000178 |
Previous | 12 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
уУуУуУууУу7'У?чууУуУ
fen. o © -- IV irt$ A-- 4-- Ш 1 jA_ I! H "1 ® V V II fV rfTv TVft T - rf"4 TMTf! if П9П in H VM SI 51 © © © --Л м __ — fllip
s
s
Ч
i
s
J
m
Potkraj drugog svjetskog
rata narodnooslobodilacka
vojska oslobodila grad
Trst i sve krajeve nekad ne-praved- no oduzete lugosla-vij- i
Medutim, pritfsak sa-ve?nic- kih
sila postignut
sporazum o povlaconju ju-goslavens-kih
trupa iz Trsta i
o podjeli spornog teritoma
dvije zone zonu
kojd 0 bila pod okupacijom
.inqio amenckih snaga i zo-n- .i
B pod ingoslavenskom
чпот upiavom Sudbina
K'i] podrucja postala ubr-- o
ptedmet vehke igre tali-ип- ке nedente i zapadnih
saveznika Diplornatska bor-b- a
bila duga i teska a za-.rsil- a
mirovnim ugovorom
ii Panzu veljace 1947 s
polpisima Jrzava sto
bile 11 ratu s Italijorn Linija
novo jugoslavensko- -
talijanske granice tada
uglavnom njesena s manjim
ustupkom Italiji u zoni Gori-ce- ,
Trstu i tentonju oko
njega dan specijalm status.
Od rujna kada sve
zemlje ratificirale Parish
ugovor, cime stupio
snagu, uspostavljen tzv
Slobodni teritonj Trsta Tim
cinom Italija izgubila su-vereni- tet nad obje zone a
tentonjalni integntet i neza-visno- st
STT-- a garantiraio
Vijece sigumosti UN Prema
clanu Statuta, pnkljuce-no- g
mirovnom ugovoru, V-ijece
sigurnosti trebalo
postaviti guvernera u dogo-vor- u
s talijanskom i jugosla-vensko- m
vladom Njegov
zadatak bio da provede iz- -
VICTORIA RADOVH
УЈ
гаш
Poslije Londonskog oporazuma komandant zona
general Winterton opraita od komandanta zone
pukovnika Stamatovida (desno)
bore Ustavotvornu skup-stin- u
i sastavi vladu STT-- a
Vojne snage imale po-vu- ci
135 dana poslije imeno-vanj- a
guvernera, koji nije
mogao biti drzavljanin ni
jedne ni druge zamteresira-n- e
zemlje
No, ono sto bilo pred-viden- o
Panskim ugovorom
nikad nije ostvareno Nenor-maln- o
stanje stalnim spo-rovim- a
i dramaticnim obrti-m- a
trajalo je punih sedam
godina. Talijanskoj vladi nije
bilo u mteresu da postavi
guverner kako onemo-gucil- o
konacno uredenje
STT-- a i pnje kasnije po-druc- je
prikljucilo Italiji Znat-n- u
ulogu u tome imale i
velike sile medu kojima je.
vec Lzbilo hladnoratovsko
nadmetanje. Podzemna
kombtnatorika zapadnih sila
dosla je najvise do izrazaja
1953 kada
najavil: da
napustiti zonu i predati
Italiji. Talijanske trupe
pocele priblizavati
zoni sto je izazvalo i na-s- u
vladu da odgovori sla-nje- m
trupa granicu. Ta-ka- v
tok dogadaja stvorio
kriticnu situaciju nasoj
zemlji doslo je do masovnih
i protesta a
vlada izjavila
da ulazak talijanskih
trupa u zonu smatrati
napadom Dugoslaviju.
Tek u listopadu 1954. kri-z- a
je prebrodena
tzv Londonskog me-morandu- ma
kojim zona
A, manje ispravke, do-dijelje- na
Italiji a zona Du-goslav-iji,
sto je bio i kraj
tampona Slobodnog terito-nj- a
Trsta
'-- Cr s У УУУУУУ yy.sy.sy Ууу.уу.уу.'УУ.уу.уу.уу.уу уу.уу.Уу-.уГУ.'УУ.уу.УУУ'УУУУУУ'УУ'- УУ
ГСЦ"
I
X
Vt
YYYYYYY
x
V
Y
je
na
je
na na A
je
je
je
10
20 su
je
a'i je
15 su
je on na
je
je
je
11
je
je
A
se B
za
su se
je
sa
se
bi se
ili to
su
'HISB Ira
su Anglo-Amenkan- ci
ce
A
je na
to su se
A
na
je
U
demonstracija
jugoslavenska
je ce
A
na
potpisiva-nje- m
je
uz
B
УУ УУ
6487 VICTORIA DR.
kod 49-t- e Ave
B.C.
Phis (004) 324-324- 4
Res (604) 985-104-- !
sve putne usluge kao mojiv Adnl nstiacc'inTjraavwatilji punomoci.
Victoria i YucidiU'X)rui cevam dobru i hivuusluu.
НРХУХУХХРДУ- -
VANCOUVER,
MIRA FAMOUS
120) We 1 Irs I r Kast. Toronto Ontario ,M4X 1C1
SI'KCI.M, KAKKSTO MANILA & Y I'COSLA VI
lull) Toiir t() V'(4,',-- s
Api it 4 to 7 $34!) 00
o rrofessional Travel Consultants
o Visited Over 50 Countries Worldwide
© Personalized Service on Travel Documents
Computerized Лдепс & 8 Vrs. in Business
TKY US FOR SKKVICK PI. K ASK CALL
(416) 927-152- 5 (24 I Irs Service) (416) 924-556- 0
(416)927-719- 9 (416)924-659- 0
'4
I
$
Y
Y
Y
VYYYY
YYYYYY
YYYYYYYYYYYY
YYYY
Y
Masakr filipinskih stanovnika na brdu Dajo 1901.
godine
Poslne amencko- -
spanjolskog rata SAD su
prigiabile Kubu, Porto Rico i
Filipine sto je oznacilo krai
spanjolskog kolonijalnoc,
carstva Mnogi Amenkanci,
lako su odobravali impenjali-stick- u
politiku svoje zemlje,
nisu bill pristahce ideje da
SAD imaju kolonije poput
evropskih sila Zato je u slu-caj- u
Kube pobijedilo shva-canj- e
o sazivu njene usta-votvor- ne
skupstine i formal-no- j
nezavisnosti pod okri-Ije- m
amencke vlade Porto
Rico je dobio pravo da bira
svoj Predstavnicki dom, a
1916 stanovnici tog otoka
postah su americki gradani.
Pitanje Filipina bilo je
S.y. У.УУ
Za
OUT
УУ'УУ--Уу.уууу.уу~.'уууугуу..-уу; 'уу'уу.уу.уууууу'уу-'гуу1уу,уу.уууугуу- .,
Women wanted for worm pic-king.
Full time.
Call Denis — 466-260- 8
GENERAL HELP
ш shoulder pad factory wan-ted
Union shop.
Will train if necessary.
Call Peter 593-002- 3 or
593-004- 0.
у.уу.уууу.уу,уу,уу,уу yy.yy.yyyy --yy
TRAZI POZNANSTVO
Inanjcr, 35 godina, razveden
bez obaveza trazi poznanstvo
odgovarajuce zenske osobe,
radi braka
P.O.Box 746
36 Adelaide St. East
Toronto M5C-2J- 8
yy. yy-yy- - yyyy.yyyy. уу.'уу.уу.уу.уу.у,
Muskarac, 34 godine, 178 cm
i 80 kg, zeli upoznati devojku
ili udovicu, po§tenu i od 28 do
32 godine starosti, radi braka.
Odgovaram na sva pisma.
Molim javite se na:
Mojsilovic Vojislav
Hulevar Revolucije 191
11000 Beograd, Jugoslavija
y.yy.yy.yy.yy уууу,уу.уу.уу.'уу yy.ty.
ODGOVORI NA KRIZALJKU
viohst, avsenik, rakrana, akvatel.
z, rh, ao, danj, ts, lsibati, nivclir,
ska la, a, konjanik, evenak, ta, ted,
oton, bo, piroman, 1, grana, lka,
rat, cinik, o, chksir
У?~.ч!у-У7Уу-УУ'УУкучУ?л-
уу
mnogo zamrsenije Upore-d- o
s raspravama o buduc-nost- i
tog bivseg spanjolskog
posjeda 6 veljace 1899
buknuo je ustar.ak protiv
amencke okupacione armi-j- e
Bilo je jasno da Filipinci
ne zele zamijeniti jedne go-spoda- re
drugima vec su
че opredijelili za punu neza-visno- st
Za to su imali do-volj- no
razloga Dos za ame-пско-spanjolsk- og
rata usta-nick- a
vojska pod vodstvom
fihpmskog nacionalnog juna-k- a
Emilia Aguinalda borila se
sa spanjolskim okupatorima
i pomogla americkim trupa-m- a
da osvoje Manilu. U torn
trenuku americki drzavni se-kret- ar
Dohn Hay rekao je:
V?. У. УУ. yy S УУ Уу
St
„is
at
da
§
I
I
s
- Dedino pitanje kojim se
bavim, jest to u kolikoj je
mjen sada moguce evaku
irati Filipine?
Filipmski ustanici su, nai-me- ,
formirah vladu na celu s
Aguinaldom, pa se americki
impenjahzam nasao u ne-brano- m
grozdu. Ako se po-vuk- u
trupe, Filipini ce biti ne
povratno izgubljeni Videci
da od nezavisnosti nema ni-st- n,
Aguinaldo je prvi krenuo
u napad Masovni ustanak
Filipinaca brzo je ugrozio
amencke pozicije No s
vremenom je medu ustanici-m- a
doslo do podvojenosti a
sve jace amencke snage
stizale su na filipinske otoke
Washington je pune dvije
godine vodio prljavi rat u ko-je- m
masovne odmazde nad
nevinim stanovnistvom nisu
bile njetkost Racuna se da
je poginulo oko 4000 Ameri-kanac- a
i 200 000 Filipinaca
razumljivo, ne samo ustani-k- a
Godine 1901. Aguinaldo
je na pnjevaru uhvacen sto
je bio i kraj ustanka. Unatoc
casmrri" namjerama prije
атепско-spanjolsko- g rata,
Filipini su postali amencka
kolonija u kojoj je dugi niz
godina svu vlast imao pred-sjedni- k
SAD u svojstvu vr-hovn- og
zapovjednika ameri-ck- e
armije. Pravdajuci taj
postupak predsjednik Mc
Kmley je nasao providni iz-gov- or
- Nisam zelio Filipine, ali
na kraju krajeva nije bilo al-ternative!
Kubanski filmski direktor Tomas
Gutierrez Alea, direktor filman"Up
to a Certain point" (Do izvjesne toc-ke- ),
koji je dobio prvu nagradu na fe-stiva- lu
latinsko-americki- h filmova i
nedavno prikazan u New Yorku, izja-vi- o
je:
"Mi smatramo da filmovi mogu da
doprinesu unapredenju i sreci ljudi,
ali oni mogu biti i stetni.
"Burzoaski film je proizvod komer-cijalizirano- g drustva koje sve proda-je- .
Ako se film cijeni samo s komerci-jaln- e vrijednosti, to ga smanjuje i ko-rumpir- a. Takav film moze da donese
i neko zadovoljstvo, ali nedostaje mu
ono sto moze da ljude obogati. Takvi
filmovi zadovoljavaju izrabljene lju-de,
oni djeluju poput droge, ali se od-nos- e
na povrsne stvari u zivotu, i ne-ma- ju nikakve vaznosti za nasu sredi-nu- ,
za buducnost drustva i svijeta, za
historiju...
"Ovi (burzoaski) filmovi su mala
nadoknada za izrabljivacki sistem. II
takvim filmovima vasa svijest je usre-dotocen- a
na ono sto se prikazuje, ali
to vise ne pripada vama, i zato je stet-no- .
Ali ista filmska vrpca moze da po-nes- e ljude u zivot."
- .to ja mislim? Ja nc morani misliti
Ja sam prcdsjedavajuci
§
§
§
§
§
§
§
§
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, May 30, 1985 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1985-04-11 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000246 |
Description
| Title | 000178 |
| OCR text | уУуУуУууУу7'У?чууУуУ fen. o © -- IV irt$ A-- 4-- Ш 1 jA_ I! H "1 ® V V II fV rfTv TVft T - rf"4 TMTf! if П9П in H VM SI 51 © © © --Л м __ — fllip s s Ч i s J m Potkraj drugog svjetskog rata narodnooslobodilacka vojska oslobodila grad Trst i sve krajeve nekad ne-praved- no oduzete lugosla-vij- i Medutim, pritfsak sa-ve?nic- kih sila postignut sporazum o povlaconju ju-goslavens-kih trupa iz Trsta i o podjeli spornog teritoma dvije zone zonu kojd 0 bila pod okupacijom .inqio amenckih snaga i zo-n- .i B pod ingoslavenskom чпот upiavom Sudbina K'i] podrucja postala ubr-- o ptedmet vehke igre tali-ип- ке nedente i zapadnih saveznika Diplornatska bor-b- a bila duga i teska a za-.rsil- a mirovnim ugovorom ii Panzu veljace 1947 s polpisima Jrzava sto bile 11 ratu s Italijorn Linija novo jugoslavensko- - talijanske granice tada uglavnom njesena s manjim ustupkom Italiji u zoni Gori-ce- , Trstu i tentonju oko njega dan specijalm status. Od rujna kada sve zemlje ratificirale Parish ugovor, cime stupio snagu, uspostavljen tzv Slobodni teritonj Trsta Tim cinom Italija izgubila su-vereni- tet nad obje zone a tentonjalni integntet i neza-visno- st STT-- a garantiraio Vijece sigumosti UN Prema clanu Statuta, pnkljuce-no- g mirovnom ugovoru, V-ijece sigurnosti trebalo postaviti guvernera u dogo-vor- u s talijanskom i jugosla-vensko- m vladom Njegov zadatak bio da provede iz- - VICTORIA RADOVH УЈ гаш Poslije Londonskog oporazuma komandant zona general Winterton opraita od komandanta zone pukovnika Stamatovida (desno) bore Ustavotvornu skup-stin- u i sastavi vladu STT-- a Vojne snage imale po-vu- ci 135 dana poslije imeno-vanj- a guvernera, koji nije mogao biti drzavljanin ni jedne ni druge zamteresira-n- e zemlje No, ono sto bilo pred-viden- o Panskim ugovorom nikad nije ostvareno Nenor-maln- o stanje stalnim spo-rovim- a i dramaticnim obrti-m- a trajalo je punih sedam godina. Talijanskoj vladi nije bilo u mteresu da postavi guverner kako onemo-gucil- o konacno uredenje STT-- a i pnje kasnije po-druc- je prikljucilo Italiji Znat-n- u ulogu u tome imale i velike sile medu kojima je. vec Lzbilo hladnoratovsko nadmetanje. Podzemna kombtnatorika zapadnih sila dosla je najvise do izrazaja 1953 kada najavil: da napustiti zonu i predati Italiji. Talijanske trupe pocele priblizavati zoni sto je izazvalo i na-s- u vladu da odgovori sla-nje- m trupa granicu. Ta-ka- v tok dogadaja stvorio kriticnu situaciju nasoj zemlji doslo je do masovnih i protesta a vlada izjavila da ulazak talijanskih trupa u zonu smatrati napadom Dugoslaviju. Tek u listopadu 1954. kri-z- a je prebrodena tzv Londonskog me-morandu- ma kojim zona A, manje ispravke, do-dijelje- na Italiji a zona Du-goslav-iji, sto je bio i kraj tampona Slobodnog terito-nj- a Trsta '-- Cr s У УУУУУУ yy.sy.sy Ууу.уу.уу.'УУ.уу.уу.уу.уу уу.уу.Уу-.уГУ.'УУ.уу.УУУ'УУУУУУ'УУ'- УУ ГСЦ" I X Vt YYYYYYY x V Y je na je na na A je je je 10 20 su je a'i je 15 su je on na je je je 11 je je A se B za su se je sa se bi se ili to su 'HISB Ira su Anglo-Amenkan- ci ce A je na to su se A na je U demonstracija jugoslavenska je ce A na potpisiva-nje- m je uz B УУ УУ 6487 VICTORIA DR. kod 49-t- e Ave B.C. Phis (004) 324-324- 4 Res (604) 985-104-- ! sve putne usluge kao mojiv Adnl nstiacc'inTjraavwatilji punomoci. Victoria i YucidiU'X)rui cevam dobru i hivuusluu. НРХУХУХХРДУ- - VANCOUVER, MIRA FAMOUS 120) We 1 Irs I r Kast. Toronto Ontario ,M4X 1C1 SI'KCI.M, KAKKSTO MANILA & Y I'COSLA VI lull) Toiir t() V'(4,',-- s Api it 4 to 7 $34!) 00 o rrofessional Travel Consultants o Visited Over 50 Countries Worldwide © Personalized Service on Travel Documents Computerized Лдепс & 8 Vrs. in Business TKY US FOR SKKVICK PI. K ASK CALL (416) 927-152- 5 (24 I Irs Service) (416) 924-556- 0 (416)927-719- 9 (416)924-659- 0 '4 I $ Y Y Y VYYYY YYYYYY YYYYYYYYYYYY YYYY Y Masakr filipinskih stanovnika na brdu Dajo 1901. godine Poslne amencko- - spanjolskog rata SAD su prigiabile Kubu, Porto Rico i Filipine sto je oznacilo krai spanjolskog kolonijalnoc, carstva Mnogi Amenkanci, lako su odobravali impenjali-stick- u politiku svoje zemlje, nisu bill pristahce ideje da SAD imaju kolonije poput evropskih sila Zato je u slu-caj- u Kube pobijedilo shva-canj- e o sazivu njene usta-votvor- ne skupstine i formal-no- j nezavisnosti pod okri-Ije- m amencke vlade Porto Rico je dobio pravo da bira svoj Predstavnicki dom, a 1916 stanovnici tog otoka postah su americki gradani. Pitanje Filipina bilo je S.y. У.УУ Za OUT УУ'УУ--Уу.уууу.уу~.'уууугуу..-уу; 'уу'уу.уу.уууууу'уу-'гуу1уу,уу.уууугуу- ., Women wanted for worm pic-king. Full time. Call Denis — 466-260- 8 GENERAL HELP ш shoulder pad factory wan-ted Union shop. Will train if necessary. Call Peter 593-002- 3 or 593-004- 0. у.уу.уууу.уу,уу,уу,уу yy.yy.yyyy --yy TRAZI POZNANSTVO Inanjcr, 35 godina, razveden bez obaveza trazi poznanstvo odgovarajuce zenske osobe, radi braka P.O.Box 746 36 Adelaide St. East Toronto M5C-2J- 8 yy. yy-yy- - yyyy.yyyy. уу.'уу.уу.уу.уу.у, Muskarac, 34 godine, 178 cm i 80 kg, zeli upoznati devojku ili udovicu, po§tenu i od 28 do 32 godine starosti, radi braka. Odgovaram na sva pisma. Molim javite se na: Mojsilovic Vojislav Hulevar Revolucije 191 11000 Beograd, Jugoslavija y.yy.yy.yy.yy уууу,уу.уу.уу.'уу yy.ty. ODGOVORI NA KRIZALJKU viohst, avsenik, rakrana, akvatel. z, rh, ao, danj, ts, lsibati, nivclir, ska la, a, konjanik, evenak, ta, ted, oton, bo, piroman, 1, grana, lka, rat, cinik, o, chksir У?~.ч!у-У7Уу-УУ'УУкучУ?л- уу mnogo zamrsenije Upore-d- o s raspravama o buduc-nost- i tog bivseg spanjolskog posjeda 6 veljace 1899 buknuo je ustar.ak protiv amencke okupacione armi-j- e Bilo je jasno da Filipinci ne zele zamijeniti jedne go-spoda- re drugima vec su че opredijelili za punu neza-visno- st Za to su imali do-volj- no razloga Dos za ame-пско-spanjolsk- og rata usta-nick- a vojska pod vodstvom fihpmskog nacionalnog juna-k- a Emilia Aguinalda borila se sa spanjolskim okupatorima i pomogla americkim trupa-m- a da osvoje Manilu. U torn trenuku americki drzavni se-kret- ar Dohn Hay rekao je: V?. У. УУ. yy S УУ Уу St „is at da § I I s - Dedino pitanje kojim se bavim, jest to u kolikoj je mjen sada moguce evaku irati Filipine? Filipmski ustanici su, nai-me- , formirah vladu na celu s Aguinaldom, pa se americki impenjahzam nasao u ne-brano- m grozdu. Ako se po-vuk- u trupe, Filipini ce biti ne povratno izgubljeni Videci da od nezavisnosti nema ni-st- n, Aguinaldo je prvi krenuo u napad Masovni ustanak Filipinaca brzo je ugrozio amencke pozicije No s vremenom je medu ustanici-m- a doslo do podvojenosti a sve jace amencke snage stizale su na filipinske otoke Washington je pune dvije godine vodio prljavi rat u ko-je- m masovne odmazde nad nevinim stanovnistvom nisu bile njetkost Racuna se da je poginulo oko 4000 Ameri-kanac- a i 200 000 Filipinaca razumljivo, ne samo ustani-k- a Godine 1901. Aguinaldo je na pnjevaru uhvacen sto je bio i kraj ustanka. Unatoc casmrri" namjerama prije атепско-spanjolsko- g rata, Filipini su postali amencka kolonija u kojoj je dugi niz godina svu vlast imao pred-sjedni- k SAD u svojstvu vr-hovn- og zapovjednika ameri-ck- e armije. Pravdajuci taj postupak predsjednik Mc Kmley je nasao providni iz-gov- or - Nisam zelio Filipine, ali na kraju krajeva nije bilo al-ternative! Kubanski filmski direktor Tomas Gutierrez Alea, direktor filman"Up to a Certain point" (Do izvjesne toc-ke- ), koji je dobio prvu nagradu na fe-stiva- lu latinsko-americki- h filmova i nedavno prikazan u New Yorku, izja-vi- o je: "Mi smatramo da filmovi mogu da doprinesu unapredenju i sreci ljudi, ali oni mogu biti i stetni. "Burzoaski film je proizvod komer-cijalizirano- g drustva koje sve proda-je- . Ako se film cijeni samo s komerci-jaln- e vrijednosti, to ga smanjuje i ko-rumpir- a. Takav film moze da donese i neko zadovoljstvo, ali nedostaje mu ono sto moze da ljude obogati. Takvi filmovi zadovoljavaju izrabljene lju-de, oni djeluju poput droge, ali se od-nos- e na povrsne stvari u zivotu, i ne-ma- ju nikakve vaznosti za nasu sredi-nu- , za buducnost drustva i svijeta, za historiju... "Ovi (burzoaski) filmovi su mala nadoknada za izrabljivacki sistem. II takvim filmovima vasa svijest je usre-dotocen- a na ono sto se prikazuje, ali to vise ne pripada vama, i zato je stet-no- . Ali ista filmska vrpca moze da po-nes- e ljude u zivot." - .to ja mislim? Ja nc morani misliti Ja sam prcdsjedavajuci § § § § § § § § |
Tags
Comments
Post a Comment for 000178
