Nase Novine, February 14, 1985

              Dragi dmgov i,
U prilogu Saljem cek na $40.00 za
moju obnovu i fond lista.
Najlepse pozdrave,
Zarko Jovicic
Montreal, Que.
V Stoyani drugovi,
Saljem $40.00 i to za pretpJatu
$35.00 i $5.00 u fond.
George Niksic
East Chicago, Ind.
$35M.0y0Misotfhoerr thEelizpaabpeetrh anSdalo$s5h.0s0ayiss
for helping the paper.
My Mother is 95 years old and she
told me the $5.00 is for some thing but
I dont understand. So just use it as you
see it should be.
Thank you,
Milka Jelacity
Cheboygan, Mi.
Nase novine,
U prilogu ovog pisma, izvolite pri-mi- ti
moj cek od $35.00, za obnovu
moje istekle pretplate na Nase novine,
koja mi istice bas u ovom mjesecu,
novembru.
Uz mnogo drugarskih pozdrava ad-ministra-ciji
i urednistvu Nasih novna,
zeli Vam nize potpisani.
O.K.
Vancouver, B.C.
Dragi drugovi,
Ja se izvinjavam sto se cek izsubio.
te saljem drugi cek za ' 'Nase novine ' '.
Puno hvala za redovito slanje lista.
Tomo i Ilija Kekic
Etobicoke, Ont.
ANALIZA NOVINARSTVA
UAUSTRIJI
PROSLOSCU
Mnogi novinari, aktlvni u vre- -
m e Treceg Raj ha nasta vil i ra d
i posle pa da nacizma.
Becki nedeljnik "Profil" prenosi u
poslednjem broju ocenu da denacifika-cij- a
nije bila dosledno sprovedena u
austrijskom novinarstvu. Kroz izvode
i deo dokumentacije, list prikazuje dok-torsk- u
disertaciju saradnika Salcbur-sko- g
instituta za publicistiku Frica
Hauzjela o "Austrijskom zurnalizmu
na pocetku Druge republike".
Iz svega se vidi da su mnogi novina-ri
, aktivni u vreme Treceg Rajha, nasta-vi- li
nesmetano da radc i posle pada na-cizma,
za Republiku.
Bez "nulte godine"
Navodcci daje Fric Hauzjel napravio
"kolektivno-biografsk- u analizu politic-ki- h
i profesionalnih izvora" oko 400
imena novinara i pisaca, koji su se jav-lja- li
na stranicama dnevnih listova novc
Austrijc (od 1945. do 1947. godine),
"Profil" iznosi ocenu da u "novinar-stvu
Druge rcpublike nijc bilo nultc —
godine", odnosno da denacifikacija u
toj oblasti nije bila dosledno sprovede-na.
Pre ma navodima "Profila", svaki
treci novinar u austrijskim listovima tih
godina, pisao je pre toga za listove na-cistic- ke Nemacke i drugih fasistickih
drzava iz drugog svetskog rata, a svaki
peti i u doba Prvc austrijske republike,
pre nasilnog prikljucenja Austrijc hitle-rovsk- oj
Nemakoj 1938, i to sa "veli-ko- m dozom oportunizma" prema na- -
4
Postovano uredniStvo,
Saljem vam money order od $40. 00
za moju obnovu i fond "NN'
Izvinite zbog zakasnjenja. Puno po-zdrava
drugovima u urednistvu kao i
svima citaocima "NN".
Duro Divic
Windsor, Ont.
Dragi prijatelji iz "NN",
Zao mi je zbog zakasnjenja sa mo-jo- m
pretplatom na "Nase novine,
Svakako da i nadalje zelim da primam
nas list, a uz to zelim i prema potrebi
da pomogncm oko uredivanja ' lsport-sk- e
stranice ' ' u Nasim novinama a koje
nema vec prilicno dugo vremena.
Sa drugarskim pozdravom Vas,
Ivan Kovac
Toronto, Ont.
Postovano Urednistvo,
Moja pretplata istice ovog mjeseca.
Saljem svotu od $40.00 za obnovu i
fond.
Sa pozdravom,
G. Stulac
Toronto, Ont.
Postovani drugovi,
Saljem vam $70.00 za dvije nove
pretplate.
Do kraja godine ja cu svakako da
ispunim moje obecanje, od deset novih
pretplata.
V. Arar
Hamilton, Ont.
w
CESTITKA
Ujkic Kolja sa suprugom Stankom i
sinom Rankom, povodom 29. novem
bra, Dana Republike, cestita svim svo- - ft
Jim pnjateljima drzavni prznik rodne
zemlje sa zeljama za uspeh i sve najbo- -
i IIP .
J rmS: St; --rSSr -- _j (,
stupajucem nacistickom rezimu. U no-voformira- nim
austrijskim redakcijama
u prve dve posleratne godine, tek svaki
peti novinar je imao antinacisticku bio-grafi- ju
ili je bio u pokretu otpora.
"Zaboravljena proslost"
Veliki broj novinara sa nacistickom
prosloscu — prema toj analizi — bio
je angazovan u "nezavisnim listov-ima",
koji i danas, u stvari, predstav-ljaj- u desnu i konzervativnu politicku
stampu u Austriji. Pojedinacnim pri-meri- ma "Profil" ilustruje da su neki
od njih i danas na istaknutim, pa i
kljucnim rukovodecim mestima u toj
stampi i na RTV. Citirajuci njihove da-nasn- je tekstovc o drugom svetskom
ratu ili na savremene teme, list poka-zuj- e
da nisu mnogo promenili svoja
gledanja iz "zaboravljenc proslosti".
Becki list iznosi i primer jednog
"ratnog dopisnika", koji je pratio hi-tlerov-ske
"operacijc" u okupiranoj Ju-goslaviji,
ali ciji su tadasnji izvestaji
kasnije zaboravljeni i danas se on Sina-tra
"doajenom austrijskog novinar-stva- ".
Navodi se i ime jednog dopi-snika
iz inostranstva, koji je radio u
propagandi i'aSisticke i ustaSkc, tako-zvan- e
Nezavisnc Drzave Hrvatske i za
to primio Pavelicev orden za "hrabro
drzanjc".
Naucni rad i istrazivanja saradnika
Salzburskog instituta za publicistiku
Hauzjela, sa dokumentacijom koju je
koristio, bice prema najavi "Profila",
objavljeni iduce godine kao posebna
knjiga.
''NASE NOVINE"
U
VEGA JPO MAL.O
Konacno je osvanuo dan kada je ime
"Nasih novina" pojavilo u svima jugosla-venski- m
novinama.
Povod je bio raskrinkanje gospodina
Mome Kapora u Kanadi, kojeg su NN ot-kri- le
i razoblicile. Sve su se ovdasnje no-vin- e
o tome pozabavile spominjuci NN kao
izvor svojih informacija. Drug Luka Mar-kovi- c
je vise puta pisao da je zalosno da
se u Jugoslaviji ne pridaje vaznost "Nasim
novinama" koju one zasluzuju. Eto ko-nacno
je i taj led razbijen a kako ce biti
unapred, to cemo vidjeti. U svakom slucaju
borba protiv neprijateljskih elemenata i nji-hov- ih
raskrinkavanja treba da poslijedi ne-smanjen- om
brzinom.
6. novembra se odrzala u Travniku pro-moci- ja
knjige o Antonu Mavraku, jugosla-vensko- m
revolucionaru, rukovodiocu Ko-munistic- ke
partije, rodenom u Travniku,
koji je 1937. nestaou staljinistickim cistka-ma- .
Drugovi iz Travnika su mi saopcili da
sam sluzbeno pozvan na promociju jer sam
i ja djelomicno ucestvovao, iako sa majim
udjelom, u pripremi i redakciji knjige i kao
Mavrakov drug i saborac iz 1927. godine
u Zagrebu.
SOVJETSKOM S AVEZU
Ovoga puta me je pripalo sa "Karavan
turistom" koji se bavi izmjenom studenata
izmedu Sovjetskog Saveza i Jugoslavije.
Platili smo samo troskove prevoza, docim
je boravak u Sovjetskom Savezu bio na
racun njihovih studentskih organizacija.
Putovanje je bilo naporno, ali vrlo jeftino
u usporedbi sa drugim putovanjima, 1 1
dana za manje od 100 dolara.
Na ovaj nacin je u toku ove godine iz
Zagreba i Beograda putovalo vise od 800
gostiju.
Isli smo autobusom iz Zagreba preko ci-je- le
Madzarske sve do sovjetske granice.
Zatim vlakom, spavacim kolima do Lavo-v- a,
onda avionom do Lenjingrada. Slijedili
smo spavacim kolima do Moskve, Kijeva
i Copa na sovjetsko-madzarsk- oj granici i
na koncu nasim autobusom do Zagreba.
U Lavovu nas je docekala drugarica
Estela Luscak, povratnica iz Urugvaja,
koja se svojim roditeljima boravi u Lavovu
od 1956. godine.
Posto smo izmijenili darove proveli smo
nekoliko ugodnih sati u Lavovu, u njezinu
drustvu. U grupi nas je bilo 40, ali smo se
ja i moja drugarica odmah izdvojili da mo-zem- o
bin sa Estelom.
Usljed guste magle nismo mogli da po-leti- mo
i Lavova sve do 22 sata, tako da
smo stigli u hotel u Lcnjingradu tek u 2
sata ujutro
Hotel zvani "Dvorac mladih" ne pri-pa- da
agenciji "Inturist" nego agenciji
"Sputnik", kao i svi ostali hoteli u kojima
cemo biti smestcni u Moskvi i Kijevu. 90%
njihovih gostiju su mladi iz sviju krajeva
svijeta kao i iz raznih krajeva Sovjetskog
Saveza, tako da smo u hotelima bili u izrav-no- m
dodiru sa sovjetskim ljudima.
VIKTORIJA
BENJAMINOVNA TOMINA
Izvan programa sam obisao Nevski pro
spekt uzduz i poprijeko i posjelio Viktoriju
Tominu.
Ona je bila balerina Ansambla glasovite
Ane Pavlovc, rodena u Lcnjingradu, izbje-glaizRusi- jc
1918. godine. Boravilau Kini,
Engleskoj, Argcntini, gdjc je bila direkto-ric- a
baleta u Tcatru "Colon" zatim u Mon-tevideo,
gdjc je imala balct u Tcatru "O-dcon- ".
Za cijelo vrijeme rata je aktivno
saradivala za Sovjetski Savcz, a poslije
rata poducavala ruski i ukrajinski folklor
u rusko-ukrajinski- m drustvima.
Na njezinu molbu Sovjetska vlada joj jc
u 1968. godini platila troskove putovanja
u Lenjingrad, da posjeti mjesto svog rode-nj- a
i pronade neke svoje stare drugove i
prijatelje.
Konacno 1971. se odlucila da otputuje
zauvijek u Sovjetski Savez, gde se je smje-stil- a
u Domu kazalisnih umjetnika "Dom
veteranov sceni".
Prvi put sam je posjetio 1972. poSto je
bila navrsila 80 godina.
Usljed nasih obaveza nismo mogli da
idemo po danu vec smo isli daje posjetimo
kada je noc bila dobrano odmakla. Usli
smo kroz velika vrata i posto taj Dom ima
nekoliko paviljona i prostire se na jednom
hektaru povrsine, osjetili smo se izgublje-ni- ,
dok nismo nabasali na tri starice. Jedna
od njih nam se je ponudila da nas odvede
do Viktorije, koja je vrlo poznata u Domu.
U proslom februaru je navrsila 93 godine.
Primila nas je vrlo srdacno. Svaki dan
izlazi u grad u setnju i pise svoje memoare.
Vrlo se obradovala nasem posjetu i molila
me je da pozdravim s njezine strane sve
drugove u Urugvaju.
OSTALE AKTIVNOSTI
Jedno dvadesetak od nas, izvan progra-ma,
smo otisli da posjetimo lenjingradsku
luku na obalama Finskog zaljeva. Prosli
smo kroz sasvim nove djelove Lenjingrada,
koji su slicni nasem Novom Zagrebu, samo
u mnogo vecim razmjerima i na koncu u sa-m- oj
luci usli u jedan veliki novi hotel i
njegovu kavanu, koja je bila puna svijeta
iako se nalazi, tako rekuci, izvan grada.
U MOSKVI
Smjesteni smo u omladinski hotel "Or-lenok- ",
na jugozapadu grada. Hotel od 17
katova, kao i predasnji u Lenjingradu. Isti
ambijenat kao i svugdje. Nas je Jugosla-ven- a
80 i to 40 iz Zagreba a 40 iz Vojvo-din- e.
U svakom gradu nam daju pola dana
slobodno, ali ja uzimam cijeli jedan dan i
idem da posjetim starog druga Luisa Ceki-nij- a,
koji zivi u Moskvi vec 55 godina.
Rastali smo se u Argentini 1930. godine,
a pretposljednji put sam ga vidio 1983. go-dine.
I on una svojih 84 godine. Ugostio
nas je u svom stanu u Prospektu Mira 91 , na sjevernoj strani Moskve, gdje mo stigli
sa Metrom.
U KIJEVU
Smjesteni u omladinski hotel "Mir", na
jugoistoku grada. Za Kijev se racuna daje
grad koji na cijelom svijetu ima najvise
zelenih povrsina u usporedbi sa pucan-stvo- m.
U svima gradovima gdje smo bili opa-zam- o vise automobila na ulicama, vise
trgovina i kafana kao i bolju opskrbljenost
u trgovinama, ali nam izgleda da je ova
opskrbljenost u Kijevu najveca.
Na sve strane ima mnogo historijskih
spomenika, koje sovjetska vlast strogo
cuva i njeguje. Ne zali materijalna sredstva
za ocuvanje kulturnih spomenika.
Cijene su stalnc. Stanarina se ne mijenja
od 1928. godine. Gradski prcvoz kosta 5
kopcjki vec vise od 40 godina. Prehram-ben- i
proizvodi su jeftini i za njihove prilike,
kao i pamucna i lanena roba. Vunena i
sinteticna roba jc skupa, o tome nema sum-nj- c,
ali se ljudi snalaze i na ulicama njihovi
ljudi i zene idu obuceni po modi zapadne
Europe i nista nemaju da joj zavide. Ljudi
su vrlo susretljivi i gostoljubivi, tako da se
nikako nismo mogli izgubiti. To se osobito
vidi u Metro--u kroz koji svakodncvno pro-la- zi
u Moskvi oko 4 milijuna putnika. U
blizini Crvenog trga prolaze tri linije jedna
ispod druge i kada smo zabunom uSli u
prvi liniju, mjesto u trecu, najdublju, nji-hovi
ljudi su nam odmah pomogli da sc
snademo a neki su nas i pratili nekoliko
stanica da se ne izgubimo, jer smo morali
da presjedamo na tri mjesta.
U Moskvi me je posjetio jedan drug,
koji sc jc povratio iz Urugvaja pocetkom
maja ove godine.
Opcenito gledajuci iz Sovjetskog Saveza
se iznosc izvanredni i nezaboravni utisci.
Petar KURTIC
Zagreb, Jugoslavia