000343 |
Previous | 2 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
4 1 ,J if. 'I l- - ( ' I I I 2-N- ASE NOVINE, September 30, 1981 REC UREDNIKA Dobili smo pismo od Michael Stivorida, prvog glavnog potpredsednika Hrvatske bratske zajednice. U njemu on, sa pravom, protestvuje protiv pisanja Katarine Kosti6 u dopisu "Letnje pitsburSke teme". Navodedi i neke netadne podatke, koji je Katarina primila iz druge Hi trede ruke, prvi glavni podpredsednik Hrvatske bratske zajednice ukazuje na dinjenicu da Katarina Kostid nij'e bila pozvana da prisustvuje pikniku Uje-dinjenih odsjeka HBZ niti da opisuje dogadaje sa njega. Kostid je bila gost na pikniku "Sounds of Yugoslavia", na kojega je i bila zvanidno pozvana, a nije bila ni gost ni u bilo kojoj funkciji na pikniku Ujedinjenih odsjeka HBZ u Allegheny County. Iz napisa Katarine Kostid dobija se dojam da je Zajednidarski dan Ujedinjenih odsjeka HBZ slabo uspeo i da je ona bila na njemu, dok se istovremeno stavlja u polotaj da savetuje da datume piknika Ujedinjeni odsjeci treba da usaglaSavaju sa datumima privatnih piknika. AH, bez obzira napropuste, greSke i netadnosti u dlanku Katarine Kostid, odgovornost ipak snosi glavni urednik. Ja sam mahinalno propustio dlanaki tek kad se on pojavio oStampan u novinama, shvatio sam moju greSku i propust. IzvrSni odbor "NaSih novina" pozvao me je na "tapet" i zapisnidki su zaveli ukor. Zakljudeno je da se izvinemo a to sada i dinimo i obedavamo da se ovakve greSke пебе vi§e ponoviti. Moledi za izvinjenje sve dlanove HBZ kojih se dlanak Katarine Kostid tide, obedavamo da demo, kadagod se bude ticalo HBZ, biti veoma oprezni i obazrivi. To dinimo jer nam interesi HBZ leie na srcu i nikad nismo leleli, niti demo poleieti, da te dru§tvene interese suprostavimo Hi uporedujemo sa interesima privatnika kada oni sazivaju "festi-vale-" piknike Hi §ta drugo. Bit 6e nas sedam milijardi Prema pisanju pasopisa "People", koij izdaje Medunarodna federacija za planiranje porodice, габипа se da ce 2010. godine, na svijetu zivjeti sedam milijardi ljudi. Za posljednja tri decenija stanovni§tvo se uvefialo za 1,9 milijardi, a u iduca tri обекије se da ce svijet nastanjivati jos 2,6 mili-jardi ljudi. Usporavanje stope priraStaja, koje se primjecuje u posljednje vrijeme i za koje se обекије da 6e tako biti nastavljeno, moglo bi prividno maskirati ovu fiunjenicu, upozoravaju iz Ujedinjenih naroda. Godisnji prirastaj stanovnistva opao je sa dva (koliko je iznosio prije 15 godina) na 1,7 posto, a обекије se da 6e do kraja stoljeca iznositi 1,5 posto., Medutim, broj ljudi koji naseljavaju nas planet uporno je rastao, i nastavlja da raste. Devet desetina godisnjeg pr-iraStaja stanovnistva pripada zemljama u razvoju, iako je stopa nataliteta u tim zemljama opala za' posljednjih petnaest godina sa 41 na 35 posto. Ovaj pad zabiljezen je prije svega u Kini i nekolikko azijskih i latinskoameriCkih zemalja. U juznoj Aziji i Africi, svakako zbog poboljSanja uvjeta zivota, nema pada stope nataliteta. U razvijemom svijetu, medutim, djece ima sve manje. Godine 1978. samo je sedam od 24 razvijene evropske zemlje zabiljezilo porast broja stanovnika! Lagani porast broja stanovnika u zemljama isto6ne Evrope sedamdesetih godina sada se svugdje zaustavlja, izuzevSi u Demokratskoj Republici Njemaikoj. Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station, F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416) 961-80- 18 IZDAVACKI SAVET: MlloS Grubii, Vojin Grbii, Josip Kovadid, Stanko Muideka, Milena Sof'c, Ivlca JuriSid, Ana Durovi6, Lepa Rajnovid, Bonslav NeSkovii, Rozalija Divjakovid, Duro Maljkovid, Ivan Prlbanid, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanld, Boia Pavletid, Ostoja Kovadevi'6, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid, John Severinskl, Luis Qregurac, Mate SiauS, Martin Karavanii, Paul Kuiim'6, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Mllica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni I odgovorni urednik), Stjepan MioSI6 (drustveno-polltlfik- a pitanja), Daniel Plxlades (drustvena pitanja i knjizevnost), Katarina Kost6 (poezlja I aktuelne teme), Jelena Gavnlovli (literature I umetnost za decu), BoSko Mladenovid, Anka Noiini6. STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Startevid (Los Angeles), Miroslav Blaievid (Chicago), Boio Spadek (New .York), Frank Fudurid (Vancouver). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovli (nauka I druStvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska I kulturna publicistlka u Americi), Anton Kostelac (reportaie I prlie iz useljeniKog zivota) DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mlrko Markovid, Luka Markovid, Petar Kurtit. FOTOREPORTERI: Srdan Bodid. Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAVIJE: M. Vasiljevid — Lilo Subscription: $20.00 per year. (First Class Mall extra). Single copies 50 cents. Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378 "NaSe novlne" izlaze srijedom. Pretplata Iznosl $20.00 godlSnje; pojedini prlmjerak 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su naslednlk "Jedlnstva", kome su prethodlll llstovl "Novostl", "Srpski Glasnlk", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao I "Narodnog Glasnika" I drugih naprednlh llstova koji su mu prethodlll u Sjedinjenim Driavama. , 11 Office of , Cabinet du The Prime Minister Premier mimslre 1981. MEdr.itoVrl,adislav Gacich, "Nase novine," Jugoslav Canadian Publishers Inc., P.O. Box 522, Station "F", Toronto, Ontario. M4Y 2L8 Dear Mr. Gacich: Mdaitneistaenrd. yoTuhrankveyryou kifnodr yinouvritalteiottner toof threecePnritme arttutennittyi,onatYowfouhMricrh.reqTtiurmueedset awuwe isalhlt abtlhele bbeeroauirnglhiettsotutcohopthwpeoi-th you again in this regard. Yours sincerely, AMERlCKO-SOVJETS- KI odnosi DOGOVOR ZA OBNOVU PREGOVORA Sovjetski ministar vanj-ski- h poslova, Andrej Gromi-k- o, govorio je oko 75 mi'nuta pred Generalnom skup-stino- m Ujedinjenih nacija. U syom govoru Gromiko je objaSnjavao kako "ameridki imperijalizam uplice svoje prste po celom svetu, od Salvadora pa do Avgani-stana- ." On je isticao da se Zapad mesa u unutrasnje probleme Poljske i cini sve da bi poljuljao temelje soci-jaliz- ma u Poljskoj. Uoci razgovora sa drzav-ni- m sekretarom Haigom, Gromiko je izjavio da se nada da ce uskoro poceti pregovori za obustavljanje nuklearnog naoruzanja u Evropi, ako "opet ne pocnu da duvaju vetrovi iz Washingtona". Andrej Gromiko proslavio je 25 godina u funkciji minstra vanjskih poslova i njegov 25. govor pred Gene-ralnom skupStinom UN. "Sovjetski Savez — rekao je Gromiko — nije nikada, niti to 6ini sada, vodio politiku konfrontacije sa Sjedinjenim Drzavama. Mi zelimo da imamo normalne poslovne odnose sa --SAD". On je optuzio WashFngton da "raspaljujei trku u naoru-zanj- u u zelji za vojnom superiomoscu, izgradujuci vojne baze i .potkopavajuci osnovne principe sovjetsko--amerifiki- h odnosa, stavlja-ju- 6i pritisak na druge diiave, narocito na one u Evropi, da pogorsaju Mi prekinu svoje veze sa socijalistickim zemljama". Ronald Reagan poslao je pismo Leonidu I. Breznjevu u kome kaze da se nada da September 16, . . i c-J-- C c -- - Lucile Matteau, Invitations Coordinator. ce dve zemlje upostaviti odnose u okviru "reciproc-no- g postovanja koje ce voditi u cvrsce odnose nego sto su ikada bili do sada". Ovo Reaganovo pismo namerno je bilo tempirano pred pocetak razgovora Haig — Gromiko. Cilj ovog Reaganovog pisma, slazu se mnogi politicki analiti6ari, bio je, pored drugog, da ublazi kritike u Americi, a i na strani, upucene njegovoj administraciji povodom stalnog odbijanja pribliza-vanj- a Sovjetskom Savezu i trazenja puta za ugovore sa Sovjetskim ' Savezom o kontroli atomskog i drugog naoruzanja. U vezi sa sovjetskom zabrinutoscu u pogledu americkog vojnog budzeta i stalnog povecanja za nova oruzja, Reagan je, prema Deanu Fischeru, sports-man- u Alexandra Haiga, rekao da se ovo cini da bi se odrzala strateSka nadmoc SAD. "Sjedinjene Drzave ne zele da oporezuju svoje gradane i ekonomiju sa skupocenom trkom u naoruzanju, ali mi cemo investirati sve sto bude potrebno da odrzimo sigurnu stratesku poziciju jaceg." Pismo Reagana Breznjevu i ponasanje Haiga pred Generalnom skupstinom UN upucuju da su se i Haig i Reagan zabrinuli o javnom misljenju Amerike koje se sve vise ispoljava protiv politike ove dvojice drzav-nik- a. GOST REDAKCIJE T. Tomljenovi6 Pretplatnik napredne Stampe i nas revnosni saradnik, T. Tomljenovib, iz Thunder Bay, posetio nas je prilikom povratka iz .posete Jugoslaviji, u kojoj je proveo tri meseca. "Ovo je Sesti put kako posjecujem Jugoslaviju — od 1966. godine. Proputovao sam dosta krajeva ovom prilikom, a izuzetan dogadaj ovog Ijeta bio je etnidki festival u Zagrebu koji sam pratio skoro cijelo vrijeme. Veliki spektakl, mnogo svijeta, predstave i nastupi odsjeka HBZ bili su izvrsni. Lijepo i veselo." Drug Tomljenovic nas poseti skoro svake godine, ili bar se porazgovaramo preko telefona, dok бека saobracajnu vezu preko Toronta za Thunder Bay. Ovoga puta je imao viie vremena, pa je proveo sa nama u redakciji dva tri sata u razgovoru o prilikama u Thunder Bayu. Istakao je гпабај koji ima kupljeno zajednicko zemljiste za razvoj drustvenih aktivnosti medu nasim ljudima u ovom gradu. Saradnja druga Tomlje-novic- a dragocena je. On ve6 godinama prikuplja oglase za novogodiSnje izdanje lista. Pokazao je dobru volju da to i dalje cini ukoliko ga zdravlje bude sluzilo. Pa, zatim, nije izostala ni kratka ispovest, secanje na muko-trpn-u proSlost, zbog cega godinama ima problema sa zdravljem: "Osjetio sam gorcinu i muke zivotne cim sam stupio na tlo Kanade, jer sam u nju do§ao najgore 1929. godine. Radilo se naporno, po dvije §ihte za bijednu platu, ako je uopce bilo posla. Gonili su nas i tukli. Vratio bih se bio u moje rodno mjesto Ledinu, kod Karlovca, istog 6asa, samo da sam mogao "pre-letjet- i" ocean. AM, kao ni vecina drugih doseljenika u to vrijeme, nisam imao materijalnih sredstava za avionsku kartu. "Radio sam najteze poslove, napr. kod istovara i utovara brodova. Na radu sam kicmu teSko povredio i jedanaest dana sam lezao u nesvjesti. Posljedice su ostale. Svakodnevno gubim vid. "Zbog takvog iskustva, spreman sam da savjetujem mladima da ne misle da je zivot bezbrizan, nego da rade i da prate ekonomske prilike, kako u Kanadi, tako u cije-lo- m svijetu". Po navici i savesti da u6ini i neki konkretni doprinos za list, drug Tomljenovic je, na rastanku, prilozio sumu od $20.00 za fond. K. Kostic "Mnogo puta mi je padalo na pamet koliko je moj vanjski i uhutraSnii fivnt izgraden na trudu drugih ljudi, zivih i mrtvih, i koliko iskrenog napora meni treba da vracam onoliko koliko sam primio. — Einstein
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, November 11, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-09-30 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000122 |
Description
Title | 000343 |
OCR text | 4 1 ,J if. 'I l- - ( ' I I I 2-N- ASE NOVINE, September 30, 1981 REC UREDNIKA Dobili smo pismo od Michael Stivorida, prvog glavnog potpredsednika Hrvatske bratske zajednice. U njemu on, sa pravom, protestvuje protiv pisanja Katarine Kosti6 u dopisu "Letnje pitsburSke teme". Navodedi i neke netadne podatke, koji je Katarina primila iz druge Hi trede ruke, prvi glavni podpredsednik Hrvatske bratske zajednice ukazuje na dinjenicu da Katarina Kostid nij'e bila pozvana da prisustvuje pikniku Uje-dinjenih odsjeka HBZ niti da opisuje dogadaje sa njega. Kostid je bila gost na pikniku "Sounds of Yugoslavia", na kojega je i bila zvanidno pozvana, a nije bila ni gost ni u bilo kojoj funkciji na pikniku Ujedinjenih odsjeka HBZ u Allegheny County. Iz napisa Katarine Kostid dobija se dojam da je Zajednidarski dan Ujedinjenih odsjeka HBZ slabo uspeo i da je ona bila na njemu, dok se istovremeno stavlja u polotaj da savetuje da datume piknika Ujedinjeni odsjeci treba da usaglaSavaju sa datumima privatnih piknika. AH, bez obzira napropuste, greSke i netadnosti u dlanku Katarine Kostid, odgovornost ipak snosi glavni urednik. Ja sam mahinalno propustio dlanaki tek kad se on pojavio oStampan u novinama, shvatio sam moju greSku i propust. IzvrSni odbor "NaSih novina" pozvao me je na "tapet" i zapisnidki su zaveli ukor. Zakljudeno je da se izvinemo a to sada i dinimo i obedavamo da se ovakve greSke пебе vi§e ponoviti. Moledi za izvinjenje sve dlanove HBZ kojih se dlanak Katarine Kostid tide, obedavamo da demo, kadagod se bude ticalo HBZ, biti veoma oprezni i obazrivi. To dinimo jer nam interesi HBZ leie na srcu i nikad nismo leleli, niti demo poleieti, da te dru§tvene interese suprostavimo Hi uporedujemo sa interesima privatnika kada oni sazivaju "festi-vale-" piknike Hi §ta drugo. Bit 6e nas sedam milijardi Prema pisanju pasopisa "People", koij izdaje Medunarodna federacija za planiranje porodice, габипа se da ce 2010. godine, na svijetu zivjeti sedam milijardi ljudi. Za posljednja tri decenija stanovni§tvo se uvefialo za 1,9 milijardi, a u iduca tri обекије se da ce svijet nastanjivati jos 2,6 mili-jardi ljudi. Usporavanje stope priraStaja, koje se primjecuje u posljednje vrijeme i za koje se обекије da 6e tako biti nastavljeno, moglo bi prividno maskirati ovu fiunjenicu, upozoravaju iz Ujedinjenih naroda. Godisnji prirastaj stanovnistva opao je sa dva (koliko je iznosio prije 15 godina) na 1,7 posto, a обекије se da 6e do kraja stoljeca iznositi 1,5 posto., Medutim, broj ljudi koji naseljavaju nas planet uporno je rastao, i nastavlja da raste. Devet desetina godisnjeg pr-iraStaja stanovnistva pripada zemljama u razvoju, iako je stopa nataliteta u tim zemljama opala za' posljednjih petnaest godina sa 41 na 35 posto. Ovaj pad zabiljezen je prije svega u Kini i nekolikko azijskih i latinskoameriCkih zemalja. U juznoj Aziji i Africi, svakako zbog poboljSanja uvjeta zivota, nema pada stope nataliteta. U razvijemom svijetu, medutim, djece ima sve manje. Godine 1978. samo je sedam od 24 razvijene evropske zemlje zabiljezilo porast broja stanovnika! Lagani porast broja stanovnika u zemljama isto6ne Evrope sedamdesetih godina sada se svugdje zaustavlja, izuzevSi u Demokratskoj Republici Njemaikoj. Published every Wednesday by: YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC., 10 St. Mary Street, Room 505 Mailing address: Box 522, Station, F, Toronto, Ontario, M4Y 2L8 Telephone: (416) 961-80- 18 IZDAVACKI SAVET: MlloS Grubii, Vojin Grbii, Josip Kovadid, Stanko Muideka, Milena Sof'c, Ivlca JuriSid, Ana Durovi6, Lepa Rajnovid, Bonslav NeSkovii, Rozalija Divjakovid, Duro Maljkovid, Ivan Prlbanid, Mile Baljak, llija Bubalo, Pavao Radmanld, Boia Pavletid, Ostoja Kovadevi'6, Viktor Arar, DuSan Stanar, Milijan Petrovid, John Severinskl, Luis Qregurac, Mate SiauS, Martin Karavanii, Paul Kuiim'6, Ivan Boban, Peko Dmitrovid, Mllica Miuchin, A. Gerlach, Leo Bacich. REDAKCIJSKI KOLEGIJUM: Vladislav Gacid (Glavni I odgovorni urednik), Stjepan MioSI6 (drustveno-polltlfik- a pitanja), Daniel Plxlades (drustvena pitanja i knjizevnost), Katarina Kost6 (poezlja I aktuelne teme), Jelena Gavnlovli (literature I umetnost za decu), BoSko Mladenovid, Anka Noiini6. STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Startevid (Los Angeles), Miroslav Blaievid (Chicago), Boio Spadek (New .York), Frank Fudurid (Vancouver). SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovli (nauka I druStvo), Prof. Ivan Dolenc (Slovenska Koruska I kulturna publicistlka u Americi), Anton Kostelac (reportaie I prlie iz useljeniKog zivota) DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mlrko Markovid, Luka Markovid, Petar Kurtit. FOTOREPORTERI: Srdan Bodid. Aron Koen, Jordan Vasiljevid. IZ JUGOSLAVIJE: M. Vasiljevid — Lilo Subscription: $20.00 per year. (First Class Mall extra). Single copies 50 cents. Advertising rates on request. Second class Mail Registration NO. 0378 "NaSe novlne" izlaze srijedom. Pretplata Iznosl $20.00 godlSnje; pojedini prlmjerak 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su naslednlk "Jedlnstva", kome su prethodlll llstovl "Novostl", "Srpski Glasnlk", "Edinstvo", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Borba", kao I "Narodnog Glasnika" I drugih naprednlh llstova koji su mu prethodlll u Sjedinjenim Driavama. , 11 Office of , Cabinet du The Prime Minister Premier mimslre 1981. MEdr.itoVrl,adislav Gacich, "Nase novine," Jugoslav Canadian Publishers Inc., P.O. Box 522, Station "F", Toronto, Ontario. M4Y 2L8 Dear Mr. Gacich: Mdaitneistaenrd. yoTuhrankveyryou kifnodr yinouvritalteiottner toof threecePnritme arttutennittyi,onatYowfouhMricrh.reqTtiurmueedset awuwe isalhlt abtlhele bbeeroauirnglhiettsotutcohopthwpeoi-th you again in this regard. Yours sincerely, AMERlCKO-SOVJETS- KI odnosi DOGOVOR ZA OBNOVU PREGOVORA Sovjetski ministar vanj-ski- h poslova, Andrej Gromi-k- o, govorio je oko 75 mi'nuta pred Generalnom skup-stino- m Ujedinjenih nacija. U syom govoru Gromiko je objaSnjavao kako "ameridki imperijalizam uplice svoje prste po celom svetu, od Salvadora pa do Avgani-stana- ." On je isticao da se Zapad mesa u unutrasnje probleme Poljske i cini sve da bi poljuljao temelje soci-jaliz- ma u Poljskoj. Uoci razgovora sa drzav-ni- m sekretarom Haigom, Gromiko je izjavio da se nada da ce uskoro poceti pregovori za obustavljanje nuklearnog naoruzanja u Evropi, ako "opet ne pocnu da duvaju vetrovi iz Washingtona". Andrej Gromiko proslavio je 25 godina u funkciji minstra vanjskih poslova i njegov 25. govor pred Gene-ralnom skupStinom UN. "Sovjetski Savez — rekao je Gromiko — nije nikada, niti to 6ini sada, vodio politiku konfrontacije sa Sjedinjenim Drzavama. Mi zelimo da imamo normalne poslovne odnose sa --SAD". On je optuzio WashFngton da "raspaljujei trku u naoru-zanj- u u zelji za vojnom superiomoscu, izgradujuci vojne baze i .potkopavajuci osnovne principe sovjetsko--amerifiki- h odnosa, stavlja-ju- 6i pritisak na druge diiave, narocito na one u Evropi, da pogorsaju Mi prekinu svoje veze sa socijalistickim zemljama". Ronald Reagan poslao je pismo Leonidu I. Breznjevu u kome kaze da se nada da September 16, . . i c-J-- C c -- - Lucile Matteau, Invitations Coordinator. ce dve zemlje upostaviti odnose u okviru "reciproc-no- g postovanja koje ce voditi u cvrsce odnose nego sto su ikada bili do sada". Ovo Reaganovo pismo namerno je bilo tempirano pred pocetak razgovora Haig — Gromiko. Cilj ovog Reaganovog pisma, slazu se mnogi politicki analiti6ari, bio je, pored drugog, da ublazi kritike u Americi, a i na strani, upucene njegovoj administraciji povodom stalnog odbijanja pribliza-vanj- a Sovjetskom Savezu i trazenja puta za ugovore sa Sovjetskim ' Savezom o kontroli atomskog i drugog naoruzanja. U vezi sa sovjetskom zabrinutoscu u pogledu americkog vojnog budzeta i stalnog povecanja za nova oruzja, Reagan je, prema Deanu Fischeru, sports-man- u Alexandra Haiga, rekao da se ovo cini da bi se odrzala strateSka nadmoc SAD. "Sjedinjene Drzave ne zele da oporezuju svoje gradane i ekonomiju sa skupocenom trkom u naoruzanju, ali mi cemo investirati sve sto bude potrebno da odrzimo sigurnu stratesku poziciju jaceg." Pismo Reagana Breznjevu i ponasanje Haiga pred Generalnom skupstinom UN upucuju da su se i Haig i Reagan zabrinuli o javnom misljenju Amerike koje se sve vise ispoljava protiv politike ove dvojice drzav-nik- a. GOST REDAKCIJE T. Tomljenovi6 Pretplatnik napredne Stampe i nas revnosni saradnik, T. Tomljenovib, iz Thunder Bay, posetio nas je prilikom povratka iz .posete Jugoslaviji, u kojoj je proveo tri meseca. "Ovo je Sesti put kako posjecujem Jugoslaviju — od 1966. godine. Proputovao sam dosta krajeva ovom prilikom, a izuzetan dogadaj ovog Ijeta bio je etnidki festival u Zagrebu koji sam pratio skoro cijelo vrijeme. Veliki spektakl, mnogo svijeta, predstave i nastupi odsjeka HBZ bili su izvrsni. Lijepo i veselo." Drug Tomljenovic nas poseti skoro svake godine, ili bar se porazgovaramo preko telefona, dok бека saobracajnu vezu preko Toronta za Thunder Bay. Ovoga puta je imao viie vremena, pa je proveo sa nama u redakciji dva tri sata u razgovoru o prilikama u Thunder Bayu. Istakao je гпабај koji ima kupljeno zajednicko zemljiste za razvoj drustvenih aktivnosti medu nasim ljudima u ovom gradu. Saradnja druga Tomlje-novic- a dragocena je. On ve6 godinama prikuplja oglase za novogodiSnje izdanje lista. Pokazao je dobru volju da to i dalje cini ukoliko ga zdravlje bude sluzilo. Pa, zatim, nije izostala ni kratka ispovest, secanje na muko-trpn-u proSlost, zbog cega godinama ima problema sa zdravljem: "Osjetio sam gorcinu i muke zivotne cim sam stupio na tlo Kanade, jer sam u nju do§ao najgore 1929. godine. Radilo se naporno, po dvije §ihte za bijednu platu, ako je uopce bilo posla. Gonili su nas i tukli. Vratio bih se bio u moje rodno mjesto Ledinu, kod Karlovca, istog 6asa, samo da sam mogao "pre-letjet- i" ocean. AM, kao ni vecina drugih doseljenika u to vrijeme, nisam imao materijalnih sredstava za avionsku kartu. "Radio sam najteze poslove, napr. kod istovara i utovara brodova. Na radu sam kicmu teSko povredio i jedanaest dana sam lezao u nesvjesti. Posljedice su ostale. Svakodnevno gubim vid. "Zbog takvog iskustva, spreman sam da savjetujem mladima da ne misle da je zivot bezbrizan, nego da rade i da prate ekonomske prilike, kako u Kanadi, tako u cije-lo- m svijetu". Po navici i savesti da u6ini i neki konkretni doprinos za list, drug Tomljenovic je, na rastanku, prilozio sumu od $20.00 za fond. K. Kostic "Mnogo puta mi je padalo na pamet koliko je moj vanjski i uhutraSnii fivnt izgraden na trudu drugih ljudi, zivih i mrtvih, i koliko iskrenog napora meni treba da vracam onoliko koliko sam primio. — Einstein |
Tags
Comments
Post a Comment for 000343