Jedinstvo, March 28, 1961

              I
1
вШ1
' ' ' A г . &?&'# ''" ¥&s&'
STRANA 2
IZ REDO
"ZAJEDNICAR": KAMDA TREBA DA
Kanada ie u mogucnosti da predvodi zajednicarsko
bratstvo no samo u Kanadi, nego uopce. Nasi zajednican
u Kanadi imaju dobru prihku da prcdvode, samo sc tre-baj- u
sloziti kao zajcdnicari. Nasa emigracija u Kanadi
jo mladja i vitalnija u Kanadi no sto jo u SAD. Ova u
Sjcdinjenim Drzavama Amerike mnogo jc starija i kod
njc slabi i opada narodna svijost. Pretaplja se u ameridki
"molting pot". S t a r i odlazc na vjecni podinak, njiho-v- i
unuci i praunuci malaksavaju na narodnoj svijesti.
Taj proces jo$ nijc tako jako zahvatio na5 svijct u Ka-nadi.
Tu je, dakle, prcdnost naie emigracijo u Kanadi.
Svo Sto im je potrobno jost dvrSca solidarnost, medju-eobn- a
suradnja i sloga, Sto se najIakSc postizava u ro-dovi- nia
Zajednice.
Zajcdnica posluje na nadelima fraternalizma, brat-sko- g
zajednidaretva, mcdjusobne pomoci i domokracijo.
U Zajednici svaki clan imade jednaka prava i jednake
tlulnosti. Clanstvo se ne uvazujc po nazorima, vjerois-povje- di
i narodnosti, vec na principu zajednidarstva —
svak je brat mio koje vjere bio !
U Zajednici, daklo. noma mjesta strandarskoj po-Illi- ci
niti ideoloSkoj razliditosti. Svak moze pripadati de- -
NOVI
Pocetkom iduceg mjese-C- a
u Pittsburghu ce se odr-za- ti
sjednica Glavnog od
bora Hrvatske Bratske Za-jednice.
Na ovoj sjcdnici treba
bit! donijcta i konacna od-lu- ka
o novom planu hos-pitalizaci-je.
Na prosloj
sjednici Glavnog odbora
prihvacen je nacrt ovog o-sigur- anja
i odredjeno da
se povede kampanja me-dj- u
clanstvom. "Zajedni-car- "
je pisao da bi treba-l- o
dobiti barcm 500 clano-v- a
da se plan stavi u kre-pos- t.
Ne zna se koliko jc
postignuto, ali "Zajedni-car- "
u posljednjem broju
konstatntira: "Na promi-canj- u
hospitalizacije nije
se mnogo ucinilo, ne ba-rcm
koliko jc trebalo sa
strane upravc. Ovo pitanje
treba uzcti s malo vise oz-biljnos- ti."
Od tajnika jodnog od nai-veci- h
odsjeka 1IBZ u Kanadi
primili smo slijedece pismo:
"Kakvo je raspolozenje
clanstva ovog odsjoka o pla-nu
liospitalizacije?
Mladji clanovi obicno ka-z- u
da no mogu uzeti ovo osi-guran- jo
jor su optcreceni
drugim placanjima (otpla-to- m
kuca, pokucstva itd.), a
osim toga imaju i Ontarijsku
hospitalizaciju. NajviSe ih je
strah od deprosije, koja je
svakim danom svo veca.
Dalje, stariji (ilanovi ima-d- u
izgovor radi ograni2enja
tj. da su presli godinc. A i
kod starijih se osjeca strah
od deprosije, a pored toga
Unija nezaposlenih rad-nik- a
u Hamiltonu vec ima
preko hiljadu 61anova. Ali to
je snmo jedan dio nezapos-lenih
u ovom gradu; vecina
njih, a to je osobito sluJaj
sn novim doseljenicima, i no
zna da postoji organizacija
koja se bori za njih i njihova
prava.
Unija nezaposlenih je do-sta
aktivna i vec jo postigla
lijepih rezultata. Medju naj-vec- e
uepjehe spada izvojo-vanj- e
gradeke pomoci onima
kojima je isteklo besposle-aW!k- o
oeiguranje.
UnijK nezaposlenih je sta-l- a
u obranu radniikih ioro-dlc- a
koje su izbacivane na
tdtee zbog zaostajanja a
PLAN HOSPJTALIZACIJE
Raspolozenje kanadskog
Hrvatska Bratska Zaje-dnic- a
treba stalno raditi
na usavrsavanju i pobolj-savanj- u
svoga osiguranja.
Ona ne smije zaostajati i-- za
drugih osiguravajucih
drustava i kompanija —
cak se ne smije zadovoljiti
da bude ravna s njima, ne-g- o
uvijek mora nastojati
da bude naprijed. Ona je
u tome pogledu dosad
prilicno uspjevala i moze
unaprijed zahvaljujuci to-me
sto postoji i posluje na
solidnim i demokratskim
temcljima.
Na plan hospitalizacije
treba gledati kao na novi
korak u usavrsavanju i po-boljsava- nju
sistcma osigu-ranja
Hrvatske Bratske
Zajednice. On moze da
koristi ne samo sadasnjim
clanovima, nego da omo-gu- ci
dobivanje novih. Do-sadas-nja
diskusija u "Za- -
skoro svi imaju Ontarijsku
hospitalizaciju.
Sto se mene Hfno ti6e, ja
bi ovu hospitalizaciju uzoo
da nisam prekoraSio godinc.
Za obicne 61anovo HBZ l
koji nemaju drzanu hospi-talizaciju
isplatilo bi se uze-ti.
No mislim da je proskupo.
HBZ je bolja od Blue
Cross i drugih dru§tava. Ja
sam so u to uvjerio kod mo-ji- h
61anova. Navest cu samo
primjer Slavka I., koji je i--
mao
Blue Cross i dospio u
sanatorijum. Bi0 je tamo dva
mjeseca i Blue Cross je pla-ti- o,
ali kad je iza5ao napoljo,
Blue Cross je bacio njega i
zenu mu. Reklj su im da ce
placanjom stanarine. Jednoj
porodici sa e'etvero djece jc
bila prekinuta elektriSna
struja. Unija nezaposlenih
je odmah poslala delegaciju
gradskom naJelniku i kod
Ontario Hydro da protestira.
Od gradskog nacolnika je
dobiveno obecanjc da u bu-du- cc
nece biti izbacivanja
nezaposlenih na ulicu, a Hy-dro
je obecala da vise nccc
prekidati elektricnu struju.
Pitanje je da li ce se ta o-bec- anja odiiati. To zavisi od
nale organizovanosti i bud-nost- i.
Unija nezaposlenih trail
nastavak leepoelenickog oei-guran- ja
i nakon istee wlre-die- ni
rok.
V A Н.В. Z.
mokratskom naziranju i stranci kojoj zeb i moie da se u
svojoj crkvi — kriza, krsti ili klanja bez smetnje i spo-citavan- ja
bilo od koga. Nitko nema prava da spoditava
clanu bilo §to gle.de njegovih nazora, vjere i politike i da
namece svoje uvjerenje drugome, ali po demokratskom
pravu svak ima neotudjivo pravo na svoje uvjerenje i
svoje nazore. U tome smo jasni i zelimo da sc tako isp-rav- no
tumaci.
Nasa braca, pa i sestre u Kanadi treba da se orga-nizira- ju
na kulturnom, prosvjetnom i zajednidarskom
druStvenom polju, pak bi im i gospodarski privatni i dru-Stvo- ni
?.ivot bolje cvao. Trebalj bi zainteresirati mladji
naraStaj, djecu i mladez za nasu muziku, pjesmu i pies,
da se oko mladjeg naraStaja i odrasli lakse kupe i sla2u.
U tome bi trebali da predvode nas u SAD. Puste li, da
radi negativnosti mladez ne samo postaje negativna, vec
time se otudjuje i postati ce mrtvj kapital za narod svoj
i narodnu dru3tvcnost.
Vise zajednicarskog bratstva, a manjo strandarskog
teroriziranja i medjusobnog upropa§tivanja.
Kanada ima rijed!
—ZAJEDNICAR
jednicaru" je pokazala da
je plan nacelno prihvat-Iji- v
po clanstvu, ali ima
dosta neobjasnjenih pita-nj- a.
Izvjesno nezadovolj-stv- o
postoji kod starijih
clanova, koji se ne mogu
koristiti novim planom.
"Zajcdnicar" je u jednom
osvrtu rekao da to nije
nerijesiv problem i ako se
za hospitalizaciju prijavi
dovoljan broj starijih cla-nova,
Glavni odbor ce im
sigurno izaci u susret. Tre-balo
je svakako da Izvrsni
odbor ili pojedini njegovi
clanovi dadu jasnije odgo-vor- e
na pitanja clanstva.
Nismo primjetili da je u
ovoj diskusiji sudjclovao
itko iz Kanade, sto je sva-kako
nedostatak. Pri tome
samokriticki priznajemo
da se osjecamo krivima sto
nismo pomogli da se dis-kusija
o ovom vaznom pi-ta- n
ju razvije.
clanstva
skoro imati TB i vise ih nccc.
Nu kod IIBZ ako so ovo osi-guran- je
sprovede bilo bi
druk6ije. Takvih slucajeva
ja sam vidio dosta u 19 godi-n- a.
No nasima je te§ko doka-za-ti
da oni mogu imati nc§to
dobro, uvijek vjcruju da je
kod drugih bolje."
Tako ovaj clan. Voljcli bi-sm- o
5uti i od ostalih zajedni-car- a
koje intorosira novo o-sigur-anje
i izgradnja IIBZ
u Kanadi.
nELGUSKA UI.ICA —
SADA LUMUMBIN'A
U eRipatkom pradu Aleksand-rij- i
Jcdna ulica se zvala neljrijska
ulica — soda je dobila ime Lumum-bin- a
ulica.
Ona ce uzeti aktivnog u-беб- са
u dolazeccm pohodu
nezaposlenih na Ottawu.
Unija nezaposlenih obrati-l- a
seederalnom ministru dr-zavljans-tva
i emigracijo ra-di
zaStite nezaposlenih novih
doseljenika koji su prisiljeni
traSiti pomoc. To je ufinjeno
nakon se doznalo da se nog-radja- ni
na relifu prijavljuju
emigracionim vlastima za
doportaciju. Sada je dobive-no
pismo od ministra dr2av-ljanstv- a
i imigracije, Mrs.
Ellen Fairclough, da minis-tarstv- o
nece deportirati ni
jednu osobu koja zbog neza-poslenos- ti
spadne na teret
driave.
Nezaposleni radnik
Sta je postigla organizacija
nezaposlenih u Hamiltonu
JeSiSStyO Tublinbed every Tuesday and Friday, in Serbo-Croati- an
and Slovenian language, by Jedinstvo
Publishing Company, 479 Queen Street Weft,
Toronto 2D, Ontario, Canada; telephone
EMpire 3-1Л-
42. Editor Stjepan MioJic", Busi-ness
Manaeer Ivan Stimac. Subscription rates:
J6.00 per year, USA and other countries $7.00.
Authorized as Second Claw Mail. Post Office DepU Ottawa.
PREDYODI
Rczultati kampanjc
za clanslvo
IIBZ
U kampanji Hrvatske Bra-tske
Zajednice za novo 61an-stv- o,
dobiveno je u toku 8
mjesecj (juli 19G0. — feb-ru- ar
1901.) — 3.190 aiano-va- .
U Pomladak je upisano
2.1 09 c"lanova, a u odraslo
clanstvo 1.321. Osiguracije
jo upisano $3.007.300.
Pufovanje Krunoslava Draganovica
Sjedinjenim Drzavama Kanadi
List "Danica" javlia da ce
"velecasni prcfosor Kruno-sla- v
Draganovic" ovih dana
kronuti na putovanjo po Sje-dinjenim
Drinvama { Kana-di
da sakuplja "milodaro za
fond kardinala Stepinca, ko-je- ga
ce prilozi ici 50 posto
za hrvaukc izbjeglico i 50
posto za osvjctljivanje hrva-tske
problematike, osobito
na najpoznatijim stranim jc-zicim- a".
To da ce sa-kuplj- ati
novae za financira-nj-o
ustaske aktivnosti i pro-paganda
Cospodin Draganovid jc
svo do proSlc godinc sjedio
u Rimu, odakle je rukovodio
raznim aktivnostima, a sada
je doSao da to 6ini u Sjed.
Drzavama i Kanadi. Izgleda
da je Rim morao da napusti
da ne smeta Vatikanskoj po-litic!.
Radnicki festival
u Toronto
U petak 7 aprila odrzace
se u Torontu Proletnji rad-nicki
festival na kojem se o-cck- uje veliki broj posetila-ca- .
Festival ce se odrzati u U-krajins-kom
radnickom domu
na 300 Bathurst St., pocevsi
u 6 sati uvece kada ce se
sluiti ukusna i raznovrna
vecera.
Posle vecere pocinje zaba-v- a
sa koncertnim progra-mo- m,
pies i razne Jgre uk-ljuc- iv
i Bingo, a bice i osve
zujuccg pica.
Za ljubitelje umetnosti bi-ce
izlozba slika, rucnih rado-v- a
i tome slicno. U drugim
rec'ma, zabave i razonode
za staro i mlado.
Glavna atrakcija bice lut--
rija na kojoj mozete dobiti
: i ..tr_ . i_tu t -- i... i JCUHII III VI9C VICUIIIII I SHU- -
pocenih predmeta.
Dodjite i vi sa svojim pri-jatelji- ma
na Radnicki festi-val
u petak 7 aprila u Ukra-jinsk- u
halu na 300 Bathurst
Street.
Odbor festivala
Vancouver
u kampanji
Vancouver, B. C. — Sto-va- ni
drugovi, prilozeno
vam saljem 25 dolara —
tri godisnje obnove, nova
pretplata ! jedan kalen-da- r.
Fond smo ispunili, iste-kl- e
smo dobro obnovili, a
sto je ostalo nastojat ce-m- o
obnovili. Na 24. marta
imamo banket, vidjet ce-m- o
kakav ce biti posjet,
pak cemo sc naknadno ja-vi- ti.
Gledat cu nesto napi-sa- t
poslije kampanje u po-gledu
"Jedinstva", odnos-n- o
o fondu i novim pretp-Iatam- a.
Drugarski pozdrav—
Povjerenik Stipe
po
i
znafi
Jos iz Wlndsora
Windsor. Ont. — Dragi
drugovi, zao mi je Sto se ni
sam mogao javitj tjodan da--!
na ranjie. Pazlog jo §to jo
nas rodoviti sastanak svake
trece nedjel je u mjesecu.
Ovom prilikom prilazem
u dva Money ordera $07.00.
Novae je namjenjen za slije-dece:
2 godisnje obnovo
$12.00, u fond $10.00 i $15-0- 0
u organizacioni fond Sa-voz- a.
Smatramo da jc orga-nizacioni
fond vrlo vazan.
Ovom po§iljkom mi u
Windsoru ispunjavamo nasu
novcanu kvotu, sto no znaSi
da prostajemo sa radom za
nasu Stampu.
Pritnito dmgarski pozd-rav—
A. Music
Draganovic ce po Sjed.
Drzavama i Kanadi putovati
kao "gost Monsignora Josipa
MiSica, 2upnika crkve sv.
Pavla u Clevelandu", koji jo
prijo nekoliko godina orga-nizira- o
turncju sveccnika Vi-lim- a
Cecclje iz Austrijc.
DraganovicoVQ ime jo o-mrzn- uto
n0 samo kod svih
postenih ljudi, nego бак i
kod nckih pristalica "hn'at-sk- o
drzavnosti" pa zato "Da-nica"
kaze: "Opet naglasu-jem- o
— prof. Krunoslav
Draganovic posjecuje Cleve-land
(i druga mjesta) kao
gost Msgra Mi§ica, a ovaj u
ime svoga duhovnog autori-tet- a
u zupi sv. Pavla zahtje-v- a
od sviju, da sc vladaju
kao ljudi prema vl5, Draga-novica,
makar so u svemu i
ne slagali s njogovim izlaga-njem.- "
Pismo iz Winnipcffa
Pisu nam iz Winnipega :
Ovdje ima dosta i nasih ra-dni- ka
bez posla, ali so ne in-teresir- aju
kako ce popravit
svoje stanje. Mnogi јоб uvi-jek
2ivo u Jugoslaviji i tjc-raj- u
tamoSnju politiku. Jed-n- j
su "(fetnici", drugi "usta-se- ",
tredi "seljaSki demok-rati- "
itd. Ncdavno su sc po-tuk- li
Setnici i usta§e u Cor-vin-al
hotelu. Publika im so
slatko smijala. Bila je zapo-slen- a
policija.
Jadna braca, slabo ce pro-d- i
tko nastavc tim putem.
Izvjestitelj
SIRITE I POMA2ITE
RADNICKU sTAMPU!
Cuveni njemadki atomieta
Karl Fridrih fon Vajczeker
u jednom dlanku o opsenoetl
nuklearnog naorulanja tvr-d- i,
da bi u atomekom ratu
broj zrtava dostigao katast-rofaln- e
razmjere, moida cak
do 700 milijuna lica. Osim
toga, ubitadna i §tetna zradc-nj- a
pogodila bi jo5 najmanje
G. OKULEVICH
NA RA5KRSNICI
Za ivot, za srecu
(Nastatak iz pnoilog broja)
Pored nuklearnog oruzja koje mozo da unisti povr-sin-u
od 100 cetvornih milja i kontaminira do 1.000 det-voni- ih milja, pospje§en je razvoj kemijskog, bakterio-losko- g
i radioloskog oruzja (CBR). Vodecu ulogu u to-me
imaju Amerikanci sa svojim istrazivajucim ccntrima
i laboratorijima, cksperimentalnoj stanici Dugway, 80
milja jugozapadno od Salt Lake City i Fort Detrick u
blizini grada Frederick u Marylandu. U Kanadi, krupni
istra2ivacki laboratoriji i ekspcrimentalne stanice nalaze
se u Suffieldu, Alberta, i u Kingstonu i Ottawi u Ontariu.
Jedan od najvccih problema prod stratezima CBR je
mrznja naroda prema tim vrstama oru2ja, koja datira
od Prvog svjetskog rata. Militaristi cine svo mogucc da
narodu "prodaju" ova oruzja i ucinc ih prihvatljivim.
Proucavajuci propagandu za upotrebu CBR, ameriki
novinar Walter Schneir pi§c :
"General William Creasy, raniji §cf kemijskog kor-pus- a
(Chemical Corps) ka2e da mo2enio paralizirati ne-prijate- lja
plinovima koje jo nemoguce vidjeti, namirisati
ili osjotiti . . . Javnost mora biti ubjedjena da su druge
zemljo jake u kemijskom, bakterioloskom i radioloskom
oru2ju . . . Javnost mora biti obavjestcna o bakterijama
i plinovima da so ispravi pogresni utisak da jo ovo bar-bars- ko
oruzje . . . Drzanjo prema kemijskom i bakterio-loskom
ratovanju je jedna od nasih najvccih problema
. . . Prvj korak, kako ja gledam, treba biti da se na§ na-rod
uvjeri da pripremanje obrano od CBR nijo dovoljno.
Ako so javnost no pomiri sa tim da mi moramo biti spre-m- ni
na upotrebu ovog oruzja, onda no cemo postici ba-lancira- ni
sislcm naoruzanja."
Svo velike novinc nastojo da "popttlariziraju" CBR.
Visoki drzavnici sluzbenici drzo specijalno govorc izab-rani- m
slulaocima; oficiri podnoso izvjostajo ameridkim
kongrcsnim komitetima i brizno izabranj citati iz tih
izvje§taja objavljuju u novinama ; umirovljeni oficiri pi-§- u
dlanko u dasopisima ; novinarima so dopusta da doz-naj- u
"tajno" da bj ih objavili kao senzaciju itd.
Schneir pise : "Mcni je receno da so zarazoni inskcti
stalno drzo u pripravnosti u Fort Dctricku. Tu so nalazo
komarci zara2eni Sutom groznicom, malarijom i dangom
(tropska groznica) ; buho zarazeno kugom; krpeljisa tu-leramij- om
j raznim vrstama groznice; muhe sa kolorom.
antraksom i dizenterijom. U Fort Dctricku postojc labo-ratorij- o
za masovne uzgajanjo zaraznih mikro-organi-zr- aa
i staklcni vrtovi za proudavanje zaraznosti zita i ra-zn- ih
kemikalija koje oStocuju ili uniStnvaju biljo. Prou-cavaj- u
so najsavrscniji nacini za Sirenjo biljnih bolesti
kojo uniStavaju pSonicu, raz, zob, rizu i pamuk."
(Ovo podsjeca na "oksporimente" vi-бсп- о u Koreji.
U ono vrijemo jo govorcno da optuzbe kinosko vlado nisu
tadno).
U izvjo3taju ameridkom mcdikalnom udruzenju
(American iledical Association) u San Francisku prosle
godino Dr. Loroy D. Fothorgill jo izjavio da su sredstva
za uniStavanjc korisnih biljkj dostigla "tchnicko savrSe-nstvo- ".
U oktobru 1959. Schneir je pisao: "Unatrag nekoliko
godina, u ratnim manevrima na Dalckom Istiku (u In-doki-ni)
. . . izvrseni su pokusi sa bioloskim oruzjem.
Za ncprijatelja su predpostavljcni Kinezi. Kad su strud-nja- ci
kemijskog korpusa izradunali rczultatc, State De-partment
je bio toliko uznemiren da jo pokusao da ih
prikrije. Jer pored 75 posto neprijateljskih vojnika koji
su bili ubijeni ili osakaccni, bilo je i preko 000.00 gubi-tak- a
medju prijateljskim i neutralnim civilima".
Propagandistidki aparat nastoji da uvjeri narod da
se svo ovo radi za obranu. Ali oni koji hode da izvrse ne-pad- aj
uvijek mogu naci izgovor. Provokacije nijc tesko
pripremiti. Primjera toga ima mnogo u historiji. Na pri-mjer,
u aprilu 1918. japanski agentj su umorili nekoliko
japanskih familija u yiadivostoku da bi stvorili povod za
iskrcavanjc svojih trupa i zauzimanje grada.
Ispalo je tako kao da su oni zauzeli Vladivostok da bi za-stit- ili
japansko gradjane. U scptembru 1939. njemacki
vojnici obudeni u poljske uniforme ubili su nekoliko Ni-jema- ca
na granici kako bi Njcmadka mogla galamiti o
"poljskoj" brutalnosti i opravdala invaziju Poljske. Ne-dav- no
su novine .pisale o ameridkim avionima sa kuban-ski- m
znakovima na gvatcmalskim uzlcti§tima. Francuski
avioni su imali izraelsko obilje2jo prcd izraclsku invaziju
Egipta. Provokacije se zaista lako dadu prirediti.
Svasta se moie occkivati od onih koji hode rat. Ra-zumi- je
so da ce oni tvrditi da su svo to mjcre potrobno
"za obranu". Letovi U-- 2 iznad Sovjetskog Saveza vrSeni
"u interosu amcricke obrane". Time so takodjer oprav-dav- a
uspostava stotina vojnih baza na hiljade milja od
ameridkog tcritorija. Raketc su instalirane na otocima
Kvemoj i Macu, 5.000 milja od amcridkih obala a samo
nekoliko milja od kincskog kopna — sve to u interosu
'"obrane" Sjodinjenih Diiava. Kakvo provokacije so no
cine u ime svetog imena "obrana"? "O Cospode, kakva
se sve zla ne dine u Tvojo ime !"
(Nastavit ce se)
Upozorenje njemackog
100 milijuna.
Danainja alternativa —
kaie dalje Vajcwker — gla-s- i
: ili 6e tehniko doba ieko-rjeni- ti
rat, ili de rat iekorje-n- ti
tehnWko doba, a na njim
i sve dosadaloje tekovine
dovjedanstva, kao i njegovu
Ierspektivu. Sve Sto je u lju-dsk- oj
modi treba uloliti da
ucenjaka
se takva nesreca sprijedi. Po-it- o
rat nede iSdeznuti am od
sebe, jer raenj iwlitidari u
njemu jo vide jedino riie-Jen- je
suprotnoati u politici
koju oni vode, Vajczeker a-pel- uje
da se mieija ovjeko-vje5enj- a
mira najoibiljnije
shvati prije nRo Ho atoms-k-e
bombe podmi da padaju.