija polako i strpljivo se povlači svakog dana po ljeti i zimi Ponekada ljudi sa-tima čekaju da bi posjetili grobni-cu odali poeast mrtvim ostacima Lenjina i sobom ponijeli uspome-ne o njemu Kretajući se stalno u svečanoj tišini tu se nalazi naroda raznih godiSta nacionalnosti i profesija Nekada po cijele obitelji moskov-skih gradjana stoje u liniji sa dje-com koja su željna da i ona vide Lenjina utemeljitelja njihove sret-ne domovine Grupe Školske djece koja putuju na stotine milja u sov-jetsku prijestoljnicu studenti mornari vojnici i generali svih rodova vojske seljaci iz najuda-ljenijih sela 1 kolektivnih farm3 umjetnici delegati raznih kongre-sa i konferencija ljudi koji su do šli u grad po raziim poslovimu drugi koji su na putu prema jugu gdje odlaze na odmarališta — svi oni nemogu proći kroz Moskvu a da nebi posjetili grobnicu i odali počast mrtvim ostacima Lenjina Mi smo takodjer zauzeli svoje mjesto u ovakvoj liniji i kretajući se polako za nekoliko sati stigli prije vidimo Lenjina Našavši se pred mirnim licem velikog čovje-ka požudno smo razgledavali sva-ku crtu svaki oblik i izgled kako bi nam predodžba o genijalnom vodji zauvjek ostala u sjećanju Mnoštvo hodočasnika se bez prekida i u svečanoj tišini kretalo naprijed naprijed prema dru-gim vratima za izlaz na Crveni trg prostrani i slavni trg prestolj-nic- e Sovjetskog Saveza Divne tradicije imaju sovjetski narodi Njihove tradicije ispunje-no su radošću i veseljem žalošću i tugom hrabrošću i junaštvom Prigodom svakog velikog blagda-na kada se ovdje održavaju para-de sovjetskih gradjana i Sovjetske Armije nad grobnicom sa drugim vodjama sovjetske zemlje stoji najveći učenik Lenjina i rukovo-dio- c sovjetskom državom drug Staljin Ovdje je i sniježnog no-vembarskog jutra 1041 godine Staljin pregledavao jedinice Crve-ne Armije koje su poslije parade odlazile ravno na frontu Takodjer je ovdje Moskva i cijeli Sovjetski Savez slavio pobjedu nad agresor-ski- m Nijemcima i Japancima Ovdje u grobnici na Crvenom trgu leži tijelo Lenjina čiji rad provode sovjetski narodi pod ru-kovodstvom Staljina Na Se-slatensko- m Kongre-su u Beogradu održao je znača-jan govor narodni svećenik monsinjor dr Stetozar Kitig koji je uz burno pljeskanjc i oduševljenje prisutnih počeo slijedećim riječima: Predični zbore pristoji mi da ja kao hrvatski svećenik pred va-šim svijetlim licima na ovome predičnom zboru slavenskih naro-da objavim svoje slavensko osje-ćanje Drugi su veliki narodi ponosni na svoj narodni genij latinski na-rodi na svoj latinski genij grčki na svoj grčki genij anglo-sak- si na svoj genij a i mi imamo dosta raz-loga i to mnogo razloga da se mi Slaveni ponosimo na svoje sla-vensko biće (Ilurno odobravanje) Mi slavu slavimo veliku slavu i bratstvo slavenskih naroda Is-kre se naše oči plamte naša srca Urnebes pljeskanje i radost stilu čitavom Beogradu čitavoj Jugo-slaviji i svima slavenskim narodi-ma Ovo pljeskanje i urnebes da-nas u ime svoga slavenskog naro-da tumačimo iz duše i sipamo iz srdaca svojih Malo čas govorio je rektor Beo gradskog univerziteta da slaven-ska kultura a to znači slavenska povijest imade korjena u našim pred vrata Došli smo do malog jugoslavenskim zemljama To Je prostora i prošli uz počasnu stra- - ono Sto ovome malom slavenskom žu koja stoji nepomično kao spo-- ! narodu svim naJim jugoslaven-menic- i U grobnici vlada tako sve-- ! skIm narodima daje vrijednost u čana tišina da čovjek osjeća kao očima slavenskih naroda kao što da čuje kucanje srca Prolazeći [ u veljki niski narod poljski na-dalje uz svjetle i mramorne zido- -' rod i češki narod U ovome času ve prema lijesu nismo ni obraćali diie se preda mnom velika slika pažnje na umjetničku izradbu li-- 1 a to je ono sto svima ama česti-jes- a jer nas je interesiralo da što ' tam — mi više nismo mali jugo Stranice reakcionarne Štampe Sjedinjenih Američkih Država i Engleske vrve klevetničkim napi-sima u kojima se uporno vrijedja mlada demokracija oslobodjenih europskih država a na sve mogu-će načine uzdižu "ljepote" rano-gohvalje- ne "zapadne demokracije" Izvršujući volju svojih gazda bur-žoask- a brzopleta piskarala upi-nju se da dokažu da je istinska demokracija moguća tobože sa mo tamo gdje se pruža sloboda rada za više partija gdje legalno postoji opozicija vladi Pritom ra-zumije se anglo-saksons- ke zemlje proglašuju sebe obrascem "nad-klasn- e" "čiste" demokracije Ta lažna propaganda ima za cilj da prikrije od trudbenika pravo li-c- o buržoaske demokracije da ov-jekovječi postojeće poretke u za-padnim zemljama proglasivši ih za "pravedne" "vječite" i "nepo-kolebive" Slična buržoaska gledišta Lenjin je u svoje vrijeme nemilosrdno ra-skrinkavao "Ako nećemo da se rugamo zdravom razumu i histo-riji — pisao je Lenjin — onda je jasno da se ne može govoriti o "čistoj demokraciji" dokle god po-stoje različite klase a može se govoriti samo o klasnoj demokra-ciji " "Čista demokracija" je lažna faza kojoj je cilj da zaglup-ljuje narodne mase Historija poz-naje buržoasku demokraciju koja je došla da smijeni feudalizam i proletersku demokraciju koja do-lazi da smijeni buržoaziju" Lenjin i Staljin uvjerljivo su po-kazali da u klasnom kapitalisti-čkom društvu nema i ne može biti "demokracije uopće" i da se ni-kakvim frazama o jednakosti ne može u tome društvu prikriti eko-nomska i politička vladavina ka-pitalista kao ni podjela društva na dvije medjusobno neprijatelj-ske klase od kojih jedna — ma-njina stanovništva — uživa sva materijalna i duhovna blaga a druga — većina stanovništva — podvrgava se eksploataciji fakti-čki je odstranjena od vlasti i li-šena mogućnosti da formalno ko-risti proglašena gradjanska prava i slobode U klasnom društvu uče nas Lenjin i Staljin demokracija ne može biti potpuna općenarod-na u njemu je moguća samo og-raničena demokracija za neznatan dio stanovništva za vladajuću kla-su U samoj stvari dobro je pozna-to da su u ustavima mnogih bur-žoask- ih zemalja formalno zapisa-na neka demokratska prava i slo-bode za sve gradjane Ali progla-šuju- ći jednakost gradjana pred zakonom buržoaski ustavi obilaze slavenski narod nismo više mali narod jer smo članovi onih velikih prostora čitave naie slavenske po-rodice Mislim da na ovom svečanom zboru ne smijemo zaboraviti na Jedan naš društveni sloj iz starog vremena a to je sloj svećenika i pravoslavnih i katoličkih koji su u svojim crkvama slavu slavili go-spodinu Bogu na slavenskom jezi-ku Taj slavenski crkveni jezik Je zaštićavao i našu domaću slaven-sku riječ u našim kućama protiv dušmana Jer ja ne vjerujem da naša crkva ne bi bila grčka da je bila grčka liturgija a crkva u na-šim zapadnim krajevima bila bi polatinjena da nije bilo naše gla-goljice našeg staroslavenskog je-zika Mi sabrani ovdje na ovome sve-čanome zboru izričemo da se svo-ga bratstva nikada nećemo odre-ći Povijest i nevolje su nas pame-ti naučile: "Nevolja gola — naj-bolja škola" A možda je potrebno i to reći da se mi Južni Slaveni nikada nećemo odreći ni izlučiti iz porodice slavenskih naroda (Bur-no odobravanje) Mi se nećemo iz-lučiti jer živi u nama živa vjera da slavenska demokracija koja opaja slavenske narode u Jednu porodicu jeste nauk koji kaže "Ne čini drugom ono što ne želiS da on tebi čini' ' Braćo i drugovi kako se talasa u nama naša duša bujnim i veli-čanstvenim osjećajima! Kako Je velike riječi izustio jučer naš mar-šal Tito! Riječi blagorodja i pom-irenja: Nosimo mir tražimo prav-du za sebe je tražimo i za sve narode hoćemo mir izmedju bije onu osr'vui ćinjenii--u da u eks-ploatatorsk-om društvu ne niožo biti prave jednakosti izmedju mili-june- ra i siromaha izmedju ugnje-tača i ugnjetenih "Teško mi je predstaviti si — goorio je J V Staljin — kakva može biti "lična sloboda" kod ne-zaposlenog čotjeka koji hoda gla-dan i ne može da pronadje gdje da primjeni soj rad Prata slo-boda postoji samo tamo gdje je uništena eksploatacija gdje nema ugnjetavanja jednih ljudi od dru-gih gdje nema nezaposlenosti i oskudice gdje čotjek ne drhti da li će sutra izgubiti posao stan kruh Samo u taktom društvu mo-guća je prat a lična i štaka druga sloboda a ne sloboda samo na pa-piru" Kad buržoazija proglašuje slo-bodu govora štampe sastanaka itd ona unaprijed zna da trudbe-nici stvarno neće moći koristiti sve ove slobode Radnici i seljaci to je jasno nemaju ni pogodnih prostorija za sastanak ni štampa-rija ni dovoljno štamparskog pa-pira Kao dokaz "svenarodnog" ka-raktera zapadne demokracije bur-žoaski teoretičari obično se pozi-vaju na sveopće izborno pravo či-me se narodnim masama tobože pruža mogućnost da biraju sebi vladu koja im je po volji pa pre-ma tome i da ostvaruju državnu vlast Historijsko iskustvo i sadaš-nja stvarnost potpuno negiraju ta lažna tvrdjenja buržoaskih propa-gandista U samoj stvari mehani-ka parlamentarne demokracije ka-pitalističkog društva je takva da državnici u apsolutnoj tećini pri-padaju bogatim vrhoima drušUa Sveopće biračko pravo u klas-nom antagonističkom društvu podvlači Lenjin neminovno se u konačnom obračunu pretvara u sredstvo prevare i ugušivanja ve-ćine naroda ukoliko se političko vlast nalazi u rukama klase čiji se interesi razilaze sa interesima te većine Lenjin i Staljin zahtijevaju da se o demokraciji sudi ne samo po vanjštini već po suštini Svaki ob-lik buržoaske države — pa bilo to ustavna monarhija ili demokrat-ska republika — ustvari izražava diktaturu vladajućc klase — bur-žoazije njezino gospodarenje nad eksploatiranom većinom stanovni-štva "Oblici buržoaskih država su veoma raznovrsni — pisao je Le-njin — ali je njihova suština jed Riječ monsinjora dra Svetozara Ritiga naka: sve ove države na ovaj ili onaj način ali u konačnom bilansu obavezno predstavljaju diktaturu buržoazije" U svoje vrijeme bur-žoaska demokracija koja je došla le i žute rase i hoćemo mir iz-medju bijele i crne rase To osobi-to govorim na adresu anglosakso-nac- a Hoćemo mir i najviše mir izmedju istoka i zapada s kojim smo do jučer bili saveznici i nika-da ne želimo biti protivnici ni na našu ni na njihovu nesreću a naj-više na nesreču cijelog čovječan-stva Mi slavenski narodi imamo u velikim danima neobične i goleme ljude kojima od srca želimo da os-tvare ideale slavenskih naroda i stega čovječanstva Monsinjor dr Ritig završio je svoj govor poklicima generalisi-mus- u Staljinu i maršalu Titu Pet bjelogardijaca biti će obješeno za izdaju Moskva 18 Jan — Vojni kolc-giu- m Vrhovnog Sovjeta SSSR osu-dio je na smrt vješanjem petoricu generala i jednog Nijemca Osudjeni u krivi za izdajstvo domovine 1 suradnju sa njema-čkim okupatorima U toku patriot-skog rata oni su dezertirali i po-moću bijele garde provodili oruia-n- u borbu protiv jedimea Crvene Armije špijunirali sabotirali i vr-šili teror nad ovjetskim stanov-ništvom da smijeni srednji vijek nesumnji-vo je predstavljala progresivnu pojavu Ali u poredjenju sa soc-ijalističkom demokracijom ona po-kazuje svoju isključivu ograniče-nost i reakcionarnost Sovjetska vlast je istinski na-rodna vlast čija Je cjelokupna dje-latnost prožeta brigom za potrebe naroda Drukčije no može ni biti Sovjeti sami po sebi predstavljaju produkt stvaralaštva narodnih masa Oni su ponikli u periodu pr-ve ruske revolucije 1905 godin- - iz njedara samog naroda kao or-gani za pripremanje i rukovodje-nj- e oružanog ustanka Sovjeti su bili pozvani da služe narodu u in-teresu njegovog oslobodjenja od eksploatacije bijednog tavorenja i političke bespravnosti Lenjin je otkrio Sovjete kao no-vi oblik državne vlasti "Sovjeti radnika i seljaka — pisao je Le-njin — to je novi tip drjžave novi najviši tip demokracije Prvi put demokracija tu služi masan trudbenicima prestavši da bude demokracija za bogate a takva je demokracija u svima buržoaskim čak i najdemokratskijim republ-ikama" Sovjetska demokracija postavila je sebi kao glavni cilj ostvarenja ideala trudbenika — to jest soci-jalizma Za taj zadatak koji ot-kriva pred čovječanstvom put u carstvo slobode dorastao je Jedi-no proletarijat najorganiziranija i najnaprednija revolucionarna klasa savromenog društva koja Je već uslijed svog podjarmljenog položaja zainteresirana za korje-nito preuredjenje života i oslobo-djenje svih trudbenika To čini proletarijat istinskim vodjom svih potlačenih Reakcionarni političari i pisci svih boja optuživali su sovjetsku vlast da ona vele narušava de-mokraciju Oni su tvrdili da ne može biti ni govora o demokraci-ji tamo gdje postoji diktatura Is-kustvo dvadesetdevetogodišnjeg postojanja sovjetske države odav-no je već razvijalo u prah i pepeo ta besmislena izlaganja Diktatura proletarijata koju os-tvaruje radnička klasa u tijesnom savezu sa seljaštvom sa svim trudbenicima izražava volju og-romne većine naroda Već prvi de-kreti sovjetske vlasti očigledno su pokazali da sovjetska vlast svim svojim postupcima i cjelo-kupnim svojim radom teži samo za jednim ciljem: da zaštiti inte-rese trudbenika i potlačenih Odmah poslije pobjede Oktobra sovjetska vlast je proglasila mir medju narodima kao osnovu svoje vanjske politike Sva velika podu-zeća zavodi tvornice banke že-ljeznice dvorci i štamparije pro-glašeni su državnom svojinom po- stali vlasništvo trudbenika Os tvario se vjekovni san seljaka — predano im je u besplatno koriš ćenje preko 150 milijuna hektara zemlje koja je ranije pripadala spahijama manastirima i držav-nom eraru Sovjetska vlast Iskorijenila je sramnu politiku huškanja naroda jednog protiv drugoga Ona je os-lobodila ženu davši joj podjedna-ka prava kao i muškarcu u svim oblastima društvenog života Glavno i odlučujuće Sto Je sov-jetska demokracija dala trudbeni-cima jest to da su narodi SSSR od velikih do malih do nedavno zapušteni i eksploatirani postali gospodari svog vlastitog blagosta nja i dobili mogućnost da sami ku-ju svoju sreću Osnovno preimućstvo sovietske demokracije sastoji se u tome ito ona osigurava učešće milijuna u upravljanju državom "Glavno os novno u boljševizmu I u ruskoj Oktobarskoj revoluciji — pisao Je Lenjin — jest uvlačenje u politiku baš onih koji su bili najviše ug-njetavani u kapitalizmu" Dok je buržoazija došavši na vlast očuvala feudalnu državnu mašinu prilagodivši je samo svo-jim interesima i potrebama sov-jetska demokracija Je u param-parča- d izlomila stari državni apa- rat stvorila novi aparat pozvan da ostvaruje interese trudbenika "Sovjeti — kale Staljin — su ne-posredne organizacije samih ma a to jest najdemokratskije a t znači najautoritativnije organi7 čije masa " Sovjetski državni aparat sastm se od {sabranih predstavnika na roda ljudi ic radničke klase c (Preno na strani 4) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000022