Nase Novine, May 11, 1983

              Гн'с ',,' "чп'ј (Ц"-"Ч--- ЧЛ '---- "n, ;..! m-.- j-,-. Jf "- - 1 Г M-tfl- -ђ s
1-0- NASE NOVWE, March 16,1983.
,..,1Ј.Ј,,,.,,,,,ц.,,т¥1,„..Т.1 225ES2HE52E!E 2325332222= .Ц,ЦЈ1'ДМ1ЦИ!1ИИР'Р1УЦ1ЈЗВДИ . '.l'1'l".". 1"ЧЈ.'-Ј1- Ч t '.'!
JUGOSLOVENSKO-SLOVENSK- O
DRUSTVO "TRIGLAV" IZ
ARGENTINE
Sedmog januara je stigao u
Jugoslaviju folklorni ansambl Jugo-slovensko-Slovens- kog
DruStva "Tri-gla- v"
iz Buenos Airesa. Ovo je bio
prvi dolazak jednog Jugoslavenskog
ansambla iz Juzne Amerike u Jugo-slaviju.
Bilo in je 29 i od toga 6
starijih i 23 omladinca i omladinke.
Svi su oni rodeni u Argentini, s tim
da su omladinci gotovo svi unuci
Jugoslavena, Ciji djedovi od svog
dolaska u Argentinu i o6evi od svog
rodenja, sa rijetkom iznimkom, nisu
nikada posjetili Jugoslaviju i ova
omladina je to uspjela zahvaljujudi
postojanju tako dobro organizira-no- g
druStva kao Sto je "Triglav".
Na aerodromu u Zagrebu su in
docekali predstavnici Matica Iselje-nik- a
Hrvatske i Slovenije.
U toku svojeg boravka u Jugosla-vij- i
do 11 odnosno do 18. februara
nastupili su u mnogim mjestima u
Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini,
Srbiji, Vojvodini, Makedoniji, Slove-ni-ji
i na posljetku u Trstu. Izvodili su
juzno-americk- e narodne igre, kao i
neke indijanske plesove sa vrlo
velikim uspjehom koji je iznanadio
na§e kriti6are.
Ako se ima na umu da oni dolaze
iz Argentine, gdje je standard zivota
mnogo nizi nego u Kanadi, da im je
putni tro§ak mnogo ve6i, da nemaju
izravan prevoz kao na pr. Australija,
Sjed. Drzave i Kanada,nego moraju
da se zaustavljaju u Madridu i potom
slijedeci dan u Jugoslaviji- - a isto
tako i na povratku, Sto Jos' viSe
povecava troSkove putovanja, ako se
k tome doda da je svaka obitelj ovih
drugova i drugarica morala ne samo
da snosi putne troSkove nego i
izradu i tro§kove svih narodnih
noSnja koje se rabe u svakoj
pojedinoj igri, tek onda mozemo da
ocijenimo njihovu vrijednost i njihov
rodoljubni duh.
Ovdje ne mozemo da ne istakne-m- o
pozrtvovni rad njihovih rukovodi-lac- a
kao Rodolfo Stekar, Susana
Stekar, Ladislav Stekar, Karlo Per-narc- ic
i Guillermo Tav6ar isto kao i
suprugu Ladislava Stekara, to jest
gore pomenute Sestorice odraslih.
Svemu tome na§a sredstva infor-miran- ja
nisu posvetila dovoljno
paznje ovim drugovima, kako to oni
zasluzuju. Da su to bili dolarski
putnici mozda bi i propaganda bila
veca. Pisalo bi se kako su oni most
prijateljstva izmedu Jugoslavije i
zemalja njihova rodenja, ali ovako...
Na njihovu povratku u Argentinu
11. i 18. februara — jersu se vratili u
dvije grupe — jedini sam bio ja od
Jugoslavena da im se zahvalim na
njihovu dolasku, zeleci im da se
ponovno povrate cim budu mogli.
Docekao sam in na dolasku i
otpratio na polasku.
DruStvo "Triglav" zasluzuje da mu
se posveti mnogo viSe paznje u
nasoj §tampi nego je to do sada
udinjeno.
Petar Kurtic
Zagreb
NOVECIJENEDNEVNIH
USTOVA U HRVATSKOJ
ZAGREB — Odobrenjem Savjeta Repub-liCkezajednicezacijene- SR
Hrvatske (od 25.
februara o.g.) povedavaju se cijene dnevnih
listova od 8 na 10 dinara, a revijalnih (naSe
nedjeljno izdanje) od 10 na 12 dinara od 1.
marta 1983. godine. Do ovog zahtjeva
izdavaca dnevnih listova do5lo je zbog rasta
troSkova u svim segmentima proizvodnje.
'V
4
.Д.!-Ј1..'Ј'1.;'ЦТ-Ц-Ј-
ИТГЗ;
lri?.f#t i"
Д XvS' ST&ftls M
;# Mmmm ?.
Јшшштзшшжт :
,
i"- - 'If ,чп 1ћи.1 If I i 111 ri-n- m.
J iA.s
?i. . .. ! . -- .
--1 's1 'Л-Ј- Ш
Г СУ5- - ! ШШ
4,U'J. i.WliWfJMPr;
% jM№?M жтшшт--утшт ш. т ттжшт$штшшш;ШЋ. ш јшвшшжш&шушшт- шшм - v "11 еаг
патријарх српски Герман
PATRIJARH GERMAN
ZAOBRANU
JUGOSLAVIJE
Na гибки u Pivskom manastiru
govorio je patrijarh Srpske pravo-slavn- e
crkve gospodin German. On
je torn prilikom rekao:
"Predgovornici su me izazvali da
moram da kazem neku rijec. Re6i 6u
je, jer mi je na srcu. A to je
zahvalnost njima za ovako lijepe
pozdrave i za ovako lijepo izrazene
misli. Ja sam posebno sredan Sto
ovdje, za ovom trpezom ljubavi,
vidimo razne vjeroispovijesti, kao
jednu duSu, kao jedno srce. Svi
izrazavaju jednu misao, a to je: da
svi budu jedno. Mi moram o da
budemo jedno, ako hodemo da
opstanemo na ovoj vjetrometini na
kojoj zivimo. Akozelimo dobra sebi,
akozelimo dobra svome potomstvu,
ako zelimo dobra svojim narodima,
svojim vjerskim zajednicama, a to
nas takode rukovodi i nalaze da
moramo biti u zajednistvu: svi za
jednog i jedan za sve. Ovaj dana§nji
dan i danasnje siavlje neka nam
bude jedan mali podstrek da po§av
odavde podemo sa tim mislima, sa
tim uvjerenjem i s torn zeljom i
namjerom, sa htjenjem da budemo
zajedno, da se bran imo, da branimo
svoju otadzbinu Socijalistidku Fede-rativn- u
Republiku Jugoslaviju.
. . Ja vas sve pozdravljam i svima
zelim dobro zdravlje, sredu i uspjeh
zivotni" — rekao je na kraju patrijarh
German na svecanom rucku povo-do- m
svestanja Pivskog manastira
10. oktobra 1982. godine.
"Susreti"
Titograd
NOVE KNJIGE
1] v I ©
Dobrica Erid: "CUDESNA RUZA GRUZA",
izdavad "Vuk Karad2i6", Beograd, 1981.
"Jedan fivopisni kraj Sumadije, kroz koji
srebrnja istoimena recica postao je cudesna
baSta, gradina novog cve6a, kaleniSte
Cudesnih pesnickih glasova i odglasja",
"Cudesna ruza Gruza" koju je izdao "Vuk
Karadzic — njen sastavljac Dobrica Eric.
Predstavljajudi nam stihove gruzanskih pes-nik- a
Eric nam predstavlja Gruzu — po
mnogo cemu jedinstvenu "pesnicku Repub-liku".
Petnaest Vukovih sledbenika, kalemara i
neimara pisane red daruju nam stihove pune
zvukova boja gruzanskih 6uvika i livada,
razigrane i melodicne niti seoske idile. U
gruzanskom kraju, kako sam sastavlja6 rece,
ima tridesetak sela i isto toliko pesnika.
OpredelivSi se samo za savremene pesnike,
letopisce seoskog Zivota, dosledne tradicio-nalno- m
ruhu u duhu pesme, knjiga nam
predstavlja Zivadina Stevanovi6a, Milutina
i i
KARLO MRAZOVlC
Drug Karlo Mrazovic je bio te§ko
bolestan u bolnici, gotovo na samr-t- i.
Nasa Stampa je to jedna jedvice
spomenula, §to je prouzrokovalo
negodovanje kod predratnih komu-nist- a
jer je drug Karlo Mrazovic bio
borac, podoficir u Madarskoj Crve- -'
noj Armiji 1919 — zatekao se je u
Madarskoj poSto je sve do 1919.
godine njegovo Medumurje pripada-l- o
Madarskoj — potom je bio jedan
od osnivaca Komunisticke Partije
Jugoslavije, proveo je nekoliko go-di- na
u zatvorima, bio dobrovoljac u
Intemacionalnim Brigadama u Spa-njolsk- oj, zatim ilegalno iz logora u
Francuskoj prebjegao u Jugoslaviju
gdje se je od prvog dana uklju6io u
Narodno Oslobodilacku Borbu,
vrsedi duznosti komandanda i poli-tidko- g
komesara, odlikovan Orde-no- m
narodnog heroja i nizom drugih
odlikovanja i sada kada se je nalazio
na rubu smrti, novine ga jedva
jedvice spominju. Pi§e se u Stampi o
toliko nepotrebnih stvari i nerazum-Ijivi- m
jezikom, a o drugu Mrazovicu
vrlo malo i nista.
Petar Kurtic
Zagreb
Ante Perin Antic iz mjesta Kali sa ugorom od
35 kilograma koga je ulovio na parangal.
јШјШ Лв
Beljakovica, Aleksandra Oordevi6a, Milenu
Jovovic, Veru Antonijevic, DragiSu Vito§evi-ca- ,
Vladetu Paunovica, Dobricu Erica,
Zivodraga 2ivkovica, Verku Veljovic, Miluti-na
Mijailovica, Petra Z.Veljkovi6a, Branisla-v-a
Simovi6a i Nevenu VitoSevic.
Defiluju kroz stihove gruzanskih pesnika
kosaci i oraci, kupa6ice kraj vrbaka, vruce
pogace, ljubicice koje svojim "krunicama
kite svadbeno dvoriste proleca", ima u njima
iskonsko trazenje Odiva, "jedne ruke petna-est
vrata otvaraju".
ZaveStavajuci svoje praznicke stihove
belim zorama i sutonima Aleksandar Oorde-vi- c,
zvukom svoje tanane svirale, "бека da
se zvucima zaigra neka svetla misao noci
uzaludne".
Carobnica Milena, ta neumorna gruzanska
tkalja i vezilja, "izrasla iz korena jabuke"
peva o jutru, prekinutom derdanu koji je
"kao veliki dukat sjao nad vajatom".
Gruzanski darodavci, iz prikrajka.otkljuCa- -
B B
B B
Agencija Reuter javlja iz Basela,
Svicarska, da su "vodede" zapadne
banke odobrile Jugoslaviji privre-me- ni
zajam od 500 milijuna dolara
za otplatu njezinog duga koji iznosi
19 milijardi dolara. To su agenciji
kazali predstavnici banaka.
Taj zajam je samo dio zajma od 4 i
po milijarde dolara o kome se vode
pregovori.
JEZERO
NACIONALNI PARK
TITOGRAD, Tanjug — SkupStini Crne
Gore predlozen je zakonski akt kojim bi se
zaStitili raznovrsnost i bogatstvo flore i
faune Skadarskog jezera i dragocjeno istorij-sko-kultur- no
blago na jezerskim ostrvima i
njegovim obalama. PoSto jezero predstavlja
biolosku, hidrolo5ku i ekonomsku cjelinu od
izuzetnog znacaja, sa jedinstvenim prirod-ni- m
Ijepotama i drugim vrijednostima,
smatralo se da sva pitanja koriScenja,
zaStite i unapredivanja ovog prostora treba
regulisati cjelovitim zakonom, a ne poseb-ni- m
propisima kako je dosad bilo. Na ovaj
naCin osigurace se stvarni druStveni interes
za Skadarsko jezero koji je cesto ugrofen
grupno-svojinski- m ponaSanjima, parcijal-ni- m
interesima, pa i zloupotrebama.
Prema zakonskoj koncepciji, Skadarsko
jezero ce biti proglaSeno nacionalnim par-ko- m
koji ce obuhvatiti Sto veci prostor, osim
same jezerske povrSine i obale jezera, stara
ribarska naselja i kulturno-istorijsk- e spome-nik- e
Zabljak, Rijeka Crnojevida, Obod i
druge.
Tako ce se u okvirima nacionalnog parka
naci najveci prirodni rezervoar slatke vode u
Jugoslaviji.
POLA LIJEKOVA
"BACENO"
BEOGRAD, Tanjug — Tredina,
pa mo2da i polovica lijekova u
proSloj godini njje se upotrebljava-l- a
kako je lijefinik Ttspisao. To
znaci da se oko pet milijardi dinara
nije racionalno iskoristilo. Takvo
stanje nije samo specifi6an jugo-slavens- ki
problem ali, гебепоје na
zajedniikoj sjednici Saveznog od-bo- ra
Sindikata u djelatnostima
zdravstva i socijalne zaStite i
SkupStine Saveza zajednica zdrav-stveni- h
organizacija, jasno ukazuje
na mogucnost da zdravstvo bude
jeftinije, a trziSte lijekova ne§to
'sredenije. Izdaci za lijekove, naime
iznose oko Cetvrtinu ukupnih tro§-kov- a
zdravstvene zaStite.
vaju nam 6arobna vrata pesnicke zemlje i
raskovniCki nas vode ka pesmi, toj "detelini
sa cetiri lista"! I Cini nam se da "tiho negde
visoko" putujemo sa njima do "kapije i niko
ne prolazi".
2ivotopis Dobrice Erica "tri brata tri
stoletnjaka stoje na juznoj kapiji sela",
svojom lepotom i iskrenoS6u otkriva iudes-n- e
talente seljaka samouka, koji usamljeni,
"nanizani" u ovaj pesnicki derdan, pun
izvornosti i plodnosti, krenuSe u ovaj, za njih
praznicki izlazak u svet.
N.Z.MILlC
PRVA FARMA KOZA
KNIN — Na bukovackom podrucju knin-sk- e
op6ine nedaleko od kanjona Krke podela
je gradnja prve farme koza, koju podiie
kninska mljekara u vrijednosti od 30 milijuna
dinara.
U prvoj fazi, a to znaci vec polovicom ove
godine, kad se radovi trebaju zavrSiti, farma
ce imati 300 koza sansko-bugarsk- e vrste
velike mlijecnosti.
Za neSto viSe od dvije godine farme ce
raspolagati sa 500 grla mati6nog rasplodnog
stada koza. Predvideno je da 6e proizvesti
600 tisuca litara trazenog kozjeg mlijeka i 28
tona jareceg mesa.