Novosti, April 06, 1944

              STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak G aprila 1944 NOVOSTI Protu -- narodna propa-ganda
Published every Tuesdav Thursday and Saturdav by the
Novosti Publishing Company i
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 Adelcride Street West Toronto I Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Begfeiered in the Registry Oifice for the City o{ Toronto
on the 24th day oi October 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vračaju
Osvrt na sjednicu Glavnog
Odbora Zajednice
Pred nama je zapisnik polugodišnjeg zasjedanja Glavnog
Odbora Hrvatske Bratske Zajednice
Na osnovu tog zapisnika dolazimo do zaključka i općeni-to
smatramo da je to bila dobra sjednica ili jedna od najboljih
u posljednjih desetak godina Članstvo Zajednice je doznalo sa
ove sjednice vise o načinu poslovanja reda i rada na upravi
Zajednice nego se to očekivalo Objasnila su se mnoga pita-nja
povela se istraga tamo gdje je najškakljivije bilo i donijeli
zaključki koje će sa malim izuzetkima pozdraviti cijelo članstvo
Sjednicu je za razliku od prijašnjih imao u rukama Nad-zorni
Odbor stvarajući zaključke onako kako to traže najbolji
interesi Zajednice u današnjim vremenima To je bila sjedni-ca
na kojoj se jasno povukla linija izmedju novih sila koje
zastupaju odluke Šeste konvencije i staro praksaša koji se
nemogu osloboditi svoje stare navike basovanja u Zajednici
po svojoj volji i volji svojih prijatelja Stara praksa je i ovdje
kao i na Šestoj konvenciji pretrpila osjetljivi udarac i ako ne
poraz
Ima tu i nedostataka Našlo bi se tu i tamo prigovora po-gotovo
radi toga Sto se još uvjek dopušta rasprava i nateza-nje
sjednica po sitnim i nevažnim pitanjima naravno na šte-ti
krupnih stvari Ali za ovo kao i druge mi opet ne možemo
kriviti nove kako nekoji kažu "neiskusne" glavne odbornike
nego baš one stare "iskusne" kojima su sve te stvari bolje
poznate i koji hotimično ukrivaju stvari od novih glavnih od-bornika
i članstva Zajednice
Imate na primjer slučaj sa bondovima Zajednica je kroz
posljednjih pet godina pretrgovala preko sedam milijuna do-lara
vrijednosti bondova Istaknuto je ne po starim odborni-cima
nego po mladim i "neiskusnim" da se je nepravilno ru-kovodilo
sa kupnjom i prodajom tih bondova Kupovalo se
bondove koji nose 2 i 2 i pol po sto kamata a prodavalo one
koji nose 4 ili više po sto Pronadjeno je dalje da bondovi nisu
retirani — nisu osigurani niti se zna njihovu vrijednost Sa
tom ogromnom imovinom članstva trgovalo se špekuliralo se
zaradjivalo se gubilo se i to sve prema navodnom savjetu
savjefujuće firme i želji bivših izvršnih i glavnih odbornika I
tako kako je Butković konačno morao izjaviti izgubili smo
na tim bondovima i kamatima oko JEDNOG MILIJUNA DOLA-RA
Lijepo da! Niti toga nebi bili znali da nije Nadzorni Od-bor
podignuo galamu i tražio da se bolje upozna sa tom stra-nom
rada Pa umjesto da se olakša rad da se novi glavni od-bornici
upoznaju sa tom uvjek sumnjivom špekulacijom da im
dopusti istraga i nadzor koji im po dužnosti pripada — Kovač
predlaže da se nekoga zove iz New Yorka koji bi svima sku-pe
održao jedno predavanje o bondovima jer se pokazalo da
svi skupa "nemaju" većeg pojma o kupnji prodaji i vrijedno-sti
bondova A Ladešić jer i on se protivi nadzoru i istrazi o
tim bondovima kaže "zašto onda Mance dolazi da nadzire
rad financijalnog odbora ako se isti ne sumnjiči"
Sve skupa znači da nije potrebno stvari istraživati o vri-jednosti
naših bondova nego ostaviti kako je to bilo negda
ili u najboljem slučaju kako kaže Kovač da netko dodje i u
uredu drži predavanje o bondovima
Poslije svega toga ipak je zaključeno na uporni zahtjev
Nadzornog Odbora da Mance Krašić i Verbanić podju u New
York i istraie vrijednost naših bondova i ostalog u vezi s time
Mi razumijemo da je to bila nezgodna rasprava po sta-novite
izvršne odbornike jer ona je otkrila ne samo taj ogrom
ni gubitak na bondovima nego i nesposobnost ljudi koji se
na račun Zajednice bacaju na špekulacije o kojima ni pojma
nemaju I vrijeme je da se tome jednom stane na kraj jer na-ma
se čini da je baš ta trgovina sa bondovima po srijedi da
se nekoji drže vrha Zajednice kao krpelj konjskog repa
Otkriveno je još nešto o čemu se ranije nije ništa znalo
a što je i opet vjerujemo bila stara praksa Predsjednik Nad-zornog
Odbora Mance iznaša da su glavni odbornici imali
uz svoju redovitu plaću na Šestoj konvenciji i dnevnicu kao i
delegati a Goreta nadopunjuje pa kaže da se je za vrijemo
konvencije ustegla plaća onim činovnicima koji su tamo pri-sustvovali
Imali su samo dnevnicu To bi značilo da je recimo
Butković za vrijeme Šeste konvencije primao dnevno po tride-set
dolara ili da je za 14 dana konvencijskih nadnica primio
$42000 Dobra nadnica je li?
Iznaša se dalje da su dva odbornika primili svaki po 60
dolara radi toga što su prisustvovali National State Fraternal
Congress-- u a jednom glavnom odborniku da je isplaćeno 26
dolara samo za to što je iznajmio dvoranu za Šestu konvenci-ju
da je isplaćen trošak oko 250 dolara radi parnice Ivanović-Petra- k
što se po pravilima nije smjelo telefonski računi su
preveliki nestalo je četirih pisaćih mašina iz ureda a da o
tome nitko nije ništa znao- - iz Btttkovićeve sobe je nestao nje-gov
kaput (treba pazit da jednog dana i Butkovića nebi nesta-lo
iz njegove sobe) itd
Na oko to možda izgledaju sitnice ali ne treba zaboraviti
dc se i na ovim sitnicama odrazuje red i gospodarstvo koje
vlada u uredu Zajednice pak Nadzorni Odbor ima potpuno
pravo kad ovo iznaša na javnost Da je takav rad protu-pravi-k- m
svi znaju a najbolje glavni predsjednik da se to protivi
odlukama Šeste konvencije i to svi znaju — pa ipak se ne mo-gu
riješiti t stare prakse Nama se čini 'da je ta stara prak
"--
U- - %G0&&
POLOŽAJ FRONTU
Priznanje Badoglijeve vlade
Piše JOSEI'H STAKOMN
New York — Jeste li se začu-dili
kada je Sovjetski Savez priz-nao
vladu maršala Badoglija u
Italiji? Ja sam se začudio
Jeste li pokušali trijezveno i
hladnokrvno proučiti to pitanje u
svjetlu informacija iz Italije i na
osnovu vašeg poznavanja bazične
vanjske politike Sovjetskog Save
za?
Ako jeste onda ste mogli doći
do slijedećih zaključka kao što sam
i ja došao Evo tih zaključaka:
HITLEROV NA DOMAĆEM
Jedna stvar je sigurna — Sov
jetski Savez ne namjerava stva
rati problema medju Ujedinjenim
Nacijama U predvečerje velikih
ofenzivi i poslije sporazuma koji
su postignuti na konferencijama u
Moskvi i Teheranu možemo biti
sigurni da sovjetski vodje namje-ravaju
riješiti te probleme i od-straniti
sve takve poteškoćo ako
postoje
U slučaju Italije stvari su oz-biljno
zapletene Saveznici posluju
sa Badoglijem i kraljem Emrna-nuelo- m
ali njihove vlade svejedno
nisu priznali Odbor Oslobodjenja
u Južnoj Italiji koji ima sjedište
u Napulju potpuno je odbio sura-djiva- ti
sa Hadoglijem no ipak taj
odbor nije u stanju istjerati Bado-glija
i prisiliti kralja na abdikaci
ju
Do neke mjere to odrazuje nji-hovu
vlastitu slabost Do neke
mjere krivo je i to što Badoglija
podupire Velika Britanija I onda
do neke mjere saveznička vojna
vlast koja je uspostavljena prije
Teherana još uvjek ometa razvi-tak
punih političkih aktivnosti de-mokratskih
sila
To je dovelo do stanovitog zap
letaja Prem je deklaracija konfe-rencije
u Moskvi bila veoma dobra
i Saveznički Savjetujući Odbor ko-ji
je uspostavljen u Moskvi htjeo
je odluke konferencije provesti u
život ali konačna riječ još uvjek
je u rukama savezničkih vojnih
komandira
Takva situacija je počela ogor-čava- ti
talijanski narod raznih po-litičkih
gledišta Badoglio i kon-zervativne
sile osjećali su da se
prema njima nepravilno postupa
sa u uredu Zajednice raširila svoje žile na duboko i široko i da
će novi glavni odbor imati vraškog posla ako će to sve prive-ft- i
dužnom redu u suglasju zaključaka konvencije i pravilima
oiganizacije Jer u koliko su njihove namjere iskrene da se
to sve jednom za uvjek izvede na čistac u Glavnom Izvršnom
Odboru ima ljudi koji baš u tom boljem i zajedničarskijem
radu vide konac svoje despotske vlasti i uprave Takvi se ni-kako
ne mogu pomiriti sa pravilima Nikako ne žele slijediti
želje članstva
Ovo pitanje je pak najbolje zapaženo za vrijeme rasprave
o Butkovićevom pitanju i optužbi članstva da je za vrijeme iz-bora
glavnog blagajnika bio protupravilno pristran naziva-jući
veliki dio članstva pogrdnim i nelijepim imenima Dok
manje više svi glavni odbornici tvrde da je to protu-praviln- o
od strane Butkovića Butković i Kovač stoje na stanovištu do
je Butković imao pravo Još žalosnije je to što se glavni pred-sjednik
tamo izgovara da on nije nikoga ovlastio da na jedan
letak potpiše i njegovo ime Nije li ovo siromašan izgovor
koji i opet ide za tim da članstvo zavara kako je tobože on
Butković nedužan Nije li ovo glupa i po Zajednicu u oči
kampanje štetna isprika Umjesto da to sve prizna požali i
traži oproštenje od članstva (kad mu se je već htjelo oprostit:)
koje je uvredjeno on to svodi na jednu siromašnu izjavu punu
kontradikcija kad kaže — "ja sam smatrao da sve što sam
učinio da sam kao osoba i gradjanin imao pravo da to uči
nim dočim ako vi braćo i sestre tumačite da sam se time
ogriješio u svoje dužnosti i pravila organizacije tada ja sam
voljan i pripravan da to požalim i da ću u buduće paziti da
se to ne ponovi"
Po toj izjavi razumije se da niti odsjeci koji su radi toga
protestirali niti glavni odbornici nisu uvjerili Butkovića da je
pogrešan — Ja ne smatram da sam pogrešan i kod toga os-tajem
a vi koji smatrate da jesam oprostite — to je suština
Butkovićeve isprike sa kojom su se zadovoljili i naši glavni od-bornici
— samo je pitanje da li se je i članstvo zadovoljilo sa
ovako smiješnom i smiješanom izjavom koju će nadamo se
članstvo pravilno razumjeti
Bez obzira na ove i mnoge druge slabe strane vodstva
Zajednice glavni odbor je pošao pravilnim putem napred
Krenuo je stopama šeste konvencije pa se je nadati da će
ispraviti sve što se ispraviti mora i jednom urediti upravu Za-jednice
da nam bude uzor reda rada i bratstva
U tom svjetlu treba gledati na skoro smirenje duhova i
svim silama poradi da se pedesetgodišnjica proslavi dostoj-no
a proslavljena će pak biti ako se u to vrijeme dobije deset
hiljada novih članova
ivmu:i:ito- -
kao što se pokazalo u njihovom
protestu kad su obavješteni da će
talijanska pomorska flota biti raz-dijeljena
medju savezničke sile
Prema Odboru Oslobodjenja još
se nepravilnije postupalo što jas-no
pokazuje njihov protest protiv
Churchillovog govora Nastala su
zatim trvenja i u samom Odboru
Oslobodjenja kao na primjer kad
su katolici i druge partije odbija-jal- e
da ne priključe socijalistima
komunistima i akcionistima u pro-testnoj
demonstraciji koja se ne-davno
održavala 'u Napulju
Visoki američki vojni predstav-nici
bili su nezadovoljni političkom
situacijom ali je nisu mogli pro-mijeniti
Obećano Je da će se pre
gledati cijela stvar "ako i kada
Kim bude zauzet" ali to je još
uvjek daleko
U zemlji sa takvim kaosom i di- -
sorganizacijom koja prolazi kroz
nemire poslije propasti fašizma ali
još uvjek jakim fašističkim upli-vom
lako je vidjeti da se Mussoli-n- l
koristi cijelom situacijom
Dok suzbija narodne ustanke u
sjevernoj Italiji Mussolinl poka-zuje
masama naroda na dogodjaje
koji se razvijaju u Južnoj Italiji
Takva je situacija u stvari Pr-vo
što ne trebalo učiniti je to da se
podigne moral i samo-pouzdan- je
talijanskog naroda Kada je Ba-doglio
iz vlastitih razloga na 7
marča traiio priznanje od Sovjet-skog
Saveza Sovjetski Savez je
vidio da bi to mogao biti ključ
za otvaranje vrata daljnjem pro-gresu
Dakako mi ne trebamo da mno-go
znamo o diplomaciji ili Sovjet-skom
Savezu pa da shvatimo da
takav korak ne znači i priznanje
kralja ili Badoglija ili pak ono što
ta dvojica predstavljaju Poslije
svega Sovjetski Savez još uvjek
podržava diplomatske odnose sa
jugoslavenskom izbjeglom vladom
No jasno je i to da Sovjetski Sa-vez
zajedno sa svojim partnerima
u suradnji gleda prema novim si-lama
koje predvode maršal Tito i
Ivan Ribar kao na sile buduće Ju-goslavije
Iz svega toga moie se vrlo lako
zaključiti kakve će biti posljedice
Prvo kako je bila zamršena i
nesigurna situacija prije nego se
raščistila barem na jednoj točci
Podizanje anti-komunističk- og stra-šila
od strane reakcionarnih sila u
Vatikanu je sada razbijeno Sov
jetski Savez je u ovom slučaju
učinio nešto što saveznici nisu
mogli odnosno htjeli učiniti To
sada pomaže cijeloj koaliciji
Put je time otvoren Badoglio
ima okupiti talijanski narod voj-sku
i mornaricu za rat i provoditi
u djelo odluke konferencije u Mos-kvi
m proširenom vladom gdje
imaju biti uključene i demokratske
sile ili će pak same demokratske
sile oduševljene ovim priznanjem
Italije kao nacije biti toliko jake
da učine političke promjene
Sve če to dakako useti dulji pro
ces Preko noći se neće dogoditi
St će se razviti u sjevernoj Itali
ji biti će u konačnoj analiti odlu-čujuće
Makedon-sko
pitanje
(Od našeg londonskog dopisnika E Cook-a- )
London — Kada su iz Jugosla
vije doile prve vijesti o Narodno i
Oslobodilačkoj Vojsci i njezinom
glavnog komandantu Josipu Broz
(Titi) jedan od nredjtavnika U- -
goslavenske izbjegle vlade "tuma-čio"
je da su partizani na pogreš
nom putu jer da njih vode trocki- -
srti kojih ne štiti Sovjetski Savez
i koji su u izravnom sukobu sa
Moskvom Njihovo "sektaštvo" u
usporedbi sa Mihajlovićem je osu-djiva- no
po socijalistima i komuni-stima
— tvrdila- - je jugoslavenska
izbjegla vlada Ta klevetnička
propaganda nije dutro traiala Niu
je oborilo izdajstvo samog Draže
Mihajlovića
Nakon je uspostavljeno Anti-fa-Mtič- ko
Vijeće Narodnog Oslobo-djenja
Mihajlović je počeo sa iz-javama
hvaleći u njima Sovjetski
i Savez Izjavljivao je da će Balka
nu biti vrlo drago ako dobije po-moć
od Sovjetskog Saveza za suz-bijanje
upliva "zapadnog kapita-lizma"
Narodno oslobodilački po- kret je optuživao da je korumpi-ran
po "sektaškim trocklstima"
Ova glupa propaganda pokazuje
da on nezna uopće ništa o teoret-skim
razlikama izmedju trockizma
i stalinizma osim da su trockisti
"revolucionarniji" kako on tvrdi
Kvislinška novina "Hrvatski
Narod služeći se sličnom propa-gandom
kao i Mihajlović na 13
februara 1944 piše: "Svi Slaveni a
majci Rusiji očistili su medjuna-rodn- o
trockističko smeće odbacili
političke komesare ponovno uveli
religiju i pokazuju želju za stupa-nje
rame uz rame sa majkom de
mokracijom — Amerikom Parti-zani
na Balkanu nemaju nikakvih
odnosa sa Rusijom Zar nije
Staljin često puta rekao da se
Rusija bori samo za veliku rusku
domovinu a ne za druge nacije?
Pa da li smo mi veći katolici od
pape?"
Mihajel Padev pisac knjige
"Bjegstvo sa Balkana" i bivši bu-garski
dopisnik Timesa je na 8
marča u istoj novini napisao čla-nak
gdje kaže da "Macedonija
opće ne postoji" Veli da je zami-sao
o nekoj posebnoj macedonskoj
naciji samo bajka On ide dalje pa
kaže da su ideju o autonomnoj
Macedoniji ponovno oživili neki
"bugarski krugovi" U stvari ni-tko
drugi na Balkanu osim pokre
ta maršala Tite ne zagovara slo
bodne Macedonije Na zasjedanju
Narodnog Vijeća prošle jeseni za-jamčeno
je pravo samo-uprav- e i
nezavisnost Macedonije isto kao i
drugim narodima Jugoslavije u
okviru federativne demokratske
jugoslavenske države Macedoncl
imaju posebno predstavništvo u
Anti-faSističko- m Vijeću Narodnog
Oslobodjenja Jugoslavije pa i po
Ii5c
(Nastavak 12)
Tito i nje-govi
ljudi su ubijali Nijemce
partizani su protjerali neprija-telja
sa dvije trećine zemlje i
oni su dokazali da narod Jugo-slavije
njih podupire Pa ipak
tek pred par dana nego što je
ovo išlo u štampu jugoslaven-ska
izbjegla vlada je izjavila
bez obzira na činjenice da Ml-hajlović-eva
vojska broji 260000
ljudi koji čekaju savezničku in-vaziju
pa da onda navale na
Nijemce
U stvari Mihajlović je prestao
biti faktor u Jugoslaviji — osim
što nešto pomaže Nijemcima
On navaljuje na partizane kada
moie on više nema toliko sna-ge
da im se izravno suprotstavi
BORBENI POKLIČ —
SLOBODA!
Danas se u Jugoslaviji vodi
rat Front se proteže četiri sto-tine
milja od njemačke granice
sa sjevera do Albanije na jug
Na ovom dugačkom frontu-26000- 0
ljudi Narodne Oslobodi-lačke
Vojske se bore protiv Ni-jemaca
Tamo u Jugoslaviji
nalaze se najbolje njemačke di-vizije
nekoje od par preostalih
pantera koje su toliko potreb-ne
na niskom frontu tamo su
jurišne trope vrlo potrebne u
Italiji i veterani Adolfa Hitlera
koji su toliko potrebni na fran-cuskoj
obali Ovdje u strahovi-tim
planinama dubokim šuma-ma
ma i drvečem pokrilim brdi-nam- a
vodi se borba dan i noć
Ovdje se ljudi hore sa čact i
slobodu svih naroda ovdje Moje
komunisti i nekomunMi rame
uz rame — aktuju zajedno u
jednoj najslavnijoj drami kak
sebne brigade imaju u Titinoj voj-sci
Macedonski vodja Dimitri Vla-ho- v je jedan od podpredsjednika
narodne vlade u Jugoslaviji Ma-cedon- ci
su priznati kao posebna
nacija ne samo po oslobodilačkom
pokretu maršala Tite nego i po
Sve-slavensk- om Kongresu u Mos-kvi
po Sve-slavensk-om
Kongresu
u Sjedinjenim Državama po Sve-slavenskom
odboru u Velikoj Bri-taniji
i po drugim odborima gdje
se nalaze macedonski predstavnici
Skoro sve macedonske organizaci-je
preko granice (većinom u Sjedi
njenim Državama) oduševljeno m
pozdravile odluku maršala Tite za
samo-uprav- u i nezavisnost Mace-donije
i obećale svesrdnu pomoć
oslobodilačkom pokretu To se da-kako
odnosi na Macedoniju u unu-trašnjosti
jugoslavenske države
Ovaj pojam nema ništa zajedni-čkog
sa starim macedonskim pok-retom
koji je prije 1912 godine
bio naklonjen "autonomnoj Mace-doniji"
niti ne uključuje teritori-je
koji su sada geografski kao i
etnografski grčki
Bugarski komitadii u prošlosti
i bugarski nacionalisti u današnjo-s- tl
uvjek su protiv autonomne Ma-cedonije
Bugarska vlada u Sofiji
maskira svoje porobljavanje Ma
cedonije izgovorom da neka po
sebna nacija u toj zemlji ne pos-toji
nego da je sav taj teritorij
samo Bugarska
M J Sudić u Manchester Even-in- g
News od 23 februara 1944 pi-še
da Je pogrešno i pomisliti da
mase srpskog naroda — koje tako- -
djer aktivno učestvuju u borbi —
imaju simpatiju prema izbjegloj
vladi u Kairo Srbi sačinjavaju ve-liki
dio boraca u redovima vojske
maršala Tite pa i u glavnom šta-bu
Ima mnogo srpskih patriota
Medju Srbima kao cjelini postoji
pitanje monarhije Ali pošto je
monarhija u interesu samo boga
tim slojevima nedvojbeno je da
medju njima postoji I želja da se
ta monarhija ponovno uspostavi u
zemlji Ali pogrešno je govoriti
da su svi Srbi za monarhiju To
se pogotovo može shvatiti poslije
nesretnog iskustva za prošlih dva-deset
i više godina
RUMUNJSKA VOJSKA OSTAV-LJ- A
NIJEMCE
London 5 Aprila — Na hiljade
rumunjskih vojnika odbija posluš-nost
svojih oficira i napuštaju
frontu Izmedju Braila i Harsova
preko 30000 rumunjskih vojnika
napustili su Nijemce i posakrivali
se zajedno sa oružjem Nijemci su
protiv njih poslali kazneno ekspe-dicije
pa Je došlo do oštrih suko
ba Njemačka ekspedicija se mo
rala povući neobavljenog posla
WMWVWWWMVMWWMVWMW Maršal Tito
fywvMAwMAAwt IIOVARI) FAST vvwwsvmvwvws'
ve svijet prije vidio nije Njih
predvodi čovjek takvog stasa
kakvog je bio nekadašnji pro-slavljeni
stari — Tito
Oni će se boriti dok ne izvoj-št- e
pobjedu dok se opet ne po-digne
nova slobodna i ponosna
Jugoslavija u obitelji nacija I
njihov borbeni poklič odjekuje
svijetom:
SMRT FAŠIZMU!
SLOBODA NARODU!
(Konac)
U Saskafchevvanu će se
održavati izbori
Regina 3 Aprila — Vlada Sas-katchevva- na
je najavila da će se
ove godine održavati provincijalni
izbori koji su se imali obaviti još
prošle godine Parlamenat je odo-brio
da svi vojnici izvan provin-cije
mogu glasati i kandidirati u
izborima
Parlamenat je usvojio nekoliko
zakonskih reformi ukijučiv i pro-širenje
novog federalnog zakona o
kolektivnom pregovaranju na svu
ratnu i neralnu industriju Drugi
zakoni davaju stanovnicima pro
vincije pravo na besplatno liječe-ni
raka i ilrurih mbillnih bolesti
iU programu za zdravstveno osigu
ranje predvidjene su važne re-forme
koje će biti od koristi naro-du
Liječnici koji se nalaze u oru-žanim
silama biti će u sporazumu
sa federalnim vlastima premješte-ni
u farmerske okruge Takvi li-ječnici
ostati čV i dalje članovi oru-žanih
sila i primati vojničku plaču
do svršetka rata Oni mogu biti
pozvani natrag u vojaku svakog
časa kada će prilike zahtjevati