000037 |
Previous | 1 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
М"МИМИИМ1ИМ1ММЈИВМИ1И1111И1И1М1111Н1И11ММ1И11ММ1М1ДИ11ИММ11 -- — -- — — — —— — —-J- — ——.J— !! Ml— —I Mr.—— VOL 51, NO. 4(488) чрЗ § Ш s Ekonomska situacija u Kanadi nije dobra, i, Sto je joS gore, ne izgleda da 6e se skoro poboljSati. U ponedjeljak se sastao kanad-sk- i parlamenat. Opozicija (konzer-vativ- ci i novi demokrati) prijeti velikom galamom. Trazit 6e ostav-k- u ministra financija Mac Eachena zbog nezadovoljavajudeg budzeta. Nagada se da 6e vlada podnijeti novi budzet. Broj nezaposlenih je u porastu. Na kraju godine nezaposlenost je stigla do jednog milijuna; novi demokrati tvrde da je nezaposle-nih mnogb viSe jer mnogi viSe ne ulaze u drzavnu statistiku. Tvrdi se da 6e u toku narednih mjeseci biti otpuSteno joS 100 hiljada ljudi. (U Sjed. Drzavama ima viSe od 9 milijuna nezaposlenih, a u Zapad-n- oj Evropi 10 milijuna). Inflacija je proSle godine iznosila 12.5 posto; nikada gore od 1948. godine (tada je iznosila 14.2 posto). Visoka kamatna stopa pogada mnoge biznise, neke farmere, a radnim ljudimadonosi besposlicu, pove6anemorgi6e, skupo6u i mno-ge druge probleme. Bankrotstva su prosle godine porasla za 22 posto. SUSRET ZA UBLAZAVANJE NAPETOSTI NEW YORK (AFP) - Generalni sekretar UN Javier Perez de Cuellar izjavio je da bi susret ameridkog predsjednika Reagana i predsjed-nik- a Breznjeva mogao ublaziti na-peto-st u svijetu. U intervjuu za "New York Times" Perez je obrazlozio da je ve6ina zemalja u svijetu svjesna Cinjenice da je, usprkos napetosti, dijalog neophodan. On jedodao da, Sto se tide Poljske, po njegovom miSlje-nj- u za sada nema dokaza o mijeSanju sa strane. Kao glavna pitanja koja zahtije-vaj- u puno angaziranje UN, Perez je izdvojio problem sticanja nezavis-nos- ti Namibije i rjeSenje srednjois-tofin- e krize. JUGOSLAVIJA POMA2E POLJSKU BEOGRAD — Osim pomo6i, koju jugoslovenske humanitarne organ izacije ve6 pruzaju Narodnoj Republici Poljskoj, Savezno izvrS-n- o vije6e je donijelo odluku da se radi poboljSanja opskrbljenosti prehrambenim artiklima uputi ротоб Socijalisti6ke Federativne Republike Jugoslavije u hrani u vrijednosti od 427 milijuna i 805 tisuda dinara. Vije6e je istodobno zaduzilo nadlezne savezne organe da tu odluku Sto prije real i zi raj u. PORAST BANKROTSTVA ProSle godine u Kanadi je ban-krotira- lo 8.055 kompanija, Sto pre-dstavl- ja porast od 22 posto u poredenju sa 1980. godinom. Broj propal in kompanija je joS veci, jer u gorrijoj statistici nisu uklju6ene kompanije koje propada-j- u na druge nadine. TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, JANUARY 27, 1982. II w1a0s®Stn.ovMosair©y Ssterepert@, mTjo@rostnatjou; sa I ii n"oNvaa§@adnroevsainjee": i { 185 Spadina Avenue 1 I Toronto, Ontario I I M5T2C4 I 1 Umoljavaju secitaoci da odsad I 1 pisu na novu adresu. KAZNJAVANJE STRAJKA$A Kvebecka vlada je zauzela vrlo oStar stav protiv transportacionih radnika (uposlenih na podzemnoj zeleznici, voznji autobusova) zato Sto su izaSli na Strajk. Radnici su se vratili na posao poslije Sest dana, jer je vlada namjeravala da raspusti uniju, a mozda i otpusti StrajkaSe. Pofielo je sudenje (prvog dana na sud je izveden 101 StrajkaS). Pojedine StrajkaSe 6eka kazna od 100 dolara za svaki dan Strajka, dok vode mogu biti kaznjeni i 10 hiljada, a unija 50 hiljada. лмшмртљшшћ ;mm !Шу2г1Ш '№'№'' Iff ШШ " ! .,'.':$ sa S9 u ha 70 u -- f BEOGRAD - i prirodnog priraStaja ш-- „ rakteristl£no za Jugoslav! ju godina, je i prOSle: godine. Ргепш prethodnlm podaclma p kreta-nj-u BtanovnlSfrya u ,1881,. godlni I prvlm poplsa stanoviUSitva koji-m- & raspolaie Savezni zavod za statlstl--' feu, proSle Je godine Jugoslavije doblla 37&355 novth stanovnika. MeduMm, sto-pa zlvorodenlh, koja jo Iznosila 16 na 1000 stanovnika, m&nja je za 0,1 posto nego 1080. Najniiu stopu [12JB] imala je a najvl-- . du 1311 Kosovo. .,' Smrtnost pro--" Sle se godine blagb poveala тЏА na devet umrlin na stanoynilia. po-- razyljenlm svo ku;orAnirnAatlvcecia...stmiirttnost Na 1000 prosie fe godine. MILKA PLANINC PREL02ENA ZA PREDSJEDNIKA VIJECA (VLADE) SFRJ BEOGRAD PredsjedniStvo SFRJ je odlu6ilo da se za predsjed-nika Saveznog izvrSnog vijeca kan-didi- ra Milka Planinc, sadaSnji pre-dsjedn- ik Centralnog komiteta Sa-ve- za Hrvatske. Kandidat za saveznog sekretara za vanjske poslove je Lazar za saveznog sekretara za narodnu obranu admiral Mamula za saveznog sekretara za unutraSnje poslove Stane Dolanc. --к- уУ л'-,{Х;ч';''л,,'- ,, аГУИгаИЛ (Tanjug) godine.' (202L218) starlje. Moj-so- v, Branko $#' ?&&% . tfj. : '' ' Ч i. y'-Vku- M . u4r ;': '1','Г, чП" ' Л"Ј' — i 1 ШШ.:Ш1т Ф Duljiha iSvota ЈидошЊчџт povecala s© g$a; ' 1048; godine pjosloj ir"VS?;?I Smanjlvanje stanovnlStva, pbsIjednUa hastavl)eno rezultatima ilvoro-deni- h Vojyodlna, stanoynlstva looo podrutjlma, i;niAzajbuUrWlezneniiani komunista oodmi znatl da ja stopa smrtnostl dojontadi i vnwoc vpma,-m;,.v- o awpa пвргедиш smanjuje i mnogo Jo manja nsgo pri}o trl desetljeCa, kada je na 1000 stanovnl- - ka umlralo Д18 dojendl.?;''.;;"; . Smanfuje se i stopa zakljuilvonja ' brakova (7y8 na 1000 stanovnlkaL a ultupno lh je profile godine sklopljeno f 174Л05. Stopa razvoda od 1,1 гш 1000 stanovnlla je nepromljonjenn 1681. au: razvedena 21Л84 braka, ' """t-- y yzi s " Prosjetna " starost Jugoslavena od . Г 1040. godine, kada je Iznosila 203. godl- - i no, neprostano se poveava da bi proSle godine iznosila 32,7 godlha. odekivanai p dul jlna zlvota povetola se sa 50Д) доШ--m " (1JH8) na 70 godine uproSloJ godlni, 2©ne slaHje Ги0отјепђ0 o4 ffl№8 rast je iioslledlca prbrafena u starosnbf , sTa Pa"1®. mms spoia -- а , stniKturi stanovnistva koic to, osooiro a "c; '"y.f rt,e,~!f' ичнилвд stanovnuca " ' duliina nllhova iivntii --- -'_; dina. ПАЛАКНПКПП ie u "л.7 SM_. 1 I I Je 7ЈтбкагсЈ1ет:0М1пГТ;:;1Е . 'rono'kretajslaniak;? zuju da to polkraj ove BOdlne blU &'Ш£& llkiha 4&LOJM Ilif?o4lftVfinflL л ИМЛ rwIJ W umlralo 31 doJenfce(rukWnoil03,;std RmHifuna 0$зор, ; :%Ф:Ш$$ ?;: "v-lii''i- " i-- ",, ' '' "l .,!' I Ggoslav Afeekly A Commui nty Ncwspeipor i Established 1931 m ЊЕ!Ш1ШШШ№ШШ32Ш!!£№£ 50 CENTS PER COPY Voljeli bismo znati Sta citaoci misle o povecanju cijene pretplate sa 20 na 25 dolara. Proslo je viSe godina od kada je cijena pretplate podignuta na 20 dolara. Cijene su u torn periodu znatno porasle (samo proSle godi-ne inflacija je porasla za 12 i pol posto). Nedavno su podignute cijene postarine. Prije toga poveca-n- e su nam cijene stampanja. Podignute su place. Ova godina ce u svakom pogledu biti gora od proslogodisnje. Svjesni smo da inflacija najteze pogada radne ljude, osobito starije koji zive od penzije. Kod nas je odavno utvrdeno pravilo da dugo-godisn- ji pretplatnici (penzioneri) plate koliko mogu. Mi cemo svakako morati povecati cijenu za one pretplate koje se salju u koverti (dosad se placalo 30 dolara za Kanadu i U.S.A. 50 dolara za Jugoslaviju). Sada je poStarina za Kanadu povecana sa 23 na 45 centi, a za Jugoslaviju sa 63 na $1.12. Znaci, postarina (za novine koje se salju u koverti) sada koSta $22.50 godisnje za Kanadu (ili U.S.A.), a Jugoslaviju (i druge zemlje) $56.00, ili Sest dolara viSe nego 6itaoc plati za pretplatu. 06evidno je da se te cijene moraju povecati i to mora biti u6injeno odmah. Morati ce se razmotriti i cijena pretplate za Sjed. Drzave, zbog razlike u novcu. All i poStarina za Sjed. Drzave je ve6a nego za Kanadu. O opcoj cijeni pretplate t.j. povecanju sa 20 na 25 dolara raspravljaf de se i odluditi na konferenciji koja 6e se odrzati u maju ove godine. Molimo 6itaoce da o tome razmisle, i diskusiraju, i da nam jave svoje miSljenje. UredniStvo PRODAJA NUKLEARNOG REAKTORA MEKSIKU Poslije posjete premijera Tru-dea- u Meksiku proSirena je vijest da ce Kanada prodati Meksiku svoj nukleami reaktor Candu. Protivnici tvrde da ce to Kanadu koStati milijardu i pol dolara i da ta prodaja nema druge svrhe nego da udovolji gospodarima , nukleame industrije koji "ho6e blznis i profi-te- ".
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 24, 1982 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1982-01-27 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000138 |
Description
Title | 000037 |
OCR text | М"МИМИИМ1ИМ1ММЈИВМИ1И1111И1И1М1111Н1И11ММ1И11ММ1М1ДИ11ИММ11 -- — -- — — — —— — —-J- — ——.J— !! Ml— —I Mr.—— VOL 51, NO. 4(488) чрЗ § Ш s Ekonomska situacija u Kanadi nije dobra, i, Sto je joS gore, ne izgleda da 6e se skoro poboljSati. U ponedjeljak se sastao kanad-sk- i parlamenat. Opozicija (konzer-vativ- ci i novi demokrati) prijeti velikom galamom. Trazit 6e ostav-k- u ministra financija Mac Eachena zbog nezadovoljavajudeg budzeta. Nagada se da 6e vlada podnijeti novi budzet. Broj nezaposlenih je u porastu. Na kraju godine nezaposlenost je stigla do jednog milijuna; novi demokrati tvrde da je nezaposle-nih mnogb viSe jer mnogi viSe ne ulaze u drzavnu statistiku. Tvrdi se da 6e u toku narednih mjeseci biti otpuSteno joS 100 hiljada ljudi. (U Sjed. Drzavama ima viSe od 9 milijuna nezaposlenih, a u Zapad-n- oj Evropi 10 milijuna). Inflacija je proSle godine iznosila 12.5 posto; nikada gore od 1948. godine (tada je iznosila 14.2 posto). Visoka kamatna stopa pogada mnoge biznise, neke farmere, a radnim ljudimadonosi besposlicu, pove6anemorgi6e, skupo6u i mno-ge druge probleme. Bankrotstva su prosle godine porasla za 22 posto. SUSRET ZA UBLAZAVANJE NAPETOSTI NEW YORK (AFP) - Generalni sekretar UN Javier Perez de Cuellar izjavio je da bi susret ameridkog predsjednika Reagana i predsjed-nik- a Breznjeva mogao ublaziti na-peto-st u svijetu. U intervjuu za "New York Times" Perez je obrazlozio da je ve6ina zemalja u svijetu svjesna Cinjenice da je, usprkos napetosti, dijalog neophodan. On jedodao da, Sto se tide Poljske, po njegovom miSlje-nj- u za sada nema dokaza o mijeSanju sa strane. Kao glavna pitanja koja zahtije-vaj- u puno angaziranje UN, Perez je izdvojio problem sticanja nezavis-nos- ti Namibije i rjeSenje srednjois-tofin- e krize. JUGOSLAVIJA POMA2E POLJSKU BEOGRAD — Osim pomo6i, koju jugoslovenske humanitarne organ izacije ve6 pruzaju Narodnoj Republici Poljskoj, Savezno izvrS-n- o vije6e je donijelo odluku da se radi poboljSanja opskrbljenosti prehrambenim artiklima uputi ротоб Socijalisti6ke Federativne Republike Jugoslavije u hrani u vrijednosti od 427 milijuna i 805 tisuda dinara. Vije6e je istodobno zaduzilo nadlezne savezne organe da tu odluku Sto prije real i zi raj u. PORAST BANKROTSTVA ProSle godine u Kanadi je ban-krotira- lo 8.055 kompanija, Sto pre-dstavl- ja porast od 22 posto u poredenju sa 1980. godinom. Broj propal in kompanija je joS veci, jer u gorrijoj statistici nisu uklju6ene kompanije koje propada-j- u na druge nadine. TORONTO, ONTARIO, WEDNESDAY, JANUARY 27, 1982. II w1a0s®Stn.ovMosair©y Ssterepert@, mTjo@rostnatjou; sa I ii n"oNvaa§@adnroevsainjee": i { 185 Spadina Avenue 1 I Toronto, Ontario I I M5T2C4 I 1 Umoljavaju secitaoci da odsad I 1 pisu na novu adresu. KAZNJAVANJE STRAJKA$A Kvebecka vlada je zauzela vrlo oStar stav protiv transportacionih radnika (uposlenih na podzemnoj zeleznici, voznji autobusova) zato Sto su izaSli na Strajk. Radnici su se vratili na posao poslije Sest dana, jer je vlada namjeravala da raspusti uniju, a mozda i otpusti StrajkaSe. Pofielo je sudenje (prvog dana na sud je izveden 101 StrajkaS). Pojedine StrajkaSe 6eka kazna od 100 dolara za svaki dan Strajka, dok vode mogu biti kaznjeni i 10 hiljada, a unija 50 hiljada. лмшмртљшшћ ;mm !Шу2г1Ш '№'№'' Iff ШШ " ! .,'.':$ sa S9 u ha 70 u -- f BEOGRAD - i prirodnog priraStaja ш-- „ rakteristl£no za Jugoslav! ju godina, je i prOSle: godine. Ргепш prethodnlm podaclma p kreta-nj-u BtanovnlSfrya u ,1881,. godlni I prvlm poplsa stanoviUSitva koji-m- & raspolaie Savezni zavod za statlstl--' feu, proSle Je godine Jugoslavije doblla 37&355 novth stanovnika. MeduMm, sto-pa zlvorodenlh, koja jo Iznosila 16 na 1000 stanovnika, m&nja je za 0,1 posto nego 1080. Najniiu stopu [12JB] imala je a najvl-- . du 1311 Kosovo. .,' Smrtnost pro--" Sle se godine blagb poveala тЏА na devet umrlin na stanoynilia. po-- razyljenlm svo ku;orAnirnAatlvcecia...stmiirttnost Na 1000 prosie fe godine. MILKA PLANINC PREL02ENA ZA PREDSJEDNIKA VIJECA (VLADE) SFRJ BEOGRAD PredsjedniStvo SFRJ je odlu6ilo da se za predsjed-nika Saveznog izvrSnog vijeca kan-didi- ra Milka Planinc, sadaSnji pre-dsjedn- ik Centralnog komiteta Sa-ve- za Hrvatske. Kandidat za saveznog sekretara za vanjske poslove je Lazar za saveznog sekretara za narodnu obranu admiral Mamula za saveznog sekretara za unutraSnje poslove Stane Dolanc. --к- уУ л'-,{Х;ч';''л,,'- ,, аГУИгаИЛ (Tanjug) godine.' (202L218) starlje. Moj-so- v, Branko $#' ?&&% . tfj. : '' ' Ч i. y'-Vku- M . u4r ;': '1','Г, чП" ' Л"Ј' — i 1 ШШ.:Ш1т Ф Duljiha iSvota ЈидошЊчџт povecala s© g$a; ' 1048; godine pjosloj ir"VS?;?I Smanjlvanje stanovnlStva, pbsIjednUa hastavl)eno rezultatima ilvoro-deni- h Vojyodlna, stanoynlstva looo podrutjlma, i;niAzajbuUrWlezneniiani komunista oodmi znatl da ja stopa smrtnostl dojontadi i vnwoc vpma,-m;,.v- o awpa пвргедиш smanjuje i mnogo Jo manja nsgo pri}o trl desetljeCa, kada je na 1000 stanovnl- - ka umlralo Д18 dojendl.?;''.;;"; . Smanfuje se i stopa zakljuilvonja ' brakova (7y8 na 1000 stanovnlkaL a ultupno lh je profile godine sklopljeno f 174Л05. Stopa razvoda od 1,1 гш 1000 stanovnlla je nepromljonjenn 1681. au: razvedena 21Л84 braka, ' """t-- y yzi s " Prosjetna " starost Jugoslavena od . Г 1040. godine, kada je Iznosila 203. godl- - i no, neprostano se poveava da bi proSle godine iznosila 32,7 godlha. odekivanai p dul jlna zlvota povetola se sa 50Д) доШ--m " (1JH8) na 70 godine uproSloJ godlni, 2©ne slaHje Ги0отјепђ0 o4 ffl№8 rast je iioslledlca prbrafena u starosnbf , sTa Pa"1®. mms spoia -- а , stniKturi stanovnistva koic to, osooiro a "c; '"y.f rt,e,~!f' ичнилвд stanovnuca " ' duliina nllhova iivntii --- -'_; dina. ПАЛАКНПКПП ie u "л.7 SM_. 1 I I Je 7ЈтбкагсЈ1ет:0М1пГТ;:;1Е . 'rono'kretajslaniak;? zuju da to polkraj ove BOdlne blU &'Ш£& llkiha 4&LOJM Ilif?o4lftVfinflL л ИМЛ rwIJ W umlralo 31 doJenfce(rukWnoil03,;std RmHifuna 0$зор, ; :%Ф:Ш$$ ?;: "v-lii''i- " i-- ",, ' '' "l .,!' I Ggoslav Afeekly A Commui nty Ncwspeipor i Established 1931 m ЊЕ!Ш1ШШШ№ШШ32Ш!!£№£ 50 CENTS PER COPY Voljeli bismo znati Sta citaoci misle o povecanju cijene pretplate sa 20 na 25 dolara. Proslo je viSe godina od kada je cijena pretplate podignuta na 20 dolara. Cijene su u torn periodu znatno porasle (samo proSle godi-ne inflacija je porasla za 12 i pol posto). Nedavno su podignute cijene postarine. Prije toga poveca-n- e su nam cijene stampanja. Podignute su place. Ova godina ce u svakom pogledu biti gora od proslogodisnje. Svjesni smo da inflacija najteze pogada radne ljude, osobito starije koji zive od penzije. Kod nas je odavno utvrdeno pravilo da dugo-godisn- ji pretplatnici (penzioneri) plate koliko mogu. Mi cemo svakako morati povecati cijenu za one pretplate koje se salju u koverti (dosad se placalo 30 dolara za Kanadu i U.S.A. 50 dolara za Jugoslaviju). Sada je poStarina za Kanadu povecana sa 23 na 45 centi, a za Jugoslaviju sa 63 na $1.12. Znaci, postarina (za novine koje se salju u koverti) sada koSta $22.50 godisnje za Kanadu (ili U.S.A.), a Jugoslaviju (i druge zemlje) $56.00, ili Sest dolara viSe nego 6itaoc plati za pretplatu. 06evidno je da se te cijene moraju povecati i to mora biti u6injeno odmah. Morati ce se razmotriti i cijena pretplate za Sjed. Drzave, zbog razlike u novcu. All i poStarina za Sjed. Drzave je ve6a nego za Kanadu. O opcoj cijeni pretplate t.j. povecanju sa 20 na 25 dolara raspravljaf de se i odluditi na konferenciji koja 6e se odrzati u maju ove godine. Molimo 6itaoce da o tome razmisle, i diskusiraju, i da nam jave svoje miSljenje. UredniStvo PRODAJA NUKLEARNOG REAKTORA MEKSIKU Poslije posjete premijera Tru-dea- u Meksiku proSirena je vijest da ce Kanada prodati Meksiku svoj nukleami reaktor Candu. Protivnici tvrde da ce to Kanadu koStati milijardu i pol dolara i da ta prodaja nema druge svrhe nego da udovolji gospodarima , nukleame industrije koji "ho6e blznis i profi-te- ". |
Tags
Comments
Post a Comment for 000037