000239 |
Previous | 3 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
ЏГ ",;3SVW3T ""fft'aH - -- ~-" f ' iT о--,- 1Г" i tfn"" 1T " r"? . 1Stv~ "~i-- ~ 'l? T0? "''fu" ?ta r' 1 л г Пф -- 4i£[l J "? Ttf'HJ 1. f f'.i -- t?©.r --Лр. -- r ЛИЧСГ "
. " v=r &-
-"
I1 .MegJiWi
If
0
NACIONALNI PROBLEMI
Urednistvu "Nasih novina",
Saljem vain u ovom pismu cek od
$45.00. Novae je za godisnju obnovu
i u fond od nasega vec odavno stal-nog- a
pretplatnika, Jure Georgea
Sabana.
Nasi stariji citaoci i pretplatnici
nezaboravljaju i rado obnavljaju i
potpomazu "NN". Ali njih je svaki
dan sve manje. Mene bin , a sigurno
da bi i sve druge starije pretplat-nik- e
veselilo, da vide dok su zivi da
se mlada generacija zauzme i da se
pretplatcuje i da pomaze opstanak
"Nasih novina" kao sto smo mi u
proslosti radiii.
Ostajem sa pozdravom svima u
urednistvu,
M. Siaus
Vancouver, B.C.
Urednistvu "NN",
U pismu vam saljem Money order
od $85.00, $35.00 za obnovu za Ivana
Vozilu (Jugoslavia), $35.00 za moju
obnovu i $15.00 u fond "Nasih novi-na".
Puno pozdrava svima u uredni-stvu
i svim citaocima "Nasih novi-na".
Zdravko Tonkic
Sudbury, Ont.
Cenjeno Urednistvo,
Saljem vam $50.00 za obnovu
moje pretplate a ostalo za fond li-st- a. Zelim Vam mnogo uspjeha u ra-d- u,
Vas citalac,
Janko Jaksic
Etobicoke, Ont.
Upravi "NN",
U ovom pismu saljem Money Or-der
u iznosu od $50.00. Za obnovu
$35.00 i u fond $15.00.
Napomena: nisam na vrijeme po-sla- o obnovu — cekao sam za novu
adresu, jer je tako napisano u po-sljednje- m
broju.
Pozdrav,
Milos Grubic
Hamilton, Ont.
Postovana Redakcijo,
U ovom pismu saljem Vam cek
koji je namenjen za obnovu moje
pretplate koja uskoro istice.
Sve pozdravljam Vas iskreno, kao
i citaoce "Nasih novina" sirom sve- -
ta.
Stevo Jaksic
Windsor, Ont.
Dragi drugovi,
U prilogu Vam saljem Money Or-der
na $70.00 za obnovu i fond "Na-sih
ovina".
Izvinite ako sam u zakasnjenju,
jer takoreci, nemam vremena, po-sto
radim izvan grada i previse zau-ze- t
sam poslom, da jedva na vecer
stignem daprocitam "Nase novine"
u kojima ima dosta dobrih clanaka.
Apelujem na sve progresivne ro-dolju- be
nase Stare domovine, da
podupiru moral no i mater ijalno je-din- e
tjedne novine koje izlaze na
ovom kontinentu i pravilno obavje-stavaj- u
svjetsku situaciju.
Na kraju primite vi skupa u Ured-nistvu
drugarske pozdrave i zelim
Vam mnogo uspjeha u buducem ra- -
du.
Frank Sody
Thunder Bay, Ont.
Drugovi,
U spomen na Leo Bacica sa daru-je- m
"Nasim novinama" $20.00.
Drugarici Sophie, sinu Leonardu
moje duboko saucesce.
Ostajem sa pozdravom,
Dragica Ovchar
Willowick, Ohio
Dragi Drugovi!
Izvinjavamo se na zakasnjenju
pretplate. A ujedno se zahvalju-jem- o
na redovitom slanju novina.
Prilozeni cek od $50.00 je za obnovu
pretplate i fond.
Srdacan pozdrav,
D. Korkut
Toronto, Ont.
Stovano Urednistvo,
Prilozeno cete naci u ovom listu
cek od $50.00 za moju obnovu i u
fond Nasih novina.
Drugovi, nemojte velike siike me-ta- ti
u novine i puno sparta celu stra-nic- u,
to je puno za male novine.
Ja citam "Nase ovine" od pocetka
kako su pocele izlaziti i volim ih ci-ta- ti. Volio bih i da svaki dan izlaze.
Pozdrav svima citaocima i ured-nistvu,
dovidenja na pikniku.
Petar Secan
Hamilton, Ont.
TUZNA OBAVEST
Sa dubokim postovanjem
i zahvalom oprastamo se od MARIJE SAFTIC koja je
preminula u ponedeljak, 9.juna
1986. u 4 sata ujutru u Scarbo-rough
General Hospital-u- .
Smrcu Marije Saftic izgubili
smo divnu prijateljicu i drugari-cu- ,
plemenitu zenu, uzornu maj-k- u. Njena pozrtvovanost, ljubav i
dobrota sa kojima nas je nese-bicn- o obasipala, obavezuje nas da je zadrzimo u trajnom secanju.
— UREDNISTVO
"KOKA-KOLONIZACIJ- A" MEKSIKA
STRANI KAPITAL UPJENI
CIUDAD DE MEXICO — Vec je
odavno u latinskoamerickoj termino-logi- ji
pojam "koka-kolonizacij- a" pre-sta- o
biti anegdotski i danas dokazuje
da se dio svijeta moze kolonizirati —
bezalkoholnim picima.
Naime, prema tvrdenju meksickih
sindikata, radnika u transnacional-ni- m
poduzecima za proizvodnju i dis-tribuci- ju bezalkohonih pica, te kom-panij- e,
mahom americke, pred-voden- e
cuvenom "Coa Colom", iz-vla- ce
iz zemlje cak 28 posto ukupne
zarade.
Radi se o astronomskoj svoti od 300
milijardi meksickih pesosa, ili u dola-rim- a
o 500 milijuna dolara. Dakle,
Meksiko svake godine salje u SAD za
licencije na pjenusava pica, pola mi-lijar- de dolara, a svijetu duguje 100
milijardi dolara. (Tanjug).
SVJETSKA KONFERENCIJA
O GRADOVIMA
BUDUCNOSTJE USELU
BARCELONA — U Barceloni se
pod pokroviteljstvom UN odrzava
svjetska konferencija o stanovnistvu
i buducnosti gradova. Problem pre-naseljeno- sti
gradova navodi sudio-nik- e
skupa da razmotre racionalnost
i kvalitetu zivota u velikim gradovi-ma- ,
posto gradsko stanovnistvo raste
po nadprosjecnoj stopi od 2,5 posto
godisn'je. Barselonski skup treba da
istakne znacenje razvoja manjih gra-dova
i poboljSanja zivota na selu.
(Tanjug).
To je jedna od najuobicajenih i naj-ruznij- ih
prica u americkoj istoriji.
Novi doseljenici stizu, netrpeljivost i
konkurencija rastu, izbija nasilje. Ali
ono sto ovu pricu cini drugacijom je
to sto su zrtve Azijci, sve ucestalije
mete mrznje i nasilja. U vecini sluca-jev- a
rec je o izbeglicama iz Vijetna-ma- ,
Laosa i Kambodze, ali ima mnogo
primera dorostojecih Amerikanaca
cije porodice imaju americko drzav-ljastv- o
vec nekoliko generacija una-za- d.
Gnev koji je uperen protiv njih
dopire iz krugova bele radnicke klase
i siromasnih Crnaca koji se osecaju
ugrozenim zbog sve vecih poslovnih
uspeha Azijaca i podozrivi su prem
onome sto za njih predstavlja stranu
kulturu.
U Washingtonu su zapaljivim bom-bam- a
unistene korejske radnje, a u
Californiji su "grafiti-umetnic- i" is-svrlj- ali recima mrznje citave kvar-tov- e
u kojima zive Azijci. U Filadel-fij- i
je, dok na brzinu nije skinuta s
programa, na prvom mestu top liste
jedne lokalne radio-stanic- e bila pe-sm- a
u kojoj narator odlazi u jedan ki-nes- ki
restoran, svada se s nekim Ki-nezo- m
piskutava glasa i najzad po-tez- e
pistolj na njega. "Svedoci smo
rasnog nasilja usmerenog protiv Az-ijaca
koje, po nasem misljenju, pred-stavlja
nacionalni fenomen", kaze
njujorski advokat Nikolas Cen, clan
odbora Fondacije za pravnu zastitu i
obrzovanje amerikanaca azijskog po-rekl- a.
Posle gotovo dve godine istraziva-nja- ,
pre dve decenije je americka Ko-misi- ja
za gradanska prava objavila
nacrt izvestaja kojim se potvrduje da
je "neprijateljska aktivnost protiv
Azijaca u formi nasilja, vandalizma,
maltretiranja i zastrasivanja" nacio-nalni
problem. Na sastanku odrza-no- m
nedavno, clan Komisije John
Banzel izjavio je da ce uskoro biti
date preporuke u kojima se federal-ni-m
drzavama nalaze da bolje prate
potrebe doseljenika i poziva na dono-senj- e
saveznog zakona kojim bi se re-gulisa- lo
prikupljanje statisticih po-data- ka
o rasno motivisanom nasilju.
Cini se da je tenzija izmedu Crnaca
i Azijaca prevashodno ekonomsko pi-tanj- e.
U mnogim gradovima u pre-tezn- o
crnackim kvartovima, korejski
trgovci sada drze delikatesne radnje
i bakalnice, koje su sezdesetih godi-n- a,
kada su bile u vlasnistvu belaca,
bile na udaru nasilja. U Los Angele-su- ,
korejski i crnacki gradanski akti-vis- ti
spora se oko toga da li su ubistva
cetvorice poslovnih ljudi — Korejaca
bila rasno motivisana. Prosle godine
je u New Yorku sukob doveo do crnac-ko- g
bojkota korejskih radnji duz 125.
ulcie u Harlemu, gde je otprilike cetv-rtin- a
biznisa u rukama Korejaca. U
oba grada Crnici se zale da su Korejci
nepristojni prema njima, da odbijaju
da ih zaposle i daju robu na kredit.
Jedan od izvora ogorcenosti je i neo-snova- no
uverenje da savezna vlada
pomaze Korejancima da pocnu bi-zni- s.
I u krugovima bele radnicke klase
Nase novine
119 Spadina Ave, 11th Floor
Toronto, Ontario
M5V 2L1
Prilazcm $ za prctplatu na "NN"
I me
Uhca (ill P.O. Box)
takode je bilo ozbiljnih napetosti. Na
pridoslice iz Azije koji niti govore niti
pisu engleski gleda se s podozrenjem.
nedavno su americki borci za gradan-ska
prava azijskog porekla negodo-val- i
zbog oslobadanja jedne osobe i
ponistenja sudskog postupka protiv
druge, optuzeni zato sto su u Melfor-du- ,
u Massachusets-- u na smrt pretukli
jednog kambodzanskog pobeglicu. A
pocetkom ove godine, Robert Li Sti-ven- s
osuden je na kaznu zatvora zbog
napada na clanove jedne kambodzan-sk- e
izbeglicke porodice u Riziru u
Massachusetsu, radnickom pred-grad- u
Bostona. "Zapravo ne razu-me- m
zasto se ovakve stvari dogadaju,
ali mislim da se to desava zato sto su
ljubomorni na njihove poslovne us-pehe- ",
kaze Caj Bip, Kambodzanac,
koji zivi u Bostonu.
Uprkos problemima ostvaruje se
spor ali vidan napredak. Proslog rae-sec- a
su korejski biznismeni u Los An-gele- su odrzali simpozijum posvecen
ovim pitanjima, a u Filadelfiji su ko-rejski
trgovci zaposlili na desetine
Hispano-amerikanc- a i Crnaca.
"Newsweek"
New York
AMAZONIJA — PLUCA
PLANETE
U sumama Amazonije, koje naucnici
nazivaju plucima planete, u poslednjih
pet decenija posecena je petina drveca.
Klimatolozi upozoravaju da ce se ova
oblast kroz pola veka pretvoriti u pusti-nj- u
— ukoliko njene zelene povrsine i
dalje istim tempom budu unistavane.
Masovna seca drveca u Amazoniji
pretnja je za klimu citave planete. U
ovom pojasu Latinske Amerike raste
trecina drveca sveta. Harold Sioli, di-rekt- or Instituta "Maks Plank" u SR Ne-mack- oj, dokazao je da polovinu ukupne
kolicine kiseonika na planeti "proizve-du- "
upravo amazonske sume. Njihovo
unistenje — upozorava on — dovelo bi
do pojacanja Sunceve topline u ekvato-rijalni- m
zonama i povecanja ugljen-dioksid- a
u vazduhu. To bi bitno izme-nil- o
svetsku klimu i izazvalo povecanje
temperature u svim pojasevima Zemlje.
KINESKINJE I LJEPOTA
NESTONOVO, NESTOSTARO
PEKING — U Kini se posljednjih
godina, u duhu cetiri modernizacije,
mnogo toga mijenja. Zene najvise.
Zene glavnog grada, poznate po
svom konzervativizmu, posljednjih
mjeseci zaboravljaju na 30-godis- nju vladavinu kratkih frizura ili pleteni-ca- .
Sada vole kovrce i sminku. Uzrok
je takve promjene porast zivotnog
standarda, otvaranje Kine prema ino-zemst- vu
i manja "osjetljivost" drzav-ni- h institucija prema uredivanju.
Nesto se, ipak u poimanju ljepote
nije promijenilo. Debele zene su u
Kini izasle iz mode mnogo prije nego
u Evropi. Jos u 14. stoljecu vitke ljepo-tic- e bile su na cijene. (Reuters).
KUPON ZA PRETPLATU
Godisnja pretplata za Kanadu iSAD
$35.00 za ostale zemlje $50.00,
avion show postom u kuverti $50.00.
Mesto
Provincija (ili drzava
Postal (ili Zip) Code ,
(ISFUNITE KUPON &TAMPAJNIM SLOVIMA)
Object Description
| Rating | |
| Title | Nase Novine, July 31, 1986 |
| Language | sr; hr |
| Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
| Date | 1986-06-12 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | nanod2000299 |
Description
| Title | 000239 |
| OCR text | ЏГ ",;3SVW3T ""fft'aH - -- ~-" f ' iT о--,- 1Г" i tfn"" 1T " r"? . 1Stv~ "~i-- ~ 'l? T0? "''fu" ?ta r' 1 л г Пф -- 4i£[l J "? Ttf'HJ 1. f f'.i -- t?©.r --Лр. -- r ЛИЧСГ " . " v=r &- -" I1 .MegJiWi If 0 NACIONALNI PROBLEMI Urednistvu "Nasih novina", Saljem vain u ovom pismu cek od $45.00. Novae je za godisnju obnovu i u fond od nasega vec odavno stal-nog- a pretplatnika, Jure Georgea Sabana. Nasi stariji citaoci i pretplatnici nezaboravljaju i rado obnavljaju i potpomazu "NN". Ali njih je svaki dan sve manje. Mene bin , a sigurno da bi i sve druge starije pretplat-nik- e veselilo, da vide dok su zivi da se mlada generacija zauzme i da se pretplatcuje i da pomaze opstanak "Nasih novina" kao sto smo mi u proslosti radiii. Ostajem sa pozdravom svima u urednistvu, M. Siaus Vancouver, B.C. Urednistvu "NN", U pismu vam saljem Money order od $85.00, $35.00 za obnovu za Ivana Vozilu (Jugoslavia), $35.00 za moju obnovu i $15.00 u fond "Nasih novi-na". Puno pozdrava svima u uredni-stvu i svim citaocima "Nasih novi-na". Zdravko Tonkic Sudbury, Ont. Cenjeno Urednistvo, Saljem vam $50.00 za obnovu moje pretplate a ostalo za fond li-st- a. Zelim Vam mnogo uspjeha u ra-d- u, Vas citalac, Janko Jaksic Etobicoke, Ont. Upravi "NN", U ovom pismu saljem Money Or-der u iznosu od $50.00. Za obnovu $35.00 i u fond $15.00. Napomena: nisam na vrijeme po-sla- o obnovu — cekao sam za novu adresu, jer je tako napisano u po-sljednje- m broju. Pozdrav, Milos Grubic Hamilton, Ont. Postovana Redakcijo, U ovom pismu saljem Vam cek koji je namenjen za obnovu moje pretplate koja uskoro istice. Sve pozdravljam Vas iskreno, kao i citaoce "Nasih novina" sirom sve- - ta. Stevo Jaksic Windsor, Ont. Dragi drugovi, U prilogu Vam saljem Money Or-der na $70.00 za obnovu i fond "Na-sih ovina". Izvinite ako sam u zakasnjenju, jer takoreci, nemam vremena, po-sto radim izvan grada i previse zau-ze- t sam poslom, da jedva na vecer stignem daprocitam "Nase novine" u kojima ima dosta dobrih clanaka. Apelujem na sve progresivne ro-dolju- be nase Stare domovine, da podupiru moral no i mater ijalno je-din- e tjedne novine koje izlaze na ovom kontinentu i pravilno obavje-stavaj- u svjetsku situaciju. Na kraju primite vi skupa u Ured-nistvu drugarske pozdrave i zelim Vam mnogo uspjeha u buducem ra- - du. Frank Sody Thunder Bay, Ont. Drugovi, U spomen na Leo Bacica sa daru-je- m "Nasim novinama" $20.00. Drugarici Sophie, sinu Leonardu moje duboko saucesce. Ostajem sa pozdravom, Dragica Ovchar Willowick, Ohio Dragi Drugovi! Izvinjavamo se na zakasnjenju pretplate. A ujedno se zahvalju-jem- o na redovitom slanju novina. Prilozeni cek od $50.00 je za obnovu pretplate i fond. Srdacan pozdrav, D. Korkut Toronto, Ont. Stovano Urednistvo, Prilozeno cete naci u ovom listu cek od $50.00 za moju obnovu i u fond Nasih novina. Drugovi, nemojte velike siike me-ta- ti u novine i puno sparta celu stra-nic- u, to je puno za male novine. Ja citam "Nase ovine" od pocetka kako su pocele izlaziti i volim ih ci-ta- ti. Volio bih i da svaki dan izlaze. Pozdrav svima citaocima i ured-nistvu, dovidenja na pikniku. Petar Secan Hamilton, Ont. TUZNA OBAVEST Sa dubokim postovanjem i zahvalom oprastamo se od MARIJE SAFTIC koja je preminula u ponedeljak, 9.juna 1986. u 4 sata ujutru u Scarbo-rough General Hospital-u- . Smrcu Marije Saftic izgubili smo divnu prijateljicu i drugari-cu- , plemenitu zenu, uzornu maj-k- u. Njena pozrtvovanost, ljubav i dobrota sa kojima nas je nese-bicn- o obasipala, obavezuje nas da je zadrzimo u trajnom secanju. — UREDNISTVO "KOKA-KOLONIZACIJ- A" MEKSIKA STRANI KAPITAL UPJENI CIUDAD DE MEXICO — Vec je odavno u latinskoamerickoj termino-logi- ji pojam "koka-kolonizacij- a" pre-sta- o biti anegdotski i danas dokazuje da se dio svijeta moze kolonizirati — bezalkoholnim picima. Naime, prema tvrdenju meksickih sindikata, radnika u transnacional-ni- m poduzecima za proizvodnju i dis-tribuci- ju bezalkohonih pica, te kom-panij- e, mahom americke, pred-voden- e cuvenom "Coa Colom", iz-vla- ce iz zemlje cak 28 posto ukupne zarade. Radi se o astronomskoj svoti od 300 milijardi meksickih pesosa, ili u dola-rim- a o 500 milijuna dolara. Dakle, Meksiko svake godine salje u SAD za licencije na pjenusava pica, pola mi-lijar- de dolara, a svijetu duguje 100 milijardi dolara. (Tanjug). SVJETSKA KONFERENCIJA O GRADOVIMA BUDUCNOSTJE USELU BARCELONA — U Barceloni se pod pokroviteljstvom UN odrzava svjetska konferencija o stanovnistvu i buducnosti gradova. Problem pre-naseljeno- sti gradova navodi sudio-nik- e skupa da razmotre racionalnost i kvalitetu zivota u velikim gradovi-ma- , posto gradsko stanovnistvo raste po nadprosjecnoj stopi od 2,5 posto godisn'je. Barselonski skup treba da istakne znacenje razvoja manjih gra-dova i poboljSanja zivota na selu. (Tanjug). To je jedna od najuobicajenih i naj-ruznij- ih prica u americkoj istoriji. Novi doseljenici stizu, netrpeljivost i konkurencija rastu, izbija nasilje. Ali ono sto ovu pricu cini drugacijom je to sto su zrtve Azijci, sve ucestalije mete mrznje i nasilja. U vecini sluca-jev- a rec je o izbeglicama iz Vijetna-ma- , Laosa i Kambodze, ali ima mnogo primera dorostojecih Amerikanaca cije porodice imaju americko drzav-ljastv- o vec nekoliko generacija una-za- d. Gnev koji je uperen protiv njih dopire iz krugova bele radnicke klase i siromasnih Crnaca koji se osecaju ugrozenim zbog sve vecih poslovnih uspeha Azijaca i podozrivi su prem onome sto za njih predstavlja stranu kulturu. U Washingtonu su zapaljivim bom-bam- a unistene korejske radnje, a u Californiji su "grafiti-umetnic- i" is-svrlj- ali recima mrznje citave kvar-tov- e u kojima zive Azijci. U Filadel-fij- i je, dok na brzinu nije skinuta s programa, na prvom mestu top liste jedne lokalne radio-stanic- e bila pe-sm- a u kojoj narator odlazi u jedan ki-nes- ki restoran, svada se s nekim Ki-nezo- m piskutava glasa i najzad po-tez- e pistolj na njega. "Svedoci smo rasnog nasilja usmerenog protiv Az-ijaca koje, po nasem misljenju, pred-stavlja nacionalni fenomen", kaze njujorski advokat Nikolas Cen, clan odbora Fondacije za pravnu zastitu i obrzovanje amerikanaca azijskog po-rekl- a. Posle gotovo dve godine istraziva-nja- , pre dve decenije je americka Ko-misi- ja za gradanska prava objavila nacrt izvestaja kojim se potvrduje da je "neprijateljska aktivnost protiv Azijaca u formi nasilja, vandalizma, maltretiranja i zastrasivanja" nacio-nalni problem. Na sastanku odrza-no- m nedavno, clan Komisije John Banzel izjavio je da ce uskoro biti date preporuke u kojima se federal-ni-m drzavama nalaze da bolje prate potrebe doseljenika i poziva na dono-senj- e saveznog zakona kojim bi se re-gulisa- lo prikupljanje statisticih po-data- ka o rasno motivisanom nasilju. Cini se da je tenzija izmedu Crnaca i Azijaca prevashodno ekonomsko pi-tanj- e. U mnogim gradovima u pre-tezn- o crnackim kvartovima, korejski trgovci sada drze delikatesne radnje i bakalnice, koje su sezdesetih godi-n- a, kada su bile u vlasnistvu belaca, bile na udaru nasilja. U Los Angele-su- , korejski i crnacki gradanski akti-vis- ti spora se oko toga da li su ubistva cetvorice poslovnih ljudi — Korejaca bila rasno motivisana. Prosle godine je u New Yorku sukob doveo do crnac-ko- g bojkota korejskih radnji duz 125. ulcie u Harlemu, gde je otprilike cetv-rtin- a biznisa u rukama Korejaca. U oba grada Crnici se zale da su Korejci nepristojni prema njima, da odbijaju da ih zaposle i daju robu na kredit. Jedan od izvora ogorcenosti je i neo-snova- no uverenje da savezna vlada pomaze Korejancima da pocnu bi-zni- s. I u krugovima bele radnicke klase Nase novine 119 Spadina Ave, 11th Floor Toronto, Ontario M5V 2L1 Prilazcm $ za prctplatu na "NN" I me Uhca (ill P.O. Box) takode je bilo ozbiljnih napetosti. Na pridoslice iz Azije koji niti govore niti pisu engleski gleda se s podozrenjem. nedavno su americki borci za gradan-ska prava azijskog porekla negodo-val- i zbog oslobadanja jedne osobe i ponistenja sudskog postupka protiv druge, optuzeni zato sto su u Melfor-du- , u Massachusets-- u na smrt pretukli jednog kambodzanskog pobeglicu. A pocetkom ove godine, Robert Li Sti-ven- s osuden je na kaznu zatvora zbog napada na clanove jedne kambodzan-sk- e izbeglicke porodice u Riziru u Massachusetsu, radnickom pred-grad- u Bostona. "Zapravo ne razu-me- m zasto se ovakve stvari dogadaju, ali mislim da se to desava zato sto su ljubomorni na njihove poslovne us-pehe- ", kaze Caj Bip, Kambodzanac, koji zivi u Bostonu. Uprkos problemima ostvaruje se spor ali vidan napredak. Proslog rae-sec- a su korejski biznismeni u Los An-gele- su odrzali simpozijum posvecen ovim pitanjima, a u Filadelfiji su ko-rejski trgovci zaposlili na desetine Hispano-amerikanc- a i Crnaca. "Newsweek" New York AMAZONIJA — PLUCA PLANETE U sumama Amazonije, koje naucnici nazivaju plucima planete, u poslednjih pet decenija posecena je petina drveca. Klimatolozi upozoravaju da ce se ova oblast kroz pola veka pretvoriti u pusti-nj- u — ukoliko njene zelene povrsine i dalje istim tempom budu unistavane. Masovna seca drveca u Amazoniji pretnja je za klimu citave planete. U ovom pojasu Latinske Amerike raste trecina drveca sveta. Harold Sioli, di-rekt- or Instituta "Maks Plank" u SR Ne-mack- oj, dokazao je da polovinu ukupne kolicine kiseonika na planeti "proizve-du- " upravo amazonske sume. Njihovo unistenje — upozorava on — dovelo bi do pojacanja Sunceve topline u ekvato-rijalni- m zonama i povecanja ugljen-dioksid- a u vazduhu. To bi bitno izme-nil- o svetsku klimu i izazvalo povecanje temperature u svim pojasevima Zemlje. KINESKINJE I LJEPOTA NESTONOVO, NESTOSTARO PEKING — U Kini se posljednjih godina, u duhu cetiri modernizacije, mnogo toga mijenja. Zene najvise. Zene glavnog grada, poznate po svom konzervativizmu, posljednjih mjeseci zaboravljaju na 30-godis- nju vladavinu kratkih frizura ili pleteni-ca- . Sada vole kovrce i sminku. Uzrok je takve promjene porast zivotnog standarda, otvaranje Kine prema ino-zemst- vu i manja "osjetljivost" drzav-ni- h institucija prema uredivanju. Nesto se, ipak u poimanju ljepote nije promijenilo. Debele zene su u Kini izasle iz mode mnogo prije nego u Evropi. Jos u 14. stoljecu vitke ljepo-tic- e bile su na cijene. (Reuters). KUPON ZA PRETPLATU Godisnja pretplata za Kanadu iSAD $35.00 za ostale zemlje $50.00, avion show postom u kuverti $50.00. Mesto Provincija (ili drzava Postal (ili Zip) Code , (ISFUNITE KUPON &TAMPAJNIM SLOVIMA) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000239
