Nase Novine, January 21, 1981

              n "tST .1.4 V -- ' ' p"t v Wto
2-- NASE NOVINE, September 2, 1981
AGRESIJA
(Nastavak sa st. 1)
tralne izmedu Juzne Afrike i
crnaCkih zemalja da bi bile u
boljem polozaju "da odlu-fiuj- u
i brane zapadne stra-teSk- e
i ekonomskelnterese u
torn delu afri6kog kontinen-ta- ".
"U Juznoj Africi, u vaznoj
zemlji tog dela kontinenta,"
rekao je Crocker, "nije na§
zadatak da biramo izmedu
crnih i belih. U ovoj bogatoj
zemlji talentovanih i razli-Citi- h
naroda, vazni ekonom-sk- ij
strateSki, moralni i
politi6ki interesi Zapadasu u
pitanju. Mi moramo iz-bega-vati
akciju koja bi mogla
pogorSati i onako nezgodnu
situaciju za Juznu Afriku"
I ako su upozoravali iz
africkih zemalja kao i
saveznici sa Zapada da SAD
treba da stanu na stranu
nezavisnosti Namibije i da
osude rezim u Juzno-afrifik- oj uniji, administracija je
odbiladaosudi intervenciju i
okupaciju Angole a sad je
Mr. Crocker potvrdio odluku
da SAD nece poduzeti
nikakve korake protiv Juzno-атпбко- д
rasistiCkog rezima.
Ameri6ki pogledi po
pitanju Juznoafri6kog rezima
dijametri6no su suprotni
pogledima skoro svih
6!anica Ujedinjenih nacija jer
'vi znaju da Juznoafrifika
unija godinama drzi Nami-bij- u
pod okupacijom. Sve
zemlje, uklju6uju6i i
ameri6ke saveznike Engles-k- u
i Francusku osudile su
napad Juznoafri6ke unije na
Angolu. Jedino Reaganova
administracija tvrdoglavo
vodi politiku protiv interesa
sopstvenog naroda.
Amerika ce biti izolovana i
od svojih saveznika.
World Labor Must Unite
Against Nuclear War Peril
I PFACrl
JL -- TICE
С
United Auto Workers President Doug Fraser
The working people of the world
must unite to save civilization from
nuclear war.
This was the solemn warning the
25th Congress of the International
Metalworkers Federation which
met in Washington recently brought
to the shores of the U.S.A.
It was a colorful international
setting where dozens of languages
and native costumes gave a world
flavor to thelrade union gathering.
United Auto Workers President
Doug Fraser was a keynote speaker.
He warned that metalworkers of the
world must work together to match
the power of multinationals by
stressing that:
"Not since the days of the 1930s
Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN
PUBLISHERS INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing
address: Box 522, Station, F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8
Telephone: (416) 961-80- 18
IZDAVACKI SAVET: MHOS' Grubid, Vojin Grbid, Josip
Kova6i6, Stanko Mutdeka, Milena Boiid, Ivica Juried, Ana
Durovid, Lepa Rainovid, Borislav NeSkovii, Rozalija Divjako-vi- 6,
Ivan Pribani6, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanid,
Boia Pavletii, Ostoja Kova6evi6, Viktor Arar, DuSan Stanar,
Milijan Petrovid, John Severinski, Luis Gregurac, Mate SiauS,
Martin Karavanit, PaulKu6inid, Ivan Boban, Peko Dmitrovi'6.
Milica Miuchin, A, Gerlach, Leo Bacich, Duro Maljkovid.
REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacii (Glavni i
odgovorni urednik), Stjepan MioSi6 (drustveno-politi6k- a
pitanja), Daniel Pixiades (drustvena pitanja i knjizevnost),
Katarina Kostid (poezija i aktuelne teme), Jelena Gavrilovid
(literatura i umetnost za decu), BoSko Mladenovi6, Anka
No2ivi6.
STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret
Stardevid (Los Angeles), Miroslav Blaievid (Chicago), Boio
Spadek (New York), Frank Fudun'6 tVancouver).
SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovid (nauka i
drustvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska i kulturna
publicistika u Americi), Anton Kostelac (reportaze i pride iz
useljenickog zivota)
DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovid, Luka
Markovid, Petar Kurtid.
FOTOREPORTERI: Srdan Bodid, Aron Koen, Jordan
Vasiljevid. IZ JUGOSLAVIJE: M. Vasiljevid - Lilo
Subscription: $20.00 per year. (First Class Mail extra).
Single copies 50 cents.
Advertising rates on request.
Second class Mail Registration NO. 0378
"Nase novine" izlazesri jedom. Pretplata iznosi $20.00
godiSnje; po{edini primerak 50 centi. Cjene ogalsa na
zahtev.
"Nase novine" su naslednik "Jedinstva", kome su
prethodili listovi "Novosti", "Srpski Glasnik", "Edinstvo",
"Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao i "Narodnog
Glasnika" i drugih naprednih listova koji su mu prethodili u
Sjed. Drzavama.
od pola miliona.
'1Ш1
.OSS , тшш
+ . МИНВН!
have we been confronted with such
massive concentration of economic
wealth as we face from the
multinational corporations who
think of the world as their factory,
of workers as their chattels, and of
government as their foreman."
The central theme of the 5-d- ay conference was PEACE, JUSTICE
and JOBS. In support of this slogan
delegates from all the continents of
the world spoke of the constant
demand for arms reduction and
lowered military spending.
The General Secretary of the 14
million member Federation stressed
that "living in Europe you get a
much different prospective about
the need to reduce the heavy burden
of arms."
uspostaviti
SARADNJU
"Zen Afrik", pariSki 6asopis:
"Svijetu treba pokazati da
Afrika stvarno napreduje na
putu koji je sama izabrala. I
to dostojanstveno, zrelo i
odgovorno. "
Drugi pi§u:
Kod nas u Sjedinjenim Drzavama
posljednjih godina cesto puta se
6uju primjedbe u §tampi i televi-zijski- m
raspravama da smo postali
bolesno drustvo. Kao dokaz izna-saj- u
se mnogobrojne negativne
Cinjenice — porast zlofiina, nemo-ralnost- i,
otimaCina, prevara, pram-zljivos- ti,
umorstva, raspadanja
obitelj i drugih losih pojava i
prakse u svakidaSnjem zivotu.
Nakon oporavljanja od poku-sano- g
atentata na njegov zivot,
predsjednik Reagan je pokusao
opovrgnuti tvrdnje da je atentat na
njega odraz naSe drustvene bolesti.
Kao dokaz da nismo bolesno
dru5tvo, on je medu ostalim
spomenuo uspjeh nase nove
svemirske letjelice i druge uspjehe.
Medutim, mnogi Amerikanci drze
da nije pametno zatvarati oci pred
nevaljavim Cinjenicama. To se
moze primijetiti u pismima ured- -
Sretan ti
Ja sam Hrvat. Ponosim se
time. A malo je Hrvata u
svijetu i ako ih ima svuda.
Oni su zapazeni na svim
poljima davanja. Tu ima i
genija koji su svoj zivot
posvijetili citavom dovje-canstv- u.
Tu ima i zadetnika u
najvecem domenu kulture.
Tu ima umjetnika koji se
ubrajaju u vrhunske stvara-oc- e.
Tu ima i obilnih vrijed-ni- h
ljudi kakovih je malo u
svijetu. Hrvatski narod je div
izmedu naroda svijeta.
A znate li povijest Hrvatske?
Ne, samo da vas pitam. Jer
ako ne.znate, ja cu vam reci.
To su njegove muke, bitke,
prolijevanja krvi za komadid
zemlje. To je epopeja koja
treba da raste u srcima
mladih. To su u ostalom
pjesme kakve nitko nema,
samo Hrvati!
A Hrvatska je velika. Ve6a
od ratova. Veca od zrtava
svojih iz bilo kojeg doba.
Sjeme se sije prije kise
i tako nice kraj i pjesma.
Nas ce biti vise i vise —
neiscrpna cesma!
A gdje da trazim zadetak
tvoj, Hrvatska! Prije tisu6a
godina? Kroz vjekove, kralje-v- e
i robove? Ja sada trazim
taj korijen. Sada. Da vidim
kako taj narod zivi. Da mu
pruzam ruke, da ga hrabrim,
da mu dam poleta za sutra.
O, narode hrvatski, koji zna$
da izgaras" u fen o menu
ratova i nesreci svojoj.
_
Zaljubljen sam u Gaja,
Strosmajera, 6ak i Stjepana
Radica u ono doba koje
danas nije.
AH, ja ti se sada divim. U
svemu $to si stvorio tvrdom
rukom, Pogledaj! Pa, to je
divna zemlja! AH, zar se
moze iti sam? J nikad toga
ne moze biti, jer ljudi Za
nistvu mjesnih novina. Kao primjer
moze posluziti pismo jednog
Citatelja Pittsburgh Press iz Squir-rel
Hill predjela grada, po imenu
Oren M. Spiegler, On je medu
ostalim piao:
"Gosp. Reagan je prikazao
ruJifiastu sliku пабед naroda.
Nazalost, te§ko je povjerovati
njegovim miSljenjima i Covjek se
mora pitati da li on sam u to
vjeruje... Tu su u stvari zjapece
rupe u svim vrednotama i normama
ameriCkog naroda. Mi smo narod
opsjedut i zaslijepljen s polozjem i
materijalizmom, podat i pomirljiv s
nasiljem.
"Prihvacanje nasilja' utuvljivano
je u Amerikance od ranih godina. S
nasiljem u kino slikama i na
televiziji, s junacima prikazivanim
kao pravovaljanim (legitimate)
ubojicama, mlade osobe postanu
uplivisane.
jedno stvaraju svoja dobra.
Srbi su nam braca. Ne po
vjeri, vec po tome Sto idu
zajedno s nam a. Zajedno u
vijek istine i pravde. Nitko
nema prava da dira ove
narode. A izroda ima i biti ce
ih jos koje vrijeme. Izroda
ogrezlih u bratskoj krvi. Zar
da se sjedamo na vrijeme
ratova? To nam ne treba.
Zavadili su nas veliki koji su
postali mali. To su price
kojim nasjedaju samo poje-dinc- i.
AH hrvatski narod ide
sasma drugim putem. On je
miroljubiv. Niti zeli nedije,
niti je zadrt u htijenju.
Hrvati, ponosan sam na vas
kao i na druge: Srbe, Make-done- e, Crnogorce, Slo-venc- e.
Sjetimo se 27. jula 1941.
godine. Sve je tu polozeno.
Tu je data i rije6 i zivot.
Hrvatski narod je bio naj-masovn- iji
u otporu fas"i-stim- a.
Pitajmo se Baniju,
Slavoniju, Liku... Zar 6e
netko da kaze da je to bilo
izvan povijesti? Uzmimo
Zagorje. Tu su u povijesti
Gubec i Tito. I Jos' mnogi
drugi. A ba§ Tito je zavrSio
djelo koje se vjekovima
formiralo.
Hrvati, ponosam sam na
Vas!
To bjese cetrdeset prve u
ratu.
To bjese tokova boI i gnjeva.
To bjeSe celjust i ljubav u
cvatu.
To bjeSe nadanje u svemu.
To bjeSe veliko zlo. . !
I veliko dobro!
Gledam te Hrvatsko! Vjeru- -
jem u tebe. Kao Nazor, kao
Kovadid, kao Krleza. I nitko
te nece uzeti u zlo nadanje
do onih koji ne razumiju svoj
narod.
D.P.
"Ako nismo bolesno drustvo,
za§to je to da svaka vrsta zloCina
neobuzdano buja u rekordnom
razmjeru? ZaSto je to da je razmjer
umorstva jedan od najviSih u
svijetu?
"Da bismo ponovo postali
prilagodeni vrednotama koje 1981. '
izgledaju zastarjele, mi moramo
jos daleko ici. Mi ne idemo
naprijed ve6 nazadujemo straho-vito- m
brzinom.
"Kako zlo ce biti degenerisane
vrednote buducih generacija?" ?
Tako je zavrSio svoje pismo
gradjanin Spiegler. On je stavio,'
prst i upozorio na opacine koje se.
uvukose u пабе drustvo. On je
mozda rrtalko odvise pesimisti6an,
ali ne valja zatvarati o6i pred krutim
cinjenicama koje nam svima zjape
u o6i. Jedna паба narodna poslo--- '
vica kaze: "Na ljutu ranu ljutu
travu." ZAJEDNICvAR"