Nase Novine, February 16, 1977

              Kanadsko-jugoslovensk- o kultur-n- o
udruzenje "Bratstvo i Jedinstvo"
u Torontu odrzalo je tradicionalnu
proslavu Dana Republike — prazni-kanaro- da
i narodnosti Jugoslavije.
Za ovu proslavu vladalo je veliko
interesovanje medu Kanadanima
jugoslovenskog porijekla. Zato je
26. novembra sala Llsabon Place
na Bloor St. u Torontu pocela da se
puni joS u 6 sati na vece iako je pro-slav- a,
zvanidno, trebala da робпе
sat kasnije. NajviSe su iurili oni
koji nisu stigli da obezbjede ulaz-nic- e
ranlje za ovu svecanost. Sva-kak- o,
da su na ovoj proslavi najviSe
prisustvovali naSI doseljenici, ucla-nje- ni
u mnogobrojne jugosloven-sk- e
organizacije, koje organlzaciju
proslave, kao 5to je Dan Republike
prepuStaju Udruzenju "Bratstvo i
Jedinstvo". To su Kanadani jugo-slovenskog
porijekla — koji za ro-dend- an
naSe Republike su svake
godine redovni gosti. Nedolazak na
ovu proslavu za njih bi znacio pro-maS- aj
koji se ne bi mogao zabora-viti- .
Za ovu prillku sala je bila poseb-n- o
dekorisana i uljep5ana kanad-sko- m
i jugoslovenskom zastavom.
Zidovi su bili ukraSenl turlstickim
slikama iz mnogih krajeva naSe
stare domovine. Prijem gostiju od
strane domacina bio je izvanredan.
Kao i obifino, zenama je ukazana
posebna paznja, dobile su svjeze
cvljece-karanfil- e odmah na ulazu u
salu. Mogu reci, da sam bio prijat-n- o
Iznenaden svim onim 5to sam
vidlo na samom pocetku proslave.
Kako je na programu ove pros-lave
bila predvidena vecera, muzic-k- i
program, pozdravni govor i
izlaganje o znadaju proslave Dana
Republike, zelio bih odmah istaci
da se je citav program uklopio i
izveden je u praznicnom raspolo-zenj- u.
Odmah poslije vecere, koja je
bila izvanredno pripremljena od
madarskih kuhara i ukusna do te
mjere, da im mogu pozaviditi
najveci jugoslovenski gurmani,
predsjednik Udruzenja "BIJ" Ivan
KovaC pozdravio je goste slijede-ci- m
rijecima:
"Dobro vece dragi posjetioci,
Po§tovani gosti
Dobro doSli na tradicionalnu —
svecanu priredbu, koju svake godi-ne
za vas prireduje Kanadsko-jugoslovensk- o
kulturno udruzenje "Bra-tstvo
i Jedinstvo" povodom 29.
novembra - dana kojeg slave svi
narodi i narodnosti пабе stare do-movine
Jugoslavije — Dana Repu-blike.
Sa ovom manifestacljom i mi se
pridruzujemo narodima naSe stare
domovine u sveopcem slavlju,
pokazujudi time naSu duSevnu pri-padn- ost
jednoj zemlji i narodu iz
kojeg smo ponikli.
U ime Kanadsko-jugoslovensko- g
udruzenja "Bratstvo i Jedinstvo" i u
moje licno ime zelim da vas sve
pozdravim kao i predstavnike svih
naprednih udruzenja I klubova koji
se ovdje veceras, medu nama,
nalaze u punom broju, a posebna
mi je cast da pozdravim druga Ale-ksand- ra
Veselinovica, konzula pri
generalnom konzulatu SFRJ u
Torontu, koji svojim prisustvom
uvelicava ovu паби proslavu.
ZnaCaj 29. novembra je svlma
vama dobro poznat, ali ipak za ovu
naSu mladu generaciju nece bit!
suvi§e da se kaze par rijecl o znaca-j- u
toga dana".
Zatim je drug PeSukic VukaSin,
sekretar Udruzenja "BiJ", odrzao
govor posvecen Danu Republike,
koji je prihvacen od gostiju aplau-zo- m.
Govor druga VukaSina dono-sim- o
zasebno.
Poslije ovlh ceremonija nastav-IJen- a
je zabava, gdje se je sviralo,
igralo i pjevalo do kasno u noc.
Bllo je veselo. Ne znam ko je torn
veselju vISe doprinlo. Da li izvan-red- ni
harmonikaS Hane Todorov-sk- i,
violinista Augustino Nika,
bubnjar Vojkan Veljkovid, vrlo
dobro ozvucenje za koje se pobri-nu- o
Doka Lalic ill majstori narod-ni- h
pjesama, mladi pjevaci: Stje-pa- n
Markovi6, Ljiljana Tankosic--Tojci- c
I Slobodan Ivanovic koji su
pjevall iz srca i vodili nas kroz pjes-m- e
po citavoj Jugoslaviji.
Zaista, ova ekipa u sastavu orke-str- a
"El Sombrero", joS jedanput,
je polozila ispit zrelosti. Pjesma o
Jugoslaviji, izgleda, da je najpopu-larnij- a
u iseljeniStvu. Ovu pjesmu
pjevali su svi posjetioci hvatajuci
se u kolo, a to bi ujedno mogli reci
da je bio pozdrav Danu Republike
Drugarice i drugovi,
Mi Kanadani jugosloven-skog
porijekla okupili smo
se veceras ovdje da zajednic-k- i
proslavimo praznik пабе
stare domovine Jugoslavije
— 29. novembar Dan Repu-blike.
Ovaj dan je znaCajan za
sve nas, bez obzira gdje se
mi nalazili, na kojem konti-nent- u,
jer smo uvijek prisut-n- i
u domovini u mislima ako
ne u stvamosti. Ljubav pre-ma
domovini duboko je ure-za- na
u naSim srcima i misli-ma.
Drugarice i drugovi, zelim
da vas potsjetim na jednu
Rooseveltovu izreku: "Svi
oni koji ne vole svoju zemlju
ne mogu voljeti ni naSu".
Medutim, ovo se ne odnosi
na nas ovdje veceras, jer mi i
te kako volimo naSu domo-vin- u
Jugoslaviju i zato smo
se i okupili u ovolikom broju.
S ргорабби stare burzoas-k-e
Jugoslavije i njenim rasu-lo- m
kao drzave u kratkotraj-no- m
aprilskom ratu 1941.
godine, narodi Jugoslavije
su bili baceni pod cizmu
faSistiCkih armija i domacih
izdajnika, prepuSteni na mi-lo- st
i nemilost tiraniji i
teroru najokrutnijih zlocina- -
kroz pjesmu i igru.
I ovde nije izostala tradicionalna
lutrija. Za ovu prillku kompanija
"Crown Time" je poklonila zldni
sat, Jordan Foto Studio prilozio je
za dobitnika fotografiju-portre- t u
vrijednosti 100 dolara, "NaSe novi-ne- "
jednogodiSnju pretplatu itd.
No, kao najveci zgoditak bio je
DOOR PRIZE (Avionska karta za
Floridu) koju je dobila gospoda
Vera BriSki.
Na ovoj zabavi je sprovedena i
jedna humana akcija u korist
Becira Pape, koji je u djetinjstvu
ostao bez ruku. Dobrovoljnim prilo-zim- a
je sabrano 375 dolara.
Ova proslava je bila velicanstve-n-a
i prijatna. Organizatoru mo2e-m- o
uputiti najljepSe pohvale, a
posebno onima koji su radili na
pripremama i u sali. Proslava je
uspjela, kako druStveno, tako i
moralno i materijalno. Najveca je
vrijednost ove priredbe u tome, Sto
smo svi skupa jo5 jedanput odali
duzno poStovanje prema naSoj
staroj domovini, slaveci njen ro-dend- an - DAN REPUBLIKE.
Seval Dedic
Sekretar "Bratstva i Jedinstva"
VukaSin PeSukic
ca naSeg doba. Kralj, vlada i
predstavnici burzoazije po-bje- gli
su vec prvih dana rata,
ostavljajuci za sobom zemlju
na raspolaganje neprijatelju.
U tim te5kim i mracnim dani-m- a
jedina
politicka i druStvena
snaga bila je KPJ, partija sa
svojih 12,000 clanova i
30,000 omladinaca oslonje-ni- h
na antifaSisticko i slobo-darsk- o
raspolozenje. Od su-dbonos- nog
zna6aja bilo je
savjetovanje rukovodecih ak-tivis- ta
koje je pocetkom
maja1941. odrzano u Zagre-b- u
i na kojem je donesena
presudna odluka da se orga-nizu- je
i vodi oslobodilaCka
borba naroda Jugoslavije
protiv okupatora i njegovih
pomagaca do konacne po-bjed- e.
Na 22. juna 1941. godine
Politbiro CK KPJ Salje pro-gl- as
narodima Jugoslavije,
pozivajuci ih u borbu za slo-bodu- ".
Pet dana poslije toga
Centralni komitet KPJ osni-v- a
Glavni £tab narodnooslo-bodilaCki- h
i partizanskih od-red- a.
A duznost komandanta
se povjerava generalnom se-kreta- ru
partije Josipu Brozu
Titu. Donosi se odluka da se
svim narodima Jugoslavije
7,
UDRUZENJU
I JEDINSTVO" TORONTO
DRAGI NASI ZEMLJACI,
Zbog ranlje preuzetih obavqza, nisam u mogu6nosti da
se odazovem vaSem Ijubaznom pozivu da zajednidki proslavi-m- o
jugoslovenski nacionalni praznik, to vam se pridruiujem
na ovaj nadin.
Cestltajudi vam Dan republike, Rodendan SFR Jugosla-vije,
ирибијет vam najbolje lelje za vat dalji uspeSan rad u
organizovanju kullurnih manifestacija I druStvenog iivota
kanadana naSega porekla i uspeSnom produbljivanju I razvi-janj- u
bratstva i jedlnstva medu narodima i kanadsko-jugoslovensko- g
prijateljstva.
Generalni konzul SFRJ u Torontu
Dr. Becir Meholjic
{ ш x't ЖЈ % ~wmm J
ш г ж , ШШШШШШћжТтЋш.. WM
Шао111а1НМшН1
opStejugosloven-sk- a
POZDRAV
"BRATSTVO
li
uputi poziv ha oruzani usta-na- k.
NaSi narodi su se i oda-zval- i:
ustankom u Srbiji 7.
jula; u Crnoj Gori 13. jula; u
Sloveniji 22. jula; u Bosni i
Hercegovini i Hrvatskoj 27.
jula, i u Makedoniji 11. okto-br- a.
Za vrlo kratko vrijeme
ustanici su postigli ogromne
uspjehe, na hiljade okupato-rski- h
vojnika je izginulo i
zarobljeno. UniSten je ve6i
broj neprijateljskih tenkova,
kamiona, topova itd. U Uzi-ca- ma
je od radnika formiran
radnicki bataljon koji je radio
danju i nocu, vodio borbe,
da bi 29. X. 1 941 . sav izginuo
braneci odstupnicu Vrhov-no- m
Stabu i ranjenicima.
Okupatori i njihove sluge u
Jugoslaviji nigdje viSe nisu
imali mira.
Kao odmazdu za zivot
jednog njemackog vojnika
strijeljano je 50 do 100 rodo-Ijub- a,
a sve to da bi zaplaSili
naS narod. Medutim, mrznja
prema neprijatelju i domacoj
bandi bivala je u narodu sve
jaca. Sve je to svjedo6ilo
fiinjenici da su sazreli uslovi
za obrazovanje centralnog
politickog tijela, koje se
stvara u Biha6u 26. i 27. XL
1942. naime, AntifaSistiCko
December 1977
vije6e narodnog oslobodenja
Jugoslavije. Medutim, naj-znacajn- iji
dogadaj na tlu
Jugoslavije u to vrijeme bilo
je Drugo zasjedanjeAVNOJ--- a
u Jajcu 29. i 30. novembra
1943. godine. Na njemu su
bili predstavnici svih jugo-slovensk- ih
naroda i narod-nosti
i tada je AVNOJ donio
istorijske odluke za dalji
razvoj narodnooslobodilacke
borbe i izgradnju nove demo-kratsk- e
i federativne jugo-slovens- ke
drzavne zajednice
svih naroda i narodnosti bez
obzira na njihovu vjeru itd.
Na tlu Jugoslavije je za vri-jeme
drugog svjetskog rata
izginulo 1,700,000 na§ih Iju-d- i.
Na prigodama kao Sto je
ova sjecamo se tih zrtava i
odajemo im duzno poStova-nj- e.
Oni su poginuli za bolju
i srecniju buducnost sviju, a
to se i vidi iz rezultata i
uspjeha koje stalno poluduje
danaSnja Jugoslavia, kako
na domacem tako i na medu-narodno- m
polju, i koja da-n- as
spada u srednje razvije-n-e
zemlje u svijetu.
I na kraju — dragoj naSoj
domovini sredan Rodendan.
Hvala vam na paznji.
fwwfl