Nase Novine, July 07, 1982

              V"4
2- - NASE NOVINE, May 19, 1982.
rill и И B P£(v nam;
I fjj И □
JM
PiSe: LUKAMARKOVIC
U toku marta i aprila o.g. obav-Ije- ni
su u Jugoslaviji opSti izbori za
delegate u svim skupStinama — od
Mjesne zajednice, preko opStina,
socijalisti6kih autonomnih pokraji-n- a,
socijalistiCkih republika, pa sve
do Savezne skupStine. Na osnovu
tih izbora, petnaestog maja preuzi-maj- u
duznost delegati tredeg saziva
skupStine SFRJ. Oni ce tog dana, na
svom prvom zasjedanju oba doma,
izabrati sedmu po redu vladu,
odnosno Savezno izvrSno vije6e. Na
бе1и te nove vlade doSIa je, kako Sto
je poznato, drugarica Milka Planinc,
dosadaSnja predsjednica Saveza ko-muni- sta
Hrvatske. To je, ujedno,
prvazenapredsjednik vlade u istoriji
Jugoslavije, a istodobno i jedna od
rijetkih u svijetu.
PoSto je u naSem politiCkom
sistemu iz гебтка nestao "posla-nik- ",
a zamijenio ga je "delegat",
pokuSa6u da u najkradim crtama
objasnim kakva je to razlika i kako
ona nastaje:
NaSi gradani glasaju za predvide-n- e
kandidate samo do opStinskih
skupStina, a od te skupStine, pa sve
do Savezne, uzlaznim stepenicama,
funkcioniSe delegatski sistem —
oni nizi biraju delegate za skupStine
viSih instanci.
Ovdje moramo pofieti od takozva-n- e
baze tj. Mjesnih zajednica i
osnovnih organizacija udruzenog
rada (skra6eno OOUR).
Sve opStine u Jugoslaviji, radi
neposrednijeg kontakta sa gradan-stvo- m,
organ izovane su na bazi
mjesnih zajednica. To su takozvani
mikro rajoni, sa prosje6no osam do
deset hiljadastanovnika. One na isti
пабт funkcioniSu po selima kao i po
gradovima. Svaka mjesna zajednica
ima na svome terenu odgovarajudu
mjesnu organizaciju Saveza komu-nist- a,
SocijalistiSkog saveza, .Save-za
boraca, omladine, zena itd.
Pored organizacija u svojim mjes-ni- m
zajednicama, svi ljudi koji su u
radnom odnosu, organizovani su u
svoje organizacije udruzenog rada. I
oni tamo imaju svoje partijske
organizacije, ali isto tako imaju i
svoje radni6ke savjete, koji na
osnovu dogovaranja radne zajedni-ce,
samoupravljaju sa svojim predu-zece- m,
ustanovom ili institucijom.
0 izbornom sistemu, da bi ga lak-s- e
razumjeli, робесето ovako:
Sve druStveno politi6ke organiza-cije
jedne mjesne zajednice, dogo-vor- e
se na svom zajednidkom skupu,
koga ce evidentirati kao moguceg
kandidata za delegate, ne samo u
skupStinu mjesne zajednice, nego i
u skupStinu nadlezne opStine. Sa
tim spiskom, Mjesna zajednica,
preko mjesne organizacije socijalis-ti6ko- g
saveza izade pred zbor
gradana, gdje se otvoreno raspravlja
o svakom evidentiranom kandidatu.
Gradani mogu slobodno da predlo-zeno- m spisku dodadnu nove kandi-date,
a isto tako imaju pravo da,
vedinom glasova, briSu sa spiska
pojedine delegate. Sa tako utvrde-no- m
listom, na kojoj po pravilu
uvijek ima viSe imena nego Sto ce in
se birati, izlazi se na opSte izbore.
Ista procedura je i u Organizacijama
udruzenog rada. Tajnost izbora je
zagarantovana. Nikoga se ne prisi-Ijav- a
da ide na glasanje, ako to ne
zeli.
Kao Sto smo rekli, osim za
skupStinu Mjesne zajednice i njena
vije6a, gradani biraju delegate za
skupStinu opStine, odnosno nepos-redn- o
za njena tri vijeda: Drustveno
politicko, Vijece mjesnih zajednica i
Vijece udruzenog rada. Ovime je
izborna obaveza gradana окопбапа,
a tek sada stupa na scenu delegatski
sistem, o kome sam u pofietku
neSto rekao. To ide ovako:
Sve opStinske skupStine imaju u
svom sastavu tri vijeca: Vijece
udruzenog rada, Drustveno politicko
vijece i Vijece mjesnih zajednica.
PoSto isto tako dvije naSe autonom-n- e
socijalisti6ke pokrajine i svaka od
naSih sest socijalisti6kih republika,
imaju u svom sastavu takode tri
vije6a: Vijece opstina, Vijece udru-zenog
rada i Drustveno politicko
vijece, to svako odgovarajuce vije6e
opStinskih skupStina, bira delegaci-j- e
u Vijeca pokrajina i republika.
Na vrhu piramide stoji Savezna
skupStina, ali samo sa dva Vijeca:
Savezno vijece i Vijece republika i
pokrajina. U Saveznoj skupStini su
ravnopravno zastupljene sve socija-Iisti6k- e
republike i dvije autonomne
pokrajine U Saveznom vijedu s a
republika ima po 30 delegau a
pokrajine po 20. U Vije6u republika i
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 119
Spadlna Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1 . Telefon: 593-502- 5
IZDAVACKI SAVET: MlloS Grubl6, Vojln Grblc, Josip Kova6i6, Slanko Muideka,
Mllena Boili, Ivica JurlSld, Ana Durovl6, Lepa Rajnovld, Borislav NeSkovIc,
Rozallja Dlvjakovld, Dun Maljkovld, Ivan Pribanii, Mile Baljak, lllja Bubalo, Pavao
Radmanli, Bola Pavkovl6, Ostoja Kova6evl6, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan
Potrovii, John Sevorlnskl, Luis Gregurac, Mate SlauS, Martin Karavanli, Paul
Ku6lnl6, Ivan Boban, Peko Dmitrovld, Mlllca Mluchln, A. Gerlach, Leo Baclch.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacc (Glavnl I odgovornl urednlk), Stjepan
MI0SI6 (druStveno-politi£- ka pitanja), Daniel Plxiades (drustvena pltanja I
knjlzevnoet), Katarlna Kostid (poezl)a I aktuelne teme), Jelena Gavrllovli (literature
I umetnost za decu), Bosko Mladenovld, Anka Nozinld.
STALNI DOPISNICI: Duian Putnlk (Chicago), Margaret Star6evl6 (Los Angeles),
Boio Spaiek (New York), Frank Fudurli (Vancouver),
Josip Stanl6 - Stanlos (Rim, Itailja).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovl6 (nauka I drustvo), Prof. Ivan
Dolenc (Slovenska KoruSka I kulturna publicistika u Amerlci), Anton Kostolec
(reportaie I price Iz useljenldkog iivota).
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mlrko Markovlt, Luka Markovii, Petar Kurtl6,
MlloS Kord'16, Aleksandar Clrl6, Strahlnla Maletl6.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodld, Aron Koen, Jordan Vasiljevld. IZ JUGOSLAVIJE:
M. Vasilievli — Lilo
Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. ' Advertising rates on request. Second class Mali Registration NO. 0378
"Nase novine" Izlaze srledom. Pretplata Iznosi S20.00 godisnje; pojedini
prlmjerak 50 centl. CJene oglasa na zahtjev. "NaSe novine" su nasljodnik
"Jedinstva", kome su prethodlli llstovl "Novostl", "Srpskl Glasnlk", "Edlnost"
"Slobodna Misao", "Pravda" I u3orba", kao I "Narodnog Glasnlka" i drugih
naprednlh 1 1st ova koji su mu prethodlli u SJedlnjenim Drzavama.
Viaia rs
UstaSe, krnjevicevci i zorkinovci
se uzalud trude da dobiju Hrvatsku
Bratsku Zajednicu u svoje ruke. HBZ
je hrvatska organizacija, tocnije
americko-hrvatsk- a i kanadsko-hrvatsk- a.
Kako to da "veliki Hrvati"
ne mogu da uspiju u njoj? Sta je
razlog? Sto ih sprecava? Mora da se
hrvatstvo HBZ ne podudara s njiho-vi- m "hrvatstvom". To su dva razli6ita
i suprotna pojma.
Clanstvo HBZ sacinjavaju, uglav-no- m, stari doseljenici i njihovo
potomstvo. To su Amerikanci i
Kanadani hrvatskog porijekla. Kao
takovi imaju i posebne poslove i
zadatke. Oni zele dobre odnose s
hrvatskim narodom u Jugoslaviji, od
koga su potekli. Raduju se njihovom
napretku. I zele da vlade njihovih
zemalja (Sjed. Drzava i Kanade)
budu u dobrim odnosima s Jugosla-vijo- m, da suraduju u ekonomskim,
naucnim, kulturnim i sportskim
pitanjima, kao i osiguranju mira u
svijetu. A to je tude ustaSama,
krnjevicevcima i zorkinovcima. Oni
su pobjegli iz Jugoslavije i zele da
, se ponovo vrate na vlast (uzalud,
razumije se).Htjeli bi da americke i kanadske Hrvate, njihove organiza-cije,
prije svega HBZ, kao najvecu r
najutjecajniju, pretvore u orude
svoje politike. Razliciti polozaj,
interesi i ciljevi.
UstaSki list "Danica" (iz Chicaga)
objavila je nedavno clanak nekog
Draga Maricevica 0 "histori6aru"
Juri Prpicu. Hvali ga neobifino
mnogo. Taj Prpic je doSao u Sjed.
Drzave 1950. godine. Postao je
profesor na John Caroll koledzu.
Pripada raznim ustaSkim druStvima,
ukljuciv Association for Croatian
Studies. Pripada i jednoj anti-sovjet-s- koj
"naucnoj" skupini. PiSe "histo-rijsk- e" stvari, ali mu ne ide пагобНо
ppookkrraajjiinnea, proep8ubdleilkeegaitme.aju po 12 a
Savezna skupStina, nazajedni6koj
sjednici oba doma, bira Predsjed-niStv- o SFRJ u koje iz svake republi-ke
i pokrajine ulazi po jedan б1ап
— ukupno osam. Ona, kao Sto smo
ve6 rekli, na torn zajedni6kom
zasjedanju oba doma, imenuje
predsjednika Saveznog izvrSnog vi-је- ба,
koji dobije mandat za sastav
.nove vlade Socijalisticke Federativ-n- e
Republike Jugoslavije.
Potom oba Vije6a, na odvojenim
sjednicama, biraju svoja tijela:
Vijece republika i pokrajina bira
odbore: za druStveni plan i razvojnu
politiku; za trziSte i cijene; za
financije; za kreditno monetarni
sistem; za ekonomske odnose sa
inostranstvom; za pitanje razvoja
privredno nedovoljno razvijenih re-publika
i pokrajine Kosovo.
Savezno vijece bira sledece
odbore: za druStveno ekonomske
odnose; za druStveno politi6ke od-nose;
za unutraSnju politiku; za
spoljnu politiku; za narodnu odbra-nu-;
za budzet federacije; za pravo-sud- e;
za rad, zdravlje i socijalnu
politiku i za pitanje boraca i vojnih
invalida.
Bi6e mi drago ako sam ovim
najkradim osvrtom bar donekle ob-jasn- io vaSim 6itaocima funkcionisa-nj-e
naSeg druStveno politifikog
samoupravnog sistema u Jugosla-viji.
uspjeSno - kaze Maricevic - jcr se
"tuzi s pravom na premalo razumje-vanj- a
naseg opcinstva, nedovoljnu
nacionalnu svijest i nemarnost".
Zatim nastavlja:
"Tko si je dao truda da pro6ita i
prouci djela Jure Prpi6a, doci ce do
spoznaje, da je autor ponos (ustaS-kog- )
hrvatstva i hrvatske znanosti u
Americi. NaSa je duznost, da mu ne
samo izrecemo nase priznanje nego
i da ukrasimo nase domove njego-vi- m
vrijednim objektivnim i slobod-ni- m
djelima, koja sluze kao ponos
nama kao narodu i emigraciji".
Dakle, ustaSi Maricevicu i ustaS-ko- m listu "Danici" se dopada Sto
Prpic pise. Znaci, mi ostali moramo
biti na oprezu. Jer to "hrvatstvo" nije
isto Sto hrvatstvo clanstva HBZ i
vecineamerickih i kanadskih Hrvata.
Maricevic je takoder napisao da
su "Hrvati osnovali 1891. Hrvatsku
Bratsku Zajednicu, koja danas ne
hoda hrvatskim putem".
Hrvatska Bratska Zajednica ne
hoda hrvatskim putem, tvrdi Мапбе-vi-c.
Mi pak kazemo: HBZ hoda
pravim hrvatskim putem, ali Мапбе-vi-c,
urednici "Danice" i druge ustase
i propagandist! ne idu pravim hrvat-skim
putem. Skrenuli su s njega
davno i ne mogu da se vrate.
U Hrvatskoj Bratskoj Zajednici
ima i Srba, Slovenaca i pripadnika
drugih slavenskih narodnosti, i ni-ko- me od njih ne smeta njezino
hrvatstvo, jer Hrvati u HBZ ne gaje
mrznju protiv drugih narodnosti,
nego propovjedaju slogu i zajedniS-tvo- .
Uzmimo za primjer Nikolu Teslu o
kome je Maricevic napisao.: "Medu
гпабајпе djelatnike na torn polju
pisac istice Nikolu Teslu, pravoslav-c-a
(moj naglasak - H.F.) iz Hrvatske,
koji je s ponosom isticao da je
podrijetiom iz domovine Hrvatske".
Nikola Teslaje bio po vjeri pravosla-va- c,
ali on je srpske narodnosti. Bio
je, isto tako, dobar Jugoslaven i
Amerikanac. Ali ustase ne priznaju
Srbima u Hrvatskoj da su narod. U
vrijemeratasu ih nasilu pokrStavali,
a danas ih nazivaju pravoslavcima.
To je mrznja i sovinizam.
Sve ovo upucuje clanstvo HBZ,
kao i sve атепбке i kanadske Hrvate
da se klone ustaSa, jer bilo bi zlo
ako bi im HBZ doSIa u ruke.
H.F.
KANADSKIH
Kakav je polozaj velikih kanadskih
banaka (ima ih pet)? Kolika je
njihova imovina? Profiti?
O tome je u Ottawi робео
raspravlja parlamentarni odbor
da
za
financije.
Profit ovih pet banaka proSle
godine iznosio je jednu milijardu i
700 milijuna dolara ili 38 posto viSe
nego u predhodnoj godini (1980.).
Njihova ukupna imovina iznosi
320 milijardi dolara.
Ne обекије se da бе njihov profit u
ovoj godini bio visok kao Sto je bio
proSle godine, ali ipak пебе biti loS.
Ima ljudi koji ipak smatraju da
profit banaka nije dovoljno visok i da
ga treba pove£ati.