Nase Novine, September 06, 1978

              II
'Л
KUk
шшшжш1ш1Ш r;WW'ifcrt£V' vf "Л?'Л"л',6 i"wi rvt' ( - НтбК' as-""5Vfl.-- w ".Х-.М- Д -- Л
' ВНШК (Шш .
-- q 'j ' '" MHPW
Wt!'£ 4B!Bfe4 " _Јћ -- л;
CAPETOWN - Sa 90 izvrsenlh
smrtnih presuda u proSloj godini,
rasistiCka Juzna Afrika postigla je
svjetski rekord u likvidlranju zatvo-renik- a, uglavnom politi6kih krlva-c- a.
, U prethodnoi 1976., pogubljeno
Je 60 sudionika, tako da je —
prema izjavi juznoafri6kog mlnls-tr- a
pravde Jimmyja Krugera — za
posljednje dvije godine u drzavi
aparthejda obJeSeno 150 ljudl.
Medu ubijenlm zatvorenicima se
—- kako javljaju zapadne agencije
— nalaze trojica bljelaca, 33 mele-z- a
i 114 crnaca.
Minister Kruger je, takoder, sa-opc- io da se na otoku Robin, пајби-venij- oj
i najzloglasnijoj tamnici
Aparthejda, trenutno nalazi Sest
politi&kih krivaca koji su mladi od
16 godina. Kruger, medutim, nije
rekao koliko Je сгпабке djece, za
koju njegova vlada tvrdi da "ugro-zavaj- u poredak drzave", zatvoreno
u ditavoj Juznoj Africi, niti je
komentirao tvrdnje oslobodiladkog
pokreta ANC (Juznoafri6ki naclo-nal-ni kongres) da se, trenutno, u
nekih 250 zatvora u toj zemlji nalazi
vise od — pola milijuna liudi.
U criie rekorde Aparthejda spada
i podatak da na svakih 10 tisu6a
stanovnika Juzne Afrike dolazi 230
zatvorenika i da je svaki trideseti
nebijelac u toj zemlji lisen siobode.
Ta fantastiCna brojka od 500
hiijada zatvorenika (99 posto njih
su crnci i melezi) ne obuhvaca,
medutim , dnevna hapsenja i sas-luSan- ja
u policijskim stanicama.
Po torn "osnoju', dnevno, u pros-jek- u, biva uhapSeno i pretudeno po
— 100 hiijada crnaca. Jedan sudac
u Johanesburgu je postavio neobi-ба- п rekord "ekspeditivnosti" Juzno-afridko- g
pravosuda: za svaku pre-sud- u crncima uhapSenlm u dnev-ni- m "racijama" utroSio je svega —
25 sekundi.
DA LI DOMA&CA KOJA UMN02l
LETAK IMA ISTA PRAVA NA
SLOBODU RECl KAO I OGROMAN
NOVINSKIKONCERN?
Doma&ca koja je urn noil la letak кибпе
zajednice u podrumu mesne baptistlfike
crkve, uziva istu, Ustavom zajam£enu,
slobodu refii, kao i ogroman novlnski kon-cer- n,
a taj novinski koncern nema ve6e(
pravo na slobodu red od bilo koje druge —
industrljske, bankarske ill trgovlnske —
korporacije.
Tako, otprllike, glefsi objaSnjenje pred-sednl- ka
Vrhovnog suda, W. Burgera, uz
nedavnu pdluku riajvlseg pravnog tela koja
je Izazvaia komeSanje u javnosti I spada
medu one retke prlmere koji dolaze kao
porudeni da otkriju suStlnu bltnlh pojava.
Kad najmudrijl sucl ne bl katkad, donoslli
takve odluke, trebalo bi in Izmlsllti.
Ve6inom, mora se re6i, sasvim, tesnom,
48 pet glasova protiv fietlrl, Vrhovnl sud je
kao protlvustavan poniStlo zakon drzave
Masa6uset8, po kome vellke korporacije ne
bl Imale pravo da trose novae na kampanju
radi utlcanja na Ishod javnlh referenduma"
— Izuzetno rasprostranjenog oblika ameri-бко- д
demokratskog slstema. Izuzetak bl
bill jedlno, napori da utifiu na izjaSnjavanje
birafia u tackama koje se pomenutlh velika-n- a
neposredno t!6u._ _
Ljudska iedinka i ljudska jedinica
Nekoliko masadusetsklh korporaclja, na
6elu sa Prvorp naclonalnom bankom Bos-ton- a,
pdbunlio se oslanjajuci se na svoje.
tumaCenje prvog amandmana Ustaya o.
slobodi re6l IjStampe. Obratlll su se'Vrhov- -
J
Japanski glas
uUN
Strahote moguceg nuklearnog
rata na zasjedanju Generalne skup-Stin- e
UN u New Yorku najuvjerljivl-j-e
je prikazao sef delegacije Japa-n- a,
zemlje koja je bila prva i jedina
zrtva atomskog bombardlranja.
Iz ove azijske zemlje, u UN je
dbputovala najbrojnija delegacija
raznih nevladinlh organizacija sa
oko 500 filanova. Na prigodnoj
sve6anosti u sjedistu UN, Japanci
su specijalnom zasjedanju o razo-ruzan- ju
urudill dokumente s potpi-sim- a
20 miliona Japanaca koji
traze da se savremeni svijet oslo-bo- di
nuklearnog oruzja, a upotreba
tog oruzja proglasi zlocinom protiv
6ovje6anstva.
nom sudu. Ono sto moze ljudska jedinka,
vele, moze I ljudska Jedinica, ma koliko, u
njlhovom 8lu6aju, vellka. v
Vrhovnl sud se slozlo, nalazedi da Izme-du
broja Jedan (6ovek) I broja millon (kor-poraclja),
III, uravno, Izmedu fizlfike I
pravne oeobe, ne sme bltl dlskrlmlnaclje.
StavlSe, ve6lna sudija Je dodala znacajnu
mlsao kako se sloboda vellkana, 6oveko-IJublv- o
Izravnana sa slobodom malog 6ove-k- a,
ne bl smela odno3lti jedlno na referen-dum- e,
ve6 i na sve pollticke izbore. Zasto
ne bl — u zemlji koja Je vldela podosta
korupclje I sada strogo ogranl6ila prlloge
koje kandldatl smeju da prlmaju za svoje
kampanje — korporacije smele da zavuku
ruku u svoje duboke diepove, pod uslo-vo- m,
samo, da se ne spoje sa samim kan-dldato- m,
ve6 da svoje poglede iznose
"odvojeno" I "uporedno"?
U Ime manjine, sudlja Vajt (White) je
melanhollfino rekao da "osnovna funkcija
prvog amandmana пебе bltl poboljsana
poJa6anlm pravom korporacljske re6l", I da
je, naprotiv, masacusetskl zakon bio
dobar, jer je "spre6avao Institucije koje su
nagomllale ogromna bogatstva zahvaljuju-6- 1
koje daje driava
u poslovne evrhe, da steknu nepravedne
prednostl u politl6kom procesu".
Druglm геб1та medu dozlvotnlm mudra-clm- a
Ima l.takvlh, sa llberalnog krlla, koji
ne veruju da su domadlca I Prva naclonalna
banka, po rodenju i prirodl, jednakl, I da
zato treba da-'lmaj- u "Jednaka prava".
Nekako, onaj Sto Ima vide para, samim tlm
moze utlcati,-- ako Ih koristi u polltlcf,
onako kao Sto "General motors" koristi
PALESTINCI ODBIJAJU
IZRAELSKI PLAN
Bejrut (Tanjug) — Pales-tins- ki
pokret odbacuje izrael-s- ki
plan o "lokalnoj autono-miji- "
nazapadnoj obali rijeke
Jordana", Jer je to samo novl
vid okupaclje I "zahtijeva da
se palestlnskom stanovnist-v- u
omogudi povratak u do-movl- nu,
pravo na samoopre-djeljenj- e
i pravo na osnivarije
vlastite nezavisne drzave".
Ovo je Izjavio sluibenl
predstavnik Palestlnske os-lobodllaf- ike organizaclje
(PLO)Mahmud Lebedl.
"Iza ovog plana nalazi se
Izraelska2eljadase palestln-skom
narodu onemogu6i pra-vo
na samoopredjeljenje I na
stvaranje vlastite nezavisne
drzave',', rekao je LebedL
Alzlrskl predsjednik Bumedijen u govoru na
kongresu aliirsklh boraca, rekao Je, Izmedu osta-lo- g,
slijedede:
Arapskom svijetu prijeti opasnost da ponovo
izgubi svoju nezavisnost I to zbog postupaka I
na6ina djelovanja nekih od njegovih rukovodedih
ljudi, koji su sve udinili da Idu na ruku obnavljanju
strane dominacije.
Ovi ljudi, posto $u izgubili svaku vjeru u arap-sk- e
potencijalnosti, pretendiraju da ne mogu da
zive siobodni I nezavisni a da ne povezu svoju sud-bin- u
sa sudbinom velikih sila. Nasuprot tome,
treba istaci da su arapske potencijalnosti ogrom-n- e.
Arapi danas raspolazu kolosalnim bogatstvi-m- a.
A gdjeje sav taj novae? I home donosi koristi i
profite?
Licemjerno nam se govori o arabizmu i isla-m- u.
Ponovia bih ovdje ono sto sam vec rekao u
Lahgresu: ljudsko iskustvo nam pokazuje da ni-kak- va
veza, ma kako dvrsta ona bila, geografskog,
nacionalnog Hi vjerskog karaktera, nije u stanju da
se suprotstavi siromaitvu, neznanju i eksploata-cij- i.
Podsjetio bih ovdje na poznate rijedi Kalifa
Alija: "Cudim se sto se izgladneo 6ovjek ne ma§i
таба i s njim u ruci krone u pohod". To je auten-tid- ni
islam!
Istina je da bogatstva Arapa koriste prije sve-ga
zapadnjacima, dok njima samima ostaju samo
mrve. U takvom sludaju, gdje je tu islam? Gdje su
solidarnost, bogatstvo, pravda, koji su nerazlu6i-v- o
s njim povezani? Da, mi smo za arabizam ali ne
za arabizam ponizavanja ve6 za takav koji se
suprotstavlja sfranoj dominaciji i koji se zalaze za
trijumf pravednih stvari. A za posljednjih trideset
godina, najzna6ajnija od njih je upravo stvar pale-stinsk- og
naroda.
Oni koji se predstavljaju kao "apostoli mira"
Hi "polltidki geniji" i koji na sav glas tvrde da su
izvojevali najve6u arapsku pobjedu poslije Sala-hedin- a, sta su oni udinili? Oni su otisli u El Kods
(arapski naziv za Jerusalim — pr. red.) da bi ga
priznali za prijestolnicu Izraela. Nesumnjivo,
egipatski predsjednik ima pravo da trazi rjeSenje
za probleme s kojima se suotava Egipat ali noma
pravo da nudi Izraelcima teritorije koje mu ne pri- -'
padaju.
Sloboda ne inaiijednakost
posebrvlm'prlvllegijama
svoju svetsku mrezu radl istlskivanja tak-mac- a.
Samom svojom javnom angaiova-побб- и, on 6e navestl kolebljlvce da podu za
njim.
U stvari, spor Je potekao druga6lje. Pred-sedn- lk
Vrhovnog suda, mudrac nad mudra-clm- a, predvldao Je, odakle bl vlsokom telu
mogao udarltl u lice паЈЈаб! vetar. Protiv
presude bi trebalo da se najviSe pobunl...
Stampa, slmbol siobode геб1.
Preduhltrivsi gnevne uvodnlke I Izraze
zgranutostl ill sumnje, Burger Je, zato,
sedmu silii upozorlo da su medu njom
najglasnijl u isticanju siobode геб! oni koji
se od industrljsklhl flnansijskih korpora-clja
razllkuju samo po Imenu.
Sapirograf i rotaciona masina
Nema, eto, sufitastvene razllke Izmedu
"General motorsa", 6lji plpcj doseiu u gra-n- e
koje sa automobllom I nlsu u neposred-no- j
vezl, I velikih llstova New Yorka,
Washlngtona, Los Angelesa, Miami-- a, koji
su novae ulozlll u industrlju hartlje, паиб-nolstra2iva6- ke institute, bankarske konglo-merat- e,
unlverzltete, elektrl6ne centrale,
radlo-stanlc- e i tv-cent- re. v "Prvl amandman — veil Burger — ne
prlpada nljednoj kategorlji ljudi ill zajed-nic- a
vl§e nego druglm". On ne vldi zasto bl
Javni utlcaj banaka I fabrlka Imao da bude,
'obavezno, Stetnlji od Interesa novinsklh
киба koje su "takode nagomllale ogromna
bogatstva".
Urednlk vellkog llsta se moze zamlsllti.
Odlsta, nlemo prlmetlll, dosad, da je neko
od njih udario po presudi vrhovnog pravnog
tela sa mnogo odlu6nostl. Doma6lca"se,
razume se, ne биЈе iz drugih razloga. U
Americi.ona odista moie, na Sapirografu,
umnoilti bilo kakav tekst. Sloboda je
apsolutna, makar proklinjala I predsednika.
Aliaplrografom se daleko ne stlfel
Tako stoje stvari u роибпоЈ pri6l o jed-nakost!
Hi relatlvnosti pojma Jednakosti
izmedu jedinke I Jedinice. Amerlka je,
medutim, Araerika, i рг!б! JoS nema kraja.
Da ne bl zemlja pomisllla, kako su sudije
stale na stranu vellkog biznisa, Vrhovnl
sud je obazrlvo dodao da korporacije imaju
pravo na ve6u slobodu Stampe I геб1 u poli-t!6ki- m
kampanjama, sve dok, ill ukoliko
Kongres ne bude zakljufilo da se to kosi sa
demokratskom pravdbm. Lopta Je, za svaki
slu6aj, prebaCeha u dvoriSte zakonodava-ca- .
All, kad bi ovi zaklju6lll da banke, fabri-k- e, robne кибе ometaju demokratskp izja-Snjava- nje
neogranlCenlm ubacivanjem nov-c- a
u referendume I izbore, onda neka
sedma sila zapamtl — tako Burger kaie —
da ograni6avanja III zabrane mogu povu6l
sa sobom na morsko dno I "Los Angeles
tajms", I "Miami herald", I "Chicago-tribu-ne- ",
I "New York tajms". Zasto da ne? I to
su, u punom, dokazlvom smislu геб1, vell-ke
korporacije.
U-to- m sluCaju, trebalo bl, da tako kaze-m- o,
da ostane na pozomici samo domadi-c- a
sa Sapirografom. Bila bi to zanimljiva
sltuaclja koja bi se od danaSnJe razlikova-la- ,
kao Sto se sve&ani aksiomi Ustava I
tradicija razllkuju od svakldaSnjice.
Jurij Gustincic
("Politika")
Wwwl?wrAHf,VW)SW MWtf,J'w,4r w tVVM пм.мгИгпрг 7T-l- f wiv