Nase Novine, April 18, 1985

              Yugoslav Weekly
Community Newspaper
1931 # 1985
VOL., 54, NO. 7 (639)
THURSDAY, FEB. 21, 1985
ШЈ.Љ5ЖШХЈ&Ј& шш&шшшшшшштшшт №Ш&Ж)ШШ!8ШШЕШШЈМ8т аХСЈца ?;шж
OPASMA AME1ICKA
I svojem Cooru nariji b" I'ebrua
ra, predsjedmk Reagan )v pokusao
formaliirati konrept SAI)-- a kao
stvarnog svjetskog autonteta To je
koncept koji upravlja ponasaniem
Washingtona we dugi ni godma a
kojeg se Reagan opredijelio u pot-puno- m smislu
To nije nista vise d ocekivanog
za jedan rezim koji uzima sebi .a
pravo da militanzira svemir i pri-jet- i
svjetu konaemni "Ratom zvije-zda"- .
Reaganova doktrina. objelo-danjen- a
б-t- og februara, predstavlja
dodatan teret za narode svijeta.
SAD su sluzbeno postavili svoje ci-lje- ve
i namjere da instigiraju kon-trarevoluci- ju
i antidrzavne napade
(bez obzira na cijene placene zivo-tim- a
i slobodom) gdje god postoji
administracija koja se ne dopada
Pentagonu i Bijeloj kuei. U torn pro-ces- u, oni vide povratak kolonijali-sticko- m upravljanju pnrodnim bo-gatstvi-ma.
Ideja nije nova, ali upisati je u
"kamen" tj. postavkom drzavne po-litik- e, nosi definitivan pecat sada-snj- e
ultra-reakcionar- ne Reaganove
vlade. Koristeci svoj nakazan pri-ka- z
stvarnosti, Reagan je obecao
punu podrsku "borcima za slobo-du"- .
Ti njegovi "borci" su eks-trem- ni desnicari na svim kontinen-tim- a
koji potkopavaju socijalizam,
onemogucavaju demokraciju, uni-stava- ju
razvoj, bacaju u zaborav
borbu za ravnopravnost i organizi-raj- u
likvidaciju pravih patriota.
Opasnost prijeti u osporavanju
prava suverenih naroda na samoo-predijeljen- je
i u eskalaciji moguc-nos- ti
rata-nuklearn- og rata. Ova
opasnost je osobito pobudena u
Reaganovoj subtilno izjavljenoj na-mje- ri da se mjesa u unutrasnje po-slov- e socijalistickih zemalja. Ta-kode- r. najavljuje napad na zivotni
standard i opstanak drzavnih eko-nomski- h sistema.
To se odnosi ne samo na zemlje
u razvoju, vec i na zemlje kao sto je
Kanada koje su usko vezane za ame-rick- u
vojnu industriju.
Mozda Reagan vjeruje da ame-rick- i
imperijalizam moze zavladati
svijetom kad je Hitlerov fasizam, sa
istom uobrazenoscu podlegao.
Sljedbenici Reagana bi morali ne-st- o nauciti od sljedbenika Hitlera
kada su se suocili s mrznjom svojih
zemljaka. Za Kanadu postoji drugi
izlaz. To je da odabere vlastiti vanj-sko-politic- ki smjer, neovisan o
americkoj vojnoj i ekonomskoj do-minaci- ji.
Novi Zeland se oduprio americ-ko- m nuklearnom oruzju koje su za-bran- ili
u svojim lukama. Australia
je promijenila odluku o isprobava-nj- u
MX raketa. Grcka vlada napre-duj- e
u svojoj namjeri da ostrani
americko nuklearno oruzje sa
svoga tla. Ostale zemlje, clanice
NATO-- a pomno prate misljenja svo-jih
stanovnika koji zahtijevaju po-vlacen- je
iz americkog nuklearnog
zagrljaja.
Ovo su neovisna stanovista koje
kanadski narod una prao ahtie- -
at i od Mulroncv-e- w lade u Otta- -
Bezbjednost Kanade ovisi o zala-ganj- u
a mjere koje ce ogranieavati
l odstraniti nuklearno oruzje u
medunarodnoj zajednici. Bezbjed-nos- t
ovisi o okoncavanju lsprobava-n)- a americkih Cruise raketa u Ka-na- di
l o ponistavanju programa za
isprobavanje oruzja. Bezbjednost
ovisi o deklaraciji Kanade kao bez-nuklearno- m
zonom i o sporazu-mim- a
izmedu Sovjetskog Saveza i
Sjedinjenih Americkih Drzava koji
bi pridonjeli torn cilju. Bezbjednost
ovisi o povlacenju Kanade iz
NATO-- a l Norad-- a kao i Defence
Production Sharing sporazuma i o
adaptiranju proizvodnje oruzja za
miroljubive svrhe. Bezbjednost
ovisi o drasticnom smanjivanju po-trosn- je
na naoruzanje i koristenje
tih sredstava za proizvodne i miro-ljubive
svrhe.
Prijatelji "NaSih novina" odr-za- li
su banket-zabav- u u Vladimir's
restoranu u cast pionira jugoslo-vensk- e
napredne Stampe. Iako za-ba- va nije bilo masovno posecena od
strane pretplatnika i prijatelja iz
Windsora i Detroita, oni koji su do-s- li zaista su "duboko zavukli ruku
u dzep" i nesebicno i darezljivo pri-lozi- li
u fodn "Na§ih novina" hiljadu
dolara. Imena prilagaca odmah su
stavljena na listu "Fonda za opsta-nak
"NN", te su se tako i oni potpi-sal- i
medu one koji ne daju i nece
dozvoliti da se jugoslovenska na-pred- na
Stampa na severnoameric-ko- m kontinentu ugasi.
I ne samo da su prisutni nesebic-no
prilozili za svoj list, nego su
nama u urednistvu, dali drugarske
savete sa zeljama za sto uspesnije
i mnogobrojnije susrete kako iz-medu
citalaca naSeg lista, tako i iz-medu
druStvenih organizacija i
grupa Detroita i Windsora. Plodovi
dosadasnjeg uzajamnog razumeva-nj- a
i saradnje izmedu ova dva su-sed- na grada najbolje su se pokazi-val- i
za vreme Jugoslovenskih Festi-val- a
u Detroitu. Zelje za jo§ plodni-jo- m saradnjom i efikasnijom orga-nizacijo- m
u ovogdisnjem Festivalu
postoje na obe strane.
Na zabavi, kao prvo, svi su pri-sutni
jednoduSno i oduSevljeno po-hval- ili ve6eru koju su izobiljno ser-vira- li Nikola i Vladimir Sarcevic,
odnosno njihovo radno osoblje.
Govorili su i pozdravili goste u
ime pionira progresivne jugoslo-vensk- e
stampe u Americi Zoran Ma-ti- c,
a u Kanadi Milica Miuchin. U
ime mladeg naraStaja govorio je
Ljubo Mijad.
Nikola Sar£evic pozdravio je go-ste
u ime njegove vredne brace, a
zatim je prisutnima procitao pisma
Arse Micina (donosimo ga u celosti)
i urucio pozdrave i dobre zelje na- -
ршошАЈи клшлти
Konzervativna partija od kako je
dosla na vlast postala je americka
partija u Kanadi. To se odrazava u
podrsci koju ona pruza Reaganovoj
militarizaciji i spoljnoj politici.
Nastojanja konzervativaca da Ka-nadu
uvuku u program "ratova zve-zda- "
preko NORAD pakta i moder-nizacij- e
DEW Line postavljaju nasu
zemlju u polozaj americkog part-ner- a
u nuklearnim i vasionskim
adventurama.
Mulroney i Reagan najavili su da
ce iduceg meseca potpisati ugovor
o vojnoj modernizaciji koji ce Ka-nadu
kostati 650 miliona dolara.
Ovom prilikom konzervativna vlada
nije se brinula "o budzetnom defi-citu- ".
Sve price o slobodnoj trgovini i
kontinentalizmu samo su zavarava-nj- a
koja pomazu integraciji i pove-can- oj
dominaciji kanadske ekono-mij- e
od strane americkih monopo-la- .
Kanadsko potcinjavanje SAD
nije znak snazenja vec slabljenja
seg druga i prijatelja iz Californije
Ljuba Vukmanovica.
Dragi drugovi i drugarice,
citatelji "Na$ih novina",
Jako mi je zao Sto nisam tamo s
vama. Kao stari pionir progresivne
stampe volio bih da vi, mladi Jugo-sloven- i,
preuzmete ovaj rad u va$e
rukovodstvo. Mi, stari pioniri, vi§e
ne mozemo da rukovodimo, jer su
nas godine pritisle a nekoji stari su
pomrli, nekoji su ostarili ne vide,
pa ni ditati ne mogu. Vi mladi Jugo-slove- ni treba da preuzmete. Na va-ma
rad ostaje. NaSoj Stampi treba
mnogo pomodi novdano i materijal-jalno- .
Ja, kao stari ditaoc, prilazem
novcanu pomoc od $100.00 na nasu
stampu — a dao sam prosle godine
$1600.00.
Nije mi moguce da sam s vama
tamo za tu zabavu. Ja sam ovdje u
Floridi na sundanju za moje zdrav-lje-.
Zelim vam dobar uspeh. Primite
tople pozdrave svi na zabavi. Vas
stari drug, Alexa Mjtzin-Маба- к
Pored priloga koje su dali iz "ma-lo- g ali odabranog" skupa treba na-pomen- uti
i priloge koji nisu bili u
novcu, ali su svejedno, priznati i vi-so- ko cenjeni. Clanovi orkestra "Be-cari- " svirali su neumorno celo vece
za minimalnu naplatu od 120 dola-ra.
Bilo je propusta i kritike za malo
poseceno vece upucivane su na
adresu jednog od organizatora:
Peru Kovacevica. Svi prisutni su iz-raz- ili nadu da 6e idude zabave za
"Nase novine" uspeti a neki su su-gerir- ali da se uskoro organizuje
jedna priredba za naS list u Windso-ru-,
a to zbog toga Sto iz Windsora,
osim grupe iz jugoslovensko-kanad-sko- g kluba "Bratstvo i jedinstvo"
nije bilo mnogo posetioca. Da li bi
se u ovoj zelji mogla nazreti i neka
kritika citaocima "Nafiih novina" u
Windsoru?
TJ
ekonomije.
Kanadski ministar spoljnih po-slo- va
Joe Clark ubedivao je Ka-nada- ne
kako "rat zvezda" (Star
Wars) nije opasan vec da je samo u
fazi ispitivanja. Clark prikriva da
je jos 1957. godine kanadska vlada
pristala na stacioniranje americ-kog
vojnog kontingenta koji ce
imati nuklearno oruzje na kanad-sko- m
tlu. Ova obaveza joS uvek je
na snazi jer do sada nijedna vlada
nije se je odrekla.
Kada Clark uverava Kanadane da
americka vlada ne insistira na pri-hvatan- ju nuklearnog oruzja, on sa-kri- va fakat da je Kanada partner u
americkoj nuklearnoj strategiji pu-te- m clanstva u NATO i NORAD pak-tovim- a.
Ako Novi Zeland moze da kaze
Reaganovoj administraciji da ne
zeli americke brodove sa nuklear-nim
oruzjem u svojim vodama, ako
australijska vlada moze da kaze
americkoj administraciji da nece
dozvoliti testiranje raketa na svojoj
teritoriji i ako zemlje zapadne
Evrope, koje su clanice NATO pak-ta.,
mogu da kazu Reaganu da su pro-ti- v
"ratova zvezda" mogla bi se i
Mulroneyeva vlada odupreti ame-ricko- m
pritisku.
DRZANJA UPITANJU
RA TNIH ZLOCINACA
Opet je postavljeno pitanje rat-ni- h zlocinaca u Kanadi. Naime, po-zna- ti
progonitelj ratnih zlocinaca
Simon Wiesenthal je optuzio ka-nads- ku vladu da nece niSta da po-duzm- e.
Wiesenthal je to kazao u razgo-vor- u
s izraelskim novinarima.
On je rekao da je bivSem kanad-sko- m driavnom tuziocu Robertu
Kaplanu predao listu od 218 ukra-jinski- h
oficira nacisticke SS divi-zij- e
koji su u Kanadu do§li kao "ra-selje- na lica". Kaze se da je Kaplan
tu listu predao drzavnoj policiji
(RCMP). Ali dalje od toga nije se
otislo. Ti elementi ne samo da u Ka-nadi
slobodno zive vec su aktivni i
u nekakvim "veteranskim organiza-cijam- a
koje rade da "oslobode po-roblje- ne narode".
Posebna lista od 28 ratnih zloci-naca
upucena je kanadskoj vladi,
ali ona nije na§la za shodno ni da
potvrdi da ju je primila.
Mulroneyeva vlada je nedavno
imenovala jednog clana Quebec
Vrhovnog suda da provede "istra-gu- "
o ratnim zlo£incima koji u Ka-nadi
zive.
Od stotina ratnih zlocinaca koji
su dosli u Kanadu dosad je deporti-ra- n
samo jedan (Nijemac Rauca),
ali on je umro prije nego Sto su nje-табк- е
vlasti organizirale sudenje.
Sramota je, ali izgleda da vladu
nije briga. Konzervativna vlada je
i u torn pogledu ista kao Sto je bila
liberalna.