000633 |
Previous | 11 of 16 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
штом ЗЕ Ti Г Чв# Aleksandar Bako£evi6: Danes je pozltivno raspoloienje naSih iselje-nik- a prema Jugoslaviji masovnije i razvijenije nego ikad. Clan Sekretarijata PredsedniStva Savezne konferenclje SocljallstiC-ko- g saveza, govorio je na posled-njo- j sednici PredsedniStva o aktu-elni- m pitanjima iseljeniStva. U izgradivanju i ostvarivanju saradnje sa iseljeni§tvom, SSRNJ kao' front organizovanih socljalis-ticki- h snaga naSe zemlje ima nag-Ia5en- u odgovornost i ulogu. Ta od-govorn- ost proistifie iz osnovnih ustavnih funkcija i iz programskih nacela Socijalisti6kog saveza. Otu-d- a svaki razgovor o iseljeniStvu istovremeno je i razgovor o zadaci-m- a naseg drustva, o zadacima Socijalistickog saveza radnog na-rod- a, o mogucnostima za unapre-denj- e nase sopstvene organizova-nost- i. Danas je pozitivno raspolozenje kod nasih iseljenika masovnije i razvijenije nego ikada ranije prema Jugoslaviji, i kao Sto vidimo, sve je, vedi broj iseljenika koji dolazi da poseti svoju rodbinu i svoju staru domovinu, i koji se sa veoma pozi-tivni- m utiscima vraca iz nase zem-lje. Dobro je poznato, da su jugo-slovens- ki iseljenici masovno izra-zava- li i dokazivali svoj pozitivan stav i za vreme II svetskog rata, kada su pruzali znacajnu moralno--politick- u podrsku nasem narodno-oslobodiladko- m pokretu i Sirenju istine o borbi za novu Jugoslaviju; i u posleratnom periodu, u afirmaciji soctjalisticke Jugoslavije, njene hrabrosti, nezavisnosti i svestranih rezultata koje je postigla u svom razvoju. Ovakvim stavom i odno-so- m zaista veliki broj iseljenika I njlho'ih potomaka manifestuje simpatlje i povezanost sa svojom starom domovinom, manifestuje svoje zadovoljstvo zbog progresa i ugleda Jugoslavije, koji se zasni-vaj- u na rezultatima njenog samo-upravno- g socijalistifikog razvoja i nesvrstane spoljne politike. Pozitivan odnos naSih iseljenika i njihovih potomaka, potvrduje se, takode, njihovim aktivnim suprot-stavljanje- m delovanjir fasistiiko--teroristick- e emigracije i njenim гл xsa pokusajima i nastojanjima da ise-Ijenic- ke organlzaclje angazuje za svoju neprijateljsku aktlvnost pre-ma пабој zemlji. Bez obzira sto je iseljenistvo izlozeno stalnim nastojanjima faSI-sticko-teroristif- ike emigracije da ostvari svoj uticaj, sluzeci se cesto ucenama i pretnjama, otpor iselje-nika je onemogucio da ih, osim malobrojnih izuzetaka, uvuku u neprijateljsku aktivnost prema SFRJ. Drustveno-ekonoms- ki procesi u svetu sezdesetih i podetkom se-damdese- tih godina prouzrokovali su povecanu traznju radne snage, a time i intenziviranje migracionih kretanja. Ova pojava, kao sto znamo, zbog privremenosti zapoS-Ijavanj- a u stranim zemljama, dru-gaci- ja je od klasicne ekonomske emigracije proslog i prve polovine ovog veka, i sa njom su se suocile mnoge zemlje emigracije i imigra-cije- , medu njima i naSa zemlja. Danas u svetu ima oko tri milio-n- a nasih iseljenika i njihovih poto-maka, koji su iz zemlje otiSli pod raznlm istorijskim i socijalnim uslovima, mnogi sa razli6itim klas-ni- m i politickim shvatanjima i uve-renjim- a. NaSa politika prema iseljeniStvu mora da vodi racuna o pomenutoj ifflD SVOJ SVOME Minister finansija bonske vlade socijalista Hans Apel odgovara na kritiku novog budzeta koja se cuje i iz redova njegovih partijskih prija-telj- a: "Kad se radi o parama naroguSe se i socijalisti". VECINAUVEKUPRAVU Nemacki komentator Volfgang ESker piSe o zakljuccima jedne sin-dikal- ne konferenclje: "Ako je istina da je vecina glupa Sta onda da mislimo o rezolucijama donetim glasovima vecine". ШЕШШ ИиигУРИНД Na vecer poslije 7 sati. ill nedjeljom ЈИМРјВЈт?' ЗИН na kucni telefon Ш slojevitosti i karakteru jugosloven-sko- g iseljenistva. Polazeci od masovno izrazene ljubavi i zainteresovanosti za rodnu grudu, za staru domovinu, i imajuci u vidu mnoStvo raznovrsnih oblika okupljanja nasih iseljenika i njiho-vih potomaka, naSa zemlja treba i dalje, i vise, da vodi racuna o pozi-tivn- oj politici prema prvoj, drugoj i trecoj generaciji nasih iseljenika, i da tu politlku jasno odvoji od one koja je usmerena protiv svih vidova delovanja neprijateljske emigracije i njenih organizacija. U saradnji sa iseljeniStvom mo-ram- o imati u vidu da se radi o vrlo slozenoj strukturi iseljenistva, da ono zivi u zemljama sa razlifiitim drustveno-ekonomski- m sistemi-ma- , da su oni po pravilu strani drzavljani, integnsani u inostrane sredine, i da naSa saradnja treba da bude prilagodena razlicitim nacio-nalni- m, socijalnim i drugim osobi-nam- a svake iseljenicke sredine, i da prvenstveno treba polaziti od interesa i potreba iseljenika. Tako-de, viSe nego do sada, imati u vidu one procese medu iseljeniStvom koji imaju nove karakteristike. U redovima novih generacija mnogo je ucenih i uticajnih ljudi. Takode, morarrio uvazavati neke specificnosti koje se ispoljavaju NAZDRAVLJE! U diskusiji o alkoholizmu na frankfurtskom radlju jedan lekar kaze: "Alkoholicari imaju sve razloge da napijaju sebi u zdravlje". таиаанм HUMANIJE OD HUMANOG Amerlcki psihijatar B. Godard piSe u listu "Glob-demokrat- ": "GreSiti je humano — osudivati druge Sto greSe joS humanije". GRESNAISTORIJA Engleski komentator Klerens Da-ra- u piSe: "Istorija se ponavlja — to je njen veliki greh". OAVOLSKESMUCKE Engleski politolog Heri ASarst kaze u jednoj diskusiji: "Politika je kao smucanje — de-lo- m ideS tamo gde hoceS a delom gde te davo odnese". SBSSKSS OGLASI KAKVIH DANAS NEMA U beogradskom dnevnom listu "Politika" objavljen je pre 50 godi-na oglas ove sadrzine: "Molimo gospodlna koji je prekjufie, oko Sest sati, sedeo sa mnom na klupi na Kalemegdanu da ml javl da II Je on uzeo moj zenski kISobran...". Jedan drug! oglas iz istog vreme-n- a u Istom listu glasi: "Inteligentna udovica, prljatne spoljaSnosti, trail inteligentnog gospodlna koji bi joj momentalno pomogao sa 6etiri-p- et hlljada dlnara. Ostalo po dogovo-ru...- ". October 26, 1977 kod iseljenika odredene naclonalne pripadnosti, ali uz stalno nastoja-nj- e da se јаба osecaj jedinstva medu iseljenlcima jugosloveneklh naroda i narodnosti. Izgleda da se viSe moze postici u druStvenom i kulturnom povezivanju medu ise-ljeniStvom. Dakle, naSa saradnja treba da bude fleksibilna i izdife-renciran- a, zavisno od uslova sredi-ne u kojoj iseljenici zive i rade, kao i medudrzavnih odnosa. Pri tome potrebno je stalno imati u vidu da nam je cilj, da saradnjom pomo-gnem- o da naSi iseljenici sacuvaju svoju kulturnu baStinu, zadovolje svoja interesovanja za zavicajem ili zaviCajem svojih predaka, kultur-o- m i jezikom, i da doprinesu una-preden- ju bilateralnih odnosa izmed Cu naSe zemlje i zemlje ciji su gra-da- ni postali. Cilj nam je da ne samo nase iseljenistvo ojaca kao pozitivan faktor u bilateralnim odnosima Jugoslavije sa mnogim zemljama, vec i da postane joS zna-cajni- ji faktor u suzavanju prostora za delovanje faSisticko-teroristick- e emigracije, a time i u borbi protiv ekstremizma i terorizma. Treba voditi dijalog i odrzavati kontakte sa svim iseljenickim organizacija-m- a i pojedincima koji imaju poziti-van odnos prema Jugoslaviji. Mi smo protiv zloupotrebe verskih osecanja iseljenika, ali smo za razvijanje saradnje sa pozitivno K? кд 0 raspoloienim crkvenim faktorima, radi uspeSnijeg delovanja medu iseljeniStvom. Saradnju sa naSim IseljeniStvom nije moguce zamisliti bez bolje organizovanog informativnog delo-vanja. Stipendiranju dece naSih iselje-nika nu2no je posvetiti vecu pai-nj- u, posebno za izufiavanje onih oblasti koje su znafiajne za odria-vanj- e etnicko-kulturno- g identiteta iseljenistva. Oni ce svakako kasnije biti nosioci pozitivne aktivnost! medu iseljenicima. Moguce je dalje unapredivati saradnju sa iseljenicima I putem sporta, gostovanja kultumih ekipa u oba pravca i turizma. Nekada su naSi iseljenici svoje kontakte os-tvariv- ali prete2no pismom, a sada savremeni redovni i darter-leto- vl omogucavaju dinamifinije veze, odnosno masovni dolazak iseljeni-ka u staru domovinu. Ceste borav-k- e naSih predstavnika i delegacija treba viSe koristiti i za razgovore o problemima iseljenika i za kontakte sa njima. Aleksandar Bakocevic je poseb-no naglasio: Matice iseljenika su se afirmisa-l- e kao najprikladniji oblik veza i saradnje sa iseljeniStvom, kako za iseljenike tako i za zemlje emigra-cije. Zato je potrebno da SSRNJ stalno pomaze matice iseljenika u usavrSavanju oblika I metoda rada organizovanih na samoupravnoj delegatskoj osnovl. V. P. ("Politika") DOPISNA BIBLIJSKA §KOLA VArvTNUDI Proudavanje BibFije putem dopisa. Proucavanje i svi materijali su besplatni. Pisite na: DOPISNA BIBLIJSKA §KOLA P.O. BOXA3492 CHICAGO ILL., 60690, USA iE3&f2a&QK2&E2E2QnE5QaQQQaaE2ae2EaQE3EQQE2E5E5QE2E2E2QEEZQE2QQQEia Caravan Imports (3 S3 ta ass b3 jr 831-- 3 Brown's Line Alderwood Plaza Toronto, Ontario M8W 3V7 Tel. (416) 252-5856-7- -8 Yugoslav Radio Program 'Caravan of Friendship on CH!N-F- M 101 Monday to Friday 2-- 3 p.m. Saturdays 2 - 3:30 p.m. Central JewA Stand & Variety, YUGOSLAV RECORDS BOOKS NEWSPAPERS РИОР. MR. & MRS.STAKCHEV 256 AUC1USTA AVENUE Bus. 924-537- 0 TORONTO, CANADA M5T 2L9 Res. 920-463- 3
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, November 30, 1977 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1977-10-26 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000041 |
Description
Title | 000633 |
OCR text | штом ЗЕ Ti Г Чв# Aleksandar Bako£evi6: Danes je pozltivno raspoloienje naSih iselje-nik- a prema Jugoslaviji masovnije i razvijenije nego ikad. Clan Sekretarijata PredsedniStva Savezne konferenclje SocljallstiC-ko- g saveza, govorio je na posled-njo- j sednici PredsedniStva o aktu-elni- m pitanjima iseljeniStva. U izgradivanju i ostvarivanju saradnje sa iseljeni§tvom, SSRNJ kao' front organizovanih socljalis-ticki- h snaga naSe zemlje ima nag-Ia5en- u odgovornost i ulogu. Ta od-govorn- ost proistifie iz osnovnih ustavnih funkcija i iz programskih nacela Socijalisti6kog saveza. Otu-d- a svaki razgovor o iseljeniStvu istovremeno je i razgovor o zadaci-m- a naseg drustva, o zadacima Socijalistickog saveza radnog na-rod- a, o mogucnostima za unapre-denj- e nase sopstvene organizova-nost- i. Danas je pozitivno raspolozenje kod nasih iseljenika masovnije i razvijenije nego ikada ranije prema Jugoslaviji, i kao Sto vidimo, sve je, vedi broj iseljenika koji dolazi da poseti svoju rodbinu i svoju staru domovinu, i koji se sa veoma pozi-tivni- m utiscima vraca iz nase zem-lje. Dobro je poznato, da su jugo-slovens- ki iseljenici masovno izra-zava- li i dokazivali svoj pozitivan stav i za vreme II svetskog rata, kada su pruzali znacajnu moralno--politick- u podrsku nasem narodno-oslobodiladko- m pokretu i Sirenju istine o borbi za novu Jugoslaviju; i u posleratnom periodu, u afirmaciji soctjalisticke Jugoslavije, njene hrabrosti, nezavisnosti i svestranih rezultata koje je postigla u svom razvoju. Ovakvim stavom i odno-so- m zaista veliki broj iseljenika I njlho'ih potomaka manifestuje simpatlje i povezanost sa svojom starom domovinom, manifestuje svoje zadovoljstvo zbog progresa i ugleda Jugoslavije, koji se zasni-vaj- u na rezultatima njenog samo-upravno- g socijalistifikog razvoja i nesvrstane spoljne politike. Pozitivan odnos naSih iseljenika i njihovih potomaka, potvrduje se, takode, njihovim aktivnim suprot-stavljanje- m delovanjir fasistiiko--teroristick- e emigracije i njenim гл xsa pokusajima i nastojanjima da ise-Ijenic- ke organlzaclje angazuje za svoju neprijateljsku aktlvnost pre-ma пабој zemlji. Bez obzira sto je iseljenistvo izlozeno stalnim nastojanjima faSI-sticko-teroristif- ike emigracije da ostvari svoj uticaj, sluzeci se cesto ucenama i pretnjama, otpor iselje-nika je onemogucio da ih, osim malobrojnih izuzetaka, uvuku u neprijateljsku aktivnost prema SFRJ. Drustveno-ekonoms- ki procesi u svetu sezdesetih i podetkom se-damdese- tih godina prouzrokovali su povecanu traznju radne snage, a time i intenziviranje migracionih kretanja. Ova pojava, kao sto znamo, zbog privremenosti zapoS-Ijavanj- a u stranim zemljama, dru-gaci- ja je od klasicne ekonomske emigracije proslog i prve polovine ovog veka, i sa njom su se suocile mnoge zemlje emigracije i imigra-cije- , medu njima i naSa zemlja. Danas u svetu ima oko tri milio-n- a nasih iseljenika i njihovih poto-maka, koji su iz zemlje otiSli pod raznlm istorijskim i socijalnim uslovima, mnogi sa razli6itim klas-ni- m i politickim shvatanjima i uve-renjim- a. NaSa politika prema iseljeniStvu mora da vodi racuna o pomenutoj ifflD SVOJ SVOME Minister finansija bonske vlade socijalista Hans Apel odgovara na kritiku novog budzeta koja se cuje i iz redova njegovih partijskih prija-telj- a: "Kad se radi o parama naroguSe se i socijalisti". VECINAUVEKUPRAVU Nemacki komentator Volfgang ESker piSe o zakljuccima jedne sin-dikal- ne konferenclje: "Ako je istina da je vecina glupa Sta onda da mislimo o rezolucijama donetim glasovima vecine". ШЕШШ ИиигУРИНД Na vecer poslije 7 sati. ill nedjeljom ЈИМРјВЈт?' ЗИН na kucni telefon Ш slojevitosti i karakteru jugosloven-sko- g iseljenistva. Polazeci od masovno izrazene ljubavi i zainteresovanosti za rodnu grudu, za staru domovinu, i imajuci u vidu mnoStvo raznovrsnih oblika okupljanja nasih iseljenika i njiho-vih potomaka, naSa zemlja treba i dalje, i vise, da vodi racuna o pozi-tivn- oj politici prema prvoj, drugoj i trecoj generaciji nasih iseljenika, i da tu politlku jasno odvoji od one koja je usmerena protiv svih vidova delovanja neprijateljske emigracije i njenih organizacija. U saradnji sa iseljeniStvom mo-ram- o imati u vidu da se radi o vrlo slozenoj strukturi iseljenistva, da ono zivi u zemljama sa razlifiitim drustveno-ekonomski- m sistemi-ma- , da su oni po pravilu strani drzavljani, integnsani u inostrane sredine, i da naSa saradnja treba da bude prilagodena razlicitim nacio-nalni- m, socijalnim i drugim osobi-nam- a svake iseljenicke sredine, i da prvenstveno treba polaziti od interesa i potreba iseljenika. Tako-de, viSe nego do sada, imati u vidu one procese medu iseljeniStvom koji imaju nove karakteristike. U redovima novih generacija mnogo je ucenih i uticajnih ljudi. Takode, morarrio uvazavati neke specificnosti koje se ispoljavaju NAZDRAVLJE! U diskusiji o alkoholizmu na frankfurtskom radlju jedan lekar kaze: "Alkoholicari imaju sve razloge da napijaju sebi u zdravlje". таиаанм HUMANIJE OD HUMANOG Amerlcki psihijatar B. Godard piSe u listu "Glob-demokrat- ": "GreSiti je humano — osudivati druge Sto greSe joS humanije". GRESNAISTORIJA Engleski komentator Klerens Da-ra- u piSe: "Istorija se ponavlja — to je njen veliki greh". OAVOLSKESMUCKE Engleski politolog Heri ASarst kaze u jednoj diskusiji: "Politika je kao smucanje — de-lo- m ideS tamo gde hoceS a delom gde te davo odnese". SBSSKSS OGLASI KAKVIH DANAS NEMA U beogradskom dnevnom listu "Politika" objavljen je pre 50 godi-na oglas ove sadrzine: "Molimo gospodlna koji je prekjufie, oko Sest sati, sedeo sa mnom na klupi na Kalemegdanu da ml javl da II Je on uzeo moj zenski kISobran...". Jedan drug! oglas iz istog vreme-n- a u Istom listu glasi: "Inteligentna udovica, prljatne spoljaSnosti, trail inteligentnog gospodlna koji bi joj momentalno pomogao sa 6etiri-p- et hlljada dlnara. Ostalo po dogovo-ru...- ". October 26, 1977 kod iseljenika odredene naclonalne pripadnosti, ali uz stalno nastoja-nj- e da se јаба osecaj jedinstva medu iseljenlcima jugosloveneklh naroda i narodnosti. Izgleda da se viSe moze postici u druStvenom i kulturnom povezivanju medu ise-ljeniStvom. Dakle, naSa saradnja treba da bude fleksibilna i izdife-renciran- a, zavisno od uslova sredi-ne u kojoj iseljenici zive i rade, kao i medudrzavnih odnosa. Pri tome potrebno je stalno imati u vidu da nam je cilj, da saradnjom pomo-gnem- o da naSi iseljenici sacuvaju svoju kulturnu baStinu, zadovolje svoja interesovanja za zavicajem ili zaviCajem svojih predaka, kultur-o- m i jezikom, i da doprinesu una-preden- ju bilateralnih odnosa izmed Cu naSe zemlje i zemlje ciji su gra-da- ni postali. Cilj nam je da ne samo nase iseljenistvo ojaca kao pozitivan faktor u bilateralnim odnosima Jugoslavije sa mnogim zemljama, vec i da postane joS zna-cajni- ji faktor u suzavanju prostora za delovanje faSisticko-teroristick- e emigracije, a time i u borbi protiv ekstremizma i terorizma. Treba voditi dijalog i odrzavati kontakte sa svim iseljenickim organizacija-m- a i pojedincima koji imaju poziti-van odnos prema Jugoslaviji. Mi smo protiv zloupotrebe verskih osecanja iseljenika, ali smo za razvijanje saradnje sa pozitivno K? кд 0 raspoloienim crkvenim faktorima, radi uspeSnijeg delovanja medu iseljeniStvom. Saradnju sa naSim IseljeniStvom nije moguce zamisliti bez bolje organizovanog informativnog delo-vanja. Stipendiranju dece naSih iselje-nika nu2no je posvetiti vecu pai-nj- u, posebno za izufiavanje onih oblasti koje su znafiajne za odria-vanj- e etnicko-kulturno- g identiteta iseljenistva. Oni ce svakako kasnije biti nosioci pozitivne aktivnost! medu iseljenicima. Moguce je dalje unapredivati saradnju sa iseljenicima I putem sporta, gostovanja kultumih ekipa u oba pravca i turizma. Nekada su naSi iseljenici svoje kontakte os-tvariv- ali prete2no pismom, a sada savremeni redovni i darter-leto- vl omogucavaju dinamifinije veze, odnosno masovni dolazak iseljeni-ka u staru domovinu. Ceste borav-k- e naSih predstavnika i delegacija treba viSe koristiti i za razgovore o problemima iseljenika i za kontakte sa njima. Aleksandar Bakocevic je poseb-no naglasio: Matice iseljenika su se afirmisa-l- e kao najprikladniji oblik veza i saradnje sa iseljeniStvom, kako za iseljenike tako i za zemlje emigra-cije. Zato je potrebno da SSRNJ stalno pomaze matice iseljenika u usavrSavanju oblika I metoda rada organizovanih na samoupravnoj delegatskoj osnovl. V. P. ("Politika") DOPISNA BIBLIJSKA §KOLA VArvTNUDI Proudavanje BibFije putem dopisa. Proucavanje i svi materijali su besplatni. Pisite na: DOPISNA BIBLIJSKA §KOLA P.O. BOXA3492 CHICAGO ILL., 60690, USA iE3&f2a&QK2&E2E2QnE5QaQQQaaE2ae2EaQE3EQQE2E5E5QE2E2E2QEEZQE2QQQEia Caravan Imports (3 S3 ta ass b3 jr 831-- 3 Brown's Line Alderwood Plaza Toronto, Ontario M8W 3V7 Tel. (416) 252-5856-7- -8 Yugoslav Radio Program 'Caravan of Friendship on CH!N-F- M 101 Monday to Friday 2-- 3 p.m. Saturdays 2 - 3:30 p.m. Central JewA Stand & Variety, YUGOSLAV RECORDS BOOKS NEWSPAPERS РИОР. MR. & MRS.STAKCHEV 256 AUC1USTA AVENUE Bus. 924-537- 0 TORONTO, CANADA M5T 2L9 Res. 920-463- 3 |
Tags
Comments
Post a Comment for 000633