Novosti, June 12, 1945

              5a
# Demokracija PRED KONVENGIJSKA
ju
V '
t ♦_fEl'ci"A
8
3?
PIŠE: A SOKOLOV U ČASOPISU "RAT I RADNA KLASA"
Zadnje vrijeme počeli u organi
Štampe savezničkih i neutralnih
zemalja da energično zalaze u pi-tanje
demokracije i da istražuju
Sto ona u stvari znači Ta istraži
vanja nipošto ne nose jedan čisto
abstraktni karakter Ona su na-protiv
bila prouzrokovana očitim
nezadovoljstvom konkretnih forma
u kojima volja naroda nalazi svoj
Izražaj u većem broju oslobodje-ni-h
zemalja Europe i terminolo-ška
istraživanja tih nezadovoljnih
autora obično završavaju jednim
jdinim otkrićema to je da posto-ji
fundamentalna razlika izmedju
dvaju "shvaćanja" demokracije
naime sovjetsko shvaćanje i ang-lo-saksons- ko
shvaćanje
Tako engleski liberalni "Man-chest- er Guardian" kaže: "Izgleda
da je potrebno imati neki interna
cionalni sporazum o značenju ne-kih
uobičajenih izreka" I zatim
Me da tumači koje uobičajene iz-reke
su zamršene i stvaraju smut-nju
On bi htio da znade: "Sto je
demokrata što je Hitlerovac i Sto
je fašista" I ne manje važno Sto
je anti-fašist- a"
Jedna druga engleska novina
konzervativni "Observer" izražuje
se još detaljnije On tvrdi da u
Sovjetskom Savezu "demokracija
Izgleda znači nešto sasvim drukči
je Hi u nekim slučajevima sasma
protivno od onoga što narodi koji
govore engleskim jezikom razumi-jevaju
pod tom riječju" Tim "raz-likama
u definici" ta novina pos-većuje
"vrlo veliku političku važ-nost"
Ne može se poreći da postoji
jedna vrlo važna razlika izmedju
demokracije koja prevladava u
Sovjetskom Savezu i one koja po-stoji
u drugim zemljama Da pos-toji
razlika izmedju socijalnih sis-tema
i ideologija Sovjetske Unije
I onih anglo-saksonsk- ih zemalja
o tome ne treba da se raspravlja
Takodjer je jasno da te razlike
nebi smjele da služe kao zapreka
čvrstoj i trajnoj kooperaciji me-dj- u
Saveznicima
Naravski jedna zemlja u kojoj
jedan čovjek ne iskorištava dru-goga
zemlja u kojoj prevladavaju
ne samo političke nego i ekonom-ske
jednakosti zemlja u kojoj de-mrokrat-ske
slobode nisu samo pro-glašene
nego takodjer i garantira-ne
uslovima socijalnog života
zemlja u kojoj postoji pravo je-dinstvo
naroda — nesumnjivo je
učinila mnogo više progresa na
putu demokracije
Takodjer je istina da se sovjet
ska demokracija ne može smatra-ti
identičnom sa onom u Engleskoj
Da je ekonomska baza društva u
Sovjetskom Savezu različita od
one u Engleskoj svakome je poz-nato
To direktno dodiruje pitanje
demokracije u tome je precizno to
Sto ekonomski sistem Sovjetske
Unije garantira narodu njihova
demokratska prava kao pitanje
prava da radi da se naobrazuje
slobodu i garanciju protiv eksploa-tacije
i nacionalne i rasne diskri-minacije
Pod ovim prilikama razlika je
izmedju sovjetske i engleske de-mokracije
naravno ne samo "raz-lika
u definiciji" Ali to ipak ne
znači da sovjetski narod i demo-krati
drugih država ne mogu naći
zajedničko tlo i zajedničko mjerilo
za prosudjivanje demokracije
TEM EU NOVOG SVIJETA
Vrlo je Iako razbiti sumnje o
tome u današnje vrijeme kada se
rat protiv kuge hitlerizma još
nastavlja i kada se kamen teme-ljac
budućeg svijeta koji će one-mogućiti
povratak fašizma već po-stavio
U našim današnjim danima
demokrat je onaj koji se odlučno
I neprestano bori protiv fašizma
Demokrat je onaj koji je ne samo
riječima nego i dijelima spreman
da nastavi borbu sve dok se faši-zam
i njegovi uticaji posve ne uni-šte
Škodljiva narav fašizma veli-ka
opasnost koju on predstavlja
lobodi i životima naroda danas
su potpuno jasni svakom dobromi-sleće- m
čovjeku Sloboda za narode
znači smrt fašizmu
Na tom generalnom principu le-že
glavne odluke Krimske Konfe-renc- e Tri velika saveznika oba-vezala
su se da će pomoći oslobo-djeni- m narodima Europe "da rije-J- e
njihove probleme na demokrat-ski
način" Oni u se takodjer po-brinuli
da "omoguće oslobodjenim
narodima uniititi i zadnje ostatke
nacizma i fašizma te stvoriti de-mokratske
institucije po svojoj
vlsutitoj volji" Tri velika savezni-ka
ložili su se da će pomoći naro-dima
koji pomoći trebaju kod us-postavljanja
vlada Širokog repre-zentativnog
značaja u kojima bi
WH uključeni svi demokratski ele-menti
naroda i obećali su da će
putem slobodnih izbora narodi do-biti
vlade koje će odgovarati nji-hovoj
volji
TUMAČENJA ODLUKA U
JALTI
Na taj način Krimski Ugovor
priznaje potrebu rijelenja svih
važnih problema na demokratski
način riješenje svih problema ko-ji
se radjaju kao rezultat oslobo-djenj- a
europskih naroda od nasil-ne
fašističke tiranije
Neko bi mislio da je jasnoća tih
odluka koje su prožete duhom po- štovanja za demokratska prava
europskih naroda isključila mo-gućnost
krivog tumačenja i nera-zumijevanja
Ali kako se kale čak
i matematičke tablice mogu da se
tumače na razne načine ako je
nekome u interesu da to radi
Mnogi novo-peče- ni šampioni de- -
mrokracije sada izgleda hoće da
nam dokažu da za postignuti
triumf demokracije moramo oživiti
sve stare forme političkog života
koje su postojale u europskim
zemljama prije ovoga rata Do-statno
je da pogledamo natrag pa
da se odmah uvjerimo u besmisle-nost
takovih tvrdnja Nije nikako-v- a
tajna da je u mnogim europ-skim
zemljama a da i ne govorimo
o fašističkoj Njemačkoj naravno i
Italiji postojao politički sistem
koji nije imao ništa zajedničkog sa
demokracijom
NEKOLIKO PRIMJENA
Dostatno je da se na primjer
sjetimo režima koji je vladao u
predratnoj Poljskoj Taj je režim
došao na vlast poslije jednog kr-vavog
puča kada je protiv volje
naroda došao na vlast Pilsudski i
njegova klika godine 192G Faši-stička
konstitucija godine 1935
strašna nacionalna opresija kojoj
su bili izloženi milijuni Ukrajinaca
Bjelorusa i Litvanaca proganja-nje
radnika seljaka i progresivne
inteligencije feudalna nepravda
po zlu poznati logor u predjelu Be-reza-Kartus-hka
i velika tamnica u
Brestu u kojoj su trunuli svi oni
koji su se usudili podignuti svoj
glas protiv uprave te korupcioni- -
stičke klike reakcionarnih političa-ra
Otrovnost i mračnjaštvo u
svim sferama domaće politike
sramno pirovanje sa Hitlerovom
Njemačkom i stalne protu-sovjet-sk- e
intrige u sferi vanjske politi-ke
— to je najbolje obilježje toga
režima o oživljenju kojega sada
sniva bankrotirana Raczkievvciz- -
Arciszevvskl klika i njezini pokro-vitelji
iz reakcionarnih krugova
nekih savezničkih zemalja
Svima nam je dobro poznato da
u Madjarskoj Rumunji i Bugar-skoj
demokracija nije bila ništa
bolje sreće Za dva decenija izme
dju prvog i drugog rata reakcija
koja je vladala u tim zemljama
ugušila je potpuno muževnu na-rodnu
snagu Ne samo da je Ko-munistička
partija bila natjerana
pod zemlju nego svaka izreka
progresivne političke misli bila je
najstrožije kažnjavana Rasna
mržnja i brutalni Sovinizam bili
su sistematski gojeni imperijali-stičke
tendencije i velika sila ag
resije bile su poticane
Pod takovim okolnostima podu-pirači
Hitlerova imperijalizma u
pravome času našli su zajedničko
tlo sa reakcijom vladajućih klika
ovih malih zemalja koje su bez
oklijevanja umiješale svoje narode
u krvavi vrtlog ratne agresije koju
su započeli Nijemci
REŽIMI U JUGOSLAVIJI
Tako isto režimi predratne Ju-goslavije
i Grčke ne mogu nipošto
da se nazovu demokratskim sa ni-kakvog
gledišta U Jugoslaviji na
primjer za vrijeme skupštinskih
izbora koje je sprovadjao Stojadi-novi- ć
1938 dobar broj kandidata
koji su iznijeli pobjedu bili su iza-brani
iako za njih nije palo više
od 20 glasova dok su isto vrijeme
kandidati opozicije dobivSi na de-setke
hiljada glasova izgubili na
izborima
U Grčkoj je neobuzdano cvao re-žim
faSističke diktature Metaksa-s- a
za dobar broj godina prije ovog
rata Australski pisac Aldridge ko-ji
je bio na Kreti sa savezničkom
vojnom ekspedicijom godine 1941
u svojoj noveli "The Sea Eagle"
lijepo je opisao borbu grčkih Par-tizana
protiv njemačkih napadača
Ta je borba bila nastavak duge
ranije borbe vodjene protiv grčkog
fašizma protiv brutalnog Metak-sino- g
režima
Slika ne bi bila potpuna kada
ne bismo spomenuli notorni režim
predratne Finske Je li ono bila de-mokracija
koja je dala finskim
ratnim huSkačima svaku priliku da
bace svoju zemlju u dva krvava
rata protiv Sovjetskog Saveza?
Nitko pametan neće zanijekati da
je tome baš kriv režim koji je vla-dao
Finskom Za opisati taj režim
dortatno je reći da je on zabranio
Prtiju koja je sada iznijela jednu
četvrtinu glasova usprkos toga
Sto nije imala dovoljno vremena da
se spremi za izbornu kampanju
Takova situacija vladala je u
mnogim zmljama istočne Europe
Pa čak i u zemljama zapadne Eu-rope
koje su imale stare demo-kratske
tradicije politička struk-tura
prije ovog rata bila je prot-kana
sa reakcijom tako da su fa i
stički agenti mogli da neometano
rade protiv naroda i da pletu svo-j- e
izdajničke mreže
Takova situacija vladala le ne
samo u Francuskoj nego takodjer
u Danskoj Norveškoj Belgiji '
Holandiji Sto se pak tiče zemalja
Iberskog poluotoka tu su protu-narodni
režimi bili učvršćeni i po
sve slični onima Hitlera i Musso-linij- a
Tako nisko stanje denmkrarne
u mnogim zemljama Europe bilo
je uzrokom lakih i brzih pobjeda
Hitlera u početku rata prije nego
je on napao Rusiju Da demokra-cija
nije bila tako oslabljena u
predratnoj Europi svijet bi bio
poštedjen tragedije Dunkerka i du-goga
niza godina Hitlerove domi-nacije
u mnogim zemljama Tako
isto slobodoljubivi narodi nebi bili
morali podnesti teške žrtve u bor-bi
protiv njemačko-fašistički- h ag-resora
Niko se pametan danas neće
usuditi reći da su prve pobjede
Nijemaca postignute radi sposob-nosti
"nepobjedivih" njemačkih
armija ili radi "sjajne pronicljivo-- rsti" kaprala Hitlera Ali te pobje
de nijesu bile slučajne Takovi slu-čajevi
se ne dešavaju Svi nepri
strani i pošteni posmatrači slažu
se u tome da su te pobjede Hitle-ra
postignute jer je demokracija
bila u opadanju u svim onim zem-ljama
koje su postale žrtve Hitle-ra
kao i u onima koje su postale
njegove saveznice
Osim toga kao poslijedica zlo-glasne
minhenaške politike velike
demokracije zapadne Europe —
Velika Britanija i Francuska —
našle su se nepripravne i nisu mo-gle
da se odupru navali fašističkih
horda Hitlerove Njemačke
Je li se onda za čuditi što naro-di
oslobodjenih zemalja Europe sa-da
hoće da imaju demokraciju u
kojoj neće biti onakovih fatalnih
defekata preporodjenu demokraci-ju
i punu pomladjene vitalnosti
Demokrat je onaj koji hrabro gle-da
naprijed a ne onaj koji se uza-ludno
obazire natrag Takovi su
zaista bili demokrati i veliki vodje
sakojima se civilizirani narodi svi-jeta
ponose Narodi koji su prošli
kroz najgroznije strahote rata ho-će
sada da imaju riječ hoće da se
vrši njihova volja Oni hoće pro-gresivnu
politiku koja će osigura-ti
trajni mir i internacionalnu si-gurnost
oni hoće da budu pošto-vani
Volja se naroda različito izraža-va
u raznim državama ali europ-ski
narodi povukli su skoro jedna-ke
zaključke iz iskustva ovog rata
Oni hoće da sagrade svoj politički
i socijalni život na takav način da
ne ostane ništa na što bi se faši
zam eventualno mogao 'osloniti
Oni ne samo hoće da unište sve
klice fašizma nego će zauvijek za
priječiti njegovu ponovnu pojavu
Ti narodi neće ponavljanje be-zobzirne
vanjske politike uključiv
štetnu politiku koja je uperena
protiv Sovjetske Unije Konačno
narodi Europe naročito istočne
Europe hoće da Sto prije riješe
pitanje feudalnih i polu-feudaln- ih
odnosa u agrarnom sistemu oni
hoće da zauvijek bude odstranjeno
nacionalno potlačivanje i sukobi
medju raznim narodima
Može li neko kazati da podjela
zemlje siromašnim seljacima nije
demokratska mjera ili da je bor-ba
za agrarnu reformu jedna pro-tu-demokrat-ska
borba?
Može li se reći da put mira i pri-jateljstva
medju narodima koji sa-činjavaju
Jugoslaviju i Rumunj-sku
nije pravi i demokratski ili da
snage srpskih i hrvatskih šovinista
koji se bore protiv riješenja na-cionalnih
problema nisu protu-de- -
mokratske ?
Ti samozvani šampioni demo-kracije
pokazuju svoju pravu boju
kada govore o Poljskoj Sa gledišta
demokracije takozvani poljski
problem je apsolutno jasan Polj-ski
narod oslobodjen od njema-čkog
nasilja sada gradi novi život
na demokratskim principima Rad
na obnavljanju poljske države vr-šen
je po privremenoj vladi koja
sada funkcioniše i kojoj na čelu
stoje predstavnici četiriju poljskih
demokratskih stranaka koje su se
istakle u borbi poljskih patriota
protiv njemačkih invazora Ova
vlada upravlja cijelom poljskom
zemljom nju podupire cijeli narod
jer ona vrSi njegovu volju
Ali ti takozvani šampioni demo
kracije sada vode žestoku i bezob-zirnu
kampanju protiv privremene
vlade dok u isto vrijeme zagova-raju
diskreditiranu političku kliku
u bjegrtvu Oni se ljute kada se
poljsku reakcionarnu kliku u bjeg-stv- u naziva pro-fašističko- m Ali
kako drugačije da ih nazivamo?
Svak danas znade da je ta klika
(Nastavak na str 4)
[ iImH? r A 1
Hewlett Johnson dean of Canterbury i Mahatma Gandi todja dije-la
indijskog naroda II Johnson je eliki prijatelj borbe indijkog
naroda za nezainost
Podatci o drugoj
konvenciji S K H
Kako je već ranije javljeno druga konvencija Saveza Ka-nadskih
Hrvata počima u subotu dne 30 juna Otvorenje kon-vencije
biti će na svečanom banketu u madjarskoj radničkoj
dvorani na 1042 Langlois St Daljnja dva dana konvencije t j J
1 i 2 jula biti će održavana u ukrajinskoj radničkoj dvorani na
1457 Drouillard Rd
Delegati će u Vindsoru biti dočekivani po naročitom od-boru
za primanje Toga radi je potrebno da svi delegati i gosti
na vrijeme jave drugovima u VVindsoru kada dolaze i koliko
csoba iz pojedinog naselja Pisati je potrebno na adresu glav-nog
predsjednika naieg Saveza druga Geo Saban 1089 Al-be- rt
Rd Windsor Ont
Odbor će se takodjer pobrinuti za stanove delegata i go-stiju
što je još jedan razlog zašto bi trebalo čim prije moguće
javiti u VVindsor koliko delegata dolazi iz pojedinog naselja
Ako neka skupina delegata ne naidje na odbor za doček neka
uzme auto-bu- s "ERIE" ili "OTTAVVA" Svaki od tih busova do
vesti će ih upravo pred prostorije organizacije Saveza u VVind
soru na 2646 Seminole St Autobusna stanica nalazi se preko
puta željezničke stanice samo jedan blok udaljeno
Pošto će na svečanom otvorenju druge konvencije našeg
Saveza biti podnesen glavni izvještaj o našem radu i zadaća
ma važno je da svi delegati budu u VVmdsoru u subotu 30 juna
Za Izvršni odbor Saveza Kanadskih Hrvata
Edo Jardas Nac tajnik
NOVINU SVOJU OSTAVLJA DRUGU A ON SE
NADA POĆI U DOMOVINU
IIalifax N S — štovano ured-- 1 moga druga ostajte zdravo sa na-- 1
-J- I- X_ i! ! 1 J ! Jt__ " mano nuvusu uiuum vas aa ou
ada pa unaprijed šiljanje moje
pretplate na Novosti okrenete na
ime mojeg druga u Hobroken NJ
USA čije vam ime i adresu ovdje
prilazem Budući da sam ja po-morac
i uposlen na jednom našem
jugoslavenskom parobrodu to se
nadam da ću uskoro ploviti u našu
milu domovinu Jugoslaviju i mis-lim
da ja više neću dolaziti na ovu
stranu Oceana Stoga da novinu
nebi ovamo badava slali ili je obu
stavili Šaljite ju mojem drugu da
se s njom upozna i koristi
Dragi drugovi ja sam takodjer
bio pretplatnik naše novine koja
izlazi u Pittsburghu to jest Na-rodnog
Glasnika koja je isto tako
vrijedna kao i naša obljubljena no-vina
Novosti Stoga drugovi nasta-vite
i nadalje vašim plemenitim
radom na širenju naprednog duha
i istine medju našim narodom u
emigraciji i radom u korist nae
braće na očinskom domu koji su
zadivili cijeli slobodoljubivi svijet
njihovom nadčovječanskom borbom
protiv ropstva i mraka Nadajmo
Se da će od sada pa ubuduće sunce
izvojevane slobode sijati nad na-So- m
milom domovinom
Dragi drugovi neću da vam du
ljim nego još jednom nastavite
vaiim plemenitim radom u korist
naše teike ali časne narodne oslo-bodilačke
borbe a mi ćemo odati
vaše zasluge kod naše braće u na-šoj
novoj i slobodnoj federativnoj
Jugoslaviji
Primite mnoge drugarske poz-drave
od mene i cijele posade mo-ga
broda u nadi da ćete udovoljiti
mojoj molbi sa Siljanjem novine na
borbenim pozdravom Smrt
fašizmu — sloboda narodu!
Vaš odani drug
Nikola Perković
Još jedno pismo Dub-rovčanina
iz Egipta
Montreal Que — Ovdje vam
priloženo Šaljem jedan list koji je
došao iz Egipta LLst je pisan još
u januaru mjesecu u kojem tako-djer
kažu da su na nas i prije pi-sali
ali mi nismo nijednog pisma
dobili do ovog Kako smo obavije-šteni
da se naš narod sada većinom
vraća natrag kući iz Egipta zato
mi ovaj list šaljemo na vas da ga
iznesete preko štampe Moguće ova
braća imaju koga u ovoj zemlji
pa će im prema mogućnosti pomoć
poslati u kraj i tako će oni saz-nati
da smo mi list primili iako je
bio dugo vremena na putu
M Kružić
PISMO GLASI:
"Jugoslavenskom klubu u Mon-treal
u
"Draga braćo i zemljaci:
"Oprostite što si uzimamo slobo-du
i obraćamo se na vaš odbor sa
našom molbom U prošlih 5 mjese-ci
mi smo vam pisali dva pisma
ali do danas nismo dobili od vas
nikakvog odgovora Radi toga mi
smo odlučili da vam još jednom
pišemo i da vas zamolimo za ma-terijalnu
pomoć
"Mi smo vaši zemljaci iz južne
Dalmacije od Dubrovnika i okoli
ce a sada se nalazimo u jugosla- -
DISKUSIJA
Y0UTII DISCUSSES ITS 0RGANIZATI01ML
PROBLEMS
Vindsor Ont — Previousljr four
articles appeared in Novosti vrit-te- n
by Edo Yardas in vvhich he
outlined the need to take action
upon the question of organization
of our youth
Ijcap BapiUE 0 jo Joqjne uj with the following questions: 1)
Vhy organize our youth (2) How
to organize our youth to eneure
maximum success (3) What orga-nization- al forms should our youth
movement assume and what acti-vit- ie
should our youth be concern-e- d
with (4) How to maintain ties
botvveen the youth movement the
three Leagues and the Canadian
vnuth movement in general
The first article dealing vith
"Why organize our youth" deserv-e- s
the spotlight it is in my opin-Ki- n the outstanding article
Why should our youth be org-anize- d?
This is the question that
i foremost in the minds of young
people and in order to thrash this
out it entails instrisical study
Now that German military
pover is defeated ve are con-front- ed
with an ovenhelming
number of problems Among these
problema there are the problems
of youth The youth of Canada
Vugoslavia and of the vvhole
world has sacrificed its lives in
the defeat of German military J they
pover The 'oung people of our
native country — Vugoslavia —
and of our adopted country —
Canada — have constituted the
backbone of our might In other
vords the youth has made the
greatest contribution to bring this
war to a successful end — to vic-tor- y
for the United Nationa
Can the youth of Canada be de-nie- d
that recognition? Definitely
noti Equally the problems of our
U BANAT JE STIGLA JOŠ JEDNA GRUPA 060UE- -
LE IZMUČENE DJECE BOSNE
U Pančevo je stiglo oko 150 dje-čaka
i djevojčica izmedju 3 i 14
godina Oni će biti razmješteni po
raznim kućama u Banatu Dugo
traje njihovo putovanje Probijali
su se kroz Bosnu i prešli Drinu
U šapcu su ostali više od tri tjed-na
a sada su svi sretni i radosni
što se nalaze u Banatu U zemlji
koja je daleko manje stradala za
vrijeme okupacije od Bosne Tu će
za njih biti i dosta mlijeka I bije-loga
kruha i topline i dobrih cipe-la
i toplog odijela U Banatu će
oni izliječiti rane svog mučenja-čko- g
života Ovdje će se oni osna
žiti i popraviti
Danas ova djeca izgledaju jad-no
Polovica ih je bolesna od raz-nih
kožnih bolesti Mnogi od njih
imaju proširene plućne žlijezde
Svi su goli i bosi mršavi blijedi i
iscrpljeni Polovica od njih nema
svojih roditelja Mnogima su otac
ili stariji brat ili majka poginuli u
herojskoj borbi koju su vodili za
slobodu i za sretniju budućnost
svoje djece Mnogima su roditelje
pobili Nijemci ustaše ili četnici
Mnogima su roditelji ostali u po-paljenim
kućama Oni su živjeli po
zemunicama Jedan mališan priča:
"Kod nas u Bosni je ovako: Kad
nekom izgori kuća onda ga pri-maju
u svoj dom oni kojima je ku-ća
ostala cijela a kad i njima ku
ća izgori onda živimo pod zem
ljom"
Na djeci se vidi iscrpljenost od
gladovanja Dječaci kažu:
"Nekad je bilo što za jelo a ne-kad
bome i nije" Oni govore kao
i odrasli Ozbiljni su Težak život
i patnje ostavile su na njima du-boki
trag Najbolji utisak ostavlja
jedan muškarčić od četiri godine
koga njegova 14 godiSnja sestra
već dvije godine nosi svuda sobom
po šumama i po zemunicama Ona
veli:
venskom Zbjegu u ovoj egipatskoj
pustinji Ima nas oko 20 familija
vrlo siromašnih i bijednih bez iče-ga
išta osim golih života Obra-ćamo
se na vas kao na našu braću
i zemljake da pomožete nama i
našu bjednu dječicu u ovim teš-kim
časovima
"Draga braćo i zemljaci sakupi-te
štogod novčane pomoći medju
svojim prijateljima i pošaljite
nam jer I najmanja pomoć nama
će dobro doći
"Mi vaa svi skupa pozdravljamo
i sa nadom očekujemo na vaš od-govor
željeći vam svako dobro
Vaš zemljak i prijatelj
Upelan F Krstinić
young people cannot be overlooked
Precisely vvhat are the problems
of Canadian youth? The tvvo
major problems that confront the
Canadian youth are: 1) Vill our
country maintain international co-operat- ion
and lasting peace or are
we going to be plunged into an-oth- er terrible war quarter of a
century from novv? 2) Can our
country provide jobs security and
progresa for ali Canadians? These
are the two pivots around vvhich
youth problems revolve From
these tvvo problems sprout many
inherent and subordinate problems
ineluding education vocational
guidance greater developmenta of
art and muaic teaching recrea-tio- n
and health
Our ehances of surmounting
these problems are better than
ever before and vve must not by-pa- sa this opportunity! Through
organization ve can enaure that
the propoaals dealing vith our
problems are implemented
There are reactionary groups in
our country hich vould not even
consider our problems and these
groups are "dumping" thousands
of dollars in order to carry on a
campaign vvhich vvould enable
them to capture political povver
These groups have created and
will continue to creato
antagoniđm betvveen the French
and the English and betvveen ali
other minority groups If there is
racial discrimination antagonism
and disunity in our country vve
vvill not be able to have jobs and
securitv
Only through unity and organi-zation
we can have prosperity The
priče of a better future for Cana-dian
youth ia unity!
Emeric Simae
I IZ
"Za vrijeme šeste ofenzive moj
brat je preležao tifus zato je tako
i zaostao"
A dijete je zbilja maljušno ne-razvijeno
za svoje godine Neumi-j- e
još pravo ni govoriti blijedo je
i izmučeno Ona se jedina brine
za njega Hrani ga kao majka Tri
brata su joj u vojaci a roditelji po-ginuli
Djeca se živo raspituju gdje će
biti razmješteni i kad Će dobiti
odijelo To su otresita i bistra dje-ca
koje je život klesao nemilosrd-nim
dlijetom od najranijih dana
Slike njihovih patnja ostat će im
vječito u uspomeni Oni dobro zna-ju
za našu vojsku Oni dobro znaju
tko im je nanio te patnje znaju
da su to Švabe i njihove domaće
sluge koje oni mrze iz dubine du-še
svoje
Na nama leži veliki zadatak da
izliječimo rane sa tijela 1 duša ove
siromašne dječice da ih tjelesno
podignemo duševno osnažimo i da
od njih stvorimo slobodnu i zdra-vu
omladinu čvrste i napredne
ljude
POVODOM SMRTI A
CVITKOVIĆA
Vancouver B C — Želio bi ja-viti
prijateljima koji joS nisu čuli
za nesretni smrtni slučaj brata
Šurjaka i supruga Ante Cvitkovi-ć- a
Pokojni Ante radio je u Fort
McMury Alberta za Oil Co Na 5
maja trok na kome je pokojni ra
dio prevrno se je i usmrtio Antu
Pokojni Ante Cvitković bio je
član II B Zajednice mnogo godi-na
Njegovo mrtvo tijelo doprem-ljeno
je u Vancouver gdje je sa-hranjeno
Mi niže potpisani najardačnij
se zahvaljujemo gospodji Katy Vu-kel- ić
i Josi OreSković iz Edmonto-n- a Alta koji su nas odmah oba-vijestili
o nesretnom i žalosnom
slučaju Isto se mnogo zahvaljuje-mo
našim kom šijama i prijatelji
ma koji su nas u našoj žalosti tje-šili
i pomagali oko pogreba Lije-pa
hvala prijateljima ic Nanaima i
Seattle Wah a i svima naUma
iz Vancouver koji u ptiiH vi-jence
u zadnju poČMt i otpratili
pokojnoga na vječni počinak
JoS jednom nnjljepfa hvala svi-ma
od sestre Anke zta N Trtnja
i od olaloićene supruge pokojnog
Kate Cvitković i obitelji