Novosti, January 22, 1944

              Subota 22 Jan 1944 "NOVOSTI" STRANA 3
Poziva na jedinstvo svih na-prednih
slojeva Kanade
Postoje znakovi da bi se federalni izbori mogli održavati
još prvom polovicom ove godine Kanadi e potrebna vlada
od predstavnika radnika i farmera ne bankira i krupnih inte-resa
— rekao je Buck u Sudburv
Sudbury On — Ovdje se u
najvećem kazalištu održala ma-sovna
Kkupština na kojoj je go-vorno
Tim Buck nacionalni vodja
Radničke Progresivne Partije
Prisutni sa govornika-- napeto slu--a- h
i oduševljeno popravljali
Buck je u glavnome govorio o po-litičkoj
i ekonomskoj situaciji u
zemlji i mnogim problemima sa
kojima smo suočeni sa uspješno
proodjenje rata i osiguranje do-stojnog
života za sve stanovnike
zemlje poslije rata Naročito je
raKlasio potrebu nacionalnog je-di
n --u a napose jedinstva izmedju
radnckih partija
(ornik se takodjer osvrnuo i
i a savezničke pobjede u borbi pro-- t
- neprijatelja pogotovo pobjede
rvene Armije i opisao značaj
k nferencije trojice savezničkih
ndja u Teheranu "Uloga Sovjet-skog
Saveza u ovome ratu je og-romna
Dok su prije rata minhena-š- i
izolirali Sovjetski Savez u rije-šavan- ju
svjetskih problema danas
je ta zemlja jedna izmedju tr! ve- -
Uspjelo predavanje u
Hamiltonu
Hamilton Ont — Organizacija
Saveza Kanadskih Hrvata u Ha-miltonu
održala je nedavno svoje
prvo predavanje koje je bilo us-pješno
iznad svakog očekivanja
Predavanje je održao brat Marijan
Kružić urednik Novosti Tema
predavanja je bila: Borba našeg
naroda u Jugoslaviji i njezin zna-čaj
u nutar i iAan zemlje Brat
Kružić je vrlo jasno i opširno ra-stumačio
to pitanje na potpuno za-dovoljstvo
svih prisutnih
Da je naše predavanje bilo us-pješno
svjedoci to što je naša no-va
prostorija bih dupkom puna
naroda koji je sa najvećom paž-ljivošću
i pomno pratilo razlaga-nje
brata Kružića Nakon je brat
Kružić svršio S3 razlaganjem pri-sutni
su ga obasuti sa sijaset pita-nja
tičući se borbe našeg naroda
za oje su se prisutnici interesira-li
i za koja su željeli da im budu
Sto jasnija Brat Kružić je na sva
pitanja jasno odgovorio na pod-pun- o
zadovoljstvo prisutnih
N'aša organizacija starati će se
od tada pa u buduće da ovakovih
predavanja što vise priredi gdje
će naši radnici imati priliku ne
samo da raščiste mnoga pitanja
koja im nisu podpuno jasna već
ce te na tim predavanjima moći i
obučiti tako da će i sami moći da
rasudjuju dobro od zla i istinu od
laži tako da će biti u stanju od-baciti
od sebe one koji nastoje da
krmni tumačenjem odvedu naš na-rod
stramputice
Naročito bi bilo poželjno kada oi
na uvakova predavanja' došli i oni
iskreni radnici koji j©3 nisu u
stanju da vide pravu i istinsku
brbu s' oga naroda u staroj do-- n
idi
Mi ćemo se postarati da u skoro
Piše: ILIJA EHRENBURG
TREĆI
(129)
Luden je
dubko zivjevnuo Koče li mu ne-tko
dati šalicu mlijeka ili ne? Ali
već je hiljade vojnika prosio tako
kao i on Zaplašeni seljaci zatva-rah
su vrata svojih stanova a jed-na
stara žena je vikala: "Nemam
niMa:
Te večeri Lucien je bio neizre-civo
gladan Starici se prijetio
puškom Prestala je vikati ali je
sve tijesnije držala uie na koje
je bilo privezano svinjče "Nemam
ti što dati" — tiho je rekla žena
Lucien je postao bijesan i pljuvao
na zemlju Mislio je na svinjče
Nastavio je dalje svojim putem
Nedaleko ceste bila je seljačka ka-ć- a
Zastori na prozorima bili su ti-jesno
zatvoreni Seljaci su se bo-jali
u noći g'edati van Galame
se nije nikakve čulo osim lajanja
pasa Lucien Je zavikao: "D?
mi nešto jesti vj podlaci'" Nitk
iju1 odgovarao a psi su nastavi!
' n a-jnji-m
Lucier e kra
like savezničke sile kojima je do-dijeljeno
da poraze neprijatelja i
pomognu narodu osigurati mirnu
i sretnu budućnost" — rekao je
Buck
Sto se tiče Kanade Buck je re-kao
da dok premijer King prizna
da je pobjeda moguća ove godi-ne
politika njegove vlade se po-stepeno
mijenja u nekoliko posljed-njih
mjeseci Prije je vladi bilo
drago kad je dobivala pomoć rad-nog
naroda u borbi za nacionalni
opstanak Sada je vlada prema
radničkim nadnicama prihvatila
takvu politiku koja će biti od ko-risti
samo krupnim interesima
Osvrnuvši se na "smrzavanje"
nadnica u 1941 godini kada je c-ijena
na život porasla za 15 po sto
i kada su radnici nastavili borbom
za povišicu nadnica usporedio je
to sa današnjim prilikama gdje
se vodi borba za izjednačenje svih
nadnica prema stvarnim cijenama
života Kingova vlada je sada pro-mijenila
politiku obzirom na nad-nice
Povišica je posve zabranjena
dok je snižavanje u nekojim slu-čajevima
slobodno To se danas do-gad- ja
usprkos činjenice što Je pro-izvodnja
jeftinija nego ikada ra-nije
u Kanadi
Govoreći kako će dojdućeg pro-ljeća
i ljeta na stotine hiljada rad-nika
biti bez posla Buck je nado-dao
da "Kingova vlada još ni sada
nije ništa poduzela niti namjera-va
poduzeti za osiguranje rada be-sposlenima"
Oni kažu da posao
ovisi o novcima Ali kad smo po-čeli
proizvadjati za rat nismo pos-tavljali
pitanje novaca nego smo
se primili proizvodnje i novaca
imali dovoljno Nema razloga za-što
se nebi nastavilo ovako i pos-lije
rata te umjesto tankova to-pova
i aeroplana proizvadjati do-maće
potrebe
Ove političke promjene su dio
pripreme za dominionske izbore
Ima dovoljno znakova da će se iz-bori
održavati možda još prvom
polovicom ove godine No kada
oni bili da bili to će biti izbori ne
za biranje vlade koja će provoditi
rat nego za vladu koja ima pri-premiti
plan za posljeratno osigu-ranje
i pretvoriti taj plan u život
"Radi toga se pred nas postav-lja
pitanje hoćemo li vladu koja
ima predstavljati radnike i farme-re
ili vladu bankira i krupnih in-teresa
Niti jedna ljevičarska par-tija
u Kanadi nije dovoljno jaka
da učini potrebne promjene Kad
bi se progresivne radničke sile uje-dinile
lako bi u izborima porazile
torijevce i liberalce stavile u po-ložaj
opozicije"
Buck jfc na koncu pozvao na je
dinstvo svih radnika i drugih rad
nih slojeva u atnlji kako bi Ka
nada kroz pobjedu u ratu pobjed-nički
marširala prema miru
vrijeme priredimo i opet jedno
ovakovo masovno predavanje pa
već sada upozorujemo sav naš na-rod
u Hamiltonu da svi listom do-ij- u
na to predavanje
Izvjestitelj
DIO
tku vrijeme čekao poslije se
uputio prema jednoj jarugi Popio
je nešto tople vode koja je miri-sala
po slinama Otišao je u štalu
i tamo legio Probudio ga je me-tani
ženski glas: "Vojnik! Voj-nik
!"' Uz njega je stajala djevoj-ka
Povrh spavaćeg odijela je sta-vila
veliki muški kaput Bila je
mjesečina i Lucien je dobro pogle-dao
u djevojku Odmak je u sebi
pomislio: 'Lijepa djevojki' Nje-zine
oči israiavsl sa veseli po-gled
presa se nije imala čemu ve-seliti
Neprestano je ponavljala:
'Vojnice! Da li spava?" Donije-- a
mu je veliki komad kruh i me-sa
"Čekala sam dok je gospodja
otišla spavati" — tumačila je dje-vojka
"Meso i krut) je ostavila
ali je sve ostalu zaključala Vidi-- a
sam te kad si stajao na dvoriš-tu
Gospodin nije slabi čovjek ali
znaš knhko vas sada ovamo do a-- zi
On kale da ćemo i sami pou-mir- at
đ g aia id:a sam te ka- -
Pad Pariza
"mvMPmmnpPV
r-- MaV $ ri--i _ jWrHi " - IJrvMSUrTK£tsR
rAs && fvčAk i ''
- US
Brutalnost Nijemaca u
oko jednog starca kojeg
"PETRAK BI UNIŠTIO
KO LISONJA MOG
KAŽE
Zdravo urednice Novosti!
Evo sam ti doša čestitati novo
lito da bi ti bilo sntnije nego što
ti je bilo prvo a to je i prilika da
će bit tebi i namin drugim fala
dragom Bogu samo kada gre na
bolje
Čitan u svimin novinama kako
se naši partizani dobro drže a
bogme i njihov vodja Tito Ma
da li znaš od kuda je bija Titov
otac? On ti je ja mislim bija iz
Mrkopolja od kuda san i ja Meni
su ljudi govorili koji sve znadu
od kuda je Tito i od kuda je nje-gov
otac Ma znaš kad su mi to
ljudi rekli ja san bija jako vesel
Ma kako neš bit njegov otac je
bil sveljaraš a ja san šveljare de-l- a
kad sam bil doma a iz ednoga
smo mista Znaš kako mi Mrko-palj- ci
ne moremo živit u Mrkoplju
moramo bradvilj uprtiti na rame
i poć trbuhom za kruhom Tako
ti je i njegov otac oprtija brad-vilj
i prosa u Zagorje i tamo je
bija za politnjaka mi takoga za-vika
zovemo politnjak koji se ns
svraće doma ni u litu ni u zimi i
tamo se on oženija u Zagorju
Ja ti za pravo ne morem reć iz
koje je kuće Titov otac ali raču-nam
da mu jt brat majstor Jež-c- a
Brozović jer je majstor ma
brata nlgdi kod Zagreba pa zat?
i ja računan da je to Titov otat
Ma ko bi bija reka Titmu ocu da
će njegov sin biti maršal i da će
o njegovu sinu govorit čili svit
koga danas primaju sve vc ke r
le a on nije ima ni za lulu duva
na da si kupi ko ni edan - c ara
koji je noslja bradvilj
Tito je to postiga ah kr „ rr'
i ga ra vicu i danas se je ok Ti
ojatija čili siromašni svit u Jug
slaviji i bori se za svoju sljbodu
i pravicu I već danas ti svako dit
na ulici diže drvo kao pušku u
zrak i viče maršal Tito to si i d
te predstavlja da je maršal Tit
Sada mi vidimo da je njemu po-trebna
pomoć pa smo već izabrat
AljudAe kAojiAćeAnaAm vjav4itWkadWa se
ua si otišao u štalu ćim su otišli
spavati ja sam se ustala i dotrča-la
ovamo"
Lucien nije govorio ništa samo
je iz džepa izvadio nož i požudno
jeo Djevojka je stajala uz njega
i stalno ga gledala Jeo je dugo
vremena — bio je zadovoljan
Onako na pola pospan gledao je u
nju i pitao ju: "Je si li U njihova
kćerka?"
"Ne Ja sam sluškinja"
Konačno se najeo obrisao nož i
ponovno bacio pogled na djevoj-ku
Opazio je da ona veselo gleda
u njega Začudio se — mislio je da
izgleda tako ružan da bi mogao
zaplašiti svakoga Njegovo lice je
bilo blatno Ali svjetle oči su mu
se sijale Uniforma mu je bila pu-na
prašine i znoja Pokazao joj je
rukom da sjedne Djevojka je to
učinila Od Ludena je bila za ci-jelu
glavu manja Oprezno i laga-no
stavio je svoju lijevu ruku oko
njezinog vrata primakao je nje-zinu
glavu i poljubio ju Osjećao
je kao da pije vodu Ona je tako-djer
njega strastveno i često lju-bila
i kada su legli na travu ona
je šaptals: "Vojnice! Ofa vojni- -
cv
Počeo se bijeliti dan Djevojka
je postala asbriaata "Gospodja
če se vetatr — fcptala je
"Kako je tvoje ime?" — pitao
je Lucien
"Jeanne Prelys~
Lucien je osjećao da rjeg-- "
frce leprša Nijtžno je prihvato
Italiji Otdje su se gradjani i saveznički ojnici okupili
su Nijemci Istukli u njegooj kući
NAS MRKOPOLJAC IZ PORT
bude moglo Titu pomagat I sad
mi komać čekamo kada će to doć
da poradimo što više Sabirat će-mo
robu i solde samo da se toga
što više sabere da naš Tito sa svo-jom
vojskom pomlati re divljake
da ne divljaju po našoj kontri
A sada ću ti malo reć od naše
Hrvatske Bratske Zajednice Ma
znaš od ovoga što se uganjaju ko-će
bit blagajnik Ja ti niš ne za-mir- an
Petraku što se i on uganje
da bude blagajnik HDZ Ali Boga
nevidil ako ja ne zamiran Butko-vić- u
kano jednom predsedniku za-što
on piše Ijudin da glasuju za
Milana Petraka on to nema pra-vo
Za Bu tko vici mora svako biti
jednak pa to bija Petar ili Pa-v- al
Ali ja mislim da gospodin Bu-tkov- ić
nemore bit prez Petraka
kano ni ja prez moga susida Ako
Butkoviću treba dat savjeta on
mora ić pitat Petraka a meni ako
£to treba najprvo moran lć pitat
V"iaat-- 'lM" ŽH
i bMbbbV _ H
JOHNV ŠEGIVA iz Kirkland La-k- e
dobrovoljac u kanadskoj avija-ciji
Rodjen je 1924 u selu Solda-ti- ć
I Kanadu je doao 1934 I
našim organizacijama uvjek je bio
aktivan
fWSWV
njezinu ruku i odmaknuo usnice
— htjeo je reći nešto toplog ali
nije mogao Na koncu je rekao:
"Jeannette "
"A kako je tvoje ime" — pita
djevojka
"Moje je im Lucien"
"I kako još?"
"Lucien Duval"
Otresao je zemlju sa uniforme
i otišao svojim putem bez da se
ogledao natrag Ova noć mu je iz-gledala
kao dar njegove sudbina
kao sanja osudjenog čovjeka Sada
je budan Duval Durand Prelvs
sve samo ne Tessa! Mogu ga sta-viti
na stratište ali nikada neće
priznati da je Tessa! Dakako
imao je samo reći da je Tessm sin
dobio bi hranu odijelo i odjednor
ZAJEDNICU
ĆAĆU"
ARTHURA
susida Nemislim da će članstvo
dat da Petrak više govori o staroj
praksi Zato bi moga i Butković
od praksati za Petrakom Gospo-din
Butković piše članstvu Zajed-nice
da su jedni vrtikape smut-ljivci
i što ti ja znam što sve zna
članstvo ali znan da zna što je
gospodin Petrak da je on stara
praksa
Možda ti urednice Novosti nez-na- š
Sto je to "stara praksa" To
ti je ako Petrak gre kamo van iz
ureda njega košta jedna užina od
13 do 20 merikanski forinti a po
desetku jednu noć spavanje a to
sve gre na račun Zajednice Ma
čuješ kako je on mogo požderat
20 forinti On je mora imat veći
želudac od našega lisonje za ko-ga
lisonju je Barba govorija da
nije za siromaha čovika da bi li-šo-nja
siromaha čovika na prosja-čki
šćap nagna A bog i bogme
da nije bila i Hrvatska Bratska
Zajednica vako jaka bila bi prošla
za hiljadu hiljada vrazi k vragu
Bija bi je Petrak uredija kano i
lisonja moga ćaću ali ga je ćaća
brzo istira iz štale jer od INonje
nije moga dobiti koliko je poja
Milan Petrak više je trošija nego
donija koristi Zajednici pa su ga
morali delegati irtirat iz ureda A
vidu o io9 taj Petrak ima svojih
proatc: a koji bi rada da on doj-d- e
za blagajnika i da opet postavi
staru praksu u ured Zajednice Ali
ja raLuran da neće više praksati
a Cutk ' n-- neka pazi koga naziva
vrtapa druga imena jer bi se
i cr-- u Butkoviću mogla zavrtit
kapa Nicga je članstvo metnulo
za p'C dinka HBZ a more ga i
ck :„ p -- 'at ga za Petrakom —
aka oče
A sada da ti malo kažem od to-ga
službenoga glasila HBZ Za-jedničara
Prije dok je bija Petrak
urednik niko ti nije gleda u tu no-vinu
to ona piše pa ni samo član-stvo
je nije tilo čitat Bila bi žena
pobrala sve Zajedničare i naložila
vNatru smNjimin A danas svako pita r"g— i"M~M-y--vy-g-bi
ga automobilom od vez I i u Vichy
Ali rad je bi ubio onu staru ženu
što je imala svinjče
Tada je otišao i susreo se sa ne --
posnatim vojnikom koji je tako-djer
putovao policom Pogledali
m se i namignuli jdan drugome
"Itgled da je maršal izgubio
vojska" — rekao je vojnik
"Da izgubio je" — odgovori
Lucien
Otišli su svaki svojim putem
Pojavljivao se novi d i i morali
su tratiti hranu
Maršal Petain medjutim se ni-je
brinuo sa vojsku Dan ranije
održao je veliki govor francuskoj
naciji Rekao je da nije mislio za-vesti
nikoga Ponovio je nekoliko
puta "Nemojte se oslanjati na
GLAVNA LICA U ROMANU
Desser {edan od vodećih financijera Francuske
Paul Tessa poslanik radikalne partije u Popularnom Frontu
Villard socijalista i ministar u vladi
BreteuiL falistiSd vodja
Deniso Tessina kćerka
Luden Tessa pisac i sin Paula Tesse
Andrija umjetnik
Duccne desničarski poslanik
GrandeL poslanik i povezan sa nacistima
Pierre mladi inlinjir u Desserovoj tvornici
Michaud kcmunisticld vodja u istoj tvornici
Agneza Pierrina iena
Legrais komunistički vodja
JolioL oportunistički urednik La Vole NouveDe
Jeannette pjevačica
Kako smo radili u prošloj
kampanji Novosti
Vindsor Ont — Svi što čitaju
Novosti mogli su vidjeti u zadnjoj
tablici rezultat i rad "Starca"
Wuieora Mi smo u Wmdsoru na-pravili
za vrijeme kampanje pri-Hć- an
uspjeh Našli smo 75 nOTih
pretplata i obnovili 116 U zad-njoj
tablici nisu te brojke ušle za
to što naša zadnja pošiljka nije
stigla na vrijeme
Aktivnog učešća u kampanji
tiselo je 40 drugova i drugarica
Najaktivniji u radu bio je Petar
Vukelja On je sam našao 14 no-vih
i 12 obnova i mi mu zato čes-titamo
na njegovom dobrom radu
Ti Petre samo tako nastavi sa ra-dom
jer za takav rad ne ćeš se
nikada trebati kajati Dalje po
redu je naša aktivna članica i taj-nica
organizacije Franca Brozović
ona je našla a novih i 4 obnove
ona takodjer nikada ne žali vreme-na
potrošiti za naprednu stvar
Takodjer su pohvalno radili: Mato
OstoTić on je našao 5 novih i 6
obnova Marko Mataich 4 nove i
5 obnova V Filipović 3 nove i 14
obnova Mary Studak 3 nove i 6
obnova Jela Popović 12 obnova
Joefina Bunčić 3 nove i 2 obnove
Mata Pavelić 10 obnova Toni Ko-vačev
ić 9 obnova Josip Plavetlč
3 nove i 3 obnove Makso Marku-ši- ć
2 nove Victor švrljuga 4 nove
i 6 obnova George šaban 3 nove
i 2 obnove Ilija Prpić 1 nova i 4
obnove Ivan Ratković 3 nove
Toni Horvatović 3 nove Anna
Kos 3 nove Jvhn Cvilkuvić 2 no-ve
i 3 obnove Joe Sekula 2 obno-ve
L Matasić 2 obnove S DoSen
2 obnove Ivan Dudak 2 obnove
Mata Kosović 3 obnove Anton
Musić 2 nove John šulentlć 2 no-ve
M Belavič 2 obnove Arba
Brozović 2 novci Petar Rudif 2
obnove Mrs Razlog 1 novu Ima
ih još priličan broj koji su našli
po jednu pretplatu ili obnovu
Odbor kampanje se svima naj-ljepše
zahvaljuje koji su uzeli ak-tivnog
učešća u radu za našu no-vinu
Novosti
Tajnik kampanje
V FiUplć
Imena prilagača za Novosti:
Po $5000: Up To Date Market
Po $2500: Savez K Srba Savez
K Hrvata
Po $1500- - A Musić
Po $1000: A Graf Ogranak H
S Stranke V Filipić Ivan Koso-vić
Petar Jurjevlć Savez K Slo-venaca
George šaban Steve Do-še- n
Ilija Cubrilo Mato Prpić Ni-kola
Pavelić Tony Horvatović
Marko Vrkljan Matt Novosel Jo-sip
Bučar
Po $500: Mato Pavelić Victor
švrljuga Ivan Ivšić Ivan Ratko
vić Bodja Jašin Stjepan Studak
za Zajedničar svak ga voli čitat
Sigurno novi urednik je bolji nego
stari
A sad moj urednice Novosti vi-še
ti neman šta pripovidat jer me
zove sused sigurno je čul nešto
novoga pa mi želi reći ili je mor--
da čul da su Rusi prešli poljsku
granicu a to ja već znam Ma
čuješ vidiš ti vražji Rusi kako
oni gone te "siromahe" Švabe ko
nac su se nikako bili dovukli u
Rusiju j to steikom mukom a sad
jadniki moraju bitat i to goli i
bosi a u Rusiju su došli u novim
cipelan Znaš zato da netreba ni-ko
k Ruin ići u goste ako te oni
nepozovu
Ostaj mi zdravo i jopet ću ti se
javiti kad ulovim vrimena
MMtMVlada vPapić
državu Država vam ne može ništa
dati Oslanjajte se na vsiu djecu
Uzgojite ih u duhu religije i na
obiteljskom temelju Oni će vas
podupirati'' Kada je Tessa čuo
njegov govor u početku je bio po-tišten
Njega neće imati tko po-dupirati
— ni onaj rastreseni Lu-cien
niti zagrijana Denise Ali
nekoliko minuta kasnije ironično
je šaptao Lavalu: "To je posve lo-gično
kad čovjek dodje do osam-deseti
pet godina pogotovo on
kojeg ne uzdržavaju djeca nego
država"
Nitko se nije sjetio vojnika: mi-nistri
su bili zaposleni primanjem
rasnih ambasadora i predstavnika
lali su delegacija u Pariz u Bre- -
teailom na čelu pisali nova kon-stitucija
predavali ratni materijal
Nijemcima i suzbijati pristaše ge-nerala
de Gulla Vojska se sva
frazUla Vlakova nije bilo Stanov
nici neokupirane zone su cestama
odtasui prema jugu Parižani i
drag] ljadi se sjevera sa pretvore-ni
a skitnice Seljaci sa molili po-licija
da ih zaštiti od vojnika
Lacšsa se popeo na vrh jednoga
brijega Cijeli dan je ležao i niku-da
se nije kretao Dan je bio hla-da
i sunce je zalazilo za debele
Meke koji sa se kretali prema
dvijso sivim tornjevima obljiž-njs- g
grada na istočnoj strani Kre-tanje
oblaka ga je uznemiravalo
Ničega se jasno nije sjećao niti
si je pokušavao predočiti sliku
prošioeti ali pokret oblaka mu je
Marko Slanac Josip Rogulja Joe
Kobetić Albert Brozović Peter
Paviaković JoMp Pavlaković Joe
Razlog Milan Mataija Josip Pla-vet- ić
Mile šurlović Vlahović (De-troi-t)
Petar Vukelić M Francil-kovi- ć
Joe Miholčić Joe Sekula
Mile Sudar Andrija Kosa Antun
Kovačević Nick Bašić Janko La-si- ć
Bozo Đarach Ivan Dudak V
Imbronji Janko Popović Djoka
Rošulov Roja Super George Cr-ne- k
Boio Benković Joso Prpić
Ilija Kreps Marko StojMĆ Pavao
Devčić Mato Belavić Mato Koščić
Obrad Ostoin Ivan šulentić Mak-so
Markušić Joe Kršul Ilija Pr-pić
Jakob Vidmar Gara Gruić
R Mijatov Frank Petrfić Stevo
Simić Vojin Grbić Frank Pavla-ković
Frank Marohnić Tony Zo-ri- ca
A Balen John Cvitković
John Jergović Mato Ostović čedo
Ješić M StoJSić S Vorkapić P
Bjegović M Jsgodić E Relić
Tony Senzel John Simonić S
Korenić (mali) Miloš Joianov
Marko Mataić J Skoff J Bano-ve- c
Mato Bićan Dan Sajatović
Ivan Primorac
Po $300: Mrs Vujašin Vale
Bunčić Josip Račky Smole Geor-ge
Carrs (Detroit)
To $100: Karlo Japar (Detroit)
John Hauzer M Molnar Nečitlji-vo
J Samardžić (Detroit)
Ukupno: $CC100
MAČA D 7Aicn
UMOM i ili LMJLU
NIČKA SJEDNICA
Noranda Que — Po prvi puta
imali su zajedničku sjednicu bra-ća
od Saveza Kanadskih Hrvata
Srba i Slovenaca Na sjednici je
bilo prisutno oko 50 članova od
svih triju bratskih organizacija
Sjednici je predsjedavao brat Ste-vo
Jovetić a perovodja je bio brat
Mato Paulić
Uspjeh našeg prvog sastanka
bio je iznad svakog očekivanja
Poradi toga svaki od nas osjećao
se radostan i oduševljen kada smo
se u ovako velikom broju našli na
bratskom i drugarskom sastanku
Kojem god si pogledao u lice vidio
si veselo i zadovoljno Mnogi od
nas se je sa iskrenošću pitao pa
gdje smo do sada bili da se nismo
ovako bratski sastajali
Predsjedatelj je vodio sjednicu
u najljepšem redu i na zadovolj-stvo
svih nas prisutnih Svaki je
imao pravo da govori onako kako
on misli i osjeća da pita što mu
nije jasno i da daje razjašnjenja
Jednom riječju vladala je stoga i
razumjevanje kao medju pravom
braćom
O svim pitanjima koja su bila
na dnevnom redu prisutni članovi
vodili su živo interesovanje i ras-pravu
Živa rasprava se je vodila
o uspostavi zajedničke čitaonice i
tamburaškog zbora koje bi oboje
bilo od velike koristi ne samo za
naše organizacije već i za cijelu
našu naseobinu ovdje Ali do
konkretnih zaključaka nije se do-šlo
nego je ostivljeno za idući sa-stanak
U raspravi o našem pro-gresivnom
novinstvu tj Novosti-ma
Srpskom Glasniku i Edinosti
doneli smo zaključak da priredimo
jednu plesnu zabavu od koje bi či-sti
prihod išao u korist Edinosti i
Srpskom Glasniku koje novine se
sada nalaze u kampanji Riješeno
je da se ta zabava priredi na C fe-bruara
Pri kraju sjednice predsjedatelj
brat Jovetić pozvao je od svake
narodnosti po jednog govornika da
prisutnima reče par riječi Prvi
je istupio brat Tomo Kupina u ime
Hrvata koji se je u svom govoru
osvrnuo na junsčku borbu naše
braće i otaca u starom kraju Na-ročito
je podvukao jedinstvo Hr-vata
Srba i Slovenaca koje je ni-klo
u borbi protiv invaaora i do-maćih
izdajica veleči kako je i od
nas lijepo da smo se ovako zajed-nički
sakupili i da tako trebamo
činiti i u buduće jer na ovako li-jepim
bratskim sastancima može-mo
se uvijek nešto naučiti Sa go-vorom
brata Kupine svi sa se pri-sutni
složili Od Srba je govorio
brat Andrija Dražic pozdravio j
ovaj naš sastanak i odluke za bu-daci
rad Naročito je pozdravio
zaključak da se pomaže radničke
novine koje se u današnje vrije
me od neprocjenjive koristi rad-nicima
Za Slovence govorio je
brat Jakov Modić On isto poz-dravlja
naša sloga i budaci rad i
slaže se sa svim donesenim odlu-kama
Zatim predsjedatelj brat Jove-tić
zahvaljuje se svima prisutni-ma
i zatvara sjednica
Izvjestitelj i teHL
davao neki smisao Izgledalo mu
je kao da još jednoć živi u njego-vom
kratkom rastresenom životu
(Nastavit će se)