Novosti, June 25, 1946

              30
3
Ur
STRANA 2 NOVOSTI
PublLihed every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In tbe Croatian Language
'Authorized a Second Clasa Mail Post Office Department Ottmwa
Ulazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the Registrv Office for the Ciry o! Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Od slabog sjemena slabi plod
Hrvatskim iseljenicima u Kanadi je poznato da Hrvatska
Seljačka Stranka u Kanadi nije ostavila baš sjajnu prošlost u
našem javnom životu
Da smo se danas uhvatili za ovo pitanje razlog je taj što
češće čitamo napade raznih vodja te stranke na sve što nije
njihovo i na svakoga tko ne priznaje Mačeka za vodju Ti nji-hovi
vfedje rado drugom spotiču poštenje iskrenost patrioti-zam
i čovjekoljublje a sami ni jednog od gornjeg ne posjeduju
Njima je napadanje vodja radničkog pokreta oduvjek
omiljela tema Kad god bi se našli pritisnuti o zid u pomanj-kanju
dokaza političke spreme da i poštenja uvjek bi poseg-nuli
za riječima grdnje klevete i laži Od kad je pak Maček
kao izdajnik utekao iz Jugoslavije napadima na novu Jugo-slaviju
na njeno vodstvo na radnički pokret na Sovjetski
Savez i sve što progresom kreće nema kraja Ne biraju se tu
riječi Ne pita se je li istina ili nije već udaraj tek da se lupa
čuje Nazovi protivnika lažeem reci mu da je prevarant i muk-ta- š
da je bezobraznik spočitaj mu ono što nije nikada bio i
što misliš da je najružnije i onda to potpisi sa vjera u coga i
seljačka sloga" i sve će biti "u redu" Oprošteno će biti sve
Ono što ćemo danas reći o mačekovcima i njihovoj proš-losti
u Kanadi nije novo niti nepoznato našim iseljenicima O
svemu tome pisano je već ili pričano po našim naseljima Sve
to osjetili su nekoji na svojim džepovima drugi na savjesti Da
to ponovnom ističemo je zbog toga da ih podsjetimo na ne-časnu
prošlosti i da hrvatskim iseljenicima još jednom rečemo
da će si očuvati čast i ime najbolje onda ako sa tom pokvare-nom
ustaško-domobransko- m družbom nema ništa zajedničkog
Zavirimo časkom u njihovu nedavnu prošlost pak se neće-mo
čuditi njihovoj sadašnjosti
Nekako u prvim danima i mjesecima kad se u Kanadi or-ganizirala
Hrvatska Seljačka Stranka doklatario se bio ovamo
nekakav Doležal dr Basariček Medju njima slovio je kao orga-nizator
stranke i jedan od "prvaka" stranke Putovao je po na-šim
naseljima zajedno s Restekom Laušom Hercegom i neko-jim
drugima gdje su održavali skupštine i propovjedali hrvat-skom
iseljeniku važnost HSS I na koncu svega na koncu pu
tovanja i spoznaje s našim iseljenicima taj dr Bosance orga-nizator
HSS izvarao je mnogog našeg iseljenika izmamio mu
teško zaradjeni dolar na račun nekakvih patenata o "gumenoj
ladji" i utekao Vodstvo stranke nikada nije našlo za shodno
da raskrinka tog Basaričeka ili da upozori svoje članstvo da
mu ne nasjeda
Druga crna i nepoštena slika koja pada na vodstvo stran-ke
je pitanje sada pokojne "Hrvatske Slogo" U toj "Hrvatskoj
Slogi" potpornoj organizaciji u Kanadi gospodarili su članovi
HSS "Sloga" je bila njihovo čedo Za "Slogu" su oni pisali i
agitaciju vodili Za "Slogu" su pokušali raskopati Zajednicu u
Kanadi i da nebudo nas da mi nismo stali u obranu odsjeka
i članstva HBZ u Kanadi većina članstva bi povjerovalo
njihovim namjerama Zajednica bi se bila raspala u Kanadi a
njihova "Sloga" izgradila Ne treba posebno istioati da je ta-da
o glavi Zajednico radio baš Ivan Krznarić sadanji glavni
odbornik i ondašnji glavni podpredsjednik "Sloge" zajedno
sa Petrom Stankovićem urednikom Hrvatskog Glasa i drugim
istaknutim mačekovcima A svršetak? Pa svatko u Kanadi zna
da je "Sloga" propala da je njen glavni tajnik odnio pare i
utekao i da je članstvo hrvatski iseljenik koji je teškom mu-kom
zaradjivao cent i slagao jedan po jedan da' napravi za
članarinu ostao bez svega
Podjimo L na treću stranicu njihove historije Tu ćemo vi-djeti
tužakanja i denunciranja poštenih hrvatskih radnika baš
po onim grlatim članovima HSS Mnogom našem radniku je
crna zakukala nad kućom ako je bio u radničkoj uniji ili član
radničkog pokreta da i ne govorimo ako je čitao radničku
štampu HSS je bila miljenac kompanija (Sudburv Creighton
Mine Noranda Flin Flon i druga mjesta će posvjedočiti) ako
si bio članom HSS mogao si dobiti posao u majni ili ljevaonici
ako nisi ne samo što posla nije bilo već ako si ga imao bio si is-tjeran
Oni su se postarali da te istjeraju ako si bio njihov
protivnik
Sjećamo se l onih pustošenstvija njihovih vodja po našim
naseljima gdje su ljudima govorili da ne stupaju u radničku
uniju da ne čitaju radničku štampu da budu neprijatelji Sov-jetskog
Saveza i da su ljudi koji su na čelu radničkog pokreta
varalice i lažljivci — a samo oni pošteni i čestiti Dokazati tak-vog
nešto naravski nisu nikada mogli
Vidjeli smo i u vrijeme rata njihovo labavo držanje prema
kanadskim ratnim naporima njihov nehaj po pitanju dobrovo-ljaca
po pitanju slanja paketa vojnicima preko mora plete-nju
čarapa za vojnike i drugo
Korak dalje vidimo HSS i njeno vodstvo kako se grčevito
bori protiv pomoći našem narodu u starom kraju i kako se
njeni apostoli šuljaju po našim kolonijama i nagovaraju naše
radnike da ne daju pomoći ili ako već daju da to čine preko
HSS Vidimo i to da je nekoliko odsjeka Zajednice Domova
to poštenih ljudi povjerovalo tim njihovim riječima dalo po-moć
za narod preko njih a oni novac zadržali za svoj "borbeni
fond" protiv naroda i narodne vlasti u Jugoslaviji
Od kad je pak Maček utekao pred narodom iz zemlje kao
izdajnik zaključilo se i vjenčanje kanadskih mačekovaca sa
američkim ustašama tim najljućim neprijateljima hrvatskog
naroda tim neprijateljima Amerike i demokracije u opće
Pored ovog ima i drugih momenata koje bi željeli istaći
ali i ovo je dosta pak da se vidi da Hrvatska Seljačka Stran-ka
u Kanadi nema sjajnu ni poštenu prošlost i da je njena sa-dašnjost
u društvu najvećih neprijatelja našeg naroda samo
logičan svršetak Od početka njihov put je vodio k ovom cilju
i tu su se konačno našli zagrljeni sa:
ustašama domobrancima obranašima i ostalim narodnim
ološom
Neka putuju tim putem hrvatski iseljenik ih slijedili neće
SA BEOGRADSKOG SUDA IZa efektivniju borbu za veće
POLITIČKI VODJA DR MOLJEVIĆ I ČETNIČKE PROPA-GAND- E
VILOVIĆ PRIZNAJU SURADNJU SA
Osmi dan sudjenja izveden je pred
sud Stevan Moljević pretsjednik
takozvanog Centralnog Nacional-nog
Komiteta Draže Mihajlovića
Stevan Moljević je optužen što je
u svojstvu člana Izvršnog Odbora
zloglasnog Centralnog Nacional-nog
Komiteta suradjivao sa Mi-hajlević- em
rukovodeći izdajnič
kom četničkom organizacijom On
je od Mihajlovića dobivao tele-grame
i izvještaje četničkih ko-mandanta
i političkih funkcionera
i na sastancima sa Mihajlovićem
donosio odluke po svim pitanjima
u tezi sa izdajničkom djelatnošću
četničke organizacije o njenim
ezama sa okupatorom o vezama
sa inostranstvom i tako dalje
Svoje je odluke optuženi Moljević
dostavljao zajedno sa ostalim op-tuženima
četničkim komandanti
ma i drugim funkcionerima koji
su na osnovu tih odluka saradjiva-l- i
sa okupatorom i vršili masovne
zločine nad narodima Jugoslavije
Osim toga Moljević je razradjivao
direktive za organizaciju i rad ta-kozvanih
ravnogorskih odbora
četnici su preko tih odbora or-ganizirali
pljačku stanovništva u
korist svoje izdajničke organiza-cije
prikupljali podatke o licima
koja su pomagala Narodno Oslo-bodilačku
Borbu Na osnovu iz-vještaja
tih četničkih odbora
zloglasne četničke crne trojke su
vršile masovna ubijstva simpati-zera
Narodno Oslobodilačke Bor-b- e
i drugih rodoljuba Moljević je
u dogovoru sa Mihajlovićem ruko-vodio
četničkom propagandom On
je odredjivao liniju i parole čet
ničke propagande koja je u ma-sama
širila duh izdaje otadžbine
i podstrekavala na vršenje ubis-tav- a
onih koji su ma čime po-magali
slobodarsku borbu naroda
Jugoslavije On je svojim pisanjem
potstrekarao na masovno istreb-ljen- e
Hrvata i Muslimana
Moljević na sudu priznaje da
je bio obavješten i da mu je bilo
poznato da su Dražini komandan-ti
41 42 43 44 45 godine sura-djiva- li
sa okupatorom Izjavljuje
da nije ništa učinio da bi se pre-kinula
veza Mihajlovića i njegovih
komandanata sa okupatorom U
objašnjavanju zašto ništa nije uči-nio
optuženi se poziva na politiku
Britanije koja kako on kaže ne
vodi samo vojnički nego i politič-ki
rat Moljević priznaje da su se
talijanske divizije u Jugoslaviji
borile samo protiv partizana Ta-kodj- er
priznaje da su četnički ko-mandanti
primali oružje munici
ju hranu odjeću i obuću od nepri-jatelja
Na pitanje predsjednika da
U su se ti četnici koje su snabdje-va- ll
Talijani i Njemci borili pro-tiv
okupatora optuženi ne odgo-vara
Optuženi priznaje da je u
pokretu Mihajlovića unio političke
konsepcije koje su ostvarivane
kroz četničke organizacije Sura-dnja
izmedju optuženoga Moljevi-ć- a
i Mihajlovića bila je potpuna
Optuženi priznanje da je u selu
Bana ravnogorskom kongresu koji
je otvorio Dragiša Vasić a rezo-luciju
obrazložio Dr živko Topa
lović (poznati izdajnik koji je za-stupao
social-demokrats- ku stran-ku)
dato odobrenje Mihajloviću
za sav njegov rad
U daljem ispitivanju optuženi
priznaje da je prisustvovao sas-tanku
izmedju Mihajlovića Neu-bauherovo- ga izaslanika Sterkera i
američkog pukovnika MacDowella
Na pitanje predsjednika da li je
izvršen pokolj Muslimana u Više-grad- u
optuženi odgovara da jest
i da je poklano 6000 Muslimana
U daljem iskazu optuženi kaže da
je pri zauzimanju ViJegrada od
strane četnika prisustvovao en-gleski
brigadir Armstrong i
Moljević priznanje da je dao
izjave engleskom pukovniku Bai-leyj- u
i Hudson Isto tako prizna-je
da je u Kolašinu prisustvovao
sudjenjiraa četničkoga prekog su-da
zajedno sa pukovnikom Bailev-je- m
Sefom engleske misije na
kome su mnogi crnogorski rodo-ljubi
osudjeni na smrt
Poslije Moljevića je ispitivan
optuženi Djuro Vilović koji je
dugo vremena rukovodio četnič-kom
propagandom
Na pitanje pretsjednika optuže-ni
priznaje da se osjeća krivim
dodajući da se po izvjesnim po-jedinostima
kojima ga tereti op-tužnica
ne osjeća krivim
Vilović izjavljuje da je u četnič-ku
organizaciju Draže Mihajlovi-ća
stupio krajem 42 godine u
Splitu Izjavljuje da je još onda
potpuno uvidjao četničku surad-nju
sa Talijanima kako u samom
Splitu tako i na terenu Naglaša-va
da je po prevozu četničkih tru-pa
na talijanskim tranporlnim
sredstvima u Hercegovini uvidio
da je kooperacija četnika i Talija-na
imala široke razmjere Iz Splita
Je Vilović već kao član četničke
organizacije otišao na talijan
NOVOSTI Utorak 25 juna 1946
ŠEF
OKUPATOROM
Sajc
skom avionu u Boku Kotorsku
a od tud u štab komande Djuriši-ć- a
u Kolašin Vilović izjavljuje da
mu je odmah pala u oči saradnja
s Talijanima On kaže:
"Odmah mi je palo u oči da
Djurišić ima nekakav aranžman
sa Talijanima jer se inače ne bi
mogao Moljević i šef engleske mi-sije
Bailev slobodno kretati po Ko-lašinu
a da ni su bili dirani od
Talijana
Vilović ističe da se je još prije
dolaska Moljevića i Baily-- a uvje-rio
u saradnju s Talijanima a po-slije
dolaska ove dvojice uvjerio
se je o intenzitetu saradnje Na
pitanje pretsednika da li je bilo
ikakve borbe izmedju četnika i
okupatora Vilović kaže da takvih
borbi nije bilo Podvlači da je bio
iznenadjen činjenicom da se Mi-hajlo
viceva vrhovna komanda na-lazila
blizu talijanskih položaja i
talijanskih komandi 0 svom radu
u Mihajlovićevoj organizaciji Vi-lović
izjavljuje da je radio na po-litičkoj
propagandi
Kao karakterističan primjer
navodi jedan slučaj koji se dogo-dio
februara ili marta 1945 godi-ne
Tada su svi članovi komiteta
mogli posmatrati kako kod ko-mande
Nikole Kalobića jednog od
najistaknutijih Mihajlovićevih ko-mandanata
njemački podoficir
montira radio stanicu
Vilović zatim iznosi sadržinu
članaka koje je napisao U tim
člancima je raspirivao borbu pro-tiv
Narodno Oslobodilačkog Po-kreta
Pretsjednik ca na to nita:
"Jeste li u to vrijeme znali da je
jedini nosilac borbe protiv okupa-tora
u Jugoslaviji Narodno Oslo
bodilački Pokret"?
"Da" odgovara Vilović
Pretsjednik pita šta je bio glav-ni
cilj četničkog pokreta Mihajlo-vića
Vilović izbjegava odgovor
Na to pretsjednik Čita iskaz op-tuženog
Vilovića dat u istrazi
koji Vilović priznanje kao svoj
On je u istrazi rekao:
"Glavni cilj je bio borba proti
Narodno Oslobodilačkog Pokreta
i prema tome sartdnja sa okupa-torom
kao nužno sredstvo za os-tvarenje
toga cilja"
Opći utisak sa današnjeg ispi-tivanje
Moljevića i Vilovića je taj
da obojica pretstavljaju potpuno
izgubljene bijedne i bezidejne iz-dajnike
koji su potpuno svjesni
težine zločina protiv naroda Jugo-slavije
u kojim su zločinima imali
veliko učešće
Zanatske unije Rumunjskoj
pomažu izgradnju ekonomije
Bukarešt — Vlada Petra Groza
je postigla znatan uspjeh u eko-nomskoj
rehabilitaciji zemlje Ka-da
je stupila na upravu vlada Gro-za
je našla zemlju u vrlo teškom
stanju Ogromne količine sirovog
materijala izvukli su Nijemci za
vrijeme rata dok je transportacija
do svršetka bila potpuno poreme-ćena
Cijene hrani odjeći i drugim
najvažnijim potrebama naroda dik-tirale
su crne burze Danas je sli-ka
u Rumunjskoj sasvim drukčija
Kao što je bio slučaj i u mno-gim
drugim zemljama pokret koji
je radio pod zemljom za vrijeme
okupacije svim silama se poslije
oslobodjenja bacio na rehabilitaci-ju
A oni ljudi koji su pomagali
okupatora ustali su protiv rekon-strukcije
Tvorničari koji su sa
svojim poduzećima suradjivali sa
Nijemcima protivili su se ponov-noj
proizvodnji poduzeća Na dru-gu
ruku pozdravljali su crnu bur-zu
i visoke cijene jer je to pogo-dovalo
njihovim finandjalnim in-teresima
Kadi toga oni su stav-ljali
sve moguće zapreke rehabili-taciji
ekonomije
No i usprkos toga veliki uspje-si
su do sada postignuti Industrij-ska
proizvodnja je dostigla svoj
predratni stupanj retrolej se
proizvodi za 14200000 tona iznad
proizvodnje 1944 godine Stavljeno
je u proizvodnju nekoliko zapuš-tenih
uljevnih vrela Organizirana
je i proizvodnja nekojih dijelova
mašinerije koji su se ranije dova-ža- li
iz vana
Upotrebljavanjem ruskog pamu-ka
tekstilna proizvodnja je skoro
potpuno obnovljena Proizvodnja
ugljena stalno se povećuje Bes-poslica
je ukinuta
Znatno se unapredila i industrij-ska
proizvodnja gradjevinskog ma-terijala
Nekih 13 pilana u provin-ciji
Niamt radi punim kapacite-tom
Takav progres se opaža i u
plaće i kraće radno vrijeme
Nacionalni odbor koji u Cana-dia- n
Congress of Labor upravlja
borbom radnika za veću plaću i
kraće radno vrijeme preporuča
izvršnom odboru ovog zanatsko
unijskog središta da pri koncu
ovog mjeseca sazove posebnu kon-ferenciju
gdje bi se stvorio plan
po kojem bi sve prisajedinjene
unije jedinstveno isticale svoje za-htjeve
i vodile borbu do pune po-bjede
Ovakav plan bio bi svoje vrste
strategija organiziranih radnika
u ovom zanatsko unijskom središ-tu
— strategija po kojoj bi bor-ba
za veće plaće i kraće radno vri-jeme
bila jača jedinstvena i bo-lje
koordinirana na nacionalnom
opsegu U takvom slučaju nekoji
vodje zanatskih unija nebi mogli
popuštati poslodavcima i snjima
se pogajati na štetu radnika kao
što je bio slučai izmediu uniie i
Inco u Sudburv i port Colborne
gdje se moglo dobiti mnogo više
nego ono na što je unija pristala
Sentimenat za takvu nagodbu
osjeća se medju jednim dijelom
vodstva čelične unije koje je pod
uplivom CCP politike spremno po
puštati čeličnim magnatima u za-htjevu
radnika za minimalnu pla
ću od S33G0 tjedno Zahtjevi za-natskih
unija u Canadian Con-gress
of Labor su stvarani na
osnovu prilika u dotičnoj industri-ji
pa prema tome moraju se je-dnako
koordinirati da bi se po-stiglo
jednake rezultate
Za plan većeg i sistematskijeg
koordiniranja sa borbom organizi-ranih
radnika osjeća se naročito
veliki sentimenat u redovima Uni
ted Kubber Workers United Elec-tric- al
Workers United Automobile
VVorkers i International Mine Mili
and Smelter Workers u Sjever-nom
Ontariju U ovim unijama ko-je
su poslodavcima već podnijele
zahtjeve učlanjeno Je 125000 rad-nika
Povodom toga štrajkujući odbor
United Kubber Vorkers unije je
već odlučio poduzeti aktivnije
mjere za ostvarenje unijskog pro-grama
i preko svog direktora Joe
McKenzia opozvao raniju naredbu
unijskim lokalima da se suzdrže
od štrajka jer se mislilo da će po-slodavci
pristati na unijske zah-tjeve
Sada je 12000 radnika u 11
tvornica gume u Kitcheneru To
rontu Hamiltonu i drugdje slo-bodno
izaći na štrajk i tim putem
prisiliti kompanije na prihvaćanje
unijskog programa
u
drugim provincijama u provinciji
Sibul jedna od najvećih pilana u
zemlji proizvodi sada normalno
kao i prije Željezničarski radnici
su popravili 20 od 26 razorenih že-ljezničkih
linija i 185 od 245 poru-šenih
mostova Popravci na loko-motivama
i izgradnji novih loko-motiva
popeli su se za 70 posto
više nego se očekivalo
U svim tim radovima veliku ulo-gu
su igrale zanatske unije Pla-nove
za rehabilitaciju objašnjava-le
su narodu njihovi članovi radili
su prekovremeno bez posebne na-plate
u mnoge slučaja 1 svestrano
pomagali na podizanju životnog
stupnja naroda
šumska industrija je tome naj-bolji
primjer Ovdje su zanatske
unije uspostavile 47 škola za izu
čavanje šumskih radnika osnovale
125 čitaonica i 17 škola za učenje
nepismenih Samo zidnih novina se
izdaje 179 Pored ovog još je or-ganizirano
58 dramatskih grupa
436 pjevačkih zborova 8 limenih
muzika 3 tamburaška zbora 1 38
Iportskih timova
I druge unije medju svojim
članstvom rade na sličnom progra-mu
Posvuda se opaža veliki polet
i interes za unapredjenje ekonom-skog
kulturnog i prosvjetnog ži-vota
Unije su kroz vladine zakone
postigle veliku poviiicu u plaća-ma
Istovremeno unije igraju važ-nu
ulogu u suzbijanju profiterstva
i crne burze One pomažu u regu-liranju
cijena i izmjeni proizvoda
izmedju grada i sela
Generalna Federacija Rada poz-vala
je na aktivan rad sve radnike
da bi se povisila proizvodnja i
zemlja što brže izvukla iz ratnih
ruševina Naročito je važno u ovo-me
što se zanatske unije nepopust-ljivo
bore protiv mnogih tvorniča-r- a
koji sabotiraju napore na iz-gradnji
Rumunjske
Uvjek spreman odgovor na zahtjeve radnika
Praznik Slavenstva
MAKSDM RILSKI
Pobjeda nad fašističkom Njemačkom donijela je pored
ostalih rezultata potpuno i definitivno oslobodjenje svih sla-venskih
naroda od njemačkih porobljivača Mudrošću i oruž-jem
velike Crvene Armije voljom i hrabrošću slavenskih naro-da
dalekovidnoSću svih demokratskih država svijeta neprija-telj
slobode i demokracije — hitlerovska Njemačka — bačena
je na koljena Danas je još teško potpuno odrediti značenje os-vete
izvršene nad zemljom koja je vjekovima derala tijelo sla-venskih
naroda Sjetimo se da su u drevno doba Slaveni zau-zimali
golem teritorij — od Baltika do Jadranskog mora od
Labe do Uralskih gora Na tim prostranim ravnicama živjeli su
Rusi Ukrajinci Bjelorusi Poljaci Ćesi Slovaci Bugari Srbi
Hrvati Slovenci i Macedonci: velika svjetska marljiva i daro-vita
obitelj Mira medjutim nisu poznavali Slaveni već od po-četka
VII stoljeća prekrasna je zemlja slavenska postala pred-metom
težnja germanskih zavojevača Poslije borbe koja je
trajala četiri stoljeća uspjelo je Nijemcima da stupe nogom na
zemlju Polapskih i Pomorskih Slavena S jednakim su bijesom
bili uništavani ljudi i njihova kutlura Nijemci su nastojali da
čak i slavenska imena gradova i sela zauvijek izbrišu iz pam-ćenj- a
naroda Ako samo površno predjemo daljnju povijest
Slavena vidjet ćemo da se kroz nju neprekidno vuče težnja
Nijemaca da prodru na Sjever Zapad i Jug i da ognjem i ma-čem
koloniziraju slavenske zemlje Sjetimo se samo na bitku
na Čudskom jezeru na borbu Ivana Groznog s livonskim re-dom
na sjajan udarac što su ga pod Grunvaldom nanijeli Ni-jemcima
ujedinjeni Rusi Ukrajinci Poljaci i Litvanci
Ipak je Slavenima uspjelo zadržati kroz vjekove svoj go-vor
i svoju kulturu svoje običaje i pjesme Slavenstvo je proilo
teške godine Za vrijeme 30-godišn-jeg
rata stanovništvo se Če-ške
smanjilo za nekoliko puta stanovništvo se Srbije izmedju
1718-173- 8 godine prepolovilo Laba jo postala Elbom Krude-ve- c
su nazvali Konigsbergom Gdansk Danzigom Šćetinj Stet-tino- m
Ljubić Lubeckom Branibor Brandcnburgom Kamenjec
Shemnitzom Lipsko Leipzigom Ljvov Lembergom Iako se to
moglo izvršiti ognjem i željezom pravda i pravo su morali po-bijediti
Iako su na geografskim kartama imena slavenskih
gradova rijeka i provincija bila zamijenjena njemačkim ti su
se nazivi sačuvali u srcima Zar Je moguće osporavati da je
već 1349 godine u prijestoljnici Češke u Pragu osnovano prvo
sveučilište u srednjoj i istočnoj Europi? Zar se može zaboraviti
da usprkos fizičkom ekonomskom i moralnom porobljavanju
nitko nije mogao slomiti duh slavenskih naroda? U crnoj noći
bespravlja slavenski su narodi radjali velike borbe velike svo-je
pjesnike filozofe umjetnike i glazbenike koji su predavali
iz ruke u ruku iz pokoljenja u pokoljenje luč pravde iz ljubavi
k svome narodu vjeru u pobjedu i oslobodjenje
U ovaj čas se u Nurnbergu sudi one zločine što su ih poči
nili Nijemci Još prije kratkog Je vremena Hitler izdavao bijes-nu
zapovijed svojoj soldateski i kraljevima njemačke industri-je
ako hoćemo da ostvarimo veliku Germanrju onda najprije
moramo da podjarmimo i istrijebimo slavenske narode O toj
činjenici ne može biti ni sumnje ni iluzija i dobro je da se to
zna za uvijek Ne zaboravimo to nikada i budimo uvijek na
straži! Teško je zasad još ocijeniti što smo 3ve postigli u veli-kom
Domovinskom ratu no jedno je sigurno: slavenski je svi-jet
iz svoga tijela iščupao pandže zavojevača i oborio na zem-lju
nasilnika koji nije podjarmio samo Slavene koji predstav-ljaju
polovinu pučanstva Europe nego i mnoge druge europ-ske
narode Povijest nas uči kako su se narodi borili za svoje
oslobodjenje Povijest nas isto tako ući kako treba pobjedu
učvrstiti da se neprijatelj ne bi mogao opet osoviti na noge
Mudrost nas ući da će se pobjeda najbolje osigurati ako se
propovijeda drugarstvo medju pobjediteljima Ako tako bude-mo
činili iskoristiti ćemo onaj nauk kojem su nas učili vjekovi
naše historije! Od Barentovog do Jadranskog mora stoje danas
slavenski borci rame o rame ruku o ruku Straže oštro gleda-ju
u daljinu a za njima stoje hiljade boraca na braniku oelo-bodjen- ih
zemalja demokratskih naroda Europe koji su se
predali stvaralačkom radu Neka taj rad svima ljudima donese
sreću neka bude ognjištem nauke literature i umjetnosti i
neka donese vrijedne plodove nama i našoj djed Slavenima i
drugim slobodoljubivim narodima! Neka svijet procvate radu-jući
se velikom blagu prirode i života!
mmmmmmimmmm'