Nase Novine, November 11, 1981

              ' "... I ,
6-N- ASE NOVINE.September 30,1981
Dogovor
Advokati zloglasnog zlocinca Andrije Artuko-vica
upotrijebili su, cini se, posljednje oruzje
— ulozili su jos jednu zalbu koja bi trebala
ponovo odgoditi deportaciju bivseg Pavelice-vo- g
doglavnika u zemlju u kojoj je pocinio
najstrasnije zlocine
Rjri poteza sadasnje americke
administracije, pravosudnih organa i policije
ucmjena od pocetka ove godine konkretno
potvrduju nedavnu izjavu ministra pravosu-d- a
Williama Frencha Smitha o odlucnosti
vlade SAD da se energicno suprotstavlja
svim oblicima antijugoslavenskog terorizma
i drugih aktivnosti uperenih protiv integriteta
Dutgeosalakvciijjee. takoder su posluzile i kao temelj
za zakljucak do kojeg su u nedavnom susre-t- u
u Washinglonu dosli William Smith i am-basad- or
SFR] u SAD Budimir Loncar: u Sje-dinjeni- m
Drzavama provode se znacajne
mjefe ha suzbijanju antijugoslavenskog te-rorizma,
a takva -- je politika u stvamom inte-res- u
medusobnog pavjerenja i suradnje dvi-j- u
zemalja.
& Чл
William French
Smith, ministar pra-vosuda
SAD
1 . ;
r
© Od pocetka ove
godine u Saveznom su-d- u
u New Yorku na kaz-ne
zatvora - od 20 do
cak 35 godina - osude-n- a
je grupa vodecih cla-nov- a
teroristicke skupine
Otpor. Zatim, 24. lipnja,
u sest americkih gradova
pohapsena su jos osmo-ric- a
glavesina iste zloci-nack- e
grupe, koja se te-roro- m
i iznudivanjem na
teritorijima SAD, Kanade
i Zapadne Evrope bori-l- a
za uspostavljanje pa-velicevs- ke Nezavisne
Drzave Hrvatske i raz-bijan- je
3ugoslavije. I na-pok- on
1. srpnja pred-stavni- k
Ministarstva pra-vosu- da
izjavio je da je
Odbor za imigracione
prizive dokinuo odluku o
odgadanju deportacije
zloglasnog ustaskog Pa-velicev- og
ministra unu-trasnj- ih
poslova Andrije
Artukovica, koji jos od
1948. godine - koristeci
ponekad trenutnu politi-ck- u
klimu, a ponekad
'fr
?Г
..♦tW"- -
Lawrence Eaglebur-ge-r,
pomocnik dr-zavn-og sek'retara
za evropske poslo-v- e
jedan zlocmaca
(u sredini) priznavan
pogroma
spretnost i utjecajnost
svojih odvjetnika - boravi na sigumom u
Sjedinjenim Drzavama.
Najobicniji teror i zlocin
Najnovfje akcije ovdasnjih vlasti znacajne
su i po tome sto se ne svode na izolirane
slucajeve. Akcija protiv pripadnika samozva-no- g
Otpora dio je sustavnijeg nastojanja
SAD da se bore protiv terorizma rta
teritoriju, odnosno da terorizam oznace pra-vi- m
imenom, a ne da zatvaraju oci i da ga
toleriraju makar i ekstremni oblik neka-kvo- g
politickog djelovanja. Treba ipak pre-cizira- ti da do zaokreta nije doslo na po-cet- ku ove godine, odnosno da nije rijec o
akciji dana ili nekoj bilateralnoj fazi,
vise o procesu koji nije ni poceo niti se za-vrs- io
ili dolaskom stranacki razlici-t- o
obojenih americkih administracija. Prije'bi-s- e
moglo govoriti o mozda ubrzanom prtvo-denj- u
kraju akcije koja je, je rijec o
hapsenju otporovaca, cini pocela jos
pnje godina.
Ta cinjenica govori o tome da je rijec o
dugorocnijem interesu americke politike, od-nosno
njenoj spremnosti za takav proces i
odlucnosti da ga vodi i do - u slucaju
prve grupe otporovaca — egzemplamo
ostrog sudskog kraja. U tome je i stvaran,
ali i bolan odgovor onom dijelu antijugosla-vensk- e
neprijateljske emigracije kojaje
ocekivala da ce s dolaskom Ronalda Reaga-na- ,
politicara znatno konzervativnijih stavova
od njegova prethodnika Jimmyja Cartera, i
njoj doci barem bolji dani ako ne i pravi
trenutak. U tim racunicama ocito se nije
polazilo od nekih dubljih promjena u ameri-cki- m
pogledima i odredivanju gdje prestaje
svaka dopustiva politika s americkog terito-rij- a,
a pocinje najobicniji teror i zlocin i na
americkom teritoriju.
Mozda dosad najjasniju kvalifikaciju ta-kv- ih
pogleda dao je u svibnju sudac Milton
Pollack, koji je - osudujuci njujorsku jez-gr- u
otporovaca na kazne od 20 do 35 go-dina
robije — naglasio: Ova zemlja i njen
teritorij ne mogu se koristiti kao baza za po-kus- aj
provodenja programa koji se provodi
nasiljem, zastrasivanjem i unistavanjem zi-vo- ta
i imovine.
U ovom slucaju teroristicka aktivnost, a ne
politicko uvjerenje zlocini su na temelju ko-ji- h
su optuzeni proglaseni krivima, rekao je
savezni sudac Pollack. Sloboda da se imaju
i izrazavaju politicka gledista, bez straha od
odmazde, ne ukljucuje nasllne akte i zastra-sivanj- e
ljudi s kojima se netko ne slaze.
Stravicni zlocini
Odluka. o deportaciji Andrije Artukovica
takoder je dio politike nesto starijeg datuma
Naime, Kongres, vrhovno zakonodavno tije-l- o
ove zemlje, donio je 1978. godine Zakon
u kojem se izricito kaze bez obzira na
tezinu kazne koju ratni zlocinci mogu oceki-va- ti
u zemljama u kojima su pocinili nedjela,
oni ne mogu uzivati zastitu americkog sud-stv- a
i zbog toga se u takvim slucajevima
odobrava deportacija. Na temelju zako- -
►M
HHH
шпdniu
Andrija Artukovic, od najvecih Drugog
svjetskog rata bio je i 6d nacista kao
jedan od voda antizidovskih
svom
kao
tog
nego
odlaskom
kad
se,
sest
kao
da,
tog
na nedavno je protjerana osoba optuzena
za zlocine popinjene u Rumunjskoj, a tako-der
su vlasti donijele slicnu odluku i za Ivana
(Ivana Groznog) Demjanjuka, Ukrajinca
koji je svoje zlocine pocinio u koncentraci-oni- m
logorima Treblinka i Sobibor. (Demja-njuk- u
je urucen nalog za deportaciju zbog
toga sto je lazjma prikrio svoju proslost kad
je dobivao dozvolu za useljenje u SAD.)
Vijest o odluci o deportiranju bivseg Pa-velice- va
doglavnika, sada 81-godisnj-aka
koji
zivi na jugu Kalifornije, objavili su mnogi
americki listovi, stanice radija i televizije. U
svim napisima govori se i o stravicnim Artu-kovicevi- m
ratnim zlocinima. The Washin-gton
Star pise da je odluka Odbora za im-igracione
prizive prva ove vrste donesena
do sadaniisli se na temelju Zakona iz 1978.
godine). Baltimorski Sun u vijesti govori da
je Artukovic kriv za smrt i proganjanje ve-lik- og
broja Srba i Zidova, a The New York
Times navodi da je ustaski rezim vjerojat-n- o
ubio, vise od 300.000 ljudi, a od toga
30.000 Zidova.
U poduzem napisu koji je objavio spome-nu- ti
utjecajni njujorski list, ulazi se djelomic-n- o
i u pravnu genezu Artukoviceva sluca--
ja. Kao sto je poznato, poslije sloma NDH
doglavnik Artukovic je zajedno sa svojim
poglavnikom pobjegao iz zemlje, a godine
1948. pod laznim imenom i s irskim pasosem
dospio je u Sjedinjene Drzave. No, ubrzo
je otkriven i.izveden pred sud. Nakon podu-ze- g
procesa 1953. godine, vlasti su naredile
da se Artukovic deportira u zemlju u kojoj
je pocinio zlocine. U odluci Qdbora za emi-gracijs- ke
prizive iz 1953. godine se kaze da
je Artukovic bio vodeci nacisticki krimmalac
za vrijeme drugog svjetskog rata i da je
tadasnja hrvatska drzava provodila geno-cidn- u
politiku u Hrvatskoj prema Srbima i
Zidovima, te da je Artukovic pomogao u
ostvarivanju te politike time sto je kao mini-st- ar
unutrasnjih poslova imao vlast i kontrolu
nad cjelokupnim sistemom javne sigurnosti
i unutrasnje uprave.
No, bez obzira na jasnu i nedvosmislenu
odluku nadleznih organa i Odbora za imigra-cijsk- e
prizive, Artukovic nije tada deportiran
i ostao je izvan domasaja ruku pravde Ko-risteci
se tadasnjom politickom klimom u
Sjedinjenim Drzavama. (val antikomunizma,
uzlet hladnog rata i era makartizma) Artuko-vic
je uz pomoc svojih odvjetnika uspio iz-bor- iti
zamrzavanje naloga za deportaciju
uz obrazlozenje da bi u Jugoslaviji bio iz-loz- en
osveti. . . politickom proganjanju i po-litickom
sudenju. Uz tu argumentaciju u po-litick- oj
klimi koja je tada prevladavala, ame-ricki
sudski sistem, a i politicka struktura,
omogucili su jednom od najvecih ratnih zlo-cina- ca
iz drugog svjetskog rata, za koga su
svjedoci na sudenju Adolfu Eichmannu go-vori- li
da su ga nacisti priznavali kao jednog
od voda antizidovskih pogroma, da ostane
zivjeti na teritoriju SAD i dani do danas ne
izade pred sud u zemlji u kojoj je pocinio
neopisiva zvjerstva i zlocine.
Mracni ostaci mracne
proslosti
Vec spomenuti zakon sto ga je Kongres
usvojio 1978. godine, ponovo je potakao pi-tan- je
deportacije Artukovica. Ali, vjesto se
koristeci zakonom i jos vise zakonskim rupa-m- a
i pravnickim trikovima njegovi su odviet-ni- ci
ponovo uspijevali odgadati odluku Sve
dok 1. srpnja 1981. Odbor za irrligracijske
prizive nije u pismu Sluzbe za useljavanje
i naturalizaciju naredio Artukovicu da se po-ja- vi
pred organima vlasti u Los Angelesu i
primi nalog o deportaciji
Allan A. Ryan, direktor Ureda za specijal-n- e
istrage pri Ministarstvu pravosuda, izja-vio
je 1. srpnja da bi Artukovic mogao imati
vrlo male pravne temelje da se ponovo zali
na nalog o deportaciji, s obzirom na odluku
i kvalifikacije iz 1953. godine i Zakon iz 1978.
godine koji je obezvrijedio svako pozivanje
ustaskog zlocinca da bi mu se u Dugoslaviji
sudilo na osvetnicki nacin. Artukovic bi
mogao biti deportiran u roku od 72 sata od
urucenja naloga, ali formalno postoji jos jed-n- a
mogucnost da se izgon odgodi.
Tu mogucnost Artukovicevi advokati su i
iskoristili. U srijedu se Artukovic imao poja-vi- ti
pred imigracionim vlastima u Los Ange-lesu.
Medutim, istog dana stigla je vijest da
su njegovi odvjetnici ulozili priziv na odluku
imigracionih vlasti i Ministarstva pravosuda
i zatrazili ponovno razmatranje pred Savez-ni- m
apelacionim sudom koji je nadlezan za
Kaliforniju. Novo ulaganje zalbe znaci po-novno
odgadanje izvrsenja naloga o deport-aciji.
Nitko u ovom trenutku ne moze reci
na koliko dugo.
No, bez obzira na ponovno odgadanje,-Artukovi- c
je dosao ipak do kraja jednog pu-t- a,
a od te tocke samo je jedan korak do
suocavanja sa sudom naroda nad kojim je
pocinio najcrnje i najstrasnije zlocine.
© Funkcionari Ministarstva pravosuda iz-jav- ili
su 1. srpnja da odluka o deportiranju
krvnika Andrije Artukovica nema nikakve ve-z- e
s hapsenjem i optuznicom protiv jos
osam clanova Otpora. No, usprkos tome
ni vremenska podudarnost nije beznacajna.
Nekako istodobno, americki organi su odluc-n- o
skinuli lazhi veo politickog uvjerenja i
borbe s mracnog ostatka jos mracnije pro-slosti:
jedan stari ostatak nazvan je ratnim
zlocinom, a novija izraslina terorizmom i
kriminalom.
I na kraju, spomenimo rijeci pomocnika
drzavnog sekretara za evropske poslove,
donedavno ambasadora u Beogradu La-wrenc- ea
Eagleburgera pred Kongresom
SAD: Usprkos znacajnom popisu konkret-ni- h
primjera suradnje koji govori o dobrim
odnosima Sjedinjenih Drzava i SFR Dugosla-vij- e,
ostaju i neki problemi. Premda smo uci-ni- li
znacajan napredak u borbi protiv terori-sticke
aktivnosti uperene protiv jugolaven-ski- h
sluzbenika i ustanova u SAD, i mi i ]u-- .
goslaveni zabrinuti smo zbog. nastavljanja
ovih aktivnosti u SAD. Mi smo odlucni da
onemogucimo ove aktivnosti i teroriste kaz-nim- o
najstrozim zakonskim kaznama. Zado-volj- ni
smo sto je pet antijugoslavenskih te-rori- sta nedavno osudeno pred sudom u
New Yorku i sto je u ovom' trenutku 1 7 te-roris- ta,
kojima je dokazana krivnja, u zatvo-r- u.
Zoran Bosnjak
(New York)
(Nastavak sa st. 2)
Razgovori koje su vodi I i
dva ministra spoljih poslova
okoncali su se zajednifikom
izjavom o potrebi dijaloga na
najvisem vrhu uz prethodne
pripreme koje ce se odraziti
u obnovi pregovora za
smanjivanje naoruzanja u
Evropi.
lako se daje velika vaznost
susretu Haig — Gromiko, u
SAD su ve6 od ranije plani- -
rali za iducih pet godina da
utrose1500 milijardi dolara.
Za takozvanu nacionalnu
odbranu, prema ministru--savetnik- u predsednika
Reagana ne treba se os-vrt- ati
na mogucnosti bud-zet- a.
Edwin Meese je ranije
rekao da je cilj predsednika
Reagana da .se ostvare
odbrambene mogucnosti za
"sigurnost SAD i za garan-icij- u
mra u svet'u"' D5ovom
' Oarancjom" s'J ,d ovom
sednika HeayetPLk pred- -
meva "dovoljno borbenih
efektiva koji bi zastrasili
potencijalnog protivnika da
poduzme bilo koju akciju
protiv SAD ili protiv nekog
drugog, sto bi narusilo mir u
svetu."
Kad su novinari insistirali
da ovu "garanciju" nazove
nuklearnom superiornoscu,
Meese je, odbijajuci ovaj
termin, ipak rekao da SAD u
ovom trenutku "nemaju
zeljenu garanciju da nece
biti ugrozene i da je "sovjet-sk- a
invazija u Afganistanu
pokazala da se potencijalni
protivnici ne plase od
americke vojne moci".
lako su Haig i Gromiko
govorili o potrebi obnove
pregovora o smanjenju
vojnog potencijala u Evropi,
americki State Department
jos ranije je saopstio da
pitanje neutronske bombe
nece biti ukljuceno u
americko-sovjetsk- e pre-govo- re
o ogranicenju nukle-arno- g
naoruzanja stacio-nirano- g
na tlu Evrope.
Nedavno je Leonid Brez-nje- v
preko "Soviet Life"
isticao da Sovjetski Savez
"nudi Sjedinjenim Drzavama
casne i konstruktivne raz-govor- e".
U poruci sovjetskog
predsednika istice se da je
"dijalog u ovom trenutku
potrebniji nego ikad ranije i
da su sovjetsko-americ- ki
odnosi stavljeni na tesku
probu".
Razgovore na vrhu, mnogi
predvidaju, Washington 6e
da odugovlaci sto duze bude
mogao, a za to vreme ce da
priprema teren i situaciju da
americku ekonomiju optereti
sto vecim vojnim budzetom.
POVIJEST ROMA
BUDIMPESTA (MTI) — Madarski
knjizevnik Menihert LakatoS, inaCe
potpredsjednik Svjetske federacije
Roma, prihvatio se opseznog
posla, uz ротоб Ujedinjenih
naroda, da napiSe povijest Roma
od nastanka ovog naroda do danas.
Kako je izjavio za budimpestan-sk- i
tjednik "Hetfoj hirek", on 6e
knjigu napisati "s паибпот toi-nosc- u,
ali u jednoj od formi lijepe
knjizevnosti". Pisac je duze vrijeme
proveo u Indiji, prvobitnoj domo-vi- ni
Roma, gdje je u biblioteci New
Delhija posjedniku najbogatije
zbirke dokumenata o Romima u
svijetu dosao do mnostva zna-fiajn- ih
podataka.