000272 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
J Тf I џ --тмштшшшшшттштшшшшшш 5TRANA 2 0 R G A N I ZA C 1 0 X A Р1ТАУ.ТА = Osma konvencija SJK i njeni zadaci 1 Pocctkom oktobra mescca t.g. odrzava se u To- - § rontu Osma konvencija naseg Savcza, koja trcba = opct da razmotri nas rail za poslednje dvc godine i = da u duhu danasnjeg vremena donese korisne od-- = hike. Osma konvencija SJK odrzava se u vrlo zna- - = cajnom periodu istorijc nasc zemlje i naseg pokre- - ta. Situacija u svctu je ozbiljna pa s toga ce biti § nuzno da i mi poklonimo najozbiljnije paznje pi-- 5 tanju: kako i na koji nacin mozemo mi najbolje i 5 naicfikasnije doprineti nas skromni deo borbi za: = 1 1 1 II i i ocuvanjc n svetit, za naprcdak i zivot u § je Jos osnivac nasoj = koj Canadian Knn tlpn кт,п,1Л-- llnsP. i dm kn- - I Labor Congressa, kada je nadskog progresivnog pokrcta, mi smo suoccni sa 5 tcskim problcmima i pogodjcni istim ncdacama E kojc pogadjajn kanadskog naroda. Mi nismo 5 postedjeni od opasnosti nuklearnog rata, nczaposle- - = nosti, uzasne skupocc i sve ncsnosijih namcta, koji = se tovarc na ledja radnicke klase sve veeim izdaci- - = ma za svrhe. = Tz iih razloga, mi nc mozemo odcliti nam sud- - § binu, na.se interest od opstih intcresa kanadskog na- - roda, u prvom redu od intcresa kanadske radnicke § klase, niti mozemo da odclimo nasc aktivnosti od = opstih aktivnosti progresivnog pokreta Kanadc. 5 To je jedno od osnovnih pitanja kojc trcba da = ozbiljno razmotri ova konvencija i da po tome = se § lias danas, u ovoj Jabilarnoj godini, Tridcsct- - = godisnjici opstanka nasc radnicke glavnog ga iumaca ideologijc i programa progresivnog borima pokrcta n Kanadi, Osma konvencija Savcza = lovenskih Kanadjana trcba da potvrdi ispravnost 5 naseg tridcsetgodiSnjcg puta — da odluci da li ccmo E nastaviti istim put cm i ilaljc, Hi ccmo krenuti n nc- - E ku naSu, jugoslovensku "iskljucivost", kako su E predlagali stanoviti ljudi iz nasih rcdova a koji vec stall na taj § To je osnovno. Sve ostalo je sporcdno i mi cc-- § mo nari rcsenje, samo ako po prvom pitanju done- - E semo pravilnc odluke. E Sa izmenom situacije i promenom uslova u koji-- E ma zivimo, izmenile i potrebe pa i interest na- - E ,s77i ljudi. Pitanjcse postavlja: da li struktura E organizacija odgovara sadaSnjoj sredinif Da § li su metodi rada i aktivnosti organizacija u = skladu s vrcmenom i nasim potrcbama danas, kao, E n iiv triJrsrf nndinn9 E tome doncti odluke. Promenom prilika izmenog citavog karaktcra klasicnih izmenili meri nasi liudi. iihovc notrebc. intcresi Da ukus. E vrhovni ideja zivlja tanjc Uzeysi uobzir kojc tridest godina, ttspo- - redo s plus tome kod vecinc starih kao novih novina davno prcstala slttzi citaocima kao izvor vesti. Ona mozda meri, kao vesti srin snvrrmcmiem pitanje = dnncc odluke najbolje = potrebe naseg pokrcta, .v Kao Osmu proslava disnjicc dajc znacaj. danas. radnicke "ШјИЈШјД lifaihi иниЈЧаамУАнЈи! sva nasilja nerede izravno su govorni glavni nik CLC Jodoin i gospoda Mahoney iz Steel-worke- rs Temelj za ono to danas mira bolji polozen na ZCmljl. тЛт?1'л vccinu ratne done odluke. jugos- - put. nasoj rtvimrr. citaoca Jodoin u zakljuc-no- m govoru nike u i drugim da voltiraju" protiv de-mokrat-ski izabranog, ru-kovodst- va, da napuste i da u CLC. Sve od onda, Jodoin u sa vodstvom Steelworkers unije radio na razvijanju pokrcta za Mine-Mi- ll u Sudbury. On je time isplacivao svoj dug vodstvu Steelworkers Stampc, = to je podupiralo u iz naseg § za glavnog preds su § su se nasih nasih nasih su sc jednika CLC i na-cin dao priznanicu Steel workers uniji svotu od 50.000 dolara, koju ova unija dala dobivanje prava poslovanja u jindustriji. Interesantno je vidjeti i one sile koje prik-ljucil- e ovom takozvanom pokre-tu- . (Ovo nova u njihovom rijecniku pri o-svaj- anju prava poslo-vanj- e teritoriju drugih unija). Njima brzo pri-kljuci- la stamna i zaiedno s niima Konvencija mora razmotriti i po § postala pobornik ovog "o-- odgovarajucc i f "kolonija", u velikoj i n i prijatelj Steel workers Prik-ljuci- la Im I TV stanica Prikljucio im . . . se i radio. Pa ni Ontarijs- - asa stampa bez tkakvc sumnjc jos t danas = kI sud nije ostao vazi ne samo kao tumac programa pro- - = ruku. Prikljucili gresivnog pokrcta, ncgo je jos uvck i (jlavni sto- - {m se i crkveni i zeroko kojeg sc okupljasvc ono Sto naklonjcno SVa desnj2arska grupa u tdejama u redovima naseg zanatsko-unijsko- m pokre- - u hanadt. Jledjutim, postavlja sc t ovdc pi- - E tu# ntJjconeihs: tdcanitlanioJnc:aansamio tako dkaanoasstoodjgcovoadrgaopvoartraclabamprae == rudOavraskj upouhondi.j.u. unaSvuadl,baury svepromene su u = poslcdnjjh naprcdak tchnike i = timusavrscnost komunikacija, sa- - E vladjivanjc engleskog jczika ogromnc E naScnovinc, i doseljcnika, nasa jc vec da njenim glavni danas vazi, nc u dpvoljnoj tumac i doga- - treba kojc korak doba tridcsct Ovo nadamo Sefton unije. dogadja svoje priklju-c- e nepre-stan- o metal-n- o unije. Sudbury. naseg skrstenih vodje uslcdile = obucena najslatkijim rijecima o zakonu i redu. ele-ment! zemlji klicu Jodo-in- u, Mahoneyu, Seftonu, Gillisu i kom. i nebi? Njima goduje radnici ujuju. i iiHiije jiumuvijui u nasa novina = zanatsko-unijsko- m pokre dgellajnjuo, uslaogtuzabvrrasmitijmimnotgo stwom lenpc---- = posodbijoemljentuikui .kad me t wrmaiuj = Konvencija da razmotri i ovo i da o tome kojc cc zadovoljiti progresivnog ve us- - vrcmenom. f smo vec napomenuli, odrzavamo konvencija has u e go-- stampc. konvenciji narociti svi E кии rt.nn Za Sudbury od predsjed se ц Sudbury sTom rad Sudbury pokrajinama, se "re svog, se je suradnji otcjepljenje na taj na je za su se "oslobodilackom" je za na $e kapitalisticka E i ovo slobadjanja i se u E i ona = 8„ je E stampa E= t na je demokraciji, protu-radnic- ki Pa zasto najbolje po-- kad su u лс- - ncui mo- - cfikasnije jedanput tu se sredjemjim u = dju bit i danasnjim sto mi Svi Sada se otvoreno kako Jodoin, koji treba da medju organiziranim radnicima podrzava i za-gova- ra duh solidarnosti i jedinstva i medjusobne potpore po lozinci — svi za jednog, jedan za sve — . . gazi. po snazi. .1 Aa ovaj period od ,{() godina su ljudi. po- - = borbenosti u zana dupirajuci syoju radnicku stampn, dali mnogo od = unijskom pokretu. oiti, ('immu тпици ли(11(1, (ш jc nam siampa mo-- = misia nije oa manjeg gla (la prokret put i odigra Vrlo Vaznil Ulogu It Od- - E interesa i cinjenica, to se rcdjivanju politickog pravca nasen zivlia it Kanadi E takozvano "oslobodienie" od 19J3i1. ngcomdionzeemdoo occkivati da cc iz svih naselja = cparosovvoidmi ab, akiadu reba ovemisc prostrane zemlje moci da dodju prctstav- - = odrze pregovori nici i da uzmu ucesca na Osmoj konvenciji. Mi sc E vom INCO za novi pak da cc prijatclji nasc stam- - рШ1 u pozvao unije rijec u ujedno = ozbiljnim da se sa ugovor. Tako u danima su 'kplaleoo,irotbnocmi',kok'joPijsriuaslvundlcio',kuup'pEolzdjeninamloi s"tjJroesdoiiknodsrtupvgravi"hi,hinznadocavininnjaaa- -, ==E uritasrdlaonjvkiecoivraedpzraia,sivljeapcvouavnopidlaljcnuinjeai ana da doslojno proslave ovaj veliki dogadja j u is- - = fuvanje unijskih prava i foriji naseg radmvkog pokrcta u Kanadi. § su sudburski rudari T . GltTUO E suoceni istim problemom, """" Miiiiiiiiiiiiiiiiiiinm, iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiimiiiiiiiiii,,!,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, in,,,,,,,,,,,,, JEDiSiTVO Cjepacima se treba suprotstaviti jedinstvom rudara i solidarnoscu svih radnika konvenciji knn pitanje radnu'kiniprogrcsivmni nasc vidi nasi tsko-- upra- - kad tek kad PublWied every Tuesday and Friday, in Serbo-Croati- an and Slovenian lanfmages, by Jedinstvo rublishin? Company, 47D Queen Street West, Toronto 2B, Ontario, Canada; telephone EMplre 3-LG- 42. Editor Stjepan MioSi.}, Busf-nes- e Manager Ivan Stlmac. Subscription rates: 6-°- ° Per J-0- 3' USA n1 o-h- ef countries $7.00. Ufhr.-f-r- d as Smnd С1ам Mail, Pout Office Dept, Ottawa. Jodoin i kompanija, nam-jern- o su izabrali put raz bijanja jedinstva rudara. Ako se ikada radnicima zabijao noz u ledja, evo. to se cini sada. Onl radnici kojuna pri-vreme- no nije jasno o ce-m- u se sve radi, trebaju samo da pogledaju u re-ko- rd vodstva Steelwork-ers unije, da pogledaju sto je ova unija postigla u pregovorima i strajko-vim- a, gdje se moglo dobi-t- i mnogo vise u zahtjevi-m- a r-dni- ka. Treba se sje-t- it i onoga, kad je Jodoin rekao (na veselje poslo-davcim- a), da on "jos ni-ka-d nije predvodio straj-ka- ". To su "oslobodioci" ko-ji pokusavaju donijeti "demokraciju, slobodu i korist" radnicima u Sud-bury. Ali stvari se ne razvi-jaj- u bas onako kako oni zele. Ono sto je desnicari-m- a izgledalo kao lagan skok u pobjedu, postalo im je tesko i nesavladivo. Rudari pru2aju otpor, oni se bore protiv prodaje nji-hovi- h interesa i odlucni su da nastave svoju borbu jo? jedinstvenije i ostrije. Ako se rudari uspiju jos vise ujediniti i poveza-t- i sa svim koji su spremni braniti uniju i odstraniti medjusobne razlike, po-hod desnicarske grupe bit! ce porazen. To je prvi i glavni uslov za pobjedu rudara. Ako se to postig ne, stvorit ce se uslov i za jedinstveno I odlucno istu-pan- je Mine-Mi- ll pred up-rav- u kempanije u prego-vorima za novi ugovor. U ovoj velikoj borbi ru dara u Sudbury, bez obzi-r- a kolikoona bila teska,ni drug! organizirani radni-ci diljem zemlje nemoguo-stat-i ravnodusni i pasivni. Radnici automobilske in-dustri- je, na primjer, tre-baju pitati svog vodju, Georga Burta, je li napad na leniorij a nig in unija politika u United auto-worker- s. I clanovi drugih unija trebaju svojim vo-dja- ma postaviti to isto pi-tanje. A sto se pak tice radni ka i clanova Steelworkers unije, oni u ovom napadu na rudarsk uuniju u Sud-bury snose veliku odgo-vornos- t. Hoce li oni sutke prelaziti protiv otvorenog napada na Mine-Mi- ll ili ce svom svojom snagom prisiliti Mahoneya i Sef-ton- a da se povuku i pos-vet- e punu paznju proble- - mima i potrebama radni-ka i celicnoj industriji. Jodoin, Mahoney i Sef-ton su proglasili rat rad-nicima niklene industrije. Oni su poduzeli opasne korake zbog kojih ce pri-j- e ili kasnije dobiti samar. Medjuvremeno, progresi- - vne unije posvuda, mora-j- u pruziti ruku rudarima u Sudbury, poraziti cjepa-c- e i pomoci Mine-Mi-ll u-n- iji za pristojan ugovor u dolazecim pregovorima sa kompanijom. Ovaj pohod u Sudbury moze se sprijeciti samo snaznim jedinstvom i od-lucno- m borbom sudburs-ki- h rudara i solidarnoscu organiziranih radnika u zemlji. W. Kastan. The Common Denominator By George Harris, Sec'y Treasury (UE) In all past wars it has been possible for some count-ries and people to sit it out, even growing prosperous, while the carnage raged at a safe distance. Under such circumstances it was possible for many to accept wars somewhat philosophically, to find it easy to wave flags and make passionate speeches, when the other guys left for the front. Those days are over.' The front would have little meaning in any future war. The front would be every- where and everyone would be at the front. This would be the common denominator in another war. There is, therefore, the most powerful reason for the people of all countries to exert ever greater efforts in the interests of peace. The lives oXmost, if not all, de-pend on the people everywhere being able to unders tand the issues which now moves the world headlong to- twoacrdosmpdeelstarucchtiaonng,eanindctoouraspep.ly massive public pressure The paramount issue before mankind is that of the peaceful co-existe- nce of states with different social systems. International agreement on complete disarma-ment is the necessary underlining of acceptance of peaceful co-existen- ce. but tTheherfeirswt iallndbemtroesmt efonrdmouidsabdliefficisultthiees ptorepoavreerdconmeses, of nations to accept the proposition. In this, the people of the world can be diecisive by making it absolutely clear and unmistakable to their own governments that this is the disire and demand. How close to war is the world ? The announcement of the USSR that the threat of war over the German que-stion impelled their testing new nuclear weapons, brought with the shocking realization that the possibi-lity of war is closer than was thought even by the most pessimistic souls. It is natural that a resumption of nuclear testing should cause great alarm, and occasion wide protest, because fear of the health-destroyin- g properties of fal-lout is real and justified. But the most terrifying feat-ure of testing today is that it indicates less hope for peaceful co-existe- nce and disarmament — the one cond-ditio- n which can save all mankind, not only from the ef-fects of nuclear testing, but from the final devastation of nuclear war. Disarmament, nuclear testing and the German questions cannot today be approached as separate que-stions, as some even well-intention- ed people tend to do. The fact that cannot be evaded is that there can be no setlement of other questions unless and until there is settlement over Germany. It is the threat of war over Germany which has led to the present highly dangerous Misljenja i protesti obicnih ljudi Kanadjani nece rata. Oni hoce mir, mir i opet mir. To je najdraza rijec koju oni danas izgovara-ju- . Rekli su oni to vec ne-broje- no puta i svatko ih cuje, samo ih ne cuje via-d- a u Ottawi. Nekoji po svojoj priro-dn- oj naravi ne govore ta-ko mnogo, nego drze gor-cin- u u sebi; neki sa zabri-nutosc- u razgovaraju sa svojim obiteljima, susje-dim- a, znancima i s radni-cima na poslu; neki govo-re otvoreno i javno; a ne-ki, pak pisu, iznose svoje misljenje i protest preko dnevne stampe. Oi.i pozi-vaj- u vladu da prekine s ludorijom, jer bi moglo doci do milijuna nepotre-bni- h zrtava; oni pozivaju vladu da se okrene prema narodu, ne prema Wash-ington- u i slusa sto narod govori. To su obicni Kanadja-ni, koji nece rata. Oni rat kategoricki odbijaju, jer im je mrzak i odvratan. Znaju oni sto je Hirosima i Nagasaki. Kanadski dnevnici sko- - ro svakog dana donose po nekoliko dopisa svojih ci-taoca i njihovo gledanje na neizvjesnost i ratnu histerij koju sama ta sta-mpa raspiruje. Ima i po-gresn- ih i nepravilnih gle-dan- ja na prilike u svijetu, jer mnogi nisu upuceni, a-- li i oni se postepeno uv-jerava- ju od kuda dolazi opasnost. Evo nekoliko misli, ko-je su objavljene samo u jednom izdanju "Toronto Daily Stara": Drzeci se onoga sto iz-no- si nasa stampa i sto go-vore politicke Hcnosti u Ottawi i Washingtonu — kaze Victor Campbell iz Dundasa, Ont., pokusa-va- m svom snagom da u sebi razvi jem duh mrznje protiv Rusa, protiv Kine-z- a, protiv Istocnih Nije-mac- a itd. Ali nikako ne mo2em da stupim u ovakvu liniju. Moja krscanska nauka me uci, da ljubim blinje-g- a svoga, da su svi ljudi braca i jednaki pred bo-go- m. Nije li mozda ovo poresno? Sto se mene tice, nasta-vlj- a Campbell, neuznemi-ruj- e me nista pod kakvim sistemom zive u Sovjets-ko- j Rusiji, Vanjskoj Mon-goli- ji ili u Kini. Mogu i-m- ati sistem zivota kakvog god hoce, ja se u njihov zivot necu uplitatL To vri-je- di i za Sjedinjene Drza-v- e. Sve sto mene interest-r- a jestc dobar i sretan zi-vot u Kanadi. Pod naslovom: "Tko hoce rat", David Miller iz Toronta pise: Sto svaki covjek fell, bez obzira zivio u Kanadi ili Rusiji, u Braziliji ili Sje-dinjeni- m Drzavama, u E-- vropi ili Meksiku On zeli ljubav, zenu i djecu, stalan posao da za-radj- uje svoj dnevni kruh, postovanje i paznju svojih gradjana. Mi ne tezimo za ratom, za osvajanjem drugih na-roda, za krvlju i mesom, koje bi teklo potocima smrti. Samo oni koji su na via-st- i, bili oni vodje veceg i- - H manjeg kalibra, oni ko-- ji zele jos vecu vlast, na-mjerav- aju da uniste svi-je- t, zbog svojih licnih am-lcij- a. Krajnje je vrijeme da kazemo svojoj vladi: Vi ste na upravi zemlje da sluzite nama- - Mi smo vam dali vlast ne da ju okre-cet-e po svojoj volji, nego da nam osigurate mir. Krajnje je takodjer vri-jeme da se revoltiramo i da odstranimo njihove Iu-dos- ti. A ako oni zele sve jedno ratovati, dajmo im limene sablje i limene ie-si-re neka se medjusobom tuku koliko znaju, a nji-hove zle namjere mi cemo drzati daleko od sebe. Samo tada, nakon toll-ko- g prolijevanja krvi na zemlji, mi, obicni ljudi, konacno cemo postignuti mir. Osvrcuci se na clanak "Stara" pod naslovom "Why The Defence Build Up?", A. Abramowitz, takodjer iz Toronta, pise: Odgovor na ovu opas-n- u ratnu situaciju nije u povecanju naoruzanja, nego u razoruzanju. Poja-cavanje- m i naorjlava-nje- m vojske, izgleda da vlada radi protiv savjeta njezinog ministra vanjs-ki- h poslova, koji je upra vo opomenuo, da "ne tre-ba dodavati ulja na vat-r- u . Zapadne sile najprije su stvorile drzavu Zapa-dne Njemacke, zatim su je naoruzale i postavile ju za clanicu NATO — sve je to narusavanje savez-nicki- h ugovora odnoseci se na Njemacku. I sada spremni su da stupe u Drugom svjetskom ratu nisu jos potpisali ni miro-v- ni ugovor. Kako moze-mo tako poludjeti? Kriviti rusku vladu za-t- o sto ona hoce mirovni ugovor, demilitariziranu i neutraliziranu Njemacku, protiv je svake logike. Kritizirajuci vlasti sto narod upucuju na izgrad-nj- u sklonista, koja u nu-kleamo- m ratu nemogu ni-sta pomoci, Mrs. L. O. Shvemar, iz Downsview, istice, da to znaci upuci-vanj- e naroda da prihvati samoubijstvo. U koliko militarne vodje prijete jedni drugima sa sve ve-eim i vecim oruijem, iz-gleda da se mnoge u nasoj sredini uspjeva hipnotizi-rat- i da slijede svoje via-stit- o unistenje. Ja dodajem svoj glas, veil Mrs. Shvemar, zena-m- a koje se bore za mir i svim stanovnicima naseg naselja, koji ne iele sudje-Iova- ti u svjetskom samou-bijstv- u. Odgovorni vodje nase zemlje za sigumo se nece prikljuciti ovom Iudilu a-- ko mi, narod, gromko po-digne- mo svoj glas. ISHRAN'A Samo 30% stanovniStva паДе planeto hrani se dobro, uiimajufi rrose5no viJe od 2.750 kalorija 1пел-п- о. U nkim delo-im- a Juine Amerike, Afrike i Елторе stanov- - niitvo so hrani slabije, primajuc'l fzmedju 2.250 1 2.750 kalorija po stanovniku. Cela ostala polovins &ve5anstra, koju гаслпјагаји reti-na azijskih zemalja, Centralna A-mer- ika i delovi Juine Anwike, hrani se vrlo sJabo, troJcii dnevno po glavi manje od 2.260 kaloriji. situation. The crucial task before the people is to compel the four powers to negotiate immediately the issues which have lit the fuse of war over Germany. To put out the fuse is necessary to survival. If the people are to be of fective in this regard, then the facts in the German situ-ation must be squarely faced.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, September 19, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-09-19 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000068 |
Description
Title | 000272 |
OCR text | J Тf I џ --тмштшшшшшттштшшшшшш 5TRANA 2 0 R G A N I ZA C 1 0 X A Р1ТАУ.ТА = Osma konvencija SJK i njeni zadaci 1 Pocctkom oktobra mescca t.g. odrzava se u To- - § rontu Osma konvencija naseg Savcza, koja trcba = opct da razmotri nas rail za poslednje dvc godine i = da u duhu danasnjeg vremena donese korisne od-- = hike. Osma konvencija SJK odrzava se u vrlo zna- - = cajnom periodu istorijc nasc zemlje i naseg pokre- - ta. Situacija u svctu je ozbiljna pa s toga ce biti § nuzno da i mi poklonimo najozbiljnije paznje pi-- 5 tanju: kako i na koji nacin mozemo mi najbolje i 5 naicfikasnije doprineti nas skromni deo borbi za: = 1 1 1 II i i ocuvanjc n svetit, za naprcdak i zivot u § je Jos osnivac nasoj = koj Canadian Knn tlpn кт,п,1Л-- llnsP. i dm kn- - I Labor Congressa, kada je nadskog progresivnog pokrcta, mi smo suoccni sa 5 tcskim problcmima i pogodjcni istim ncdacama E kojc pogadjajn kanadskog naroda. Mi nismo 5 postedjeni od opasnosti nuklearnog rata, nczaposle- - = nosti, uzasne skupocc i sve ncsnosijih namcta, koji = se tovarc na ledja radnicke klase sve veeim izdaci- - = ma za svrhe. = Tz iih razloga, mi nc mozemo odcliti nam sud- - § binu, na.se interest od opstih intcresa kanadskog na- - roda, u prvom redu od intcresa kanadske radnicke § klase, niti mozemo da odclimo nasc aktivnosti od = opstih aktivnosti progresivnog pokreta Kanadc. 5 To je jedno od osnovnih pitanja kojc trcba da = ozbiljno razmotri ova konvencija i da po tome = se § lias danas, u ovoj Jabilarnoj godini, Tridcsct- - = godisnjici opstanka nasc radnicke glavnog ga iumaca ideologijc i programa progresivnog borima pokrcta n Kanadi, Osma konvencija Savcza = lovenskih Kanadjana trcba da potvrdi ispravnost 5 naseg tridcsetgodiSnjcg puta — da odluci da li ccmo E nastaviti istim put cm i ilaljc, Hi ccmo krenuti n nc- - E ku naSu, jugoslovensku "iskljucivost", kako su E predlagali stanoviti ljudi iz nasih rcdova a koji vec stall na taj § To je osnovno. Sve ostalo je sporcdno i mi cc-- § mo nari rcsenje, samo ako po prvom pitanju done- - E semo pravilnc odluke. E Sa izmenom situacije i promenom uslova u koji-- E ma zivimo, izmenile i potrebe pa i interest na- - E ,s77i ljudi. Pitanjcse postavlja: da li struktura E organizacija odgovara sadaSnjoj sredinif Da § li su metodi rada i aktivnosti organizacija u = skladu s vrcmenom i nasim potrcbama danas, kao, E n iiv triJrsrf nndinn9 E tome doncti odluke. Promenom prilika izmenog citavog karaktcra klasicnih izmenili meri nasi liudi. iihovc notrebc. intcresi Da ukus. E vrhovni ideja zivlja tanjc Uzeysi uobzir kojc tridest godina, ttspo- - redo s plus tome kod vecinc starih kao novih novina davno prcstala slttzi citaocima kao izvor vesti. Ona mozda meri, kao vesti srin snvrrmcmiem pitanje = dnncc odluke najbolje = potrebe naseg pokrcta, .v Kao Osmu proslava disnjicc dajc znacaj. danas. radnicke "ШјИЈШјД lifaihi иниЈЧаамУАнЈи! sva nasilja nerede izravno su govorni glavni nik CLC Jodoin i gospoda Mahoney iz Steel-worke- rs Temelj za ono to danas mira bolji polozen na ZCmljl. тЛт?1'л vccinu ratne done odluke. jugos- - put. nasoj rtvimrr. citaoca Jodoin u zakljuc-no- m govoru nike u i drugim da voltiraju" protiv de-mokrat-ski izabranog, ru-kovodst- va, da napuste i da u CLC. Sve od onda, Jodoin u sa vodstvom Steelworkers unije radio na razvijanju pokrcta za Mine-Mi- ll u Sudbury. On je time isplacivao svoj dug vodstvu Steelworkers Stampc, = to je podupiralo u iz naseg § za glavnog preds su § su se nasih nasih nasih su sc jednika CLC i na-cin dao priznanicu Steel workers uniji svotu od 50.000 dolara, koju ova unija dala dobivanje prava poslovanja u jindustriji. Interesantno je vidjeti i one sile koje prik-ljucil- e ovom takozvanom pokre-tu- . (Ovo nova u njihovom rijecniku pri o-svaj- anju prava poslo-vanj- e teritoriju drugih unija). Njima brzo pri-kljuci- la stamna i zaiedno s niima Konvencija mora razmotriti i po § postala pobornik ovog "o-- odgovarajucc i f "kolonija", u velikoj i n i prijatelj Steel workers Prik-ljuci- la Im I TV stanica Prikljucio im . . . se i radio. Pa ni Ontarijs- - asa stampa bez tkakvc sumnjc jos t danas = kI sud nije ostao vazi ne samo kao tumac programa pro- - = ruku. Prikljucili gresivnog pokrcta, ncgo je jos uvck i (jlavni sto- - {m se i crkveni i zeroko kojeg sc okupljasvc ono Sto naklonjcno SVa desnj2arska grupa u tdejama u redovima naseg zanatsko-unijsko- m pokre- - u hanadt. Jledjutim, postavlja sc t ovdc pi- - E tu# ntJjconeihs: tdcanitlanioJnc:aansamio tako dkaanoasstoodjgcovoadrgaopvoartraclabamprae == rudOavraskj upouhondi.j.u. unaSvuadl,baury svepromene su u = poslcdnjjh naprcdak tchnike i = timusavrscnost komunikacija, sa- - E vladjivanjc engleskog jczika ogromnc E naScnovinc, i doseljcnika, nasa jc vec da njenim glavni danas vazi, nc u dpvoljnoj tumac i doga- - treba kojc korak doba tridcsct Ovo nadamo Sefton unije. dogadja svoje priklju-c- e nepre-stan- o metal-n- o unije. Sudbury. naseg skrstenih vodje uslcdile = obucena najslatkijim rijecima o zakonu i redu. ele-ment! zemlji klicu Jodo-in- u, Mahoneyu, Seftonu, Gillisu i kom. i nebi? Njima goduje radnici ujuju. i iiHiije jiumuvijui u nasa novina = zanatsko-unijsko- m pokre dgellajnjuo, uslaogtuzabvrrasmitijmimnotgo stwom lenpc---- = posodbijoemljentuikui .kad me t wrmaiuj = Konvencija da razmotri i ovo i da o tome kojc cc zadovoljiti progresivnog ve us- - vrcmenom. f smo vec napomenuli, odrzavamo konvencija has u e go-- stampc. konvenciji narociti svi E кии rt.nn Za Sudbury od predsjed se ц Sudbury sTom rad Sudbury pokrajinama, se "re svog, se je suradnji otcjepljenje na taj na je za su se "oslobodilackom" je za na $e kapitalisticka E i ovo slobadjanja i se u E i ona = 8„ je E stampa E= t na je demokraciji, protu-radnic- ki Pa zasto najbolje po-- kad su u лс- - ncui mo- - cfikasnije jedanput tu se sredjemjim u = dju bit i danasnjim sto mi Svi Sada se otvoreno kako Jodoin, koji treba da medju organiziranim radnicima podrzava i za-gova- ra duh solidarnosti i jedinstva i medjusobne potpore po lozinci — svi za jednog, jedan za sve — . . gazi. po snazi. .1 Aa ovaj period od ,{() godina su ljudi. po- - = borbenosti u zana dupirajuci syoju radnicku stampn, dali mnogo od = unijskom pokretu. oiti, ('immu тпици ли(11(1, (ш jc nam siampa mo-- = misia nije oa manjeg gla (la prokret put i odigra Vrlo Vaznil Ulogu It Od- - E interesa i cinjenica, to se rcdjivanju politickog pravca nasen zivlia it Kanadi E takozvano "oslobodienie" od 19J3i1. ngcomdionzeemdoo occkivati da cc iz svih naselja = cparosovvoidmi ab, akiadu reba ovemisc prostrane zemlje moci da dodju prctstav- - = odrze pregovori nici i da uzmu ucesca na Osmoj konvenciji. Mi sc E vom INCO za novi pak da cc prijatclji nasc stam- - рШ1 u pozvao unije rijec u ujedno = ozbiljnim da se sa ugovor. Tako u danima su 'kplaleoo,irotbnocmi',kok'joPijsriuaslvundlcio',kuup'pEolzdjeninamloi s"tjJroesdoiiknodsrtupvgravi"hi,hinznadocavininnjaaa- -, ==E uritasrdlaonjvkiecoivraedpzraia,sivljeapcvouavnopidlaljcnuinjeai ana da doslojno proslave ovaj veliki dogadja j u is- - = fuvanje unijskih prava i foriji naseg radmvkog pokrcta u Kanadi. § su sudburski rudari T . GltTUO E suoceni istim problemom, """" Miiiiiiiiiiiiiiiiiiinm, iiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiniiiiimiiiiiiiiii,,!,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,,, in,,,,,,,,,,,,, JEDiSiTVO Cjepacima se treba suprotstaviti jedinstvom rudara i solidarnoscu svih radnika konvenciji knn pitanje radnu'kiniprogrcsivmni nasc vidi nasi tsko-- upra- - kad tek kad PublWied every Tuesday and Friday, in Serbo-Croati- an and Slovenian lanfmages, by Jedinstvo rublishin? Company, 47D Queen Street West, Toronto 2B, Ontario, Canada; telephone EMplre 3-LG- 42. Editor Stjepan MioSi.}, Busf-nes- e Manager Ivan Stlmac. Subscription rates: 6-°- ° Per J-0- 3' USA n1 o-h- ef countries $7.00. Ufhr.-f-r- d as Smnd С1ам Mail, Pout Office Dept, Ottawa. Jodoin i kompanija, nam-jern- o su izabrali put raz bijanja jedinstva rudara. Ako se ikada radnicima zabijao noz u ledja, evo. to se cini sada. Onl radnici kojuna pri-vreme- no nije jasno o ce-m- u se sve radi, trebaju samo da pogledaju u re-ko- rd vodstva Steelwork-ers unije, da pogledaju sto je ova unija postigla u pregovorima i strajko-vim- a, gdje se moglo dobi-t- i mnogo vise u zahtjevi-m- a r-dni- ka. Treba se sje-t- it i onoga, kad je Jodoin rekao (na veselje poslo-davcim- a), da on "jos ni-ka-d nije predvodio straj-ka- ". To su "oslobodioci" ko-ji pokusavaju donijeti "demokraciju, slobodu i korist" radnicima u Sud-bury. Ali stvari se ne razvi-jaj- u bas onako kako oni zele. Ono sto je desnicari-m- a izgledalo kao lagan skok u pobjedu, postalo im je tesko i nesavladivo. Rudari pru2aju otpor, oni se bore protiv prodaje nji-hovi- h interesa i odlucni su da nastave svoju borbu jo? jedinstvenije i ostrije. Ako se rudari uspiju jos vise ujediniti i poveza-t- i sa svim koji su spremni braniti uniju i odstraniti medjusobne razlike, po-hod desnicarske grupe bit! ce porazen. To je prvi i glavni uslov za pobjedu rudara. Ako se to postig ne, stvorit ce se uslov i za jedinstveno I odlucno istu-pan- je Mine-Mi- ll pred up-rav- u kempanije u prego-vorima za novi ugovor. U ovoj velikoj borbi ru dara u Sudbury, bez obzi-r- a kolikoona bila teska,ni drug! organizirani radni-ci diljem zemlje nemoguo-stat-i ravnodusni i pasivni. Radnici automobilske in-dustri- je, na primjer, tre-baju pitati svog vodju, Georga Burta, je li napad na leniorij a nig in unija politika u United auto-worker- s. I clanovi drugih unija trebaju svojim vo-dja- ma postaviti to isto pi-tanje. A sto se pak tice radni ka i clanova Steelworkers unije, oni u ovom napadu na rudarsk uuniju u Sud-bury snose veliku odgo-vornos- t. Hoce li oni sutke prelaziti protiv otvorenog napada na Mine-Mi- ll ili ce svom svojom snagom prisiliti Mahoneya i Sef-ton- a da se povuku i pos-vet- e punu paznju proble- - mima i potrebama radni-ka i celicnoj industriji. Jodoin, Mahoney i Sef-ton su proglasili rat rad-nicima niklene industrije. Oni su poduzeli opasne korake zbog kojih ce pri-j- e ili kasnije dobiti samar. Medjuvremeno, progresi- - vne unije posvuda, mora-j- u pruziti ruku rudarima u Sudbury, poraziti cjepa-c- e i pomoci Mine-Mi-ll u-n- iji za pristojan ugovor u dolazecim pregovorima sa kompanijom. Ovaj pohod u Sudbury moze se sprijeciti samo snaznim jedinstvom i od-lucno- m borbom sudburs-ki- h rudara i solidarnoscu organiziranih radnika u zemlji. W. Kastan. The Common Denominator By George Harris, Sec'y Treasury (UE) In all past wars it has been possible for some count-ries and people to sit it out, even growing prosperous, while the carnage raged at a safe distance. Under such circumstances it was possible for many to accept wars somewhat philosophically, to find it easy to wave flags and make passionate speeches, when the other guys left for the front. Those days are over.' The front would have little meaning in any future war. The front would be every- where and everyone would be at the front. This would be the common denominator in another war. There is, therefore, the most powerful reason for the people of all countries to exert ever greater efforts in the interests of peace. The lives oXmost, if not all, de-pend on the people everywhere being able to unders tand the issues which now moves the world headlong to- twoacrdosmpdeelstarucchtiaonng,eanindctoouraspep.ly massive public pressure The paramount issue before mankind is that of the peaceful co-existe- nce of states with different social systems. International agreement on complete disarma-ment is the necessary underlining of acceptance of peaceful co-existen- ce. but tTheherfeirswt iallndbemtroesmt efonrdmouidsabdliefficisultthiees ptorepoavreerdconmeses, of nations to accept the proposition. In this, the people of the world can be diecisive by making it absolutely clear and unmistakable to their own governments that this is the disire and demand. How close to war is the world ? The announcement of the USSR that the threat of war over the German que-stion impelled their testing new nuclear weapons, brought with the shocking realization that the possibi-lity of war is closer than was thought even by the most pessimistic souls. It is natural that a resumption of nuclear testing should cause great alarm, and occasion wide protest, because fear of the health-destroyin- g properties of fal-lout is real and justified. But the most terrifying feat-ure of testing today is that it indicates less hope for peaceful co-existe- nce and disarmament — the one cond-ditio- n which can save all mankind, not only from the ef-fects of nuclear testing, but from the final devastation of nuclear war. Disarmament, nuclear testing and the German questions cannot today be approached as separate que-stions, as some even well-intention- ed people tend to do. The fact that cannot be evaded is that there can be no setlement of other questions unless and until there is settlement over Germany. It is the threat of war over Germany which has led to the present highly dangerous Misljenja i protesti obicnih ljudi Kanadjani nece rata. Oni hoce mir, mir i opet mir. To je najdraza rijec koju oni danas izgovara-ju- . Rekli su oni to vec ne-broje- no puta i svatko ih cuje, samo ih ne cuje via-d- a u Ottawi. Nekoji po svojoj priro-dn- oj naravi ne govore ta-ko mnogo, nego drze gor-cin- u u sebi; neki sa zabri-nutosc- u razgovaraju sa svojim obiteljima, susje-dim- a, znancima i s radni-cima na poslu; neki govo-re otvoreno i javno; a ne-ki, pak pisu, iznose svoje misljenje i protest preko dnevne stampe. Oi.i pozi-vaj- u vladu da prekine s ludorijom, jer bi moglo doci do milijuna nepotre-bni- h zrtava; oni pozivaju vladu da se okrene prema narodu, ne prema Wash-ington- u i slusa sto narod govori. To su obicni Kanadja-ni, koji nece rata. Oni rat kategoricki odbijaju, jer im je mrzak i odvratan. Znaju oni sto je Hirosima i Nagasaki. Kanadski dnevnici sko- - ro svakog dana donose po nekoliko dopisa svojih ci-taoca i njihovo gledanje na neizvjesnost i ratnu histerij koju sama ta sta-mpa raspiruje. Ima i po-gresn- ih i nepravilnih gle-dan- ja na prilike u svijetu, jer mnogi nisu upuceni, a-- li i oni se postepeno uv-jerava- ju od kuda dolazi opasnost. Evo nekoliko misli, ko-je su objavljene samo u jednom izdanju "Toronto Daily Stara": Drzeci se onoga sto iz-no- si nasa stampa i sto go-vore politicke Hcnosti u Ottawi i Washingtonu — kaze Victor Campbell iz Dundasa, Ont., pokusa-va- m svom snagom da u sebi razvi jem duh mrznje protiv Rusa, protiv Kine-z- a, protiv Istocnih Nije-mac- a itd. Ali nikako ne mo2em da stupim u ovakvu liniju. Moja krscanska nauka me uci, da ljubim blinje-g- a svoga, da su svi ljudi braca i jednaki pred bo-go- m. Nije li mozda ovo poresno? Sto se mene tice, nasta-vlj- a Campbell, neuznemi-ruj- e me nista pod kakvim sistemom zive u Sovjets-ko- j Rusiji, Vanjskoj Mon-goli- ji ili u Kini. Mogu i-m- ati sistem zivota kakvog god hoce, ja se u njihov zivot necu uplitatL To vri-je- di i za Sjedinjene Drza-v- e. Sve sto mene interest-r- a jestc dobar i sretan zi-vot u Kanadi. Pod naslovom: "Tko hoce rat", David Miller iz Toronta pise: Sto svaki covjek fell, bez obzira zivio u Kanadi ili Rusiji, u Braziliji ili Sje-dinjeni- m Drzavama, u E-- vropi ili Meksiku On zeli ljubav, zenu i djecu, stalan posao da za-radj- uje svoj dnevni kruh, postovanje i paznju svojih gradjana. Mi ne tezimo za ratom, za osvajanjem drugih na-roda, za krvlju i mesom, koje bi teklo potocima smrti. Samo oni koji su na via-st- i, bili oni vodje veceg i- - H manjeg kalibra, oni ko-- ji zele jos vecu vlast, na-mjerav- aju da uniste svi-je- t, zbog svojih licnih am-lcij- a. Krajnje je vrijeme da kazemo svojoj vladi: Vi ste na upravi zemlje da sluzite nama- - Mi smo vam dali vlast ne da ju okre-cet-e po svojoj volji, nego da nam osigurate mir. Krajnje je takodjer vri-jeme da se revoltiramo i da odstranimo njihove Iu-dos- ti. A ako oni zele sve jedno ratovati, dajmo im limene sablje i limene ie-si-re neka se medjusobom tuku koliko znaju, a nji-hove zle namjere mi cemo drzati daleko od sebe. Samo tada, nakon toll-ko- g prolijevanja krvi na zemlji, mi, obicni ljudi, konacno cemo postignuti mir. Osvrcuci se na clanak "Stara" pod naslovom "Why The Defence Build Up?", A. Abramowitz, takodjer iz Toronta, pise: Odgovor na ovu opas-n- u ratnu situaciju nije u povecanju naoruzanja, nego u razoruzanju. Poja-cavanje- m i naorjlava-nje- m vojske, izgleda da vlada radi protiv savjeta njezinog ministra vanjs-ki- h poslova, koji je upra vo opomenuo, da "ne tre-ba dodavati ulja na vat-r- u . Zapadne sile najprije su stvorile drzavu Zapa-dne Njemacke, zatim su je naoruzale i postavile ju za clanicu NATO — sve je to narusavanje savez-nicki- h ugovora odnoseci se na Njemacku. I sada spremni su da stupe u Drugom svjetskom ratu nisu jos potpisali ni miro-v- ni ugovor. Kako moze-mo tako poludjeti? Kriviti rusku vladu za-t- o sto ona hoce mirovni ugovor, demilitariziranu i neutraliziranu Njemacku, protiv je svake logike. Kritizirajuci vlasti sto narod upucuju na izgrad-nj- u sklonista, koja u nu-kleamo- m ratu nemogu ni-sta pomoci, Mrs. L. O. Shvemar, iz Downsview, istice, da to znaci upuci-vanj- e naroda da prihvati samoubijstvo. U koliko militarne vodje prijete jedni drugima sa sve ve-eim i vecim oruijem, iz-gleda da se mnoge u nasoj sredini uspjeva hipnotizi-rat- i da slijede svoje via-stit- o unistenje. Ja dodajem svoj glas, veil Mrs. Shvemar, zena-m- a koje se bore za mir i svim stanovnicima naseg naselja, koji ne iele sudje-Iova- ti u svjetskom samou-bijstv- u. Odgovorni vodje nase zemlje za sigumo se nece prikljuciti ovom Iudilu a-- ko mi, narod, gromko po-digne- mo svoj glas. ISHRAN'A Samo 30% stanovniStva паДе planeto hrani se dobro, uiimajufi rrose5no viJe od 2.750 kalorija 1пел-п- о. U nkim delo-im- a Juine Amerike, Afrike i Елторе stanov- - niitvo so hrani slabije, primajuc'l fzmedju 2.250 1 2.750 kalorija po stanovniku. Cela ostala polovins &ve5anstra, koju гаслпјагаји reti-na azijskih zemalja, Centralna A-mer- ika i delovi Juine Anwike, hrani se vrlo sJabo, troJcii dnevno po glavi manje od 2.260 kaloriji. situation. The crucial task before the people is to compel the four powers to negotiate immediately the issues which have lit the fuse of war over Germany. To put out the fuse is necessary to survival. If the people are to be of fective in this regard, then the facts in the German situ-ation must be squarely faced. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000272