Jedinstvo, December 22, 1961

              тч
Ш
%
шај
j т '%
5TRANA 4
Sportske sa©v©stl
MEDJUXAKODXC XOGOMETXE UTAKMICE
Santiago de Cile. Madjarska nogometna reprezentacija
Igrala Je nerijeSeno 0:0 sa reprezentacijom Clle.
Manchester: Clan prve engleske nogometne llge Man-chester
United pobjedlo je na prijateljskoj utakmlcl vie-struk- og
pobjednlka evropskog kupa Samplona Real Iz Ma-drldasa- 3:l
(2:1).
Barcelona. — Ovdje Je odigrana utakmica oemlne fi-n- ala
Kupa sajamsklh gradova u kojoj su se saetall zagre-bacl- ci
"Dlnamo" i Jedan od najboljlh Spaneklh klubava
"Barcelona". Sueret Je zavrSen pobjedom "Barcelone sa 5:1
(4:0).
Tel Aviv, Izrael: U posljednjoj utakmlcl na turnejl po
azljskim zemljama nogometna reprezentacija Jugoslavlje
pobjedila Je u Tel Avlau naclonalnl tlm Izraela sa 2:0 (1:0),
goloTima koje Je poetigao Gallc" u 36. 1 57. mlnutu Igre. Uta-kmica
Je odigrana na stadlonu Ramatganu pred oko 25.000
gledalRca.
#
SIVOUr — NAJBOLJI XOGOMETAS U EVKOPI
Paris. — Parlskl Casopls "Franc Fudbal" proglaslo Je
navalnog igraCa torlnskog "Juventuea" Omara Slvorlja za
najboljeg nogometaSa ove godlne u Evropl.
#
SAIIOVSKO rilVEXSTVO SSSK-- a
U Baku se lgra Sahovsko prvenstvo Sovjetskog Saveza.
Po#liJe 18. kola vodl Spaski sa 11VL bodova. SUJede: Polu-gajevs- kl
lOio, BronStajan 10K, Ilolmov 10.., Averbah 10,
Tajmanov 91., Smlslov 9, Talj 1 Glpslls 9, SamkoviC
811.,, Keres 8, Vasjukov 72 Hasln 71;, ltd.
- — — --. - ~т~~гжжжжжжжж.ж-Ж-Ж-жжжжжжжж-жжж-ш- .
Kanadsko Juznosl. Udruzenje u Vancouveru
zakazuje svoju
GODISNJU SJEDNICU
ZA NEDJELJU 14. JANUARA 1962. GODINE
U l:30posllje podne
U GOLDEN HORSESHOE HALL,
2786 E. HASTINGS STEET
DXEVXI RED SJEDXICE
1. — IzvJeStaj svih odbora Udruzenja za 1962. godlnu
2.— Blranje nove uprave Udruzenja za ovu 1962. god.
Ovlm pozivamo sve Clanove Udruzenja, kao 1 Clanove Hr-vatsk- og
i Jugoslavenskog Prosvjetnog Doma, da neizostav-n- o
posjete ovu vaznu sjednlcu.
Posmatra Jugoslavenskog porljekla takodjer dobro doSli.
Tajnik
Na rubu egzislencije
(Nastavak sa str. 1)
Juna ljudl. Prosle godlne u-m- rlo
Jc u Kongu od gladl 10
111 20 hlljada ljudl — cak im
se nl broja tacno ne zna. Ovlh
dana ugroiene su 1 poplava-m- a
opustosene oblasti Soma-UJ- c.
"LJude kojl 21votare na ru-bu
egzlstenclje", upozorava1
profesor Calder, "ugrozava
svaka nagla promjena u prl-ro- di.
Ako nema kiie, onl uml-r- u
od suse. Ako pada klea, onl
umlru od poplava." Tleude,
stotlne tlsuca, mllljunl . . .
BIJeda ima tlsudu Ilea: polo-vl- ca
prlpadnika plemena Ma-sai
u Kenljl 1 TanganJlkl patl
od ocnih bolest, samo zato sto
lm hrana ne sadril dovoljno
vltamlna A.
Pomod koju ugroienl kraje-- vi
doblvaju od UN, organlea-clj- e
PAO, velikih slla ill dru-gl- h
asemalja samo Je kap u
moru bljede 1 ne mole rijeslti
problem. Izlaz kojl nede blti
samo prlvremen i poloviCan
Sovjetski Albanija
(Nastavak sa str. 1)
albanske vladc da sovjetski ргсч1
sla-nic- i nemaju niita raditi u T'-ra- ni sovjetika vlada je odlucila
da povufe evoje predstavnike.
Nota zatim prelazi na razotkri-vanj- e
razloga za oduzimanje gov
toprimstva albanekim predsta-n- i
cima u Mocvi: "Sovjetsko minis-tarstv- o
je saznalo da je nedavns
predstaraiitvo Albanske Hepublike
u Moskvi pokuSalo proturati razni
antisovjetski materijal koji sadrii
zlonamjerne klevete protiv KI'SS
i SSSK. Medju tim materijalima
bio je tekst "heprijateljke izjave
CK ARanske partije. Materijal!
koji su krJili uobicaiene norm
bill su poslanl uoitom i central-ni- m
komitetima partija raznih re-publl- ka
SovjeUkog Saveza. Xe-darn- o
je albaneka ambasada upu
tila ambacadama drugih zemalja
izja-- u CK I referat Enver Hodie
kao I druge materijale pune laii i
besramnih klweta protiv nae par
tlje, eovjetske vlade i odluka XXlI
keftgreca. Ne moie se mimotti ni
oklnost da su albanriri gradjani
ktoiji borave u SSSIi Jiroko kori u neprijateljakim akeijama
prwna S8SU. Zloupotrebljavajuei
fokremi £elju SSSK-- a da pripretni
vfeokeapremne specijaliste za a I
JUGOSLAVEXI SA
VISISI XAOHKAZOVAXJEI
U Jugoslavljl lma danas
213.000 gradjana kojl su zavr-Sl- ll
fakultete i vlsoke i viSe
Skole, dok ih Je prillkom po-pi- sa
1953. godlne bllo 81.000.
To su pokazall prethodni re-zult- atl
ovogodiSnJeg poplsa
stanovnlStva kojl Je proveo
Saveznl statistiCki zavod.
U usporedjenju s brojem vl-sokoobrazo-vanlh
gradjana u
1953. godinl njihov se broj u
Makedonljl ucetvorostruClo, u
CrnoJ Gori i Bosni i Hercego-vl- nt
Je tri puta vecJ, u Srbijl
i HrvatskoJ gotovo dva 1 po
puta 1 u Slovenljl dva puta
veel nego prije osam godina.
Znacl da prosjefino svaki
peti gradjanin nae zemlje 1-- nad
dvadeset godina ima viSe
obrazovanje,- -
nalail se lskljucivo u razvoju
vlaslitc industrijc 1 proizvod-nl- h
snaga uopde, u stvaranju
uvjeta kojl 6c svakoj zemlji
omoguciti da hranl sama se-b- e.
Savez i
bansku privredu, ambasada Alba-nij- s
je vrbovala albanske studente
za vodjenje antisovjetske propa-gand- e.
Ove akcije su pobudile o-pravd- anu
indignacijti kod sovjet-skog
naroda jer imaju jedini cilj
da pogoriaju odnoee medju zem-ljama
i partijama, da razbiju je-Jinstvod.'n- stvo
zemalja velikog so-cijalistic- kog
lagera".
Xa kraju note, kaie se dalje, da
je sovjetsko ministarstvo ei ne-koli- ko
puta obretilo painju alban-sko- m
preditavnistvu da je nedo-zvoljiv- o
rasturati po SSSIt-- u anti-sovjetski
materijal i zato koristiti
albanske gradjane. "Albanska am-basad- a
ne samo da nije niita po--
duzela ved je nedavno pokual.i
proiiriti rasturanje neprijateljskih
materijala. To je nespojivo s nor-malni- m
funkeioniranjem diplomat-sko- g
predstavnUtva tim prije kadi
se radi o zemlji koja sebe smatra
pripadnikom socijalistiekog tabo-r- a.
Sovjetska vlada smatra da u
unJovima kala aMbnska vlada na-mjer- no
nastoji pogoriati odnose
sa SSSU-o- m nema razloga da se
neta1 prisustvo u Moekvi alban-sko- g
ambasadora, osoblja ambasa-d- e
i privrednog prcdsta~nika. U
veci s time sovjetska vlada traii
da oni napiute teritorij SSSR-a,- "
— zakljucuje sovjeUka nota.
STA ZAXIMA SOVJETSKE
UCEXJAKET
Xa nedaTiom sastanku Savjeta
sovjetskih ueenjaka u Moskvi iz-nese- no
je da ce se na nauenom
polju ubuducc najvi?e raditl na
radio-fciologij- i, fotosintesi i istea-vanj- u
nasljedja i iivotne aktivnos-t- i
biljaka i zirotinja. U obla.it i
enegetike na iznalaienju efikasni-ji- h
metoda za pretvaranje razlift-ti- h
energija u elektricnu: radit ce
se na direktnom pretvaranju top-lot- ne
energije, dobijene iz kemij-aki- h
i nuklearnih ixvora, u elek-tricnu
struju, jer su na ovom po-lju
ve6 postignuM stanoviti rezui-tati- .
Problemu izucavanjna flzieke
plazme obratit de se najveca paz
nja u oblasti fizike. Na polju f.
ziko cvrstih ti„Va uloz t c
najviie napora da pe smanji gio
maznoet radio-tehnick- ih aparata. I
ve ono Sto mole pridonijeti ne
ne samo uapjesnijim Ietovima c-vj- eka
u evemir nego i njegovo'ii
zadriavanju na nekom planet j
bit 6s i dalje u prvom planu ra- -
da sovjetskih ucenjaka.
KOLIKO JE LIJECXIKA
U SVIJETU
CovJeCanetvu nedostaje 11-jec- nlka.
Prema statlsticklm
podacima Svjeteke zdravstve-n- e
organizaclje, u svim zem-ljama
svljeta ima ukupno 1,5
mllljuna HJeCnlka na tri mlll- -
Jarde stanovnlka. Oskudica
lljeCnika najmanje se osjeca
u Izraelu, gdje jedan lijecnlk
dolazl na svaki 420 stanovnl-ka.
Na drugom mjestu Je So-vjet- skl
Savez (Jedan lijecnik
na 590 stanovnlka), na cetvr--
tom Austrija (Jedan na 620),
a na petom-MadJarsk- a (jedan
na 650). Iznenadjuje, doneklc
sto neke visoko razvljene ze
mlje nisu medju prvlma na
tabell. SAD, na primjer, zau-zima- ju
tek 11. mjesto (jedan
lijecnik na 790 stanovnlka), a
Svedska Je Cak na 28. mjestu
(jedan na 1100).
Pri dnu tabele su Indija
(jedan lijecnik na 5000 sta-novnlka)
i Maroko (Jedan na
10.000 stanovnlka), a na zace-lj- u
Afganlstan (Jedan na 58.-00- 0)
1 Nigerlja (jedan na 96.-00- 0).
ZBOG IZVAXREDXE
LJEPOTE 70-GODIS- XJA
STAKICA UDAVALA SE
28 PUTA
U selu Budaku, lzmedju
Bratunca i Srebrnlce u lstoc-n- oj
Bosni zivi sedamdeseto-godlSnJ- a
starica ifaSlja Sma-Jic- ".
Zbog svoje naroCite ljepo-t- e
i prlvlaCnostl Hasija Je u
mladostl mnoglm mladlcima
"zavrtjela mozgom" a nekl su
zbog nje cak i na "megdan"
odlazill. VJeroJatno se zbog
toga HaSIJa 28 puta udavala,
Sto je poseban rekord. NJen
prvi muz, u mladostl, bio Je
osamnaeetogodisnjl mladic
Meho, sin lmucnlh roditelja,
a umro Je prije godlnu dana.
Brak Je raskidala uglavnom
zbog "pijanetva il nevjerst-va- ".
Danas Hasija 2ivl usam-IJen- a
u Budaku u svojoj bes- -
prljekorno ClstoJ kuci s malo
zemlje. No, uvijek Je uredna
1 lijepo odjevena. Uspomena
na njenu IJepotu i danas 21vl
medju njenlm vrSnJacima.
Tigrovi — Ijudozdcri
U oblasti Patne u sjevemoj
Indiji tigrovl-ljudozde- rl ugro- -
2avaju stotine ljudskih zlvo-t- a.
Oni su, prema posljednjlm
lzvjestajlma lz Indije, vec u-b- lll
i pojell viSe od 300 ljudl u
ovom kraju, za protekle tri
godlne, a sad su JoS prozdrljl-vij- l.
Vlada Je poduzela ozbllj-n- e
korake da stanovnlStvo o-slo- bodl
od ove opasnosti. NaJ-bo- lji
lovel organlziraju vellku
hajku na ove nemanl.
Novi uspjch u razvoju
clcktronikc
Grupa sovjetskih ucenjaka
ustanovila Je nedavno da se
elektronl kojl stlzu iz unut-raSnjo- sti
. bllo kog tijela na
njegovu povrSlnu ujednaCe-n- o
na njoj rasporedjuju. Ovo
otkrlce prcdstavlja novi ko-r- ak
u naporima da se ostvari
direktno pretvaranje toplotne
energije u elektricnu — ista-knu- to
Je na sastanku fizlcara
I inzenjera sovjetske Akade-mi- je
nauka — gdje Je iznesen
ovaj vellkl uspjeh u razvoju
elektronlke.
KULTURNOG ZIVOTA
"Edioa pot je boj ljudslva, brezobziren boj . , . !"
Ob obletnici sinrti lvana Cankarja
11. dcccmbra Je prcteklo 43 stva, brezobziren boj, dokler
let od smrti lvana Cankarja,
velikana slovenskc knjizevuo-st- i.
Ivan Cankar, ki je izSel iz
globlnc ljudstra, jc celotno
svojc iivljenjc posvctil Ijud-stv- u
in njegovi borbi 7a na-rodnos- tno
in socialno osvo-bodlle- v.
Xjegova Iitcrarna
dela, v katerih se odraia tc-i- ko
iivljcnje slovcnskcga na-ro- da
pod avstrijskim jarmom,
so prezeta s plamenom ljube-z- ni
do svojc rodnc slovenskc
grudc, s plcmenito mrlnjo do
sovrainikov ljudstvu — tujih
osvajalccv. V svojih najbolj
znanih delih "Illapec JerncJ
nedelju
kul
kot
dvc
in njegova pravica", "Martin in iz raz--
"Xa "Za na- - lovncea liudstva. ki mora biti norainih " proputtili
rodov blagor" drugih zruScna,
globoko z iskreno va, ki zrastl kot sad
prikazuje vscljudske
maSnlh druzbenih slojcv, 2i
druzbene krivicc.
V osebnosti Cankarja slo-vcnsko
ljudstvo ni imclo sa-mo
enega izmed svojih najve-6ji- h
knjiievnikov. Cankar jc
bil aktivni borcc za pravice
delovnega ljudstva, za katerc
sc ni boril samo s percsom.
2c v 90-tl- h lctili sc Jc pribli-z- al
dclavskcmu gibanju, so- -
dcloval je v dclavskih organi- -
zacijah, imei jc prcdavanja
in plamteCc govorc, prikazo-v- al
jc Iogo dclavskcga
v osvobodilni borbi slo-venske- ga
naroda. tcga
so takratni protiljudski rcil-- mi
prcganjali lvana Cankar-ja
in mu na vsc mogocc
pcekuSali prcprcfiti nje-go- vo
dclovanjc. Toda Cankar
jc ostal s svojim ljudstvom
do konca, v globoki vcri v njc-go- vo
zlvljcnjsko silo in nje-go- vo
dokonCno zmago. Zma- -
ga Vclike oktobrskc socialis-ticn- e
revolucijc Jc potrdila
vso utrmcljcnost njcgovih
strcniljcnj. V svojem zadnjem
dclu "Katakombc" jc z vroco
ljubcznijo in z rcsnicnim pro-Ictarsk- im
intcrnacionaliz-mo- m
pisal o dcicli, ki jc raz-trga- la
vcrigc suzcnjstva in u-nif- ila
katakombc — o dcicli
Sovjelov. Slovcnski dclavci so
razumcli svojega vclikega so- -
borca in pisal clja, razumcli
so, da jc pot ruskih prolctar- -
cev — njihova pot.
dclavskcm razredu jc
Cankar vidcl tisto silo, tisto
cdino silo, ki jc sposobna sto-pi- ti
na £clo osvobodilnc borbc
ljudstva in jo privesti do
zmagovitega konca. Cankar
jc pisal:
"...Xa tvojih plccih, na
pleCih dclavca proletarca slo-- ni
bodocnost slovcnskcga na-roda
— naroda proletarca. . ."
Borbo za kulturni procvit,
za procvit narodnc kulturc in
umctuosti Cankar povezujc z
borbo za socialno osvoboditcv.
A pot, po katcri je mogocc
priti do osvoboditve, jc po
Cankar ju borba:
"... Edlna pot Jc boj Ijud
BRAVO "."VIAZOWSZE"!
12. i 13. decembra u Toron-t- u
Je gostovalo poljsko kultu-rno-umjetnic- ko
druStvo "Л1а-zowsz- e".
Prestave su bile prl-redje- ne
u torontovskom
Maple Leaf Gardens. Oba da-na,
dvorana Je bila ispunjena
do poslednjeg mjesta. Poljski
umjetnlci su stvarno visoklh
kvaliteta.
Bila Je to izvanredno lijepa
mladei, tj. pravl majstori
muzike, pjesme i igre. Da. Bill
su to Poljacl, koji znaju da
podlgnu renome, kako polj-sk- e,
tako i sveslavenske kul-tur- e.
Cinjenice su pokazale,
da su zasluznl pohvale 1 Cesti-tanj- a.
Bravo vam "Mazowsze" za
vaSe uspjehelll
M. Daid— Krajisnik
IZ
ne pade poslednja barikada, TJe za vec.m. u nje. go-- . ih cl, anuva p i dokler ni doseien poslednjl prvi put u 17. decembra.
cilj: za popolno socialno Zbog slabog oglaiivmnja, xbog
in politicno osvobojcnjc — [ lo5?g vremena te voteri i zbog to- -
zakaj brez socialnc in politic
nc svobodc jc nemoffcea
turna svoboda. . . "
Slovcnsko ljudstvo varuje
svetinjo to plamteco opo-rok- o
svojega velikega in
Cankarjcvc besedc ga tudi
danes navdihujejo.
Ena izmed najznacilncjSih
polcz Cankarjcvega ustr-Janj- a
jft njegova vclika lju-bcz- en
do svojc domovinc. To
da Cankar razlikujc do
movini, domovino gospodc, Masey Hall, televiziju CBC
zidano krvi znoju ™dl° stanicu. koji
KaCur", klancu".
in in domovino Ijudst-ka- r
in top- - mora
loto zivljenjc siro- - borbc:
gosa
raz-rc- da
Zaradi
na-ci- nc
tudi
Hoj
slna
Can- -
"XaSa domovina — jc pisal
Cankar — jc boj in prihod-nos- t,
ta domovina jc vredna
najilahtncjc krvi in boljScga
zivljcnja: Iz muke, trpljcnja
in suzcnjstva neStctih milijo-no- v
bo vzrasla naSa domovi-na:
vsa ta Icpa zcmlja z vscm
svojim ncizmcrnim bogast-vo- m.
Tctlaj bodo le Sc grenak
in grd spomin tc gosposke do-movinc,
na suzcnjstvu zida-n- c,
s krvjo in solzami gnoje-n- c,
sramota £lovc§tvu, zas-mc- h
pravicl ..."
Cankar je bil najodlofncjSi
borcc proti impcrialisticni pr-vi
svetovni vojnl, ki jc oncs-reci- la
milijonc in milijonc
ljudl. Med slovcnskim ljud-stvom,
posebno pa v sreih
siovcnsklh mater so Se dancs
zlve besede Cankarja, katerc
jc izgovoril 1. junija 1918. icta
v Mcstnem domu v Ljubljani:
"Vclika in vaina narodna
dollnost prlpade tudi trpccini
matcram-delavka- m. 2c ot- -
roku, ki ga pestuje, naj dopo-v- c,
zakaj ni dobil mlcka; ot-rok- u,
ki jc bil Je shodil, naj
dopove, zakaj nima bclcga
krulia; otroku, ki jc na pol o-dra- scl,
naj dopove, odkod vsa
ta nczasliSana krivica, ki jo
moramo trpctl; in ko bo ot-r- ok
dorascl, naj mu povc na-tan- ko
in povrsti, kaj jc bllo in
кдЈ mora bill! — Cc bo vsa-k- a
mall storila to svojo sveto
dolznost, nam ostanc tcmclj
naroda nrdotaknjcn, naSa
mladina, tisti tcmclj, na ka-Icrc- m
bomo gradili naprcj.
Xaj se vsaka slovcnska ma-il
dancs globoko zamisli nad
tcnii Cankarjcvimi bescdami.
Xaj sc vsaka mat! sama prcd
sabo, prcd svojim! otroci,
prcd eclotnim slovcnskim na-rodo- m
cut! odgovorno za iz-poln- itcv
te svetc oporoke.
Uolinost do Cankarja, dol
znost do svojc domovinc, ka-tc- ro
jc Cankar tako iz globi-n- c
svojega srea ljubil, zahtc-v- a
od sleherncga Slovcnca,
da sc zamisli nad Cankarjcvo
oporoko,
Ljubiti svoje ljudstvo tako,
kot ga jc ljubil Cankar; bori-- ti
se za njegovo osvoboditcv
tako, kot sc jc boril Cankar;
verovati v тоб dclavskega ra-zre- da
tako, kot je veroval
Cankar; boriti se proti vojnl,
proti laiem, za mir, za pravl-c- o
— kot Cankar, to jc prisc-g- a
slovcnskih rodoljubov ob
misli na vclikega slovcnskcga
knjiievnika in borca — lvana
Cankarja!
Tine Jancilc
Prvi koncert
pevackog hora
ga sto pozivnicc nisu etigle na
v.vnie (poAta zakafiiijava zbog bo-zicn- ih
eoatitaka) poaeta nije bi!a
zadovoljavajuca u pravom tmislu
reii, hala nijc bila dupke pan.
Medjutim, koncert koji je orga
mzovao i pnredio nai nor "Jad-ran"
bio je izaad svakog oeekiva-nja- .
Clano1 hora snebivali au se
da nastupe sarni i zato su pozvm-l- i
na go3tovanje drupe bratake i-mctn- ieke
grope. Tako je od kon-ccrt- a,
koji j trebao blti akronum
sa profframom i u izvodjenju u-metn- oati
i foUdora, naatao kon-cert
koji je trebao biti odrian u
za i
na de- -, Oni tu
i ovaj
koncert, mogu to smatrati kao ve
liku stetu.
Pevacki hor "Jadran" ve'--a tek
malo viAe od mesec dana i zato
su mnogi clanovi se strepnjom
oscdali pribliiavanje 17. decembra.
Ali, na koncertu, gde Je nai hor
nastupao u dva navrata, pokazal
se da je on zaieta na visini i da
ne izietaje iza drugih pevackih
horova koji л-eib-aju
mnogo duie.
I'ored dobre volje i svesti ilano- -
va, priznanje najviJe zasluiuje
uJitelj naSeg hora, koji po spoeob-nos- ti
stoji u najviSem rangu u-metn- ika
i koji je kao takav v5
priznat i na ovom kontinentu i u
Jugoslaviji.
U Izvodjenju programa, koji j
trajao preko dva casa, uzeli su u-cc£- 6a:
lluski ienski hor, Finska
pn.nasticka grupa, Finski seTtstet,
Duet na harmonikama dva naj
IVO ANDRIC: KNJIzEVNOST NESLUZi NIcEMU
SLUzl GOVJEKU C0VJE6ANSTVU
knjizevnika Iva
prigodom priinanja Nobclovc nagradc
knjizevnost Slockholnui,
Na hiljadu raznih jezika, u
najraznolicnljlm uvjetima zi-vo- ta,
iz vijeka u vijek, od dre-vn- ih
patrijarhalnih priCanJa
u kolibama, pored vatre, pa
sve do djela modernlh prlpo-vJeda- Ca
koja lzlaze u ovom
trenutku iz lzdavaCklh kuda u
velikim svjetskim centrlma,
ispreda se prica o co-vjeko- voj,
koju bez kraja i
preklda pricaju ljudl ljudima.
Nacin 1 obllcl toga priCanja
mljenjaju se s vremenom 1
prilikama all potreba za pri-Co- m
1 pricanjem ostaje, a pri
ca tece dalje 1 priCanjc kraja
nema. Tako nam po nekad iz-gle- da
da covjecanetvo od pr-v- og
bljeska svljestl, kroz vje-kov- e,
prica samo sebl, u mi-lij- un
varijanata, usporedo s
dahom svojih pluca i ritmom
svoga bila, stalno lstu pricu.
A ta prica kao da ieli, poput
priCanja legendarne Schere- -
krvnika, i
odgodl nemlnovnost tragic-no- g
udesa kojl nam prljetl i
produzl lluziju zivota i traja-nj- a.
mozda pripovjedac
svojim djelom treba da po-mog- ne
covjeku da se nadje i
snadje? Mozda njegov po-z- lv
da govori u lme svih onlh
kojl nisu umjell, 111 oborcni
prije vremena od zivota —
krvnka, nisu stlgll da se iz-ra- ze?
Hi to pripovjedac mo-zda
prica sebi svoju pri-cu,
kao dijete koje pjeva u
mraku da bl zavaralo strah?
Je cilj toga priCanja da
nam osvljetll, bar malo, tam-ziv- ot
baca, i da nam o torn 21-- ne
putove na koje nas Cesto
PALM PLAZA
Restaurant
Pogodno mjesto za svadbe, trgovaCke mltinge,
prlvatne i razne druge priredbe
M. Г. G. W I A T R
89 Koncesvales Ave. — LE. 5-4- 510 TORONTO
liaseg
„Jadran''
_~ '
i.i'adja i.'iietnika iz Kat-pa- t iruske
grupe, jed; 1 od p-- l a drugi od
osam godina, Finski meaoviti pe-vacki
hor, Karpatoruski pleseSI,
Ukrajinski mandolinski orkeatar,
nai hor "Jadran" i "Indonezijeka"
plcsacka grupa.
Koncert je na prisutne oatevio
dubok i nezabormvni utisak. Bo-gatst-vo
programa i umetnoat &a
onoj visini nije niko ocekiva. Na-roci- to
su bili iznenadjeni aa на- -
iim Peva&im horotn. Medjuttei,
prijatno izncnadjenje nisu doito-l- i
samo prisutni gledaoei, oinoano
sluiaocl, nego I gosti uftietnici.
— ail ne moiemo da se naiu-dim- o
vaioj skronmosti, — govori-l- i
su gosti — U vi sto bol# od
svakog od nasi
rei iste veceri dobil i mo post-v- e ih goetujemo idttce godine kod
ovogodiinjih naJih gostiju. Tako
je Sveslavenski komitet isabrao
nai Pevacki hor "Jadran' da us-m- e
poeasno mesto na Sveelavea-sk-oj
priredbi u Torontu. ' PoreJ
ovog, Kanadski omladinski koordi-nacio- nJ
odbor rekao je da nece ni
pomlsliti na koncert, koji prire
djuje u februaru mesecu, ako naS
hor ne bi mogao doci na goitova-nje- .
Mielim da je oo dovoljno da 9d
vidi da je nai hor "Jadran" prim
Ijen sa oduSevljcnjem u kanadsko
kulturne i umetn-ick- e krugove. I
to posle naJeg pnog nastupa,
0taje na svima da jo?
viSe pomognemo na5 hor u njego-vo- m
nastojanju kulturnom i umet
nickom uziizanju. Najvainijc js
da ga joe viSe omasovimo, da ga
popunimo sa dovoljnim brojem
61anova glasova.
Clan IVvackog Hora "Jadran"
AKO NE I
Iz govora Andrica
za
u 9. dec. 19G1.
sudbini
Ill
Je
Hi
votu, kojl zlvimo all kojl no
vidlmo 1 ne razumijemo uvi-jek,
kaze neSto viSe nego Sto
mi, u svojoj slabostl, mozemo
da saznamo i shvatimo. Tako
da cesto tek lz rljecl dobrog
pripovjedacu saznajemo Sto
smo uclnlll a Sta propustlli,
sta bi trebalo ciniti, a sta ne.
Mozda Je u tim pricanjima.
usmenlm 1 pismonim, i sadr-za- na
prava historija CovJe-canst- va
1 moida bi se iz njih
mogao bar naslutlti, ako ne
eaznati, smlsao te hietorlje. I
to bez obzira na to da 11 obra-dju- ju
proSloet Hi sadai-njos- t.
. . Nije uopce toliko va-z- no
da 11 jedan pripovjedac
oplsuje sadasnjoet ill prodloet,
Hi se smjelo zalijece u budu-6no- et.
Ono Sto Je prl torn gla-vn- o,
to Je duh kojim Je nada-hnu- ta
njegova prica, ona oe-nov- na
poruka koju ljudima
kazuje njegovo djelo. A o to- -
zade, da zavara da j me, naravno, nema ne moie
sam
nama
blti propisa nl pravlla. Svako
prlCa svoju priCu po svojoj u-nuta- rnoj
potrebi, po mjerl
svojih nasljedjenih ill steCe-nl- h
sklonostl i shvaCanJa i
snazi svojih lzrazajnlh mo-guCno- stl.
Svak nosl moralnu
odgovornost za ono Sto prica,
i svakog treba pustiti da slo-bod- no
priCa. Ali dopuSteno je,
mlslim, na kraju pozeljcti da
prlCa koju danaSnJI pripovje-dac
priCa ljudima svoga vre-mena,
bez obzira na njen o-b- llk
1 njenu temu, ne bude nl
zatrovana mrznjom ni zaglu-Se- na
grmljavlnom ubilaCkog
oruzja, nego Sto Je moguCe vi-
Se pokretana ljubavlju i vo-dje- na
Sirinom i vedrinom slo-bodn- og
ljudskog duha. Jer,
pripovjedac i njegovo djelo
ne siuze nICem ako na Jedan
ill drugi naCin ne sluze Covje-ku
1 CovJeCnostl. To Je ono Sto
je bitno. I to Je ono Sto sam
smatrao za dobro da istak-ne- m
u ovom svom kratkom
prigodnom razmatranju koje
Cu, ako mi dopustitc, aavrSlti
kao Sto sam i poCeo: s izra-zo- m
duboke i iskrenc zahval-nostJ- ."
.
-- 1 fmrf
l
i
)
II
r