Nase Novine, July 07, 1982

              8- - NASE NOVINE, May 19, 1982.
SRBI, HRVATI I SLOVENCf U NR MAOARSKOJ
i ш g I 1 Ш Ш § ® @
I
BUDIMPESTA — Srbi, Hrvati i
Slovenci koji zive u NR Madarskoj,
kao i pripadnici madarske narodnos-t- i
koji zive u Jugoslaviji, predstavlja-j-u
vazan most saradnje izmedu
SFRJ i NR Madarske. To je posebno
naglaSeno u 1974. godini prilikom
posete predsednika SFRJ i Saveza
komunista Jugoslavije druga Tita
BudimpeSti.
Iz godine u godinu na raznim
poljima razvija se plodna i svestrana
saradnja naSih dveju zemalja u бепгш
pripadnici naSih naroda koji zive u
NR Madarskoj imaju гпабајпо mes-t- o
i ulogu. Sve viSe studenata iz
Jugoslavije i to iz redova madarske
narodnosti studira u Madarskoj, i
obratno — sve viSe mladih drzavlja-n- a
NR Madarske, posebno pripadni-k- a
srpske, hrvatske ili slovena6ke
narodnosti Skoluje se u Jugoslaviji.
To je, prema recima Dure Ouroka,
vrSioca duznosti generalnog sekre-tar-a
Demokratskog saveza Juznih
Slovena vazna fcinjenica, pogotovo
kada se radi o stvaranju kadrova koji
6e raditi na kultumom polju u NR
Madarskoj i to u mestima gde zive
pripadnici srpske, hrvatske ili slove-nack- e
narodnosti.
— Oko ove razmene i pripremanja
kadrova za rad u kulturi, ili i na
drugim poljima delatnosti sa Jugo-slavijo- m,
bolje re6i sa pojedinim
institucijama i visokim i viSim
Skolama vrlo dobro saradujemo —
isti6e Ourok. A to je vazno i zbog
toga Sto mi u NR Madarskoj, kada je
геб o kulturi, ne mozemo inteligen-cij- u
suziti samo na prosvetne
radnike.
U
"1
SR NJEMACKA:
гтги
la prvi pogled gotovo
bi se moglo zakljuciti kako je rijec
o simbolici i demonstrativnom na-glasava- nju jednakog odnosa pre-ma
lijevom i desnom (neonacisti-ckom- )
terorizmu u SR Njemackoj: u
istom zatvoru u kome je sudeno i
u kome su bili zatoceni clanovi
Frakcije crvene armije, naime u
Stamheimu, sudi se vodi jedne od
nekoliko zapadnonjemackih neona-cistickih
grupa Manfredu Roederu i
njegovim suradnicima. No, simboli-k- a
je varljiva: lijevi i desni terorizam
i radikalizam izjednaceni su, dodu-se- ,
pred zakonom, ali u praksi sve
izgleda drukcije. Teror Frakcije cr-vene
armije iz sedamdesetih godi-n- a
gotovo da je jos i danas top-tem- a,
omiljeni slagvort nekih po- litical i trauma zapadnonjemacke
policije. Teror radikalnih desnih gru-pa
i neonacista, medutim, nekako
se prebrzo zaboravlja i precesto se
ne uzima ozbiljno tamo gdje bi tre-bal- o.
Cinjenica je, medutim, da desni,
neonacisticki radikalizam dozivljava
posljednjih godina u SR Njemackoj
zastrasujuci procvat, da je medu
neonacistima velik broj mladih ljudi,
koji su rodeni nakon drugog svjet-sko- g
rata, i da, na koncu, u javnosti
i dalje, unatoc svemu, prevladava
opasno misljenje kako su neonaci-sticki
ispadi tek puka politicka eg-zotik- a.
Pravo na zaborav?
Na pocetku sedamdesetih godi-na,
za vrijeme jedne predizborne
kampanje tadasnji je kancelar Willy
Brandt bio suocen s neocekivanim
pitanjem. Jedan stariji covjek, koji
je, kaze u ratu izgubio tri sina i na
koncu morao otici iz svoje domovi-n- e
(iz Gdanjska, Danziga) pitao je
Brandta zbog cega je predao is-toc- ne
dijelove Njemacke a da nije
pitao protjerane sto o tome misle.
Kasnije ce Brandt prokomentirati:
y ja j
IZDAVACKA DELATNOST
— Izdavacka delatnost na srpsko-hrvatsko- m, odnosno slovenadkom
jeziku u NR Madarskoj sada je
osetno bolja, istiCe Durok. Ovo,
naravno, ako se uzme u obzir da
smo krenuli tako re6i ni od cega, a
sada smo u mogu6nosti da na
maternjem jeziku objavljujemo rado-v- e
4-- 5 autora godiSnje. Nemamo
Casopis, ali, po mom miSljenju, nisu
za to joS ni stvoreni svi potrebni
uslovi, po6ev od toga da ima
materijalnih teSkoda, pa do toga da
mi za jedan 6asopis koji bi se bavio
pre svega pitanjem kulture, nauke i
umetnosti zasad nemamo dovoljno
ljudi koji bi u njemu saradivali —
kaze Ourok.
Medutim, kada je геб o delovanju
na planu kulture i zblizavanja pripad-nik- a
naSih naroda koji zive u NR
Madarskoj, onda takozvane "kultur-n-e
turneje" imaju vrlo гпабајпи
ulogu a pre svega u ofiuvanju i
negovanju folklora i narodnih tradi-cij- a.
— Ovde valja dodati da su i fiesta
gostovanja pozoriSta, kulturno-umetni6k- ih druStava, folklornih
grupa i umetnika iz Jugoslavije, vrlo
korisna za negovanje kulture i
odrzavanje kulturnih tradicija —
istiCe Durok.
RADIO I TV-PRO- GRAM
Pored nedeljnog lista "Narodne
novine", koji izlazi u BudimpeSti, i
ovdaSnje radio-stanic- e i tv-cen- tri бте napore za emitovanje programa
na srpskohrvatskom, odnosno slo-venafik- om jeziku.
Tu se nista nije moglo uciniti da se
uvjeri toga covjeka kako nisam ja,
vec je Hitler bio taj koji je proigrao
taj dio Njemacke.
Ova mala prica prilicno dobro ilu-stri- ra, jedno stanje: 37 godina na-kon
sloma Hitlerovog fasizma
mracna povijest i dalje se oglasa-va- ,
stare rane neke jos bole, nove
agresije izbijaju na svjetlo dana
(jDer Spiegel). Mracni dio Njema-cke
i svjetske povijesti koji je trajao
samo dvanaest godina, teror-rezi- m
koji je izgledao nezamisliv u srcu
Evrope, i rat koji je sve ratove prije
i poslije nadmasio u neljudskosti, i
dalje inspiriraju neke duhove. Stovi-s- e,
jos i danas zapadnonjemacki
neonacisti rvrde kako je pogrom
Zidova puka izmisljotina koja ima
za cilj da Nijemcima natovari osje-ca- j
krivnje, jos i danas se neona-cistick- e
grupe zaklinju u" Hitlera i
emitiraju Hitlerove parole i ideje.
Puka politicka egzotika? Na par-lamentarn- im izborima prije dvije
godine neonacisticka stranka Nje-macke
(NDP) dobila je 68.096 gla-sov- a, odnosno 0,2 posto. Nema
razloga za uzbunu, zakljucili su u
Bonnu. Medutim, istodobno u ba-varsk- im
sumama Vojno-sportsk- a
grupa Hoffmann marsira u nacisti-cki- m uniformama s kukastim krizevi-m- a,
naoruzana do zuba i opremlje-n- a cak i jednim starim tenkom Eg-zotika?
Tek "posto je na minhen-sko- m Octoberfestu prije dvije godi-ne
od eksplozije podmetnute bom-b- e
poginulo trinaest ljudi, povukli su
policija i pravosude odlucnije pote-z- e
protiv Hoffmannovih egzota,
grupe iz koje je potekao podmetac'
bombe. Istodobno, nadalje, s tim
umirujucim izbornim rezultatima
koji pokazuju kako neonacisti ne-ma- ju
nikakve sanse Roederova te-roristic- ka
grupa podmece bombu u
domu za azijske egzilante u Ham-burg- u
(dva mrtva), u domu za egzi-lante
iz'Etiopije u Lorrachu (dva oz- -
— Radio-Реби- ј, kao podrufina
radio-stanlc- a, svakog dana emituje
po 30, a subotom i nedeljom po 45
minuta programa na srpskohrvat-skom
jeziku, kaze Ouro Ourok.
Radio-BudimpeS- ta na ultrakratkim
talasima takode nedeljom emituje
pola 6asa programa na srpskohrvat-skom
jeziku. U Oery podrucna
radio-stani- ca emituje nedeljno 30
minuta programa na slovenafikom
jeziku. Sadrzaj ovih emisija je
пајбеббе kombinovan, Sto 6e redi
oko polaemisije su informacije, pre
svega o zivotu i radu pripdnika
narodnosti koji zive u NR Madar-skoj,
a druga polovina su narodne
pesme i igre.
Podrufina tv-stan- ica u Ребији
emituje mese6no pola 6asa progra-ma
na srpskohrvatskom jeziku. U
planu je da se ova emisija proSiri, ali
problem je Sto sada nema dovoljno
kadrova za vodenje programa na
srpskohrvatskom jeziku. Srefina je
okolnost Sto se trenutno nekoliKo
mladih ljudi iz redova Hrvata koji
zive u NR Madarskoj nalazi na
Skolovanju i stru6nom osposoblja-vanj- u
u Jugoslaviji (radi se o
bududim tv-reziseri- ma, kamermani-ma- ,
spikerima itd.). Kada se oni
vrate, mo6i 6e da se proSiri i vreme
trajanja emisije TV-Реби- ја na
srpskohrvatskom jeziku.
Kada je геб o kulturnoj baStini
pripadnika naSih naroda,-- koji zive u
NR Madarskoj, onda je neizbezno
pomenuti Sent Andreju. Ovaj svoje-vrsta- n
spomenik srpske kulture
pored BudimpeSte i sada je dostu-pa- n
mnogima koji ovde dolaze. Culi
Mracni dio Njemacke i svjetske povijesti koji
je trajao samo dvanaest godina, teror-rezi- m
koji je izgledao nezamisliv u srcu Evrope i rat
koji je sve ratove prije i poslije nadmasio u
neljudskosti, i dalje inspiriraju neke duhove
lijedena) i u jednoj skoli u Hambur-g- u
(dvoje ozlijedenih). Istodobno,
takoder, neonacisticke grupe dijele
po SR Njemackoj letke s porukama
Njemacka, evo nas. I prijete da
ce silom osvojiti vlast i ponovo
uvesti red u Njemackoj. Istodob-no,
na koncu, neonacisti u svojim
novinama objavljuju dokaze o to-me
kako su price o plinskim komo-ram- a
u koncentracionim logorima
cista izmisljotina.
Cudesno je mali korak odatle pa
do one cuvene Straussove izjave:
Ne zelimo da nas itko vise nepre-stan- o
podsjeca na nasu proslost.
Ili njegove jos glasovitije izjave iz
godine 1969: Narcd koji je ostva-ri- o
ovakav ekonomski razvitak ima
pravo da vise ne cuje za Ausch-witz.
Godinama se u SR Njema-ckoj
citirafa ta izjava, da bi na kon-cu,
prije nesto vise od dvije godine
Strauss rekao kako tako nesto ni-ka- da
nije izjavio.
Radikalni vrh sante
Posto je nedavno otkriveno ne-koliko
zastrasujucih neonacistickih
arsenala, zapadnonjemacki minister
unutrasnjih poslova upozorio je da
opasnost od zapadnonjemackog
desnog ekstremizma nije samo u
politicki motiviranim akcijama neo-nacistickih
grupa, vec i u individual-no- j
spremnosti na nasilje.
Pa ipak, cak i nakon eksplozije
bombe na Octoberfestu ili nakon
podmetanja bombi u Hamburgu i
Lorrachu, culi su se glasovi ublaza-vanja- .
Bavarski ministar unutrasnjih
poslova Tandler smogao je snage
da izjavi kako stvarna opasnost
zapravo- - prijeti od lijevog ekstre-mizma
i kako stvari ne treba na-puhav- ati.
Neki drugi vodeci politi-cian,
primjerice, koji su jos 1974.
pozvali Zapadne Nijemce neka se
distanciraju od (lijevih) terorista-- .
ostali su bez tekstakada su poceli
divljati neonacisticki teroristi. Hel-mut
Kohl (CDU) izjavljuje u Bunde-stag- u
prosle godine kako to (desni
ekstremizam) za nas vise nije te-m- a.
A u jednom pismu uvjerava
predsjednika Zidovskog vijeca u
SR Njemackoj kako ponovo oziv-Ijavanj- e
smede proslosti nailazi u
njegovoj stranci na odlucan ot-po- r.
Der Spiegel zacudeno pita:
Otpor? Samo to, i nista vise, pa
cak ne niti inace uobicajeno pozi-vanj- e
na zakon? Tadasnji ministar
pravosuda Hans Dochen Vogel
konstatira pomalo i na vlastiti racun:
A sto bi se sve dogadalo da je
podmetac minhenske bombe Ko-hl- er
bio u vezi sa 'Frakcijom crvene
armije'?
Broj clanova neonacistickih gru-pa
u tadasnjoj SR Njemackoj moz-d- a
i nije odvec impresivan (kako za
koga): 20.000, kako informira bon-sk- o
ministarstvo unutrasnjih poslo-va,
ali tome treba pribrojiti jos
-- mnoge koji osjecaju naklonost
prema neonacizmu koji citaju
Deutsche National-Zeitun- g, neo-nacisticki
list koji se, uzgred rece-no- ,
normalno prodaje na kioscima.
Naslov iz toga lista i tona kojim se
pise ne bi se postidio ni Goebbels.
Uostalom, vecina teza u torn listu
podsieca direktno na Goebbelsa.
smo uveravanja da su i sa jugoslo-vensk- e
i sa madarske strane obezbe-den- a
i izvesna sredstva da se
celokupna kulturna baStina Sent
Andreje sa6uva.
Ali, ono Sto je godinama bilo
zapuSteno iz raznoraznih razloga,
bolje re6i Sto je bilo prepuSteno
nagrizanju zuba vremena ne moze da
se odmah dovede u red. Zato su
mnogi tragovi nebrige na raznim
spomenicima kulture u Sent Andreji
vidljivi. Vaznije od toga je da su
vrata mnogih objekata u ovom
gradu, a posebno velike biblioteke,
sada otvorena, da u ovo mesto
dolaze mnogi posetioci i da postoji
dobra volja i nadleznih madarskih
organa da se ova kulturna baStina
zaStiti i sa6uva.
Luka IVKOVlC
PITANJEBEZ
ODGOVORA
Americki predsjednik Reagan je
nedavno bio u Chicagu i drzao govor
o ekonomiji i oruzju. Njegov govor
slusala je i 10-godis- nja djevojcica,
koja mu je postavila slijedece
pitanje:
"Kako mozete tvrditi da hoceie mir
i istovremeno trazite tako mnogo
novca za nuklearno oruzje?"
Reagan je odgovorio: "To je zaista
vrlo dobro pitanje. Ja sam imao
mnogo teskoca (lot of trouble) da ga
objasnim americkom narodu".
Sedamdesetih se godina zapad-nonjemacki
desni ekstremizam i
neonacizam razvijao lagodno za-klonj- en
iza sluzbeno atestirane
beznacajnosti. Nedavna sociol-sk- a
istrazivanja (provedena po na-rudz- bi
bonske vlade) tvrde da jos
i danas, kao i u vrijeme buma
neonacisticke NPD iz sezdesetih
godina, izmedu deset i petnaest
posto Zapadnih Nijemaca naginje
agresivno autoritarnim i nacionalisti-cki- m
idejama, a da trecina Za-padnih
Nijemaca blago simpatizira
te pozicije. Za sociologe je utje-sn- o
sto pretezan dio navedenih
grupacija cine stariji ljudi, ali za
politicare ce zabrinjavajuca biti ci-njenica
da je u redovima neonaci-stickih
terorista sve vise mladih lju- di.
Deset do petnaest posto Zapad-nih
Nijemaca, tvrde, dakle sociolo-sk- a
istraz.vanja, naginje neonacisti-cki- m
idejama i simpatizira ih. Dru-gim
rijecima, biracka rnasa je tu, tek
ona na izborima glasa za nekog
drugog. Za CDU i SCU, tvrdi Der
Spiegel.
Preostaje radikalni vrsak te sante
leda: onih 20.000 clanova neonaci-stickih
organizacija, od kojih svaka
raspolaze sa svojim Fuhrerom i
svojim stupnjem radikalnosti i sklo-nos- ti
ka teroru. Sve su povezane s
neonacistickim grupama u Americi
ili Zapadnoj Evropi, i sve se slozno
pozivaju na Hitlera.
Bezopasni egzoti? U zapadno-njemacki- m
medijima, ali iz redova
politicara moze se cuti prilicno crna
prognoza, prema kojoj bi nakon
desetljeca lijevog ekstremizma, sa-da
moglo nastupiti razdoblje neo-nacistick- og
i desnicarskog teroriz- -
ma .
Kresirhir Fijacko
(Bonn)