Novosti, February 22, 1947

              STRANA i NOVOSTI Subota 22 februar 1947
Pouke Historije $30200 ZA ŠKOLU U Engleska vojska DRAGANIĆU u Abesinip OBJAVE
Jedna od zadaća sastavljača
drug i treće knige "Historijo di-plomacije-
u redakciji V P Po-temkl- na
— koje je prvi dio već
preveden na naš jezik — sastojala
se u tom da se razotkrije i iznese
istinita historija diplomacija epo-he
imperijalizma da se otkriju
unutarnji pokretači borbe tog vre-mena
i pokažu karakteristične cr
te i svojstvene osobine diploma-cije
najmoćnijih država svijeta
Ove su zadaće sastavljači "His-torije
diplomacije" riješili jer su
naoružani naukom marksizma-len-Jlnizm- a
razotkrili suštinu diplo-matskih
borbi kroz historiju koje
imadu svoje duboke uzroke u eko-nomskoj
podlozi društvena razvo-ja
u nepomirljivoj klasnoj borbi
izmedju izrabljivača 1 izrabljiva-nih
Objavljujemo članak I Rubin-stajn- a
"Pouke historije" koji Je
Štampan u "Izvestiji" u koma
pisac analizirajući pitanja diplo-macije
izmedju ostalog kale:
"Pojava drugog I trećeg sveska
"Historije diplomacije" značajan
jo dogadjaj za cijelu svjetsku
javnost
U drugom svesku "Historije di-plomacije"
prikazani su raedjuna-rod- ni
odnosi u periodu Izmedju
1872 1 1919 godine
Počevši od kraja XIX vijeka
cilj vanjske politike i diplomacije
imperijalistiških država bio je
preuredjenje mira medju najjačim
državama Ovaj je zadatak po-stavila
sebi i diplomacija Bismar-ck- a
koji je "smatrao da Je u po-litici
umjesna svaka nevjernost i
dozvoljena svaka gnusnost" (sve-zak
II str 102) kao i agresivni
Japan koji Je već tada obja-vio
"bezvrijednost" medjunarod-no- g
prava i u veljači 1904 godine
podmuklo bez objave rata napao
Rusiju Suparništvo izmedju Nje-mačke
i Engleske odigralo je gla-vnu
ulogu u ratu 1914— 1918 Pri
tome se tradicionalna britanska
politika "ravnoteže sila" svodila
uoči rata na to da se Njemačka
nahuška na Rusiju Francuska je
istupala protiv njemačkih preten-zija
na hegemoniju u Evropi
U trećem svesku "Historije di-plomacije"
izlažu se dogadjaji iz
perioda pripremanja drugog svjet-skog
rata "Kraj prvog svjetskog
rata i pobjeda Oktobarske socija-lističke
revolucije u Rusiji obilje-žavaju
početak najnovijeg perioda
u historiji diplomacije Glavnu sa-drži- nu
tog perioda karakterizira-ju
dva momenta: 1 uzajamna dje-latnost
l borba dviju suprotnih
sistema — kapitalizma 1 socija-lizma
2 izvanredna zaoštrenost
svih kapitalističkih protivuriječ-nost- i
koje su dovele čovječanstvo
do drugog svjetskog rata" (sve-zak
III str 1)
U trećem svesku "Historije di-plomacije"
živo je prikazano ka-ko
je zgrada poslijeratnog ver-saillesk- og
sistema podignuta od
rukovodioca l diplomata imperi-jalističkih
država počela se naglo
podrivati l pucati Drukčije nije
moglo ni biti prije svega zato što
je Versailleskl mir bio pripreman
i sklapan bez učešća Sovjetske
Rusije i protiv nje
Antisovjetska politika država
Antante njihove nade da iskori-ste
Njemačku protiv mlade Sov-jetske
Republike a s druge stra-ne
razmirice u taboru same An-tante
uslovile su uspješno pripre-manje
drugog svjetskog rata od
strane Njemačke
Novu epohu u historiji mrdjuna-rodni- h
odnosa otvorila je mlada
socijalistička država - Sovjetski
£ESIBKC3GaHKEXBR
S S Marie Ont Javljamo '
žalosnu vijest prijateljima i znan-cima
da je na 13 decembra prošle
godine umrla Tonka Tomljenović
(Kaićka) Pokop je obavljen 14
decembra a sahranjena je po ob-redu
rimokatoličke vjere
Bolovala je dulje godina od reu-matizma
Tražila je lijeka kod
raznih liječnika i konačno posjeti-la
specijalistu te bolesti u Toron-tu
ali nije bilo pomoći Poslije se
povratila u S S Marie i bolest Ju
je privezala uz krevet dok nije is-pustila
svoju dušu
Tonka je rodjena 12 januara
1800 u Krivom putu kotar Senj U
Kanadu je došla sa sinom Milanom
svom suprugu Mili 1924 godine
Medju našim narodom u ovom
mjestu bila je vrlo poštovana i ob-ljubljena
To najbolje svjedoci nje-zin
veliki sprovod cvijeće i vijen-ci
na odru pokojnice
Radnički pokret revno je poma-gala
u njegovim najteiim časovi-ma
kao i našim narodima u staroj
domovini Itila je utor žena majka
i drugarica
Savez kojeg se osnove vanjske
politike i diplomacije ne sastoje
u imperijalističkim ciljevima ne-go
u korenitim interesima naro-da
interesima cjelokupnog na-prednog
čovječanstva Sovjetska
država je od prvog dana svog po-stojanja
vodila upornu borbu za
mir
Sovjetska vlada je s ogromnim
teškoćama izvela zemlju iz prvog
svietskoe rata obranila napad
vanjske politike l diplomacije nje-mačkog
bloka 1 neumorno vodila
diplomatsku borbu za mir So-vjetska
diplomacija se hrabro i
iskusno oduprla pokušaju imperi-jalista
da orobe socijalističku dr-žavu
l da joj na konferencijama
u Genovl I Haagu nametnu re-žim
kapitulacije Sovjetska diplo-macija
je iskreno 1 nekoristolju-biv- o
podržavala nacionalno-oslo-bodilač- ku
borbu malih nacija i
kolonijalnih naroda
čvrsta i iskusna vanjska poli-tika
sovjetske vlade koja se osla-nja
na postojanost sovjetskog ure-djen- ja
i njegovu sve veću snagu
na zainteresiranost kapitalističkih
zemalja da budu u privrednim ve-zama
s našom zemljom na toplu
I aktivnu podršku najširih narod-nih
masa u cijelom svijetu sve
ovo dovelo je do uspostavljanja
normalnih diplomatskih odnosa
SSSR-- a s većinom kapitalističkih
država
Sovjetski Savez sve više je utje-cao
na svjetsku politiku
Medjutim diplomacija najvećih
država težila je da izolira Sovjet-ski
Savez i da bez njegova učešća
rješava najvažnija pitanja svjet-ske
politike U "Historiji diploma-cije"
se ističe da je to u znatnoj
mjeri dovelo do neuspjeha razli-čitih
pokušaja da se Evropa sredi
Lokarnskim sporazumom i planom
Dejvisa
Sovjetska diplomacija dosljed-no
je branila mir skidajući maske
s imperijalističkih propovjednika
pacifizma
Medjutim odvažnl napori so-vjetske
diplomacije nisu naišli na
podršku drugih država
"Historija diplomacije" pokazu-je
težak l Izvanredan put kojim
je išla l ide sovjetska diplomacija
— uvijek principijelna l vjerna
svojim obavezama uskladjujući
čeličnu čvrstinu s potrebnom gip-koš- ću
t elastičnošću a aktivnost
8 izdržljivošću l hladnokrvnošću
čitalac će 8 uzbudjenjem preli-stavati
stranice koje govore o to-me
kako je bio započet prvi rat
a četvrt vijeka poslije toga —
drugi
Historija će zauvijek sačuvati
mračnu uspomenu na zločine fa-šistiš- kih
izazivača drugog svjet-skog
rata koji su osudili milione
ljudi na propast razaranje l po-roblje- nje
Zločinačka uloga Hitle-r- a
i njegove diplomacije zapeča-ćena
je sudom slobodoljubivih
naroda Njegovi inspiratori ne će
izbjeći mač historijske Nemezide"
Vancouver B C
Dramatski odbor Hrvatskog
prosvjetnog doma odigravati će
pozorišnl komad "Na pola puta"
u nedjelju 2 marča Početak u 8
sati u večer
Komad 1e iz Narodno-oslobod- i-lačke
borbe našeg naroda i vrlo je
poučan i Interesantan Još nam j
1 napomenuti da se ovaj pozorišni
komad prvi put odigrava u Van-couve- ru
Dodjite na vrijeme da si
osigurate mjesto
Na odar pokojne vijence su po-ložili
mnogi rodjaci zemljaci te
organizacije iz našeg mjesta
Drugarici Toiikl neka bude laka
gruda kanadske zemlje a njezi-nom
suprugu sinovima i ostaloj
rodbini naše iskreno saučešće
Izvjestitelj: M Katovčić
JAVNA ZAHVALA
Ovime se zahvaljujemo svima
koji su pomagali u bolesti i pri-godom
pokopa moje nezaboravlje-ne
i neprižaljere supruge i majke
moje djece kao i onima koji su
položili vijence svijeće na odar
pokojne i platili mise za njezinu
dušu Takodjer hvala svima koji
su ustupili svoje automobile za
sprovod a posebna hvala Mary
Vekić i obitelji koji su uloiili mno-go
vremena na njegovanje moje
pokojne supruge za vrijeme bole-st!
Tugujući suprug Mile Tomljeno-vić
sinovi: Milan Nikola i Ceorgc
te nećakinja Mary Vekić sa obi-telji
UMRLA TONKA TOMUENOVIĆ (KAIĆKA)
--T --j 4yfci iHii
Hamilton Ont — Naši iseljeni-ci
diljem Kanade pomažu podiza-nje
narodnih ustanova u svojim
rodnim mjestima: škole domove
zadružne zgrade itd NI ml iselje-ni
Draganičaki ne možemo ostati
po strani jer nam to nalaže pa-triotska
dužnost da pomognemo
6vom narodu podignuti i obnoviti
ono što je krvavi okupator sa do-maćim
izdajnicima porušio l popa-lio
u našim selima i mjestima Vo-dje- nl
patriotskim osjećajima sa-kupili
smo $30200 za podizanje
škole u Draganiću Priloge su dali
ova braća:
Po $2500: M Holetić
—Po $2000: I Jazvac S Igerčić
J Bencetić
Po $1500: F Jazvac (stari) J
Domjančić (stari)
Po $1000: F Pahanić M Pav-lakov- ić
L Horvat A Jazvac S
Staničak T Grahač F Dren (sta-ri)
F Jazvac (ml) S Ilečić og-ranak
HRSS broj 4 1 Domljančić
I Rarković S Riličić P Jazvac
N Palisak
Po $500: G Gojiić J Kušećek
G Zrinšćak I Jazvac S Vučko-vi- ć
M Bencetić omladinski klub
"Tito"
To $200: M Tarilac
Mi niže potpisani apelirali bi na
sve Draganičakc ne uzimajući u
obzir političke nazore da po svo-jim
mogućnostima pomognu podi-zanje
porušene škole u Draganiću
U ime gradjevinarskog odbora
Draganića najljepše se zahvalju-jemo
svima prilagačima Rečenu
svotu su sakupili:
F Jazvac P Pahanić T Grahač Govor
(Prenos ai sjrl)
uopće zato što kroz čitavo vrijeme
senzermenske Austrije i razumije
se i nacističke Austrije ni jedan
Koruški Slovenac nije bio prim-ljen
na učiteljsku školu u Celovcu
l iz tog razloga ni jedan Koruški
Slovenac nije mogao postati učite-ljem
To je svakako dobro poznato
austrijskom ministru prosvjete dr
Hurdesu koji je bio za vrijeme
vlade dr šusniga školski referent
u — Koruškoj
Austrija i Danska čitamo u au-strijskom
odgovoru bile su jedine
dvije države koje nisu davale po-voda
svojim manjinama da podno-se
žalbe Savjetu Društva Naroda
Ja vjerujem da je to točno u koli-ko
se odnosi na Dansku a u po-gledu
Austrije ja mogu navesti
dvije žalbe predstavnika Koruških
Slovenaca Savjetu Društva Naro-da
Jedna je od 22 januara 1920
protiv zatvaranja posljednje slo-venske
škole u Koru?koJ a druga
je od 20 septembra 1934 protiv na-čina
sprovodjenja popisa stanovni-štva
iste godine tj protiv onog
popisa na koji se austrijska vlada
danas poziva i čija upotreba bi
značila neuporedivo gaženje istine
i pravde nego kad bi se na pri-mjer
za Julijsku Krajinu uzeo u
obzir talijanski popis iz godine
1921 koji je kao što je poznato
htio na silu "dokazati" talijansku
većinu u Julijskoj Krajini i koji su
kao neupotrebljive kod pretresa-nj- a
tog pitanja odbacili svi uklju-či- v
i predstavnike Italije
Slovensko stanovništvo u Koru-škoj
iznosi austrijska delegacija
moglo se služiti svojim jezikom u
svim odnosima sa vlastima i sudo-vima
svih stepena Ja mogu nave-sti
slučaj da je član sadašnje aus-trijske
delegcije g Vinceno šumi
godine 1924 kao koruški landes-hauptm- an
odbio da primi podne-sak
na slovenskom jeziku s ova-ko- m
motivacijom: "Zemaljska
lada nije nili obavezna niti ima
prato da prima podneske koji nisu
piani na njemačkom državnom je-ziku"
A to Je samo jedan slučaj
u općoj praksi koja nije poznavala
izuzetaka
Austrijska vlada toboše nije ni-kada
čula o ma kakvim žalbama
Burgenlandskih Hrvata i da oni
već odavno uživaju prava koja sa-da
Jugoslavija traži za njih A
postoji druga borba Hrvata u Ber-genlan- du borba za to da se hrvat-ske
škole sačuvaju da se one ne
bi imenovanjem njemačkih učite-lja
pretvorile u njemačke kao Što
se već bilo dogodilo u trećini nji-hovih
škola borba za nastavu hr-vatskog
književnog jezika za hr-vatske
djake na učiteljskim škola-ma
u Burgenlandu za hrvatske
udžbenike na književnom hrvat-skom
jeziku za hrvatski školski
inspektorat za hrvatske gradjan-sk- e
i srednje škole za prava nji-hovog
jezika pred sudovima i up-ravnim
vlastima
Mislim da je dovoljno ovih neko-liko
napomena a za detalje upu-ćujem
na naše primjedbe da se vi-di
kako je Ugledala nacionalna
ravnopravnost Koruških Slovenaca
i nurgenlandskih Hrvata za vrije-me
sensermenske Austrije i da se
razumije da su Koru'kl Slovenci
teritorijalno povezani sa svojom
fNantavak m str 2)
Ali engleska se vojska ne nalazi
samo u Ogadenu I "Rezervnoj
zoni" U posjedu engleske koman-de
danas se nalaze svi veći aero-dromi
u čitavoj Abesiniji a medju
njima i veliki aerodrom u Adis
Ababi Desiji i drugim gradovi-ma
Engleski avijonl slobodno le-te
nad abesinskim teritorijem
Engleska vojna lica bez ikakvin
zapreka ignorirajući pogranične
zakone Abesinije ulaze u ovu ze-mlju
Hoteli glavnih gradova Abe-sinije
prepuni su engleskih vojnih
lica koja dolaze ovamo iz susjed-nih
zemalja na "odmor" Tome
moramo Još nadodati postojanje
mnogobrojne engleske vojne misi-je
u Abesiniji koje ne samo što
obučavaju abesinsku vojsku nego
njome i rukovode
Nemamo potrebe da govorimo o
tome kako postojanje engleske
vojske na jugo-istok- u Abesinije
štetno djeluje na ekonomsko i fi-nancij-alno
stanje Abesinije a na-pose
na njezinu vanjsku trgovinu
Od momenta protjerivanja ta-lijanskih
okupatora iz Abesinije
prošlo je pet godina Davno se
završio rat u Africi Europi i na
Tihom Oceanu ali se engleska
vojska ne samo nalazi kao l prije
u Ogadenu i "Rezervnoj zoni"
nego i ne pokazuje nikakvih zna-kova
da će se u skoro vrijeme po-vući
iz Abesinije čak kako tvrdi i
kairska novina "Egjrptian Mail"
engleska vlada ima namjeru da vodi
pregovore s carem Abesinije da Jože Vilfatis
maticom Slovenijom iskoristili pr-vu
priliku da na najubjedljiviji
način s oružjem u ruci demon-striraju
svoju rješenost da se od-voje
od Austrije i ujedine sa Jugo-slavijom
I ovu njihovu rješenost
sigurno ne može umanjiti to da
današnja Austrija poričući nacio-nalno
ugnjetavanje od plebiscita
do anšlusa i preuzima punu od-govornost
za politiku senzermen-ske
Austrije kao ni stanje u kome
se danas Koruški Slovenci nalaze
Oni koji tvrde da je koruško
pitanje već rješeno i da je čitavo
koruško stanovništvo bez obzira
na jezik zadovoljno sa Austrijom
kakva Je bila i kakva jeste čine
sve da bi Slovence kao politički
faktor ugušili i da bi se njihova
oružana borba što prije zaboravila
kao jedan neprijatan san
Današnji politički život Sloven-ske
Koruške odvija se u znaku po-navljanja
nacističkih pretnji Ja
ću navesti samo najnoviji slučaj
U Koruškoj ne postoje izabrane
općinske uprave Jo5 kad su ono
prije godinu dana bile naimeno-van- e
više vlasti tražile su od čla-nova
ovih uprava da se obavezu
pismeno na vjernost Austriji sa
napomenom da će se odbijanje
potpisa smatrati kao demisija Od
ovakvih općinskih uprava odnosno
njihovih predsjednika zemaljska
vlada sada traži rezolucije za "ne-deljiv- u"
Korušku Ovaj zahtjev bio
je poduprt pretnjom sa ponovnog
iseljavanja Slovenaca iz Koruške
Ovih dana je Ferlić zamjenik lan-deshauptm- ana
Piša drugi po činu
upravni funkcioner Koruške
direktno izrekao ovu pret-nj- u
na sastanku predsjednika op-ćina
sreskog načelstva Beljak: "Ko
se ovdje ne ojeća dobro neka ide
na jug"
Mislim da nije preoštro ako kod
takvog odnosa odgovornih faktoru
prema Koruškim Slovencima l kod
situacije koja je sa tim odnosom
u najtešnjoj vezi kažem da po-zivati
se na Izbore iz godine 1945
graniči sa cinizmom Austrijskoj
delegaciji treba da je dobro poz-nato
da je Osvobodilnoj fronti po-litičkoj
organizaciji Koruških Slo-venaca
bilo prvo formalno zabra-njeno
a onda na samo nekoliko
dana prije izbora praktički one-mogućeno
da sudjeluje u tim izbo-rima
pošto nije mogla i nije htje-la
da se odrekne osnovne točke
svoga programa: borbe za prisaje-dinjenj- e
Jugoslaviji Austrijskoj
delegaciji treba da je dobro poz-nato
da je u toj situaciji Osvobo-diln- a
fronta u ubjedjenju steče-nom
na osnovu zvaničnih izjava
da izbori ne odlučuju o državnoj
pripadnosti Slovenske Koruške i u
želji da što više ojača demokratske
snage dala svojim biračima di-rektivu
da glasaju za one kandi-date
koji pružaju najveće jam-stvo
da će braniti demokraciju i
socijalna prava Austrijskoj dele-gaciji
treba dakle da je dobro
poznato da su partije koje su
mogle istupiti na izborima posti-gle
90 posto glasova i na osnovu
direktive jedne organizacije koja
je nastala iz borbe Koruških Slo-venaca
za njihovo ujedinjenje sa
Jugoslavijom i kojoj se iz tog raz-loga
i danas oduzima mogućnost
punog političkog rada
dobije nove avijonske baze na abe-sinsko-m
teritoriju I nehotice se
pitamo: kakvo tumačenje mogu
dati Englezi za potrebu novih avi-jonsk- ih
baza u Abesiniji sada po-slije
svršetka drugog svjetskog
rata?
Postojanje engleske vojske na
teritoriju Abesinije primoralo Je
abeeinski narod da pravi razne
predpostavke Medjutim projekat
Engleske da u Africi ostvari "Ve-liku
Somaliju" I uspostavi svoje
tutorstvo nad njom da u nju u-klj- učl
i talijansku Somaliju na
račun abesinskog Ogadena i "Re-zervirane
zone" ne ostavlja ni-kakvih
sumnja u to da Engleska
želi proširiti svoj kolonijalni im-perij
na sjevero-istok- u Afrike
To se radi na račun Abesinije
člana organizacije Ujedinjenih
Nacija aktivnog sudionika u ratu
protiv fašističke Italije Ostvare-nje
ovog plana nanijelo bi Abesi-niji
ogromnu štetu 1 dovelo bi do
daljnjeg učvršćivanja skoro mo-nopoln- og
položaja Engleske na
području Crvenog mora To je ci-jena
koju pruža Engleska kao na-gradu
Abesiniji za protjerivanje
talijanskih okupatora
♦Trud"
NATJEČAJ ZA PAZ3KUĆU
Hrvatski Prosvjetni Dom u Van-couver- u
traži pazikuću Svi čla-novi
Doma koji su zainteresirani
neka se jave na ovaj naslov: Mari-ja
Sarić (tajnica) C00 Campbell
Ave Vancouver B C
Preko činjenice da je postupak
senzermenske Austrije stvorio ne-premostiv
jaz izmedju nje i Ko-ruških
Slovenaca i preko činjeni-ce
da su se Koruški Slovenci iz-jasnili
oružanom borbom za prisje-dinjen- je
Jugoslaviji ne može se
preći ni sa isticanjem parole o
"nedeljivoj" Koruškoj i koruškog
regionalizma Ova parola nikad
nije značila ništa drugo nego oru-dj- e
germanizatora za vještačko
podržavanje pritiska na Koruške
Slovence protiv njihovih težnji da
se oslobode nasilja njemačko veći-ne
u Koruškoj Ona je već u staroj
Austro-ugarsk- oj služila u te svr--
J he za što možemo navesti kao
svjedoka dr Karla Renera današ-njeg
predsjednika austrijske repu-blike
On je godine 1902 u svojoj
knjizi "Borba austrijskih naroda
za državu" pisao da austrijski Ni-jemci
u onim provincijama u koji-ma
su u manjini traže potporu
centralne državne vlasti i podrža-vaju
njenu kompetenciju dok ta-mo
"gdje se nalaze u većini oni ni-su
samo Nijemci u Austriji nego
se istovremeno ispoljavaju i kao
štajerci Tirolci Korušci itd i
upotrebljavaju kompetenciju pro-vincija
za ugnjetavanje nacional-nih
protivnika" Takav je bio sud
dr Karla Renera o koruškom šta-jerskom
itd regionalizmu
Dovoljno je baciti pogled na
geografsku kartu Koruške pa da
se vidi linije izmedju pojedinih
sastavnih dijelova ove rasčlanje-nj- e
zemlje po kojima se ona može
dijeliti
Austrijski geografi Fašinger i
drugi koji su u senzermenskoj
Austriji "naučno" dokazivali da
su Karavanke jedna "neprolazna
barijera" otkrili su godine 1941
kad je Hitler priključio Koruškoj
slovensku oblast južno od Kara-vanki
kao "Južnu Korušku" da
Karavanke mogu da budu i dobar
"most" s obzirom na postojeće
povoljne saobraćajne veze preko
njih
Sad se situacija opet promjeni-l- a
i uporedo s njome i geografska
teza Austrijanaca Geografska
teorija austrijske vlade o Kara-vankam- a
ima za cilj da prikrije
najvažniju činjenicu da naime
one ne predstavljaju etničku gra-nicu
da i južno i sjeverno od Ka-ravanki
živi isti slovenski narod
I ekonomski argument "nede-Ijivos- t"
Koruške proizlazi samo iz
političke nužde Ne postoji r ikak-va
medjusobna zavisnost oba dje-la
Koruške ni u pogledu poljopri-vrede
ni u DO?ledu industriie Ne
ću se na tome ni zadržavatj i upu
ćujući i u tom pogledu na naše
primedbe želim da zaključim
Pored svega Sto sam izneo po-red
direktnog poricanja činjenica
i pored teza koje su vezane sa či-tavom
tradicijom germanizacije
austrijska delegacija nije mogla
ništa da suprotstavi zahtjevima
vlade FNRJ
Iz tog razloga moraju po našem
uvjerenju pretegnuli terazije na
nau stranu na kojoj su i cinička
prava i volja naroda izražena u
oružanoj borbi na sirani savezni-ka
Jugoslavija Je svojom borbom
kako u prvom tako i u drugom
svjetskom ratu protiv istih nepri- -
Detroit Mich USA
The Jugo-Forwar- d prije pozna-ti
pod imenom American Yugoslav
Youth Club odigravati će 2 pozo-riš- na
komada: "Miš" u hrvatskom
jeziku i drugi u engleskom "Oh
father oh father you drank up
the rent" u subotu 1 marča u Ru-munjskoj
dvorani 1423 Farn-wort- h St Pored pozorišnih koma-da
još će biti pjevanja solo i u
duetu te raznih začudjenja Posli-je
će biti ples
čisti dobitak ide za pomoć naro-dima
u Jugoslaviji Ulaznina 75c
Početak u 7 sati u večer
Montreal Que
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će svoju redovitu
sjednicu u nedjelju 2 marča u 2
sata poslije podne u Jugoslaven-skom
domu na 3447 St Lavrenco
Blvd
Pet sela radi
Nanaimo BC — Nedavno smo
primili list odnosno apel od Na-rodnog
odbora i naših suseljana
koji je potvrdjen sa vlastoruč-nim
potpisima i službenim štam-biljima
narodnih vlasti U dva od-lomka
pisma kaže se:
"štovani suseljani u Nanaimu
selo Slavetić Goljak DragovanJ-Sća- k
HraVe i Brebrovac apelira
na vas da nam pomognete uvesti
električno svijetlo u naša sela U
glavnom mi bi željeli da se ispi-tate
kako bi se mogao nama ova-mo
poslati "transfer" motor
Sva okolišnja sela imaju elek-trično
svijetlo osim naših pet
sela koja su udaljena od državne
ceste Država će nam dati stupo-ve
a ml sami radnu snagu samo
nam je "transfer" motor potreban
Znate sami da država pored naj-bolje
volje ne može sve obnoviti
l podignuti najednom I naša je
dužnost da se čim više zalažemo
za rekonstrukciju naše zemlje
Mi smo apel naših suseljanu
uzeli ozbiljno i već smo medju-sobo- m
sakupili $50000 Sad se
obraćamo na sve seljane iz reče-nih
sela diljem Kanade da dadu
svoj prilog za ovu vrlo korisnu
stvar Bez da govorimo i o torn
pišemo vama svima je vrlo do-bro
poznato od kolike je vrijedno-sti
električno svijetlo za naše selo
Ml smo u Nanaimo uspostavili
poseban odbor koji će voditi bri-gu
o sakupljanju novca i otpremi
kamo spada Sve priloge šaljite
na ovu adresu: Jakov Golešić (bla-gajnik)
PO Rox 63 Nanai-mo
BC
Mi niže potpisani apeliramo
na sve svoje suseljane u Kanadi
i Sjedinjenim Državama da po- -
SE
Još prije 100 godina nije se zna-lo
ništa o morskim dubinama Da-nas
se zna da oceanske dubine
premašuju 10 km a izučena Je flo-ra
i fauna u dubinama Poznava-nje
dubina — rezultat je dugo-trajnog
naučnog rada Ono što se
zbiva na površini mora mi
vidimo vlastitim očima Dubine se
morske moraju naprotiv izučavati
pomoću različitih aparata Ovi se
aparati spuštaju s brodova u raz-ne
dubine i odanle se mirniji
uzorci zemlje i morske vode No
dosad nije čovjek vidio vlastitim
očima ono Sto se dogadja u dubini
Tek u početku 20 vijeka istraživa-či
su se počeli spuštati sami u du-binu
mora u posebnim hermetički
zatvorenim a pat tima hidrostatima
ili batisferama u blizini Bermud-ski- h
otoka američki su se nauče-nja- ci
spustili u batisferi u dubinu
od jednog kilometra U mraku
morske pučine njihove su zadiv-ljene
i ushićene oči vidjele nepoz-nati
svijet dosad nevidjenih orga-nizma
— ribe koje svijetle s og-romnim
zubalima i druge organiz-me
što Jako fosforesciraju I u
SSSR učenjaci raspolažu s veli-kim
brojem hidrostata pomoću ko-jih
vrše naučna istraživanja u
morskim dubinama
jatelja zaista zaslužila da savezni-ci
ne dozvole da se krJi etnički
princip na njenu Štetu utoliko pri-je
Sto bi zadovoljenje njenih pra-vednih
zahtjeva znatno doprinjelo
i pojačanju sigurnosti njenih sje- -
crnih granica od svake ponovlje-ne
austrijske I njemačke agresije
na Sto Jugoslavija ima isto tako
puno pravo s obzirom na njena is-kustva
iz prošlosti
Montreal Que
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će koncert i prika-zati
film "Hrvatski dan" u subotu
1 marča u 8 sati u večer u Jugo-slavenskom
domu 3447 St Law-rere- e
Blvd
Sa Istog koncerta će se snimati
za film pojedine točke kao 1 sva
publika pa zato pozivljemo sav
narod naselja na koncert
slavetićske okolice apelira za pomoć
uvadjanja električnog svijetla
KAKO ISTRAŽUJE
MORSKE DUBINE
Ttorold OnL
Ogranak Saveza Kanadskih Hr-vata
održavati će večerinku na 1
marča kod druga Petra i drugari-ce
Vande Lulić 39 Pine St N Po-četak
u 8 sati u večer
Večerinka se priredjuje u korist
pomoći djeci palih junaka u Na-rodno-oslobodilač-kom
ratu pak
zato očekujemo veliki posjet
mognu našim selima u uvadjanju
svijetla Svi računi i imena prila-gač- a
biti će objavljena u našim
novinama Odbor za pomoć reče-nim
selima broji 10 članova a u
sabirački odbor izabrana su tri li-ca
Unaprcd najljepše se zahva-ljujemo
svima na prilozima pa
bilo kako mali samo kad su od
srca
Za sabirački odbor:
Josip Kozlovac
Jakov Golešić
Ivan Matešić
"OPEN G1TY"
Dok je Crvena Armija maršira-la
na Berlin kao avangarda na-roda
u borbi za nacionalno oslobo-djenj- e
milijuni neznanih junaka
1 junakinja iz svih zemalja Euro-pe
digli su se iz mračnih gra-dova
iz Suma — iz duše običnog
čovjeka i žene koji su strastveno
željeli slobodu i pravednost I oni
partizani usudili su se dignuti
ruku protiv nazističkih i fašisti-čkih
robovskih gospodara i nani-jeli
im mnogih udaraca što je
pomoglo saveznoj armiji skršiti
Hitlera
Malo po malo čule su se priče
pjevale su se pjesme — pjesme
heroizma i ljubavi anti-fašističk- ih
masa Europe Moguće najljepša
od ovih priča jeste u filmu "Open
City" koji je sada u petom tjednu
prikazivanja u Torontu
Ovo je obična priča o običnim
ljudima partizanima koji su se
ujedinili pod vodstvom komunista
sa pomoću jednog svećenika da
se jedan put za uvjek riješi Ita-lija
nazističkih tlačitelja i ugnje-tača
Nazistima je došlo do ruke da
zarobe ovih nekoliko ljudi Ko
munistu su mučili kako bi izdao
imena Centralnog komiteta parti-zanskog
pokreta No nije im us-pjelo
Najzadnju stvar koju j'-naprav- io
ovaj komunista jeste da
pljune u lice nazističkom oficiru
koji nije mogao nikako slomiti
njegovu odvažnost On umire mi-rno
sa vatrenim riječima — "La-hk- o
je umrijeti ljepo ali je mnogo
teže živjeti lijepo" Ovako je ce-mentirano
ujedinjenje svih slobo-doljubivih
naroda u krvi i borbi
protiv fašizmn
Svaki koji je radničkog duha
morao bi vidjeti ovaj film jer on
govori našim jezikom — narod-nim
jezikom —
5-- ti TJEDAN
Film iz borbo talijanskih pa
triota Ova slika se duboko
usadi u srce svakom anti-fašis- ti
mm Tv£iW 1 1 m W Ul
w- - 4f H)t ' "mVV'HV
Ulaznina u K I N O theatre
je 42 GO i 90 centi na večer
i 30 42 i 60 poslije podne u
srijedu i subotu
Zatim dolazi lilm "TURNING
POINT" koji jo dobio Stalji-nov- u
nagradu ffl
fx"