Nase Novine, November 16, 1977

              !ј7јГЗСГ!5аЗСум1 ti..j.4i).W4U slrfMJVAJrA7.VuAt--,M4-iJ).W- A !1£j-4tnA'hiVttiiLf4bA- AJ irinsAJtH AUAr& MtiIja,№.WU..iw
I
V
tl
%
I I
I
?
4i
I JiB
Indijanske
poglavice pred
Palacom naroda ј
u 2enevi.
Podetkom je, kale, zadovoljan
Rafael MaSinkijaS, politidar iz Qui-t- a.
Predstavnik Indijanaca Ekvado-r- a
vratio se upravo iz 2eneve gdje je
$a sunarodnjacima Iz obje Amerike
na "prvom medunarodnom kongre-s- u
Indijanaca svih zemalja" — pod
okriljem UN — odlu6io da sepodnu
zajedno boriti za ono Sto nemaju,
prava i ravnopravnost.
Borit 6e se ''zakonski I mlrno",
ali ne manje "glasno". Poslat 6e,
odludili su, uskoro I predstavnika u
UN jer im Je "potrebna njihova mo-ral- na
podrSka". 2ele da se.priznaju
indijanski narodi, osnuju indijan-ske
vlade, odrede indijanska pod- -
PODMICIVANJE
Slucaj Wire Gandi
NadmaSili i
"Lockheed"!
Washington (AP) — Am-erica
komisija za osiguranje i
promet op'tuzila je najvecu
ameri6ku petrolejsku kom-pani- ju
"Excon Corp." da je
".!'; W)':; rfKv.ri . . 0 .,.ч2в&'геанан
гибЈа i proglase "stare drlave" koje
bi uspostavile i diplomatske odno-s- e
s drugima u svijetu.
I bi se, predlotio je svih
30 delegate I stotinu promatrada u
2enevi, trebala opet zvati kako se
zvala prije no Sto 6e je otkriti Kolu-mb- o
— Abja Jala. Ovaj "povratak u
proSlost" za predstavnike Indijan-ske
oslobodiladke organizacije ne
znati medutim "korak natrag",
naprotiv.
"Mi", objasnio je MaSinkijaS, "ne
ielimo da nas se I dalje smatra pra-Sumski- m
lumpenproletarijatom.
ProSlo je doba luka I strijela".
hapsenja Ispred njene
Svakako zbog njene odluke da se vrati na poll-tidk- u
scenu Indije, sadaSnja vlada na celu koje je
premijer Desaj dala je 3. oktobra uhapsiti Indiru
Gandi. Dva dana kasnije Indira je odiukom.
vrhovnog sudije pustena na slobodu, uz likovanje
njenih pristalica, koji su se sukobljavali i s orga-nim- a
vlasti.
Indira Gandi je bila uhapsena zbog navodnog
krivotvorenja glas'idkih listica prillkom izbora pro-slo- g
mart a, na koji ma je odnijela pobjedu stranka
Dzanata, sada n;i vlasti. Dok je Indira po izlasku na
slobodu odmar krenula na jug zemlje, da vodi
kampanju, od strane vlade je doSIa izjava da ce se
od vrhovnog sudije traziti da opozove svoju
odluku.
Indira Gandi u trenutku
kude.
Amerika
utroSlla 56,5 milijuna dolara
podmicujucl sluzbene pred-stavnike
i poslovne ljude iz
16 zemalja. Najveci dio ove
sume utroSen je za nezako-nit- e
svrhe u Italiji.
Sluzbeni organi i neke po-litifc- ke stranke ove zemlje,
kako je navedeno, primile su
od "Excon Corporationa"
55,2 milijuna dolara. Za pod-miciva- nje
i druge nefiasne
rabote u svih ostalih 15 ze-malja
utroSeno je 1 ,3 miliju-na
dolara. PoSto po americ-ki- m
zakonima podmidivanje
stranih partnera nije кгМбпо
djelo, predstavnik "Excon
Corp." nije pred komisijom
ni potvrdio niti opovrgao ove
navode. Kompanija je, me-dutim,
pristala na buducu
kontrolu svog poslovanja,
kako viSe ne bi bilo ovakvih
makinacija.
Suma koju je "Excon
Corp." dao za mito mnogo je
viSa od sume koju je u istu
svrhu utroSila aviokompanija
"Lockheed" u jednom od
najvecih skandala otkrivenih
u posljednje vrijeme. Utvrde-n- o
je da je "Lockheed" dao
38 milijuna dolara sluzbenim
predstavnicimaili poslovnim
ljudima u viSe zemalja.
EGIPAT
Svakegodine
milijun
novoroden6adi
Kairo — Eksplozija stano-vniStv- a,
koja je jedna od naj-ve6- ih
nevolja Egipta, do kra-j- a
ovog stoljeca se necie
smiriti, iako bi stopa priraS-taj- a
trebala biti neSto sma-njen- a.
Ovo se — javlja Tanjug —
moze procitati u poglavlju
"Egipatski 6ovjek" u projek-t- u
petogodiSnjeg plana druS-tveno-ekonoms- kog
razvoja
Egipta od 1978. do 1982. go-din- e.
Prema tim podacima Egi-p- at
ce na kraju ovog stoljeca
imati oko 62,5 milijuna sta-novni- ka
(posljednja procjena
za 1975. bila je 37 milijuna).
To znaCi da ce svake godine
biti neSto preko milijun
Egipcana viSe.
Ministar plana dr Abdura-za- k
Abdelmegid koji je autor
i spomenutog poglavlja, u-pozo- rava
na neophodnost da
se "problem priraStaja u pos-Ijednj- oj
cetvrtini stoljeca u-nap- rijed
razmotri iz raznih
uglova" i da se "unaprijed
predvide mjere za suofiava-nj- e
s tim problemom".
Telefon bez
broj6anika
New York — Telefonski
aparat koji sam bira broj, pri-maju- 6i
izgovorenu komandu,
predstavlja jednu od tehniC-ki- h
novina na kojima se radl
u amerlCkim laboratorijama.
Rec" je o sistemu koji zvufine
talase pretvara u elektrlfine,
a ovi, posredstvom elektro-mehaniCk- ih
kola, sastavljaju
trazeni broj.
1
Najrobi (Od dopisnika Ta-njug- a)
— "Za Afrikance u
jednoj skladnoj zajednici Ev-roplja- na
ima mjesta samo
ako su prijeko potrebni za
obavljanje odredenih vrsta
poslova, koji bijelci ne zele
prihvatiti. Zato Afrikancima
moramo dati Skolski sistem
koji 6e ih zadrzati u granica-m- a
njihove zajednice i njiho-va
na6ina zivota i drzati ih
izvan evropskog na6ina zivo-ta
i shva6anja u koje se nika-d- a
ne mogu uklju6iti, jer su
inferiorni po svim osobina-m- a
svog prirodnog bica..."
Ovo je citat iz "Zakona o
obrazovanju u Bantustani-ma- "
koji je u travnju (aprilu)
1954. godine pred juznoafri-6ki- m
bijelim parlamentom
"branio" tadaSnji premijer
ove zemlje Hendrik Vervo-er- d.
Samo nekoliko dana kas-nije
najviSi krugovi kalvinis-tiCk- e
crkve u Juznoj Africi
izdali su "poslanicu" u kojoj
se, uz ostalo kaze: "U skladu
s najsvetijim nacionalnim
principima, vjerujemo da
obojeno stanovniStvo zemlje
moze postati svjesno svog
mjesta i uloge samo strikt-no- m
primjenom aparthajda u
svim podrucjima zivota..."
Tocka usijanja
Drzavni mehanizam i crk-v- a,
te dvije najmocnije orga-nizacije
Juzne Afrike, inau-gurira- le
su rasizam i potla-Ceno- st
kao osnovni i krajnji
cilj obrazovnog sistema za
africko stanovniStvo ove ze-mlje
i namijenili mu ulogu
"psiholoSke perionice moz-gov- a"
za erne i obojene
(Azijce). Poslije 22 godine
"uhodavanja", sistem je pro-§l- e
godine dostigao "tocku
usijanja" koja je kulminirala
u tragifinom pokolju udenika
i studenata u Sowetu, a nas-tavl- ja
se ovih dana bojkotom
Skola od strane crnih polaz-nik- a,
njihovim zatvaranjem,
Strajkovima crnih uCitelja,
masovnim hapSenjima.
Budzet "za obrazovanje u
LIBIJA
Nacionalizacija
ameri6kih
kompanija
Tripoli (AFP, TASS) - U
Libijskoj Dzamahiriji 6e us-koro
biti nacionalizirane dvi-je
ameriCke kompanije za
naftu "Azija-Kalifornij- a" I
"Texaco".
Od revoluclje1969. godine
do danas u Libijskoj Dzama-hiriji
je nacionallzirana treci-n- a
postojecih zapadnlh kom-panija
za naftu, dok se preo-sta- le
nalaze pod drzavnom
kontrolom.
October 12, 1977
Bantustanima", prema sluz-benim
podacima rasistifike
vlade, iznosio je proSle godi-ne
68,9 milijuna randa (oko
100 milijuna dolara), izdaci
za naoruzanje rasistifike voj-sk- e,
takoder prema sluzbe-nim
izvjeStajima Pretorije,
dosegli su 1,1 milijardu
dolara. Simboli6nom igrom
slu6aja ili namjerno, gotovo
u cent su isti izdaci za drugo
mocno oruzje rasizma — za
obrazovanje bijelih ufienika i
studenata! ToCnije: milijar-du
dolara za Skolovanje i ob-razovanje
"superiomih" bije-lih
naraStaja (njih oko mili-jun)
i nepunih 100 milijuna
dolara za oko 12 milijuna
crnih.
Klijaju "erne ruze"
Za one malobrojne africke
studente, kojima ocevi pri-ho- di
dopuStaju da sjednu u
Skolsku klupu, prvi Skolski
dan zna6i, u isto vrijeme i
prvi sat u sistematskom obu-Cavan- ju
o "стабкој inferior-nosti- ".
Za obrazovanje u
Bantustanima bijele prosvje-tn- e
vlasti su razradile pose-ba- n
Skolski program, kroz
koji se, uz osnove pismenos-t- i
na engleskom jeziku, a
odnedavna i na jeziku Afri-kane- ra
(jezik nizozemskih
doseljenika Bura) stjecu i
prva znanja o tome kako
postati i ostati dobar sluga
bijelih doseljenika. Uz to Sto
uci jezik samo svog pleme-n- a,
crni osnovac dobiva i
znanje iz obrade zemlje,
nekih zanata ili teSkog pozi-v- a
rudara i radnika u tvorni-cam- a.
Jezik njegova pleme-n-a
natjerat ce ga da se s dru-gi- m
"crnjama" sporazumije-v- a
samo na engleskom ili
afrikanerskom, a to vec
razumiju i bijeli, Skole s
"praktifinom obukom" pri-prem- aju
ga za "korisnog
roba" u rudnicima ili tvorni-cam- a
bijelih ili na njihovim
farmama. Katihema mu sva-kog- a
dana na satu vjeronau-k- a
govori o njegovom podre-deno- m
mjestu i ulozi.
"PlaCi voljenazemljo! Tvo-j- e
suze natopit ce sjeme
ponosa cmog Covjeka i ono
ce proklijati u crnu ruzu
opojnog mirisa", napisao je
јоб prije tri desetljeca Alan
Paton u svojoj drami "Pla6i
voljena zemljo". Ovaj knji- -.
zevnik poznavao je du§u
Afrikanaca. Soweto, Sharp-vill- e,
Johannesburg, Cape-town,
sukobi s policijom,
bojkoti nastave, Strajkovi u
rudnicima i tvomicama, lo-g- or smrti na otoku Roben,
sve uCestalije akcije grad-sk- e
gerile kao da kazuju da
njegove "erne ruze" klijaju
ispod okovane 6izme rasis-ticko- g
vojnika. I ne samo u
Juznoj Africi.
Dejan Oordevic
C'Vjesnik")