Nase Novine, September 27, 1978

              m
, .
mi .ччМ' -- ч --Уi '.x Ш ЖгаШИЖРРШШ t "-- JU 2fl. 1 07ТЈИ
E f -- """ i'ui j МаДМУмИИИИИНИ [ '" ,,,n' '-"-
"' '-
-
-- ' '''-Vy-'.H'-
r-' ' Ayi''W.ifAy'vfy v't
SPOMENDAN ZLOCINA OD 20.
mmwmmmmggggg sismsMssstss
i[
I ® LJudi iz-- Trebarjeva Desnog: Toliko smo
- s.e borili a republike riije bilo. A republika
1 ' ie narod
Desno je selo na Savi, pedeset Trebarjevo daleko od'Zagreba i dvadeset do
Radica vise ne postoji. Srusili
je zbog dotrajalosti pi;ije cetiri Ш pet godina, a
na njezinu' mjestu stoji gospodarska zgrada od
cigle, slozena sa smislom za dekor, pa su u zi-do- ve ucrtani kvadrati i rombi od crvenkaste
opeke - .kako vec seljaci u ovoj sisackoj Posa-vi- ni
(i susjednom Turopolju) grade kuce kiceno a
s ukusom. Nad -- vrata riove staje urezu godinu
gradnje i konjske glave.
Konji jos jezde Posavinom. Konji i traktori,
narancasti i crveni IMT.
Trebarjevo Desno se proteze izmedu dviju
rijeka, Save i Odre, a vode ne vidi. Neka davna
tlaka okruzila je selo nasipima te lezi kao u
zdjeli. Iza kuca su krumpirista. oranice sa slabas-ni- m lipanjskim kukuruzima, livade i sume, a na-roci-to
mnoge vode, bare, bajeri. Mrtva Odra.
Stare drvene kuce, s maStovitim krovovima, izre-zuckano- m drveninom stubista, -- prozora i nad-stresnic- a, ta divna seoska likovna parada tru-dil- a
se da nadvlada monotoniju' mokre ravnice.
Sada je svuda, pa i u Trebarjevu JDesnom,
gotovo sve sama cigla. Otocici novih kuca. Gradi
se naveliko. Dograduje i zidaju garaze. Prije cetr-des- et godina - sve male drvene hize.
Ni pop ni fi§kal
= Trebarjevo Desno brojl 126 obitelji i oko 500
Ц stanovnika. Drugi su u Luksemburgu i SR Nje- - s mackoj. I u vrijeme Radica bilo je toliko, petstoti- - s njak duSa u Trebarjevu, '
j= % 'Ravnicarski horizont bodu visoki zvonici s neobicno krupnih crkava u baroknoj ili gotickoj
§§ stiiskoj tendenciji. Radicevoselo nema ni kapelo. s Ni gostionice. MjeStani radi piva navracaju u s ducan i ispiju svoju bocu iza zastora ili pred vra- -
E tima. I to je neobicno za Posavinu,
= O religioznosti Stjepana Radica ne znamo
E nista. citajuci, samo , kako se Bog i pridjevski
= pblici te rijeci doduse cesto spominju u njegovim s spisima, ali, cini se, najvise kao postapalica, po s seljacku: ako bog da. U svakom slucaju visoki
= zvonici imali su neki negativan efekt u djecaku
5 jer u svojoj biografiji Moj politick! zivotopis s (1924.) pise da je vec u gimnaziji definitivno odlii- -
E cio da danas-sutr- a necu ni u kakvu sluzbu nego
j§ da cu se posvetlti politicl i, kako se to u nasoj e kuci govorilo, da cu uclti I brajiiti narod. Otac je
= na to pristao suteci, ali je majka biia oduSev--
fj Ijena, premda je prprekla da cu biti mnogo po
zatvorima, ali nista zato, neka ne budemni pop
= ni flskal, jer da fiskal mora iz pravoga naciniti
§j krivoga, i obratno, a popov dzep da nema dna.
E (Podcrtano je od Radica.)
E Кисд im je bila oko tristo koraka od savs- -
E kog nasipa, dolje zidanagore sva u drvu.
i§ To je bila siromaska obitelj, milo moje,
E prica' mi srdacni Martin Jancir, kome je 81 go-- 1 dina. Stara, stara hiza, a puno dece. Imali su... s tak, tak... za zivot. Stevo je cuval svinje, riije mu
= se dalo, pak je pobegel u skolu u Zagreb.
E Antuna Radica stari Trebarci zovu Ante, a
E Stjepan im je Stevo i Stipa.
Mnogo Radi6a
s - Imbro Radic je imao jedanaestoro djece; Stje--
Ш pan je osmi po redu rodenja (11. srpnja 1871), na
E tri ralazemlje, ali je bio vjest kolar, napravio
=, vodenicuna Savi i,"po rijeClma svognajslavni- -
E jega sina, postao za dvadesetak' godina jedan
E od prvih gospodara u selu,
E Radica ima i danas dosta u Trebarjevu Des- -'
E nom. Tu7je i rod sinovca Stjepana Radica, Pavla,
j§ takoder politicara, .ministra agrarne reforme s 1925-19- 26, koga je ubib pbslanik Punisa Racic 1 20. liprija 1028,'u Narod noj skupstitli, ustrijelivsi i
E Duru Basariceka na lieu mjesta. Jedan, od Raci- - s cevih sest metaka pogodio je Stjepana Radica
E smrtno u trbuh, tako da je podlegao (drini se) s sepsi, u svojoj kuci na Hercegovackoj u Zagrebu s 8. kolovoza iste, 1928. godine.
E Spo'menik dva najznatnija Radica, dvije bi- -
E .ste od mjedi ла granitnom postolju, s potpisom s Frarije Mihanovica, stoji na nasipu pred gradili-- s Stima gdjesu nekadbile kuce raznih Radica.
E Natpis: Ovdje su se rodiji Antun i Stjepan Radic s ucitelji hrvatskog seljackog naroda. ss nq' t' S1p93o7m. eVneick sjiefvpiosopkreiddavnijjue Tlipreebaproascaadepnoedjgp-o- e ' stranama., Martin Jancir tvrdi da je prilikom ot- - e krivanja monumenta zakopana u temelje neka
E povelj'a. Tu je bilo tulike; naroda, srep si Nmoje = milo.Joj koliko! Poprsja gledaju u Savkroz
E bujni orah. '
,
' s CTretjrci ' govore gustu, guturalnu ajkav- -
S Stiriu s muklim vbkalima. a to mi pada na pamet
r
Hlllllllllilllllllllllllllllllllllllllllillllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllin
iJLZiSiil%iSJi&iV.,ki!J
I тш URL " '( Ш$ l S, "j тшВШшАш2'
Trobarcl dobro pamotl:
Ivan 3on6trt Mljo
Volontld I Martin ЗапсЈг
zato jer su i Stjepan i njegov brat Antuii (11. 6.
1868 - 10. 2. 1919), osnivac hrvatske etnografije,
pokretac utjecajnog ista za selo Dom i sa Stje-pano- m
(1904J utemeljitelj Hrvatske republi-kansk- e seljacke stranke, bili izvrsni govornici i
pisci neobicno jasne i ciste recenice.
Radici, kaie Ivan Jancir, dovezavSi se pred
spomenik na_ jraktoru, 71-godis-nji
poljoprfvred-ni- k
i veliki cita6 knjiga, bili su govorljivi, nasmi-jan- i
dobre naravi i...nemre se no re6i... dobre
pameti.
Ni§fa za Trebarjevo
Ljudi i svoie velike sumjestane vide danas
kakve 'su ih giedali u njihovim mladim godi-nam- a
kraj krmacica, konja, zalogaja sira i sj-rutk- e,' kada se u ku£ama zivjelo zadrifzno, na
kupu. i jelo za jednim, predugackim stolom: mus-kar- ci
su sjedili, a zene stajale i grabile, stojecki,
zlicom iz zajednicke zdjele preko leda muzeva.
Mijo Valentic kaze da je u njegovoj obitelji -
zadruzi bjlo pedesetero ljudi.
Stjepan Radic jo u ffebafjevo, "po'rij'eeima
Ivana Jancira, navracao svake godine. I p'oslije
1925. kad je postao minister, s resorom prosvjete.
Skole nije bilo, nrego su' nasa deca isla u
Martinsku Ves. zali Ivan Jancir, pa su nasi
ljudi inzistirali na naseg Stipu, da bi riskiral ne-st- o, kako je pop Korosec Sloveniju uredil, ali ni
stel. Jer, kaj bi drugi Hrvati rekli da syom selu
dam, a drugi nemaju, tak je rekel.
Stjepan Radic se kao gimnazijalac u Za-grebu,
gdje mu je brat Antun placao stan, a ob-je- d
je dobivao u puckoj kuhinji besplatno, uputio
mimo Trebarjeva na velike pute, pa je u petnae-sto- j
svojoj godini sam samcat pjesacio sa 86 nov-cic- a
u diepu Podravinom i Podunavljem db Beo-grad- a,
gdje se predstavlja direktoru Visoke Skole
(Univerziteta) i zatim Posavinom u Sisak, pa do-godi-n6
takoder per" pedes u Trst, Istru, Hrvatsko
primorje i Sloveniju do Vipavske doline gdje Si-mo- nu Gregorcicu citira njegove pjesme na slo-vensko- m,
ide u t'recem razredu Strossmayeru u
Dak'ovo i" u Beograd tmetropoliti Mihajlu i s nje-govo- m
preporukom u Kijev, pa 1891. pjesaci po
Lici i Dalmaciji, kao student krstari po Njemac-ko- j,
1896. je u Moskvi, studira u Pragu, 1897. u Pa-riz- u
polazi Polit,i6ku skolu, 1909. evo ga u Petro-grad- u
(Lenjingrad) i Krakovu. Drugo su vec, oko
1923. Dutovania u London. Bee i Moskvu, gdje raz-gova- ra
sa sovjetskim ministrom vanjskih po-slo- va Cicerinom.
Dugovi i mjenice: u Mojem politickom zivo-topis- u na nekoliko se mjesta zali-n- a oskudicu i
progone, a prvi put je dospio u zatvor u sedam-naest- oj gpdini, zatim 1889. kao ruski uhoda treti-ra- n
je policijski u odjelu za umobolne u zagre-back- oj bolnici, i tih zatvora ima najmanje deset
u yrijeme a-- u. monarhije: u Zagrebu, Petrinji,
Mostaru, Pragu, Daruvaru, Osijeku. Nastavilo se
u drzavi SHS.
бита Medidurje
Sve se todakako zbivalo izvan Trebarjeva. Iz
knjiga ponetko sad cita kako je njihov Stjepan,
Stevo ili Stipe bio dopisnik ceskih, srpskih, rus-ki- h
i francuskih novina, da je znao svu silu je-'zi- ka
i napisao malu biblioteku knjiga i brosura,
s velikim mozgovnim kapacitetom,.radi§an po-p- ut ostalih Trebaraca.
Vidjeli su ga konfiniranoga u zavicaju kao
studenta koga su izbacili sa, svih sveucilista u
Austro-Ugarsko- j. Kopao je i cuvao konje u sumi
Medidurje.
U Trebarjevo je stigao jednom i vec ozenjen
sa Cehinjom, Marzenkom - Marijom Dvoriak,
posto su se vjencali u PragM 23. rujna 1898.
Tadassam .iz Praga poSao preko Krakova i
Lavova i danasnje Potkarpatske Rusije u'svo)
zavidaj u Trebarjevo, ali sam opazio golemu
promjenu u ponasanju svih svojih prijatelja, pa i
rodbine, od kada sam jse ozenio, a bez sluzbe i bezimetka. Svi su se bojali da cu im sada pasti
na teret te mnogi nisu htjeli sa mnom ni razgo-varat- l.
Zivio sam il rod nom selu u najvecoj osku-di- ci puna cetiri mje'seca...
Po gmajnamaoko Trebarjeva i sumi Medi-durje
i danas njiste konji. To je dio prostora zem-IjiS- ne zajednice koju je osnovao Imbro Radic, a
hvale je na sva usta i stari Trebarci, koji su iz-medu
dva rata imali, tako reel, silno zadru-garstv- o: ribarsku, peradarsku, svinjogojsku za-drug- ue fzvoznim rasplodnim nerastima i krma-cicam- a turopoljske pasmine, i bili su vjesti gradi- -
mm r-- ' 1ШШтШШШШШш
mm it &ШШШШШШШШ
I im, Ш 4 S
шштш!!гг?($шШшшмшшштмШтш =
W&lb'WEBmwEmmmfSn —
Spomenik dva Radica na nasipu u Trebarjevu
telji rijecnih lada, vukli su teglenice s pomocu
konja Sayom od plovnoga Siska do Rugvice, '
imali svoju moetnu vagu, pjevacki.i tamburaski
zbor i folklor u Selja6koj slozi, a Knjiznica je
postojala, kako i pristoji zavicaju pedagoga An-tuna
Radica, jos u vrijeme a-- n. drzave, milo moje
srce._ __ _ . Mnogo se citalo saku vecer u domu, kaze
negda$nji knjiznicar Mijo Valentic. Jedan bi ci-ta- l, a drugi slusali, pak ak se kome kaj'dopalo.
zel bi knjigu. .'
Ljudi su takoder odlazili u Amerjku, a Tre-barci
su kupovali po pola kilograma braSna i
tzv. mali frtal бесега, tj. dvanaest i pol deka-gram- a. Motiku na pleca, pa na njivu, drug moj
mili.
Sada po barama, jamama i Mrtvoj Odri pe-ca- ju ribici koje Trebarci nazivaju kicasima. Raj i
za lovce. I narancasti traktori i desetak autobus-ni- h linija drndaju po asfaltu Velika Gorica-Tre-barjev- o
Desno-Sisa- k. U samom ovom Trebarjevu
60 traktora na 126 numera.- -
Vrbe u Posavini
Neki su Trebarci bili na pokopu svog mjesta-nin- a
i ucitelja Stjepana Radica u Zagrebu u kolo-voz- u
1928. Pola milijuna ljudi.
Josip Broz, kako je poznato, nakon 20. lipnja
1928. organizirao je i usmjerio demonstracije u
Zagrebu poslije krvoprolica u Narodnoj skup-sti-ni tako da su dobile jedino pravilno, ljudsko i
medunacionalno obiljezje borbe protiv esploata-cij- e
i neravnopravnosti, te je i sam pao zrtvom
kraljevske zamisli o homogenosti putem nasilja
u tzv. bombaskom procesu, tek sto su mrtvog
Radida odvezli na Mirogoj.
Hrvatska seljacka tranka Antuna i Stje-pana
Radica je pbzivjela A Macek se sve pofr-la-l, mili moj prijatel, tumaci mi Martin Jancir.
Republike ni bilo, a toliko smo se borili. Ja sam
kasnije dokufeil kaj je to: republika je narod!
Kada se skrene od Velike Gorice prema nasi-pima
uz Savu svaki cas iskrsnu spomenici
zrtvama fasizma. Skelarili su.partizane preko ri-jek- e, i Trebarjevo Desno je rano imalo svoj
MNOO i poslije dalo dvadesetak partizana.
Umjesto starinskih krlzeva, na "ulazu1 u Tre-barjevo
Desno stoji mali obelisk od grubog ka-men- ja sa grbom SR Hrvatske i petokrakom j
imenima zrtava koje su Krvnici povjeSali po vrbama (koje rastu). Tu su i dva Matijaseca, .pre-zime- qa 6esta u Trebarjevu. '
I, proljetni jedan, IMT grizu asfalt, u Domu
brace Radic leze pod debelom pra&inom ekspo-nat- i, djeca se voze u Martinsku Ves Desna (3 km)
u Osnovnu Skolu Braca Radic, kuda je i Stje-pan
pjeSacio, piSemo katkad o brigadi Braca
Radic, ulice i trgovi nose to prezime po пабој
zemlji. U raznim svoiim varijacijama na temu,
recimo naivnog politicara Stjepana Radica
Krleza je napisao i ovo: U hrvatskoj novijoj poli-tick- oj historiji prvi covje.k koji, je shvatio da se-ljacke
mase oko Stubice i Klanjca imaju svoju
vlastitu klasnu proslost i svoju vlastitu, seljacku
tristagodisnju tradiciju, simboliziranu likom Ma-tij- e Gupca, bio je Stjepan Radic.
U Trebarjevu Desnom zivot medutim tece
moderno. Ljudi grade kuce, redom, stavljaju
meso u sanduke za duboko smrzavanje, putuju
do tvornica u Sisku, cekaju Sto ce Parlov i Con- -
teh, grade svoje zivljenje.
' IvoBRAUT
,f "Vjesnik"