000140 |
Previous | 3 of 15 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
KSife ШШ& H дт --тт~ш ~. .„ Slijede6i dlanak je napisao Romesh Chandra, predsjednik Svjetskog vijeda mira PoSto su pregovori izmedu Sov-jetsk- og Saveza i Sjed. Driava nas-tavlje- ni u 2enevi, Svjetsko vijece mira, zajedno s vecinom naroda Evrope i svjjeta trazi da se krene s mrtve tocke u ovim pregovorima. Do ovih pregovora je doSlo pod pritiskom javnog mnijenja, kroz bezprimjeme masovne akcije. Ljudi su nezadovoljni §to pregovori ne кгеби naprijed. Svjetsko vijece mira naglaSava da se vrijeme primi6e kraju. 1983. je godina u kojoj ameriCko oruzje srednjeg dometa treba biti stacioni-ran- o u Evropi, Sto ce izmjeniti postojedu vojnu ravnotezu, unijeti novu vrstu oruzja za prvi udar i otezati zakljuCenje ugovora o kon-tro- li naoruzanja. Srljanje u nuklearnu konfrontaciju ce se povecati, a mozda se stigne i do todne bez povratka. Masovne akcije za spreCavanje nuklearnog rata i protiv novih raketa prisilile su predsjednika Reagana da poSalje u Evropu podpredsjednika Bucha, da Evropljanima objasni amerriCko stanoviSte o nukleamom oruzju, posebno pitanje stacionira-nj- a Pershing i krstare6ih raketa (Cruise missile) u Evropi. Narod je veoma razoCaran i neza-dovolj- an zbog toga 5to je Bush samo ponovio атепбки "zero-opci-ju- ", koju Sovjetski Savez ne prihva-6-a, jer ona trazi ukidanje njihovih raketa srednjeg dometa otavljajudi netaknut ameridki i NATO-vs- ki sis-ter- n nuklearnih raketa srednjeg do-meta na zamelji, moru i u zraku. Ozbiljni pregovori treba da se vode da se postigne smanjivanje i sovjet-sko- g i amerifikog sistema srednjeg dometa. Podpredsjednik Bush je aludirao na spremnost Sjed. Drzava da — Hej ti! ... Sta гуескаб torn kosom! no I sudjeluju navrhunskom sastanku za potpisivanje "zero-option- ". Svjetsko vije6e mira, zajedno s milijunima ufcesnika mirovnih akcija bi pozdravilo odrzavanje vrhunskog sastanka, ali realizam odreduje da se vrhunski sastanak moze odrzati samo onda ako nema preduvjeta koje jedna strana ne prihvaca. Narod i svijeta traze da se Sto prije zakljufii ugovor na vrhunskom sas-tanku ili pregovorima u 2enevi, da se sprijefii stacioniranje novih raketa u Evropi, da se zamrzne nuklearno oruzje, da se smanji i ukine i da se stvori bezatomska Evropa i cijeli svijet bez nuklearnog oruzja. Pozitivne rezolucije Generalne skupStine Ujedinjenih naroda o ra-zoruz-anju i najnoviji prijedlozi SSSR-- a i zemalja VarSavskog pakta odgovaraju zahtjevima svih naroda, za smanjivanje i uniStenje nuklear-nih arsenala u Evropi, uspostavu bezatomskih zQna, zamrzavanje pro-b- a, proizvodnju i stacioniranje nuk-learnog oruzja i zabranu upotrebe sile. Ovi prijedlozi naiSli su na odobre-nj-e javnosti. Oni sadinjavaju bazu za uspjeh pregovora u zenevi i saziv vrhunskog sastanka. Svjetsko vijece mira ponavlja da besprimjerne masovne akcije naroda mogu i moraju postati joS јабе i snaznije kako bi 1983. postala godinom sprefcavanja stacioniranja raketno-nuklearn- og oruzja u Evropi, da se zaustavi izgradnja nuklearnog oruzja — na Istoku i Zapadu — i postigne ozbiljan napredak u prego-vorima koji ce ubrzano dovesti do ugovora o ogranidavanju i smanjiva-nj- u oruzja kako bi se uklonila opasnost nuklearnog uniStenja koja 6ovje6anstvu prijeti. (Prevedeno s engleskog) NEZVECKAJ! Sit Malo je trebalo da te sravnimo s zemljom!!! (Karikatura "Politike") Г" Sjeianje jednog 03 E9 ___ 0 63 (Opaska: Ovdje u orlglnalu I prevodu objavljulemo napis Istaknutog katolldkog crkvenjaka, Monsinjora Charles Owen Rice, tlskan 7. lanuara 1983. u tjednlku "Pitts-burgh Catholic", glasllu Istolmene katollCke blskuplje. Msgr. Rice je na daleko poznat kao "Labor Priest" I borac za prava ugnjetenlh I mlr u svljetu. Drugom zgodom nadamo se objavltl neSto opSlrnlJI prlkaz o njemu I njegovoj pros' lostl). — Uzgred receno, u пабет vodenju Vijetnamskog rata bilo Je vrlo malo plemenl-tost- i: medutim, bilo je plemenitosti u пабет protestiranju protiv njega. PreteznIJI motlvl u protestlma bio je ne samo — Interest, ve6 gnuSanje nad onim Sto je naSa velika I mocna zemlja dinila jednoj zemlji I narodu koji nam nisu ucinili nikakve Stete. — Protest je bio zapofiet po blstrovidnlm radikalnim intelektualcima, potpomognut I nadahnut po dugogodiSnjim Ijubiteljlma mira, mnogi od kojih su u proSlosti neprimjetljivo podnoslli patnje za svoja uvjerenja. Jedan dlo naSeg viSeSkolskog (college) pudanstva bio je ve6 osjetljiv na nepravdu kod кибе I gotov da se. odupre. To su bili fini mladi ljudi koji su imali iznenadujuce poznavanje povljesti i svijeta izvan Sjedlnjenih Drzava. — Kad su se student! najprije робеП s time zanimatl, oni se nlsu moral! bojati da ce biti unovaCeni, jer im je kao v!5e§kolarcl-m- a bilo dato odgodenje od vojne sluibe. Oni su bili iskreno uvrijedeni s taktikom I strategijom svoje vlade kad su saznali istlnu iz svojih vlastitih studija I na Skolsklm predavanjima (teachins) koja se slrise poput divlje vatre od koledza do koledza. — Danas razni tipovi konzervativaca klevedu ovu generaciju I blate njezine motive, ali ce povijest opravdati njih I sve otpornike. Mi smo bili sasvim ispravni i mi smo oboljeli. — Kad smo marSirall i agitirali mi smo bill Izvrgnuti napadajima neopisive zlobe kad je jednom drzavna propaganda uzela maha. Trebate se sjetiti da je Johnsonova vlada SATELITSKA ZEMLJA Profesor Glen Williams sa Carle-to- n univerziteta u Ottawi je napisao knjigu o kanadskoj ekonomskoj potdinjenosti Sjedinjenim Drzava-m-a. Naslov knjige je "Not For Export" (Nije za izvoz). Profesor Williams opisuje kako ameriCke korporacije koriste svoje podruznice u Kanadi. Spomenuo je povjerljive dokumente koji pokazuju da je podruznicama 75 posto ame-ri6k-ih kompanija zabranjeno da izvo-z- e svoje proizvode. Tako je bilo ranije, a ta politika moze Jos' biti na snazi. Profesor Williams kaze da je bivSi ministar trgovine Robert Winters 1967. godine "bio obmanjen ili je lagao" kad je rekao da se ne moze dokazati da strane kompanlje "rade protiv kanadskih Interesa". 0 knjizi je bilo govora I u kanadskom parlamentu. Jedan novi demokrat je kazao da su Kanadani zbog takve politike izgubili "desetke hiljada poslova". "Knjiga pokazuje da nas ameriCke kompanije tretiraju kao satelita", rekao je taj poslanik. SAOBRACAJNE NESRECE ProSle godine u Kanadi su bila 2.973 smrtna sludaja u saobradajnim nesre6ama, oko jednu hiljadu manje nego u prethodnoj godini. Podatak je objavilo federalno ministarstvo transporta u Ottawi. ff Ци. , March 16,1983, NASE NOVINE --3 dala punu podrSku svojoj avanturi prije prljevare TonkinSkog zaljeva, a narofilto poslije. Za naduze vremena novinska sred-stv- a (media) i Kongres dall su bezuvjetnu podrSku ratu. — Opdenito, ameridki katollcl, veliki I mail, bili su zavedeni po ratnim huSkaClma. Neki biskupi I vedlna svedenika bili su skloni da budu, kako su misllll, mahnito rodoljub-n- i. Moj vlastiti blskup Wright bio je u mom kutu, ali je vedina hijerarhije ustrajala u tome do kraja. — Neutralcl i neodluCnjaci, Cak i dobro-hotni- ci znali su nam red! da tra6imo vrijeme. Udostojano bi nas pitali: od kakve su koristi svi ti marsevl, govori I demonstracije? Ispalo je da je odgovor bio ргШбпо dobar, budu6l su zaustavili rat, napokon dirnuli savjest zemlje, svrgnuli predsjednika i, копабпо doveli momke (vojnike) ku6l usprkos genera-l- a I novinskih (media) lordova. — Glupost na vrhu nije znala partije. Demokrati i republikanci podjednako zalaga-S- e nase ljude i паб novae u jedan nidtavni, besplodni podhvat i vladajuci krugovi (es-tablishment) povukoSe iz svega toga pogri-јебп- и pouku. Oni ce opet sl!6no postupiti, aii ce pokuSati biti domiSljatiji, te palljivije prlpremati teren, biti neizravniji, uposllti zamjenike da izvrSe najgnusniji posao i trenirati domorodce da ubijaju i zavode svoje vlastite. — Tu je ipak ostatak zdravog razuma koji bi nas mogao spasiti, a osim toga okleveta-n- a generacija i njezini odrasli saveznici, imaju vlastitu pouku iz koje danaSnji demonstrantl mogu dobiti ohrabrenje. Us-prkos silnog pritiska, u пабој je zemlji moguce organizirati гпабајпи snagu protiv zlodjela vlade I promijeniti pravac povijesti. — Mladi ljudi u proturatnoj borbl nisu bill budale ili sanjari; naprotiv, oni posjedovaSe razboritost I snagu da posrame svoje starije; i svi danaSnji sitni konzervativci I neokonzer-vativ- cl sa svojim prezirnim brbljanjlma ne mogu izmijeniti proSlost ili pomrafiiti pos-tignu- ce jedne plemenite generacije. SVE GORE... Kako smo javili u proSlom broju, poStarina e opet povedana za novine koje se iz Kanade Salju u Sjed. Driave i prekomorske zemlje. Prije smo za dostavu jednog primjerka na&eg lista u Sjed. Driave i Jugoslaviju pladali 24 centa, a sada platamo 36 centi, a to iznosi 18 dolara godiSnje. Za obldna pisma u Sjed. Driave sada se plada 32 centa. АтеНбка . poStarina je joS uvijek 20 centi (u kanadskom novcu 24 centa) ili 12 odnosno 8 centi manje nego se plada u Kanadi na pisma koja idu u Sjed. Driave. Na pisma koja sada idu u Jugoslaviju plada se 66 centi. Povedanje poStarine izazvalo je kritiku. Ali oni kojima je ирибепа ne posveduju painju. Na drugoj strani, dostava je spora. Na primjer, uzme tri do detiri tjedna da "NN" stignu do ditaoca u Kaliforniji. Prije nekoliko godina Kanada je utrokila ogromne pare na modern-izedju poStanske sluibe. Sada se prave promjene; kaiu da je poSta iSIa brie kad se radilo гибпо nego sa novim modernim ma§inama. Mi ne namjeravamo povedati cijenu. Iznosimo samo zato Sto mislimo da je vaino da ditaoci znadu s kakvim se problemima suoda-vam- o. i .i t i
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, May 11, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-03-16 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000194 |
Description
Title | 000140 |
OCR text | KSife ШШ& H дт --тт~ш ~. .„ Slijede6i dlanak je napisao Romesh Chandra, predsjednik Svjetskog vijeda mira PoSto su pregovori izmedu Sov-jetsk- og Saveza i Sjed. Driava nas-tavlje- ni u 2enevi, Svjetsko vijece mira, zajedno s vecinom naroda Evrope i svjjeta trazi da se krene s mrtve tocke u ovim pregovorima. Do ovih pregovora je doSlo pod pritiskom javnog mnijenja, kroz bezprimjeme masovne akcije. Ljudi su nezadovoljni §to pregovori ne кгеби naprijed. Svjetsko vijece mira naglaSava da se vrijeme primi6e kraju. 1983. je godina u kojoj ameriCko oruzje srednjeg dometa treba biti stacioni-ran- o u Evropi, Sto ce izmjeniti postojedu vojnu ravnotezu, unijeti novu vrstu oruzja za prvi udar i otezati zakljuCenje ugovora o kon-tro- li naoruzanja. Srljanje u nuklearnu konfrontaciju ce se povecati, a mozda se stigne i do todne bez povratka. Masovne akcije za spreCavanje nuklearnog rata i protiv novih raketa prisilile su predsjednika Reagana da poSalje u Evropu podpredsjednika Bucha, da Evropljanima objasni amerriCko stanoviSte o nukleamom oruzju, posebno pitanje stacionira-nj- a Pershing i krstare6ih raketa (Cruise missile) u Evropi. Narod je veoma razoCaran i neza-dovolj- an zbog toga 5to je Bush samo ponovio атепбки "zero-opci-ju- ", koju Sovjetski Savez ne prihva-6-a, jer ona trazi ukidanje njihovih raketa srednjeg dometa otavljajudi netaknut ameridki i NATO-vs- ki sis-ter- n nuklearnih raketa srednjeg do-meta na zamelji, moru i u zraku. Ozbiljni pregovori treba da se vode da se postigne smanjivanje i sovjet-sko- g i amerifikog sistema srednjeg dometa. Podpredsjednik Bush je aludirao na spremnost Sjed. Drzava da — Hej ti! ... Sta гуескаб torn kosom! no I sudjeluju navrhunskom sastanku za potpisivanje "zero-option- ". Svjetsko vije6e mira, zajedno s milijunima ufcesnika mirovnih akcija bi pozdravilo odrzavanje vrhunskog sastanka, ali realizam odreduje da se vrhunski sastanak moze odrzati samo onda ako nema preduvjeta koje jedna strana ne prihvaca. Narod i svijeta traze da se Sto prije zakljufii ugovor na vrhunskom sas-tanku ili pregovorima u 2enevi, da se sprijefii stacioniranje novih raketa u Evropi, da se zamrzne nuklearno oruzje, da se smanji i ukine i da se stvori bezatomska Evropa i cijeli svijet bez nuklearnog oruzja. Pozitivne rezolucije Generalne skupStine Ujedinjenih naroda o ra-zoruz-anju i najnoviji prijedlozi SSSR-- a i zemalja VarSavskog pakta odgovaraju zahtjevima svih naroda, za smanjivanje i uniStenje nuklear-nih arsenala u Evropi, uspostavu bezatomskih zQna, zamrzavanje pro-b- a, proizvodnju i stacioniranje nuk-learnog oruzja i zabranu upotrebe sile. Ovi prijedlozi naiSli su na odobre-nj-e javnosti. Oni sadinjavaju bazu za uspjeh pregovora u zenevi i saziv vrhunskog sastanka. Svjetsko vijece mira ponavlja da besprimjerne masovne akcije naroda mogu i moraju postati joS јабе i snaznije kako bi 1983. postala godinom sprefcavanja stacioniranja raketno-nuklearn- og oruzja u Evropi, da se zaustavi izgradnja nuklearnog oruzja — na Istoku i Zapadu — i postigne ozbiljan napredak u prego-vorima koji ce ubrzano dovesti do ugovora o ogranidavanju i smanjiva-nj- u oruzja kako bi se uklonila opasnost nuklearnog uniStenja koja 6ovje6anstvu prijeti. (Prevedeno s engleskog) NEZVECKAJ! Sit Malo je trebalo da te sravnimo s zemljom!!! (Karikatura "Politike") Г" Sjeianje jednog 03 E9 ___ 0 63 (Opaska: Ovdje u orlglnalu I prevodu objavljulemo napis Istaknutog katolldkog crkvenjaka, Monsinjora Charles Owen Rice, tlskan 7. lanuara 1983. u tjednlku "Pitts-burgh Catholic", glasllu Istolmene katollCke blskuplje. Msgr. Rice je na daleko poznat kao "Labor Priest" I borac za prava ugnjetenlh I mlr u svljetu. Drugom zgodom nadamo se objavltl neSto opSlrnlJI prlkaz o njemu I njegovoj pros' lostl). — Uzgred receno, u пабет vodenju Vijetnamskog rata bilo Je vrlo malo plemenl-tost- i: medutim, bilo je plemenitosti u пабет protestiranju protiv njega. PreteznIJI motlvl u protestlma bio je ne samo — Interest, ve6 gnuSanje nad onim Sto je naSa velika I mocna zemlja dinila jednoj zemlji I narodu koji nam nisu ucinili nikakve Stete. — Protest je bio zapofiet po blstrovidnlm radikalnim intelektualcima, potpomognut I nadahnut po dugogodiSnjim Ijubiteljlma mira, mnogi od kojih su u proSlosti neprimjetljivo podnoslli patnje za svoja uvjerenja. Jedan dlo naSeg viSeSkolskog (college) pudanstva bio je ve6 osjetljiv na nepravdu kod кибе I gotov da se. odupre. To su bili fini mladi ljudi koji su imali iznenadujuce poznavanje povljesti i svijeta izvan Sjedlnjenih Drzava. — Kad su se student! najprije робеП s time zanimatl, oni se nlsu moral! bojati da ce biti unovaCeni, jer im je kao v!5e§kolarcl-m- a bilo dato odgodenje od vojne sluibe. Oni su bili iskreno uvrijedeni s taktikom I strategijom svoje vlade kad su saznali istlnu iz svojih vlastitih studija I na Skolsklm predavanjima (teachins) koja se slrise poput divlje vatre od koledza do koledza. — Danas razni tipovi konzervativaca klevedu ovu generaciju I blate njezine motive, ali ce povijest opravdati njih I sve otpornike. Mi smo bili sasvim ispravni i mi smo oboljeli. — Kad smo marSirall i agitirali mi smo bill Izvrgnuti napadajima neopisive zlobe kad je jednom drzavna propaganda uzela maha. Trebate se sjetiti da je Johnsonova vlada SATELITSKA ZEMLJA Profesor Glen Williams sa Carle-to- n univerziteta u Ottawi je napisao knjigu o kanadskoj ekonomskoj potdinjenosti Sjedinjenim Drzava-m-a. Naslov knjige je "Not For Export" (Nije za izvoz). Profesor Williams opisuje kako ameriCke korporacije koriste svoje podruznice u Kanadi. Spomenuo je povjerljive dokumente koji pokazuju da je podruznicama 75 posto ame-ri6k-ih kompanija zabranjeno da izvo-z- e svoje proizvode. Tako je bilo ranije, a ta politika moze Jos' biti na snazi. Profesor Williams kaze da je bivSi ministar trgovine Robert Winters 1967. godine "bio obmanjen ili je lagao" kad je rekao da se ne moze dokazati da strane kompanlje "rade protiv kanadskih Interesa". 0 knjizi je bilo govora I u kanadskom parlamentu. Jedan novi demokrat je kazao da su Kanadani zbog takve politike izgubili "desetke hiljada poslova". "Knjiga pokazuje da nas ameriCke kompanije tretiraju kao satelita", rekao je taj poslanik. SAOBRACAJNE NESRECE ProSle godine u Kanadi su bila 2.973 smrtna sludaja u saobradajnim nesre6ama, oko jednu hiljadu manje nego u prethodnoj godini. Podatak je objavilo federalno ministarstvo transporta u Ottawi. ff Ци. , March 16,1983, NASE NOVINE --3 dala punu podrSku svojoj avanturi prije prljevare TonkinSkog zaljeva, a narofilto poslije. Za naduze vremena novinska sred-stv- a (media) i Kongres dall su bezuvjetnu podrSku ratu. — Opdenito, ameridki katollcl, veliki I mail, bili su zavedeni po ratnim huSkaClma. Neki biskupi I vedlna svedenika bili su skloni da budu, kako su misllll, mahnito rodoljub-n- i. Moj vlastiti blskup Wright bio je u mom kutu, ali je vedina hijerarhije ustrajala u tome do kraja. — Neutralcl i neodluCnjaci, Cak i dobro-hotni- ci znali su nam red! da tra6imo vrijeme. Udostojano bi nas pitali: od kakve su koristi svi ti marsevl, govori I demonstracije? Ispalo je da je odgovor bio ргШбпо dobar, budu6l su zaustavili rat, napokon dirnuli savjest zemlje, svrgnuli predsjednika i, копабпо doveli momke (vojnike) ku6l usprkos genera-l- a I novinskih (media) lordova. — Glupost na vrhu nije znala partije. Demokrati i republikanci podjednako zalaga-S- e nase ljude i паб novae u jedan nidtavni, besplodni podhvat i vladajuci krugovi (es-tablishment) povukoSe iz svega toga pogri-јебп- и pouku. Oni ce opet sl!6no postupiti, aii ce pokuSati biti domiSljatiji, te palljivije prlpremati teren, biti neizravniji, uposllti zamjenike da izvrSe najgnusniji posao i trenirati domorodce da ubijaju i zavode svoje vlastite. — Tu je ipak ostatak zdravog razuma koji bi nas mogao spasiti, a osim toga okleveta-n- a generacija i njezini odrasli saveznici, imaju vlastitu pouku iz koje danaSnji demonstrantl mogu dobiti ohrabrenje. Us-prkos silnog pritiska, u пабој je zemlji moguce organizirati гпабајпи snagu protiv zlodjela vlade I promijeniti pravac povijesti. — Mladi ljudi u proturatnoj borbl nisu bill budale ili sanjari; naprotiv, oni posjedovaSe razboritost I snagu da posrame svoje starije; i svi danaSnji sitni konzervativci I neokonzer-vativ- cl sa svojim prezirnim brbljanjlma ne mogu izmijeniti proSlost ili pomrafiiti pos-tignu- ce jedne plemenite generacije. SVE GORE... Kako smo javili u proSlom broju, poStarina e opet povedana za novine koje se iz Kanade Salju u Sjed. Driave i prekomorske zemlje. Prije smo za dostavu jednog primjerka na&eg lista u Sjed. Driave i Jugoslaviju pladali 24 centa, a sada platamo 36 centi, a to iznosi 18 dolara godiSnje. Za obldna pisma u Sjed. Driave sada se plada 32 centa. АтеНбка . poStarina je joS uvijek 20 centi (u kanadskom novcu 24 centa) ili 12 odnosno 8 centi manje nego se plada u Kanadi na pisma koja idu u Sjed. Driave. Na pisma koja sada idu u Jugoslaviju plada se 66 centi. Povedanje poStarine izazvalo je kritiku. Ali oni kojima je ирибепа ne posveduju painju. Na drugoj strani, dostava je spora. Na primjer, uzme tri do detiri tjedna da "NN" stignu do ditaoca u Kaliforniji. Prije nekoliko godina Kanada je utrokila ogromne pare na modern-izedju poStanske sluibe. Sada se prave promjene; kaiu da je poSta iSIa brie kad se radilo гибпо nego sa novim modernim ma§inama. Mi ne namjeravamo povedati cijenu. Iznosimo samo zato Sto mislimo da je vaino da ditaoci znadu s kakvim se problemima suoda-vam- o. i .i t i |
Tags
Comments
Post a Comment for 000140