000166 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak G aprila 1944 NOVOSTI Protu -- narodna propa-ganda Published every Tuesdav Thursday and Saturdav by the Novosti Publishing Company i In the Croatian Language Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku ADRESA NOVOSTI 206 Adelcride Street West Toronto I Ontario Telephone: ADelaide 1642 Begfeiered in the Registry Oifice for the City o{ Toronto on the 24th day oi October 1941 as No 46052 CP Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vračaju Osvrt na sjednicu Glavnog Odbora Zajednice Pred nama je zapisnik polugodišnjeg zasjedanja Glavnog Odbora Hrvatske Bratske Zajednice Na osnovu tog zapisnika dolazimo do zaključka i općeni-to smatramo da je to bila dobra sjednica ili jedna od najboljih u posljednjih desetak godina Članstvo Zajednice je doznalo sa ove sjednice vise o načinu poslovanja reda i rada na upravi Zajednice nego se to očekivalo Objasnila su se mnoga pita-nja povela se istraga tamo gdje je najškakljivije bilo i donijeli zaključki koje će sa malim izuzetkima pozdraviti cijelo članstvo Sjednicu je za razliku od prijašnjih imao u rukama Nad-zorni Odbor stvarajući zaključke onako kako to traže najbolji interesi Zajednice u današnjim vremenima To je bila sjedni-ca na kojoj se jasno povukla linija izmedju novih sila koje zastupaju odluke Šeste konvencije i staro praksaša koji se nemogu osloboditi svoje stare navike basovanja u Zajednici po svojoj volji i volji svojih prijatelja Stara praksa je i ovdje kao i na Šestoj konvenciji pretrpila osjetljivi udarac i ako ne poraz Ima tu i nedostataka Našlo bi se tu i tamo prigovora po-gotovo radi toga Sto se još uvjek dopušta rasprava i nateza-nje sjednica po sitnim i nevažnim pitanjima naravno na šte-ti krupnih stvari Ali za ovo kao i druge mi opet ne možemo kriviti nove kako nekoji kažu "neiskusne" glavne odbornike nego baš one stare "iskusne" kojima su sve te stvari bolje poznate i koji hotimično ukrivaju stvari od novih glavnih od-bornika i članstva Zajednice Imate na primjer slučaj sa bondovima Zajednica je kroz posljednjih pet godina pretrgovala preko sedam milijuna do-lara vrijednosti bondova Istaknuto je ne po starim odborni-cima nego po mladim i "neiskusnim" da se je nepravilno ru-kovodilo sa kupnjom i prodajom tih bondova Kupovalo se bondove koji nose 2 i 2 i pol po sto kamata a prodavalo one koji nose 4 ili više po sto Pronadjeno je dalje da bondovi nisu retirani — nisu osigurani niti se zna njihovu vrijednost Sa tom ogromnom imovinom članstva trgovalo se špekuliralo se zaradjivalo se gubilo se i to sve prema navodnom savjetu savjefujuće firme i želji bivših izvršnih i glavnih odbornika I tako kako je Butković konačno morao izjaviti izgubili smo na tim bondovima i kamatima oko JEDNOG MILIJUNA DOLA-RA Lijepo da! Niti toga nebi bili znali da nije Nadzorni Od-bor podignuo galamu i tražio da se bolje upozna sa tom stra-nom rada Pa umjesto da se olakša rad da se novi glavni od-bornici upoznaju sa tom uvjek sumnjivom špekulacijom da im dopusti istraga i nadzor koji im po dužnosti pripada — Kovač predlaže da se nekoga zove iz New Yorka koji bi svima sku-pe održao jedno predavanje o bondovima jer se pokazalo da svi skupa "nemaju" većeg pojma o kupnji prodaji i vrijedno-sti bondova A Ladešić jer i on se protivi nadzoru i istrazi o tim bondovima kaže "zašto onda Mance dolazi da nadzire rad financijalnog odbora ako se isti ne sumnjiči" Sve skupa znači da nije potrebno stvari istraživati o vri-jednosti naših bondova nego ostaviti kako je to bilo negda ili u najboljem slučaju kako kaže Kovač da netko dodje i u uredu drži predavanje o bondovima Poslije svega toga ipak je zaključeno na uporni zahtjev Nadzornog Odbora da Mance Krašić i Verbanić podju u New York i istraie vrijednost naših bondova i ostalog u vezi s time Mi razumijemo da je to bila nezgodna rasprava po sta-novite izvršne odbornike jer ona je otkrila ne samo taj ogrom ni gubitak na bondovima nego i nesposobnost ljudi koji se na račun Zajednice bacaju na špekulacije o kojima ni pojma nemaju I vrijeme je da se tome jednom stane na kraj jer na-ma se čini da je baš ta trgovina sa bondovima po srijedi da se nekoji drže vrha Zajednice kao krpelj konjskog repa Otkriveno je još nešto o čemu se ranije nije ništa znalo a što je i opet vjerujemo bila stara praksa Predsjednik Nad-zornog Odbora Mance iznaša da su glavni odbornici imali uz svoju redovitu plaću na Šestoj konvenciji i dnevnicu kao i delegati a Goreta nadopunjuje pa kaže da se je za vrijemo konvencije ustegla plaća onim činovnicima koji su tamo pri-sustvovali Imali su samo dnevnicu To bi značilo da je recimo Butković za vrijeme Šeste konvencije primao dnevno po tride-set dolara ili da je za 14 dana konvencijskih nadnica primio $42000 Dobra nadnica je li? Iznaša se dalje da su dva odbornika primili svaki po 60 dolara radi toga što su prisustvovali National State Fraternal Congress-- u a jednom glavnom odborniku da je isplaćeno 26 dolara samo za to što je iznajmio dvoranu za Šestu konvenci-ju da je isplaćen trošak oko 250 dolara radi parnice Ivanović-Petra- k što se po pravilima nije smjelo telefonski računi su preveliki nestalo je četirih pisaćih mašina iz ureda a da o tome nitko nije ništa znao- - iz Btttkovićeve sobe je nestao nje-gov kaput (treba pazit da jednog dana i Butkovića nebi nesta-lo iz njegove sobe) itd Na oko to možda izgledaju sitnice ali ne treba zaboraviti dc se i na ovim sitnicama odrazuje red i gospodarstvo koje vlada u uredu Zajednice pak Nadzorni Odbor ima potpuno pravo kad ovo iznaša na javnost Da je takav rad protu-pravi-k- m svi znaju a najbolje glavni predsjednik da se to protivi odlukama Šeste konvencije i to svi znaju — pa ipak se ne mo-gu riješiti t stare prakse Nama se čini 'da je ta stara prak "-- U- - %G0&& POLOŽAJ FRONTU Priznanje Badoglijeve vlade Piše JOSEI'H STAKOMN New York — Jeste li se začu-dili kada je Sovjetski Savez priz-nao vladu maršala Badoglija u Italiji? Ja sam se začudio Jeste li pokušali trijezveno i hladnokrvno proučiti to pitanje u svjetlu informacija iz Italije i na osnovu vašeg poznavanja bazične vanjske politike Sovjetskog Save za? Ako jeste onda ste mogli doći do slijedećih zaključka kao što sam i ja došao Evo tih zaključaka: HITLEROV NA DOMAĆEM Jedna stvar je sigurna — Sov jetski Savez ne namjerava stva rati problema medju Ujedinjenim Nacijama U predvečerje velikih ofenzivi i poslije sporazuma koji su postignuti na konferencijama u Moskvi i Teheranu možemo biti sigurni da sovjetski vodje namje-ravaju riješiti te probleme i od-straniti sve takve poteškoćo ako postoje U slučaju Italije stvari su oz-biljno zapletene Saveznici posluju sa Badoglijem i kraljem Emrna-nuelo- m ali njihove vlade svejedno nisu priznali Odbor Oslobodjenja u Južnoj Italiji koji ima sjedište u Napulju potpuno je odbio sura-djiva- ti sa Hadoglijem no ipak taj odbor nije u stanju istjerati Bado-glija i prisiliti kralja na abdikaci ju Do neke mjere to odrazuje nji-hovu vlastitu slabost Do neke mjere krivo je i to što Badoglija podupire Velika Britanija I onda do neke mjere saveznička vojna vlast koja je uspostavljena prije Teherana još uvjek ometa razvi-tak punih političkih aktivnosti de-mokratskih sila To je dovelo do stanovitog zap letaja Prem je deklaracija konfe-rencije u Moskvi bila veoma dobra i Saveznički Savjetujući Odbor ko-ji je uspostavljen u Moskvi htjeo je odluke konferencije provesti u život ali konačna riječ još uvjek je u rukama savezničkih vojnih komandira Takva situacija je počela ogor-čava- ti talijanski narod raznih po-litičkih gledišta Badoglio i kon-zervativne sile osjećali su da se prema njima nepravilno postupa sa u uredu Zajednice raširila svoje žile na duboko i široko i da će novi glavni odbor imati vraškog posla ako će to sve prive-ft- i dužnom redu u suglasju zaključaka konvencije i pravilima oiganizacije Jer u koliko su njihove namjere iskrene da se to sve jednom za uvjek izvede na čistac u Glavnom Izvršnom Odboru ima ljudi koji baš u tom boljem i zajedničarskijem radu vide konac svoje despotske vlasti i uprave Takvi se ni-kako ne mogu pomiriti sa pravilima Nikako ne žele slijediti želje članstva Ovo pitanje je pak najbolje zapaženo za vrijeme rasprave o Butkovićevom pitanju i optužbi članstva da je za vrijeme iz-bora glavnog blagajnika bio protupravilno pristran naziva-jući veliki dio članstva pogrdnim i nelijepim imenima Dok manje više svi glavni odbornici tvrde da je to protu-praviln- o od strane Butkovića Butković i Kovač stoje na stanovištu do je Butković imao pravo Još žalosnije je to što se glavni pred-sjednik tamo izgovara da on nije nikoga ovlastio da na jedan letak potpiše i njegovo ime Nije li ovo siromašan izgovor koji i opet ide za tim da članstvo zavara kako je tobože on Butković nedužan Nije li ovo glupa i po Zajednicu u oči kampanje štetna isprika Umjesto da to sve prizna požali i traži oproštenje od članstva (kad mu se je već htjelo oprostit:) koje je uvredjeno on to svodi na jednu siromašnu izjavu punu kontradikcija kad kaže — "ja sam smatrao da sve što sam učinio da sam kao osoba i gradjanin imao pravo da to uči nim dočim ako vi braćo i sestre tumačite da sam se time ogriješio u svoje dužnosti i pravila organizacije tada ja sam voljan i pripravan da to požalim i da ću u buduće paziti da se to ne ponovi" Po toj izjavi razumije se da niti odsjeci koji su radi toga protestirali niti glavni odbornici nisu uvjerili Butkovića da je pogrešan — Ja ne smatram da sam pogrešan i kod toga os-tajem a vi koji smatrate da jesam oprostite — to je suština Butkovićeve isprike sa kojom su se zadovoljili i naši glavni od-bornici — samo je pitanje da li se je i članstvo zadovoljilo sa ovako smiješnom i smiješanom izjavom koju će nadamo se članstvo pravilno razumjeti Bez obzira na ove i mnoge druge slabe strane vodstva Zajednice glavni odbor je pošao pravilnim putem napred Krenuo je stopama šeste konvencije pa se je nadati da će ispraviti sve što se ispraviti mora i jednom urediti upravu Za-jednice da nam bude uzor reda rada i bratstva U tom svjetlu treba gledati na skoro smirenje duhova i svim silama poradi da se pedesetgodišnjica proslavi dostoj-no a proslavljena će pak biti ako se u to vrijeme dobije deset hiljada novih članova ivmu:i:ito- - kao što se pokazalo u njihovom protestu kad su obavješteni da će talijanska pomorska flota biti raz-dijeljena medju savezničke sile Prema Odboru Oslobodjenja još se nepravilnije postupalo što jas-no pokazuje njihov protest protiv Churchillovog govora Nastala su zatim trvenja i u samom Odboru Oslobodjenja kao na primjer kad su katolici i druge partije odbija-jal- e da ne priključe socijalistima komunistima i akcionistima u pro-testnoj demonstraciji koja se ne-davno održavala 'u Napulju Visoki američki vojni predstav-nici bili su nezadovoljni političkom situacijom ali je nisu mogli pro-mijeniti Obećano Je da će se pre gledati cijela stvar "ako i kada Kim bude zauzet" ali to je još uvjek daleko U zemlji sa takvim kaosom i di- - sorganizacijom koja prolazi kroz nemire poslije propasti fašizma ali još uvjek jakim fašističkim upli-vom lako je vidjeti da se Mussoli-n- l koristi cijelom situacijom Dok suzbija narodne ustanke u sjevernoj Italiji Mussolinl poka-zuje masama naroda na dogodjaje koji se razvijaju u Južnoj Italiji Takva je situacija u stvari Pr-vo što ne trebalo učiniti je to da se podigne moral i samo-pouzdan- je talijanskog naroda Kada je Ba-doglio iz vlastitih razloga na 7 marča traiio priznanje od Sovjet-skog Saveza Sovjetski Savez je vidio da bi to mogao biti ključ za otvaranje vrata daljnjem pro-gresu Dakako mi ne trebamo da mno-go znamo o diplomaciji ili Sovjet-skom Savezu pa da shvatimo da takav korak ne znači i priznanje kralja ili Badoglija ili pak ono što ta dvojica predstavljaju Poslije svega Sovjetski Savez još uvjek podržava diplomatske odnose sa jugoslavenskom izbjeglom vladom No jasno je i to da Sovjetski Sa-vez zajedno sa svojim partnerima u suradnji gleda prema novim si-lama koje predvode maršal Tito i Ivan Ribar kao na sile buduće Ju-goslavije Iz svega toga moie se vrlo lako zaključiti kakve će biti posljedice Prvo kako je bila zamršena i nesigurna situacija prije nego se raščistila barem na jednoj točci Podizanje anti-komunističk- og stra-šila od strane reakcionarnih sila u Vatikanu je sada razbijeno Sov jetski Savez je u ovom slučaju učinio nešto što saveznici nisu mogli odnosno htjeli učiniti To sada pomaže cijeloj koaliciji Put je time otvoren Badoglio ima okupiti talijanski narod voj-sku i mornaricu za rat i provoditi u djelo odluke konferencije u Mos-kvi m proširenom vladom gdje imaju biti uključene i demokratske sile ili će pak same demokratske sile oduševljene ovim priznanjem Italije kao nacije biti toliko jake da učine političke promjene Sve če to dakako useti dulji pro ces Preko noći se neće dogoditi St će se razviti u sjevernoj Itali ji biti će u konačnoj analiti odlu-čujuće Makedon-sko pitanje (Od našeg londonskog dopisnika E Cook-a- ) London — Kada su iz Jugosla vije doile prve vijesti o Narodno i Oslobodilačkoj Vojsci i njezinom glavnog komandantu Josipu Broz (Titi) jedan od nredjtavnika U- - goslavenske izbjegle vlade "tuma-čio" je da su partizani na pogreš nom putu jer da njih vode trocki- - srti kojih ne štiti Sovjetski Savez i koji su u izravnom sukobu sa Moskvom Njihovo "sektaštvo" u usporedbi sa Mihajlovićem je osu-djiva- no po socijalistima i komuni-stima — tvrdila- - je jugoslavenska izbjegla vlada Ta klevetnička propaganda nije dutro traiala Niu je oborilo izdajstvo samog Draže Mihajlovića Nakon je uspostavljeno Anti-fa-Mtič- ko Vijeće Narodnog Oslobo-djenja Mihajlović je počeo sa iz-javama hvaleći u njima Sovjetski i Savez Izjavljivao je da će Balka nu biti vrlo drago ako dobije po-moć od Sovjetskog Saveza za suz-bijanje upliva "zapadnog kapita-lizma" Narodno oslobodilački po- kret je optuživao da je korumpi-ran po "sektaškim trocklstima" Ova glupa propaganda pokazuje da on nezna uopće ništa o teoret-skim razlikama izmedju trockizma i stalinizma osim da su trockisti "revolucionarniji" kako on tvrdi Kvislinška novina "Hrvatski Narod služeći se sličnom propa-gandom kao i Mihajlović na 13 februara 1944 piše: "Svi Slaveni a majci Rusiji očistili su medjuna-rodn- o trockističko smeće odbacili političke komesare ponovno uveli religiju i pokazuju želju za stupa-nje rame uz rame sa majkom de mokracijom — Amerikom Parti-zani na Balkanu nemaju nikakvih odnosa sa Rusijom Zar nije Staljin često puta rekao da se Rusija bori samo za veliku rusku domovinu a ne za druge nacije? Pa da li smo mi veći katolici od pape?" Mihajel Padev pisac knjige "Bjegstvo sa Balkana" i bivši bu-garski dopisnik Timesa je na 8 marča u istoj novini napisao čla-nak gdje kaže da "Macedonija opće ne postoji" Veli da je zami-sao o nekoj posebnoj macedonskoj naciji samo bajka On ide dalje pa kaže da su ideju o autonomnoj Macedoniji ponovno oživili neki "bugarski krugovi" U stvari ni-tko drugi na Balkanu osim pokre ta maršala Tite ne zagovara slo bodne Macedonije Na zasjedanju Narodnog Vijeća prošle jeseni za-jamčeno je pravo samo-uprav- e i nezavisnost Macedonije isto kao i drugim narodima Jugoslavije u okviru federativne demokratske jugoslavenske države Macedoncl imaju posebno predstavništvo u Anti-faSističko- m Vijeću Narodnog Oslobodjenja Jugoslavije pa i po Ii5c (Nastavak 12) Tito i nje-govi ljudi su ubijali Nijemce partizani su protjerali neprija-telja sa dvije trećine zemlje i oni su dokazali da narod Jugo-slavije njih podupire Pa ipak tek pred par dana nego što je ovo išlo u štampu jugoslaven-ska izbjegla vlada je izjavila bez obzira na činjenice da Ml-hajlović-eva vojska broji 260000 ljudi koji čekaju savezničku in-vaziju pa da onda navale na Nijemce U stvari Mihajlović je prestao biti faktor u Jugoslaviji — osim što nešto pomaže Nijemcima On navaljuje na partizane kada moie on više nema toliko sna-ge da im se izravno suprotstavi BORBENI POKLIČ — SLOBODA! Danas se u Jugoslaviji vodi rat Front se proteže četiri sto-tine milja od njemačke granice sa sjevera do Albanije na jug Na ovom dugačkom frontu-26000- 0 ljudi Narodne Oslobodi-lačke Vojske se bore protiv Ni-jemaca Tamo u Jugoslaviji nalaze se najbolje njemačke di-vizije nekoje od par preostalih pantera koje su toliko potreb-ne na niskom frontu tamo su jurišne trope vrlo potrebne u Italiji i veterani Adolfa Hitlera koji su toliko potrebni na fran-cuskoj obali Ovdje u strahovi-tim planinama dubokim šuma-ma ma i drvečem pokrilim brdi-nam- a vodi se borba dan i noć Ovdje se ljudi hore sa čact i slobodu svih naroda ovdje Moje komunisti i nekomunMi rame uz rame — aktuju zajedno u jednoj najslavnijoj drami kak sebne brigade imaju u Titinoj voj-sci Macedonski vodja Dimitri Vla-ho- v je jedan od podpredsjednika narodne vlade u Jugoslaviji Ma-cedon- ci su priznati kao posebna nacija ne samo po oslobodilačkom pokretu maršala Tite nego i po Sve-slavensk- om Kongresu u Mos-kvi po Sve-slavensk-om Kongresu u Sjedinjenim Državama po Sve-slavenskom odboru u Velikoj Bri-taniji i po drugim odborima gdje se nalaze macedonski predstavnici Skoro sve macedonske organizaci-je preko granice (većinom u Sjedi njenim Državama) oduševljeno m pozdravile odluku maršala Tite za samo-uprav- u i nezavisnost Mace-donije i obećale svesrdnu pomoć oslobodilačkom pokretu To se da-kako odnosi na Macedoniju u unu-trašnjosti jugoslavenske države Ovaj pojam nema ništa zajedni-čkog sa starim macedonskim pok-retom koji je prije 1912 godine bio naklonjen "autonomnoj Mace-doniji" niti ne uključuje teritori-je koji su sada geografski kao i etnografski grčki Bugarski komitadii u prošlosti i bugarski nacionalisti u današnjo-s- tl uvjek su protiv autonomne Ma-cedonije Bugarska vlada u Sofiji maskira svoje porobljavanje Ma cedonije izgovorom da neka po sebna nacija u toj zemlji ne pos-toji nego da je sav taj teritorij samo Bugarska M J Sudić u Manchester Even-in- g News od 23 februara 1944 pi-še da Je pogrešno i pomisliti da mase srpskog naroda — koje tako- - djer aktivno učestvuju u borbi — imaju simpatiju prema izbjegloj vladi u Kairo Srbi sačinjavaju ve-liki dio boraca u redovima vojske maršala Tite pa i u glavnom šta-bu Ima mnogo srpskih patriota Medju Srbima kao cjelini postoji pitanje monarhije Ali pošto je monarhija u interesu samo boga tim slojevima nedvojbeno je da medju njima postoji I želja da se ta monarhija ponovno uspostavi u zemlji Ali pogrešno je govoriti da su svi Srbi za monarhiju To se pogotovo može shvatiti poslije nesretnog iskustva za prošlih dva-deset i više godina RUMUNJSKA VOJSKA OSTAV-LJ- A NIJEMCE London 5 Aprila — Na hiljade rumunjskih vojnika odbija posluš-nost svojih oficira i napuštaju frontu Izmedju Braila i Harsova preko 30000 rumunjskih vojnika napustili su Nijemce i posakrivali se zajedno sa oružjem Nijemci su protiv njih poslali kazneno ekspe-dicije pa Je došlo do oštrih suko ba Njemačka ekspedicija se mo rala povući neobavljenog posla WMWVWWWMVMWWMVWMW Maršal Tito fywvMAwMAAwt IIOVARI) FAST vvwwsvmvwvws' ve svijet prije vidio nije Njih predvodi čovjek takvog stasa kakvog je bio nekadašnji pro-slavljeni stari — Tito Oni će se boriti dok ne izvoj-št- e pobjedu dok se opet ne po-digne nova slobodna i ponosna Jugoslavija u obitelji nacija I njihov borbeni poklič odjekuje svijetom: SMRT FAŠIZMU! SLOBODA NARODU! (Konac) U Saskafchevvanu će se održavati izbori Regina 3 Aprila — Vlada Sas-katchevva- na je najavila da će se ove godine održavati provincijalni izbori koji su se imali obaviti još prošle godine Parlamenat je odo-brio da svi vojnici izvan provin-cije mogu glasati i kandidirati u izborima Parlamenat je usvojio nekoliko zakonskih reformi ukijučiv i pro-širenje novog federalnog zakona o kolektivnom pregovaranju na svu ratnu i neralnu industriju Drugi zakoni davaju stanovnicima pro vincije pravo na besplatno liječe-ni raka i ilrurih mbillnih bolesti iU programu za zdravstveno osigu ranje predvidjene su važne re-forme koje će biti od koristi naro-du Liječnici koji se nalaze u oru-žanim silama biti će u sporazumu sa federalnim vlastima premješte-ni u farmerske okruge Takvi li-ječnici ostati čV i dalje članovi oru-žanih sila i primati vojničku plaču do svršetka rata Oni mogu biti pozvani natrag u vojaku svakog časa kada će prilike zahtjevati
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, April 06, 1944 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1944-04-06 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000041 |
Description
Title | 000166 |
OCR text | STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak G aprila 1944 NOVOSTI Protu -- narodna propa-ganda Published every Tuesdav Thursday and Saturdav by the Novosti Publishing Company i In the Croatian Language Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku ADRESA NOVOSTI 206 Adelcride Street West Toronto I Ontario Telephone: ADelaide 1642 Begfeiered in the Registry Oifice for the City o{ Toronto on the 24th day oi October 1941 as No 46052 CP Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vračaju Osvrt na sjednicu Glavnog Odbora Zajednice Pred nama je zapisnik polugodišnjeg zasjedanja Glavnog Odbora Hrvatske Bratske Zajednice Na osnovu tog zapisnika dolazimo do zaključka i općeni-to smatramo da je to bila dobra sjednica ili jedna od najboljih u posljednjih desetak godina Članstvo Zajednice je doznalo sa ove sjednice vise o načinu poslovanja reda i rada na upravi Zajednice nego se to očekivalo Objasnila su se mnoga pita-nja povela se istraga tamo gdje je najškakljivije bilo i donijeli zaključki koje će sa malim izuzetkima pozdraviti cijelo članstvo Sjednicu je za razliku od prijašnjih imao u rukama Nad-zorni Odbor stvarajući zaključke onako kako to traže najbolji interesi Zajednice u današnjim vremenima To je bila sjedni-ca na kojoj se jasno povukla linija izmedju novih sila koje zastupaju odluke Šeste konvencije i staro praksaša koji se nemogu osloboditi svoje stare navike basovanja u Zajednici po svojoj volji i volji svojih prijatelja Stara praksa je i ovdje kao i na Šestoj konvenciji pretrpila osjetljivi udarac i ako ne poraz Ima tu i nedostataka Našlo bi se tu i tamo prigovora po-gotovo radi toga Sto se još uvjek dopušta rasprava i nateza-nje sjednica po sitnim i nevažnim pitanjima naravno na šte-ti krupnih stvari Ali za ovo kao i druge mi opet ne možemo kriviti nove kako nekoji kažu "neiskusne" glavne odbornike nego baš one stare "iskusne" kojima su sve te stvari bolje poznate i koji hotimično ukrivaju stvari od novih glavnih od-bornika i članstva Zajednice Imate na primjer slučaj sa bondovima Zajednica je kroz posljednjih pet godina pretrgovala preko sedam milijuna do-lara vrijednosti bondova Istaknuto je ne po starim odborni-cima nego po mladim i "neiskusnim" da se je nepravilno ru-kovodilo sa kupnjom i prodajom tih bondova Kupovalo se bondove koji nose 2 i 2 i pol po sto kamata a prodavalo one koji nose 4 ili više po sto Pronadjeno je dalje da bondovi nisu retirani — nisu osigurani niti se zna njihovu vrijednost Sa tom ogromnom imovinom članstva trgovalo se špekuliralo se zaradjivalo se gubilo se i to sve prema navodnom savjetu savjefujuće firme i želji bivših izvršnih i glavnih odbornika I tako kako je Butković konačno morao izjaviti izgubili smo na tim bondovima i kamatima oko JEDNOG MILIJUNA DOLA-RA Lijepo da! Niti toga nebi bili znali da nije Nadzorni Od-bor podignuo galamu i tražio da se bolje upozna sa tom stra-nom rada Pa umjesto da se olakša rad da se novi glavni od-bornici upoznaju sa tom uvjek sumnjivom špekulacijom da im dopusti istraga i nadzor koji im po dužnosti pripada — Kovač predlaže da se nekoga zove iz New Yorka koji bi svima sku-pe održao jedno predavanje o bondovima jer se pokazalo da svi skupa "nemaju" većeg pojma o kupnji prodaji i vrijedno-sti bondova A Ladešić jer i on se protivi nadzoru i istrazi o tim bondovima kaže "zašto onda Mance dolazi da nadzire rad financijalnog odbora ako se isti ne sumnjiči" Sve skupa znači da nije potrebno stvari istraživati o vri-jednosti naših bondova nego ostaviti kako je to bilo negda ili u najboljem slučaju kako kaže Kovač da netko dodje i u uredu drži predavanje o bondovima Poslije svega toga ipak je zaključeno na uporni zahtjev Nadzornog Odbora da Mance Krašić i Verbanić podju u New York i istraie vrijednost naših bondova i ostalog u vezi s time Mi razumijemo da je to bila nezgodna rasprava po sta-novite izvršne odbornike jer ona je otkrila ne samo taj ogrom ni gubitak na bondovima nego i nesposobnost ljudi koji se na račun Zajednice bacaju na špekulacije o kojima ni pojma nemaju I vrijeme je da se tome jednom stane na kraj jer na-ma se čini da je baš ta trgovina sa bondovima po srijedi da se nekoji drže vrha Zajednice kao krpelj konjskog repa Otkriveno je još nešto o čemu se ranije nije ništa znalo a što je i opet vjerujemo bila stara praksa Predsjednik Nad-zornog Odbora Mance iznaša da su glavni odbornici imali uz svoju redovitu plaću na Šestoj konvenciji i dnevnicu kao i delegati a Goreta nadopunjuje pa kaže da se je za vrijemo konvencije ustegla plaća onim činovnicima koji su tamo pri-sustvovali Imali su samo dnevnicu To bi značilo da je recimo Butković za vrijeme Šeste konvencije primao dnevno po tride-set dolara ili da je za 14 dana konvencijskih nadnica primio $42000 Dobra nadnica je li? Iznaša se dalje da su dva odbornika primili svaki po 60 dolara radi toga što su prisustvovali National State Fraternal Congress-- u a jednom glavnom odborniku da je isplaćeno 26 dolara samo za to što je iznajmio dvoranu za Šestu konvenci-ju da je isplaćen trošak oko 250 dolara radi parnice Ivanović-Petra- k što se po pravilima nije smjelo telefonski računi su preveliki nestalo je četirih pisaćih mašina iz ureda a da o tome nitko nije ništa znao- - iz Btttkovićeve sobe je nestao nje-gov kaput (treba pazit da jednog dana i Butkovića nebi nesta-lo iz njegove sobe) itd Na oko to možda izgledaju sitnice ali ne treba zaboraviti dc se i na ovim sitnicama odrazuje red i gospodarstvo koje vlada u uredu Zajednice pak Nadzorni Odbor ima potpuno pravo kad ovo iznaša na javnost Da je takav rad protu-pravi-k- m svi znaju a najbolje glavni predsjednik da se to protivi odlukama Šeste konvencije i to svi znaju — pa ipak se ne mo-gu riješiti t stare prakse Nama se čini 'da je ta stara prak "-- U- - %G0&& POLOŽAJ FRONTU Priznanje Badoglijeve vlade Piše JOSEI'H STAKOMN New York — Jeste li se začu-dili kada je Sovjetski Savez priz-nao vladu maršala Badoglija u Italiji? Ja sam se začudio Jeste li pokušali trijezveno i hladnokrvno proučiti to pitanje u svjetlu informacija iz Italije i na osnovu vašeg poznavanja bazične vanjske politike Sovjetskog Save za? Ako jeste onda ste mogli doći do slijedećih zaključka kao što sam i ja došao Evo tih zaključaka: HITLEROV NA DOMAĆEM Jedna stvar je sigurna — Sov jetski Savez ne namjerava stva rati problema medju Ujedinjenim Nacijama U predvečerje velikih ofenzivi i poslije sporazuma koji su postignuti na konferencijama u Moskvi i Teheranu možemo biti sigurni da sovjetski vodje namje-ravaju riješiti te probleme i od-straniti sve takve poteškoćo ako postoje U slučaju Italije stvari su oz-biljno zapletene Saveznici posluju sa Badoglijem i kraljem Emrna-nuelo- m ali njihove vlade svejedno nisu priznali Odbor Oslobodjenja u Južnoj Italiji koji ima sjedište u Napulju potpuno je odbio sura-djiva- ti sa Hadoglijem no ipak taj odbor nije u stanju istjerati Bado-glija i prisiliti kralja na abdikaci ju Do neke mjere to odrazuje nji-hovu vlastitu slabost Do neke mjere krivo je i to što Badoglija podupire Velika Britanija I onda do neke mjere saveznička vojna vlast koja je uspostavljena prije Teherana još uvjek ometa razvi-tak punih političkih aktivnosti de-mokratskih sila To je dovelo do stanovitog zap letaja Prem je deklaracija konfe-rencije u Moskvi bila veoma dobra i Saveznički Savjetujući Odbor ko-ji je uspostavljen u Moskvi htjeo je odluke konferencije provesti u život ali konačna riječ još uvjek je u rukama savezničkih vojnih komandira Takva situacija je počela ogor-čava- ti talijanski narod raznih po-litičkih gledišta Badoglio i kon-zervativne sile osjećali su da se prema njima nepravilno postupa sa u uredu Zajednice raširila svoje žile na duboko i široko i da će novi glavni odbor imati vraškog posla ako će to sve prive-ft- i dužnom redu u suglasju zaključaka konvencije i pravilima oiganizacije Jer u koliko su njihove namjere iskrene da se to sve jednom za uvjek izvede na čistac u Glavnom Izvršnom Odboru ima ljudi koji baš u tom boljem i zajedničarskijem radu vide konac svoje despotske vlasti i uprave Takvi se ni-kako ne mogu pomiriti sa pravilima Nikako ne žele slijediti želje članstva Ovo pitanje je pak najbolje zapaženo za vrijeme rasprave o Butkovićevom pitanju i optužbi članstva da je za vrijeme iz-bora glavnog blagajnika bio protupravilno pristran naziva-jući veliki dio članstva pogrdnim i nelijepim imenima Dok manje više svi glavni odbornici tvrde da je to protu-praviln- o od strane Butkovića Butković i Kovač stoje na stanovištu do je Butković imao pravo Još žalosnije je to što se glavni pred-sjednik tamo izgovara da on nije nikoga ovlastio da na jedan letak potpiše i njegovo ime Nije li ovo siromašan izgovor koji i opet ide za tim da članstvo zavara kako je tobože on Butković nedužan Nije li ovo glupa i po Zajednicu u oči kampanje štetna isprika Umjesto da to sve prizna požali i traži oproštenje od članstva (kad mu se je već htjelo oprostit:) koje je uvredjeno on to svodi na jednu siromašnu izjavu punu kontradikcija kad kaže — "ja sam smatrao da sve što sam učinio da sam kao osoba i gradjanin imao pravo da to uči nim dočim ako vi braćo i sestre tumačite da sam se time ogriješio u svoje dužnosti i pravila organizacije tada ja sam voljan i pripravan da to požalim i da ću u buduće paziti da se to ne ponovi" Po toj izjavi razumije se da niti odsjeci koji su radi toga protestirali niti glavni odbornici nisu uvjerili Butkovića da je pogrešan — Ja ne smatram da sam pogrešan i kod toga os-tajem a vi koji smatrate da jesam oprostite — to je suština Butkovićeve isprike sa kojom su se zadovoljili i naši glavni od-bornici — samo je pitanje da li se je i članstvo zadovoljilo sa ovako smiješnom i smiješanom izjavom koju će nadamo se članstvo pravilno razumjeti Bez obzira na ove i mnoge druge slabe strane vodstva Zajednice glavni odbor je pošao pravilnim putem napred Krenuo je stopama šeste konvencije pa se je nadati da će ispraviti sve što se ispraviti mora i jednom urediti upravu Za-jednice da nam bude uzor reda rada i bratstva U tom svjetlu treba gledati na skoro smirenje duhova i svim silama poradi da se pedesetgodišnjica proslavi dostoj-no a proslavljena će pak biti ako se u to vrijeme dobije deset hiljada novih članova ivmu:i:ito- - kao što se pokazalo u njihovom protestu kad su obavješteni da će talijanska pomorska flota biti raz-dijeljena medju savezničke sile Prema Odboru Oslobodjenja još se nepravilnije postupalo što jas-no pokazuje njihov protest protiv Churchillovog govora Nastala su zatim trvenja i u samom Odboru Oslobodjenja kao na primjer kad su katolici i druge partije odbija-jal- e da ne priključe socijalistima komunistima i akcionistima u pro-testnoj demonstraciji koja se ne-davno održavala 'u Napulju Visoki američki vojni predstav-nici bili su nezadovoljni političkom situacijom ali je nisu mogli pro-mijeniti Obećano Je da će se pre gledati cijela stvar "ako i kada Kim bude zauzet" ali to je još uvjek daleko U zemlji sa takvim kaosom i di- - sorganizacijom koja prolazi kroz nemire poslije propasti fašizma ali još uvjek jakim fašističkim upli-vom lako je vidjeti da se Mussoli-n- l koristi cijelom situacijom Dok suzbija narodne ustanke u sjevernoj Italiji Mussolinl poka-zuje masama naroda na dogodjaje koji se razvijaju u Južnoj Italiji Takva je situacija u stvari Pr-vo što ne trebalo učiniti je to da se podigne moral i samo-pouzdan- je talijanskog naroda Kada je Ba-doglio iz vlastitih razloga na 7 marča traiio priznanje od Sovjet-skog Saveza Sovjetski Savez je vidio da bi to mogao biti ključ za otvaranje vrata daljnjem pro-gresu Dakako mi ne trebamo da mno-go znamo o diplomaciji ili Sovjet-skom Savezu pa da shvatimo da takav korak ne znači i priznanje kralja ili Badoglija ili pak ono što ta dvojica predstavljaju Poslije svega Sovjetski Savez još uvjek podržava diplomatske odnose sa jugoslavenskom izbjeglom vladom No jasno je i to da Sovjetski Sa-vez zajedno sa svojim partnerima u suradnji gleda prema novim si-lama koje predvode maršal Tito i Ivan Ribar kao na sile buduće Ju-goslavije Iz svega toga moie se vrlo lako zaključiti kakve će biti posljedice Prvo kako je bila zamršena i nesigurna situacija prije nego se raščistila barem na jednoj točci Podizanje anti-komunističk- og stra-šila od strane reakcionarnih sila u Vatikanu je sada razbijeno Sov jetski Savez je u ovom slučaju učinio nešto što saveznici nisu mogli odnosno htjeli učiniti To sada pomaže cijeloj koaliciji Put je time otvoren Badoglio ima okupiti talijanski narod voj-sku i mornaricu za rat i provoditi u djelo odluke konferencije u Mos-kvi m proširenom vladom gdje imaju biti uključene i demokratske sile ili će pak same demokratske sile oduševljene ovim priznanjem Italije kao nacije biti toliko jake da učine političke promjene Sve če to dakako useti dulji pro ces Preko noći se neće dogoditi St će se razviti u sjevernoj Itali ji biti će u konačnoj analiti odlu-čujuće Makedon-sko pitanje (Od našeg londonskog dopisnika E Cook-a- ) London — Kada su iz Jugosla vije doile prve vijesti o Narodno i Oslobodilačkoj Vojsci i njezinom glavnog komandantu Josipu Broz (Titi) jedan od nredjtavnika U- - goslavenske izbjegle vlade "tuma-čio" je da su partizani na pogreš nom putu jer da njih vode trocki- - srti kojih ne štiti Sovjetski Savez i koji su u izravnom sukobu sa Moskvom Njihovo "sektaštvo" u usporedbi sa Mihajlovićem je osu-djiva- no po socijalistima i komuni-stima — tvrdila- - je jugoslavenska izbjegla vlada Ta klevetnička propaganda nije dutro traiala Niu je oborilo izdajstvo samog Draže Mihajlovića Nakon je uspostavljeno Anti-fa-Mtič- ko Vijeće Narodnog Oslobo-djenja Mihajlović je počeo sa iz-javama hvaleći u njima Sovjetski i Savez Izjavljivao je da će Balka nu biti vrlo drago ako dobije po-moć od Sovjetskog Saveza za suz-bijanje upliva "zapadnog kapita-lizma" Narodno oslobodilački po- kret je optuživao da je korumpi-ran po "sektaškim trocklstima" Ova glupa propaganda pokazuje da on nezna uopće ništa o teoret-skim razlikama izmedju trockizma i stalinizma osim da su trockisti "revolucionarniji" kako on tvrdi Kvislinška novina "Hrvatski Narod služeći se sličnom propa-gandom kao i Mihajlović na 13 februara 1944 piše: "Svi Slaveni a majci Rusiji očistili su medjuna-rodn- o trockističko smeće odbacili političke komesare ponovno uveli religiju i pokazuju želju za stupa-nje rame uz rame sa majkom de mokracijom — Amerikom Parti-zani na Balkanu nemaju nikakvih odnosa sa Rusijom Zar nije Staljin često puta rekao da se Rusija bori samo za veliku rusku domovinu a ne za druge nacije? Pa da li smo mi veći katolici od pape?" Mihajel Padev pisac knjige "Bjegstvo sa Balkana" i bivši bu-garski dopisnik Timesa je na 8 marča u istoj novini napisao čla-nak gdje kaže da "Macedonija opće ne postoji" Veli da je zami-sao o nekoj posebnoj macedonskoj naciji samo bajka On ide dalje pa kaže da su ideju o autonomnoj Macedoniji ponovno oživili neki "bugarski krugovi" U stvari ni-tko drugi na Balkanu osim pokre ta maršala Tite ne zagovara slo bodne Macedonije Na zasjedanju Narodnog Vijeća prošle jeseni za-jamčeno je pravo samo-uprav- e i nezavisnost Macedonije isto kao i drugim narodima Jugoslavije u okviru federativne demokratske jugoslavenske države Macedoncl imaju posebno predstavništvo u Anti-faSističko- m Vijeću Narodnog Oslobodjenja Jugoslavije pa i po Ii5c (Nastavak 12) Tito i nje-govi ljudi su ubijali Nijemce partizani su protjerali neprija-telja sa dvije trećine zemlje i oni su dokazali da narod Jugo-slavije njih podupire Pa ipak tek pred par dana nego što je ovo išlo u štampu jugoslaven-ska izbjegla vlada je izjavila bez obzira na činjenice da Ml-hajlović-eva vojska broji 260000 ljudi koji čekaju savezničku in-vaziju pa da onda navale na Nijemce U stvari Mihajlović je prestao biti faktor u Jugoslaviji — osim što nešto pomaže Nijemcima On navaljuje na partizane kada moie on više nema toliko sna-ge da im se izravno suprotstavi BORBENI POKLIČ — SLOBODA! Danas se u Jugoslaviji vodi rat Front se proteže četiri sto-tine milja od njemačke granice sa sjevera do Albanije na jug Na ovom dugačkom frontu-26000- 0 ljudi Narodne Oslobodi-lačke Vojske se bore protiv Ni-jemaca Tamo u Jugoslaviji nalaze se najbolje njemačke di-vizije nekoje od par preostalih pantera koje su toliko potreb-ne na niskom frontu tamo su jurišne trope vrlo potrebne u Italiji i veterani Adolfa Hitlera koji su toliko potrebni na fran-cuskoj obali Ovdje u strahovi-tim planinama dubokim šuma-ma ma i drvečem pokrilim brdi-nam- a vodi se borba dan i noć Ovdje se ljudi hore sa čact i slobodu svih naroda ovdje Moje komunisti i nekomunMi rame uz rame — aktuju zajedno u jednoj najslavnijoj drami kak sebne brigade imaju u Titinoj voj-sci Macedonski vodja Dimitri Vla-ho- v je jedan od podpredsjednika narodne vlade u Jugoslaviji Ma-cedon- ci su priznati kao posebna nacija ne samo po oslobodilačkom pokretu maršala Tite nego i po Sve-slavensk- om Kongresu u Mos-kvi po Sve-slavensk-om Kongresu u Sjedinjenim Državama po Sve-slavenskom odboru u Velikoj Bri-taniji i po drugim odborima gdje se nalaze macedonski predstavnici Skoro sve macedonske organizaci-je preko granice (većinom u Sjedi njenim Državama) oduševljeno m pozdravile odluku maršala Tite za samo-uprav- u i nezavisnost Mace-donije i obećale svesrdnu pomoć oslobodilačkom pokretu To se da-kako odnosi na Macedoniju u unu-trašnjosti jugoslavenske države Ovaj pojam nema ništa zajedni-čkog sa starim macedonskim pok-retom koji je prije 1912 godine bio naklonjen "autonomnoj Mace-doniji" niti ne uključuje teritori-je koji su sada geografski kao i etnografski grčki Bugarski komitadii u prošlosti i bugarski nacionalisti u današnjo-s- tl uvjek su protiv autonomne Ma-cedonije Bugarska vlada u Sofiji maskira svoje porobljavanje Ma cedonije izgovorom da neka po sebna nacija u toj zemlji ne pos-toji nego da je sav taj teritorij samo Bugarska M J Sudić u Manchester Even-in- g News od 23 februara 1944 pi-še da Je pogrešno i pomisliti da mase srpskog naroda — koje tako- - djer aktivno učestvuju u borbi — imaju simpatiju prema izbjegloj vladi u Kairo Srbi sačinjavaju ve-liki dio boraca u redovima vojske maršala Tite pa i u glavnom šta-bu Ima mnogo srpskih patriota Medju Srbima kao cjelini postoji pitanje monarhije Ali pošto je monarhija u interesu samo boga tim slojevima nedvojbeno je da medju njima postoji I želja da se ta monarhija ponovno uspostavi u zemlji Ali pogrešno je govoriti da su svi Srbi za monarhiju To se pogotovo može shvatiti poslije nesretnog iskustva za prošlih dva-deset i više godina RUMUNJSKA VOJSKA OSTAV-LJ- A NIJEMCE London 5 Aprila — Na hiljade rumunjskih vojnika odbija posluš-nost svojih oficira i napuštaju frontu Izmedju Braila i Harsova preko 30000 rumunjskih vojnika napustili su Nijemce i posakrivali se zajedno sa oružjem Nijemci su protiv njih poslali kazneno ekspe-dicije pa Je došlo do oštrih suko ba Njemačka ekspedicija se mo rala povući neobavljenog posla WMWVWWWMVMWWMVWMW Maršal Tito fywvMAwMAAwt IIOVARI) FAST vvwwsvmvwvws' ve svijet prije vidio nije Njih predvodi čovjek takvog stasa kakvog je bio nekadašnji pro-slavljeni stari — Tito Oni će se boriti dok ne izvoj-št- e pobjedu dok se opet ne po-digne nova slobodna i ponosna Jugoslavija u obitelji nacija I njihov borbeni poklič odjekuje svijetom: SMRT FAŠIZMU! SLOBODA NARODU! (Konac) U Saskafchevvanu će se održavati izbori Regina 3 Aprila — Vlada Sas-katchevva- na je najavila da će se ove godine održavati provincijalni izbori koji su se imali obaviti još prošle godine Parlamenat je odo-brio da svi vojnici izvan provin-cije mogu glasati i kandidirati u izborima Parlamenat je usvojio nekoliko zakonskih reformi ukijučiv i pro-širenje novog federalnog zakona o kolektivnom pregovaranju na svu ratnu i neralnu industriju Drugi zakoni davaju stanovnicima pro vincije pravo na besplatno liječe-ni raka i ilrurih mbillnih bolesti iU programu za zdravstveno osigu ranje predvidjene su važne re-forme koje će biti od koristi naro-du Liječnici koji se nalaze u oru-žanim silama biti će u sporazumu sa federalnim vlastima premješte-ni u farmerske okruge Takvi li-ječnici ostati čV i dalje članovi oru-žanih sila i primati vojničku plaču do svršetka rata Oni mogu biti pozvani natrag u vojaku svakog časa kada će prilike zahtjevati |
Tags
Comments
Post a Comment for 000166