000129 |
Previous | 11 of 12 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
NaSe.novine, March 18; 1981 Zaraze bolesti donijete u Kanadu na biljkama sfo6ni proizvodima prouzrokuju na milione dolara §tete na§im farmama §umama. AKO NAMJERAVATE SOBOM DONIJETI MESO, 2IV0TINJE, VOCE, POVRCE, BILJKE, ZEMLJE -P-ROVJERITE PRIJE NAS (Nastavak st. 7) sve ignorisali. Pri6ali su nam da su posrjedovali nase oslobodenje da Beogradu culi, da su stigle brojne protestne rezolucije protiv postupka sa Medu-narodno- m istraznom komisijom. Poslije nekoliko. dana, Horzic ja vratili smo se Ameriku. New Yorku smo zajedno odrzali prvu masovnu skupStinu dali zajedni6ki izvjeStaj naSem putu. Par dana kasnije drug HorziO je krenuo Chicago jaza Toronto. Podolasku Toronto, zaduzen sam bio, da kao sekretar patronatskog pokreta, obidjem sve kolonije po Kanadi, da odrzavam masovne skupStine, kako Jos' viSe proSirili Patronatski pokret borbu za oslobodenje politi6kih zatvorenika Jugoslaviji. SkupStine su odrzane osamnaest raznih gradova mjesta Kanade. Uspostavljene bile nekoje nove organizacije, preko kojih se nastavilo borbom protiv terora Jugoslaviji oslobo-denje svih, bez razlike politi6kih zatvorenika koji 6amili po raznim zatvorima Jugoslavije. Patronatski pokret bio je vrlo vazan faktor naSem iseljenidkom zivotu ono vrijeme. Preko Patronatskog pokreta lista '-'Bor-be" naSi iseljenici bili pravilno obavjeStavani dogadajima staroj Jugoslaviji teroru nad pol iti6kim zatvore-nicim- a. lako daleko, zajedno narodom Jugoslavije, posebno sa radnidkom klasom Jugoslavije, vodili borbu bili dio velike borbe koja je realizovana narodnom revolucijom oslobodenjem deset godina poslije. Marijan Kruzic 1969. Agriculture Canada New York sadaSnjim ekonomskim druStvenim prili-kam- a koje vladaju svijetu nagli porast broja stanovnika mnogim zemljama jedan najtezih problema koji one nisu stanju same rijeSiti. Rijec пајсебсе onim krajevima kojima vecina stanovniStva zivi rubu gladi najgorim higijesnkim prilikama. Zato tamo smrtnost velika. Mnoge mjere koje stranama organizirano poduzimaju radi ogranifienja prirasta stanov-nika odnosno "planiranja obitelji" vecini siromaSnih nerazvijenih zemalja nisu davale efikasnije rezultate. Cini kao posljednjem jedinom efikasnom sredstvu onda pribjegava steri izaciji zena. Casopis "Population Reports" objavio 1980. podatak koliko zena pribjeglo sterilizaciji radi ogranifienja radanja. Africi taj broj iznosi 250.000, Aziji najviSe cak milijuna, Evropi pet milijuna, Latinskoj Americi milijuna, istocnoevropskim zemljama 150.000, Sjevernoj Americi §est milijuna, Oceaniji 250.000, §to ukupno cini milijun 650 Povratak Arhea Вгекет .Francuzi su osjetljivi pa ih je povrijedila izlozbica njemackog kipara je svojedobno odusevljavao Hitlera nacisticke mase Kraj zimske izlozbene sezone Par izu, kao obicno, vrlo dina-mica- n bogat. Raznolikoscu in-form-ira gotovo svim kretanji-m- a suvremenom likovnom zi-votu, pojedinim manifestacija-m-a uzbuduje najprodornije po-znavao- ce. toj masi izlozbi prvenstvo, svakako, pripada velikoj izlozbi Beaubourgu pod naslovom Rea-liz- mi izmedu revolucije reakci-je- , 1919-19- 39, koja izuzetno poucan primjer dobro slikar-stv- o, unatoc pomodarskom nasi-Iju- , moze izdrzati preziv-jet- i. No, izlozbi namjera-vam- o pisati, jer takve izlozbe medasi izlozbenog vremena, njima posvuda opsirno pise govori, njihovi katalozi ostaju upotrebi poput leksikona naj-vredriij- ih rjecnika. malo] galeriji ulici Varenne, palacu Matig-no- n. kojo) sjediste predsjed-nik- a francuske vlade, vidjesmo izlozbu koja podijelila likovni politicki Pariz. Stampa njoj uglavnom suti, poznavaoci li-kov-nih kretanja svakoga savjetu-j- u razgovoru neka svakako posjeti. Rijec izlozbi Arnea Brekera, skulptora koji svoje-dobno odusevio zatim postao njegov sluzbeni Dakako, maloj pariskoj galeriji lijevoj obali Seine nisu izlozeni oni divovski kipovi koji-ma Breker svojedobno, uspona nacizma, ukrasavao berlinske Olimpijski sta-dio- n Berlinu prostorije Hitle-rov- e kancelarije. Breker Pa-riz- u 1981. izlozio desetak crteza litografija, izlosci podsje-caj- u njegove divovske kipove koji dovodili egzaltacije H-itlera nacisticke mase. Svi ki-pars- ki giganti bili Hitleru njegovim sljedbenicima prototi-pov- i natcovjeka, vjerna slika arijevske velicine. nije nepoznat likovnom Parizu. 2ivio 1927. druzio Picassom, Dalijem Brancusijem, 1933. vraca Njemacku gdje odusevljava Dakako, dosao opet Pariz 1940, zajedno Hitlerom Spee-ro- m, kao poznavalac poka-za- o umjetnicke atrakcije svorrle Vodi. Tada priredena ve-lika izlozba Orangerie, naci-stick- a stampa usporedivala Michelangelom. Danas Breker dubokoj starosti zivi negdje Njemackoj. Mnogi smatraju ~--Е55-=ЗВ GLOBE Ave. Winnipeg Man. Phone 586-188- 6 iNTER-NATI- ON TRAVEL 1605 Centre St. North, Alta. Phone 277-262- 6 nije sam zacetku ideje ovoj pariskoj izlozbi, ona djelo onih kQji zele podsjetiti njego-v- a zastitnika vremena naciz-ma. Francuzi osjetljivi, shvatljivo izlozbica ulici Varenne povrijedila Music Ljuba Dvije ugledne galerije pruzile gostoprimstvo nasim umjetni-cim- a koji godinama zive stvaraju Parizu. Galerie France izlaie Zoran Galery Isy Brachot Luba Popo-vi- c. Obje izlozbe pobrale niz la-skav- ih kntika najuglednijim pariskim dnevnicima tjednici-m- a najistaknutijih likovnih kriticara (Warnod, Cabanne, Le-veq-ue itd.) Ljuba Popovic majstorskim cr-tezo- m otvara prostore snova kojima vezedramaticnustvarnost covjekove sudbine. Nije izlozio Galery' Isy Brachot sa-m-o fantazmagoricno stanje, svaki ekspozit duboko prodira-nj- e bit likovnog dozivljaja cov-jek- a svijeta Galerie France MuSice-vo- j izlozbi dala naslov Venecije Musica. No, cini nam taj naslov nije adekvatan. Istina, Mu-sic slika motive Venecije. njima nam vise govori svom po-rijek- lu nego Veneciji duzdeva. Smedi tonovi toliko prisustvo kraskih oblika kazuju Music, zapravo, razmislja svemu ono-m- e stvaralo nekadasnji sjaj danasnju atraktivnost Venecije, razmislja svojoj osobnoj pro-slost- i. Janine Warnod dobro primijetila kritici objavljenoj Figarou, pod naslovom Cudna Venecija, taj grad Musicevim slikama proteze brda preuzima aspekt kra-sko- g pejzaza. Dobra izlozba, razmisljajuci njoj namece nam mnoga pitanja sudbini umjetnika. Kamo bjezi umjet-ni- k stvaralac nezaboravnih Kp-n- ja koji prolaze (1948), sjajnog Trajekta Nismo posljednji? Kako mogao dozvoliti Maz-zario- lu prvim redenicama luksuzne vrlo dobre monografi-.je- , posveccne njegovu slikarstvu, napise Babic nije imao ucenika povijest osim Mu-sica. Music toliko dobar slikar tako povr§ne recenice zai-st- a nisu potrebne. DAVOR SOSIC putovanje Jugoslaviju bilo koju drugu zemlju, obratite ..l.'lijL"'.1 VMt!-- ; 2679 East Hastings Street, Vancouver, B.C. Phone 253-122-1 TOURS, Calgary, GLOBE TOURS. l066BloorS.W. Toronto, Ont. Phone 531 -- 3593 EAST-WE- ST TRAVEL 10553-- A Edmonton, Alta. Phone 424-990- 7 NOTARIZED TRANSLATIONS AND INTERPRETING IN OVER 70 LANGUAGES 361-030- 3 SUITE 105, 67 YONGF STREET, TORONTO, ONT. M5E J8 ,.iW'i, WJ ч " Г- -. И ,f 'I. i. '! v. ' ч .- - '' ' —11 i i i KOD sa za i su u i u U i o za a u naSe bi i u u i. su i u a za — — su u u i su o u i o sa su i i — U i u u je od u je o u na i u je i se na raznim u i se da se i I je je U u ih je — 46 u u c tiri u u u 61 i tisuca. Ф koji i u i je i o u a i U u i je da uvijek i o toj ne su o se i a u ili U jednoj u De tik uz u je je i o a u je je o je Adolfa Hitlera da bi kipar. u na je u vrije-me trgove, u i je u i no svi ti na su do i ti su i Breker je u njemu od i se s i no se u Hitle-Y- a je u s i da bi mu je i u a ga je s uu da ::J i. 61 5 Selkirk 4, on u o da je na iz A su pa je da ih je u De i su vec i u U de Music, a u su u i od u to sto je u vec je u l de je se da no u o o i da o sto je l da o u u Le da se u do i da je to no q o to je G. da u i da dru-gi- h za je da mu Za u ili se na B je — ir in 11 U— — 97 St. 1 1 ' i . ' ' ' ,
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, June 17, 1981 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1981-03-18 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000105 |
Description
Title | 000129 |
OCR text | NaSe.novine, March 18; 1981 Zaraze bolesti donijete u Kanadu na biljkama sfo6ni proizvodima prouzrokuju na milione dolara §tete na§im farmama §umama. AKO NAMJERAVATE SOBOM DONIJETI MESO, 2IV0TINJE, VOCE, POVRCE, BILJKE, ZEMLJE -P-ROVJERITE PRIJE NAS (Nastavak st. 7) sve ignorisali. Pri6ali su nam da su posrjedovali nase oslobodenje da Beogradu culi, da su stigle brojne protestne rezolucije protiv postupka sa Medu-narodno- m istraznom komisijom. Poslije nekoliko. dana, Horzic ja vratili smo se Ameriku. New Yorku smo zajedno odrzali prvu masovnu skupStinu dali zajedni6ki izvjeStaj naSem putu. Par dana kasnije drug HorziO je krenuo Chicago jaza Toronto. Podolasku Toronto, zaduzen sam bio, da kao sekretar patronatskog pokreta, obidjem sve kolonije po Kanadi, da odrzavam masovne skupStine, kako Jos' viSe proSirili Patronatski pokret borbu za oslobodenje politi6kih zatvorenika Jugoslaviji. SkupStine su odrzane osamnaest raznih gradova mjesta Kanade. Uspostavljene bile nekoje nove organizacije, preko kojih se nastavilo borbom protiv terora Jugoslaviji oslobo-denje svih, bez razlike politi6kih zatvorenika koji 6amili po raznim zatvorima Jugoslavije. Patronatski pokret bio je vrlo vazan faktor naSem iseljenidkom zivotu ono vrijeme. Preko Patronatskog pokreta lista '-'Bor-be" naSi iseljenici bili pravilno obavjeStavani dogadajima staroj Jugoslaviji teroru nad pol iti6kim zatvore-nicim- a. lako daleko, zajedno narodom Jugoslavije, posebno sa radnidkom klasom Jugoslavije, vodili borbu bili dio velike borbe koja je realizovana narodnom revolucijom oslobodenjem deset godina poslije. Marijan Kruzic 1969. Agriculture Canada New York sadaSnjim ekonomskim druStvenim prili-kam- a koje vladaju svijetu nagli porast broja stanovnika mnogim zemljama jedan najtezih problema koji one nisu stanju same rijeSiti. Rijec пајсебсе onim krajevima kojima vecina stanovniStva zivi rubu gladi najgorim higijesnkim prilikama. Zato tamo smrtnost velika. Mnoge mjere koje stranama organizirano poduzimaju radi ogranifienja prirasta stanov-nika odnosno "planiranja obitelji" vecini siromaSnih nerazvijenih zemalja nisu davale efikasnije rezultate. Cini kao posljednjem jedinom efikasnom sredstvu onda pribjegava steri izaciji zena. Casopis "Population Reports" objavio 1980. podatak koliko zena pribjeglo sterilizaciji radi ogranifienja radanja. Africi taj broj iznosi 250.000, Aziji najviSe cak milijuna, Evropi pet milijuna, Latinskoj Americi milijuna, istocnoevropskim zemljama 150.000, Sjevernoj Americi §est milijuna, Oceaniji 250.000, §to ukupno cini milijun 650 Povratak Arhea Вгекет .Francuzi su osjetljivi pa ih je povrijedila izlozbica njemackog kipara je svojedobno odusevljavao Hitlera nacisticke mase Kraj zimske izlozbene sezone Par izu, kao obicno, vrlo dina-mica- n bogat. Raznolikoscu in-form-ira gotovo svim kretanji-m- a suvremenom likovnom zi-votu, pojedinim manifestacija-m-a uzbuduje najprodornije po-znavao- ce. toj masi izlozbi prvenstvo, svakako, pripada velikoj izlozbi Beaubourgu pod naslovom Rea-liz- mi izmedu revolucije reakci-je- , 1919-19- 39, koja izuzetno poucan primjer dobro slikar-stv- o, unatoc pomodarskom nasi-Iju- , moze izdrzati preziv-jet- i. No, izlozbi namjera-vam- o pisati, jer takve izlozbe medasi izlozbenog vremena, njima posvuda opsirno pise govori, njihovi katalozi ostaju upotrebi poput leksikona naj-vredriij- ih rjecnika. malo] galeriji ulici Varenne, palacu Matig-no- n. kojo) sjediste predsjed-nik- a francuske vlade, vidjesmo izlozbu koja podijelila likovni politicki Pariz. Stampa njoj uglavnom suti, poznavaoci li-kov-nih kretanja svakoga savjetu-j- u razgovoru neka svakako posjeti. Rijec izlozbi Arnea Brekera, skulptora koji svoje-dobno odusevio zatim postao njegov sluzbeni Dakako, maloj pariskoj galeriji lijevoj obali Seine nisu izlozeni oni divovski kipovi koji-ma Breker svojedobno, uspona nacizma, ukrasavao berlinske Olimpijski sta-dio- n Berlinu prostorije Hitle-rov- e kancelarije. Breker Pa-riz- u 1981. izlozio desetak crteza litografija, izlosci podsje-caj- u njegove divovske kipove koji dovodili egzaltacije H-itlera nacisticke mase. Svi ki-pars- ki giganti bili Hitleru njegovim sljedbenicima prototi-pov- i natcovjeka, vjerna slika arijevske velicine. nije nepoznat likovnom Parizu. 2ivio 1927. druzio Picassom, Dalijem Brancusijem, 1933. vraca Njemacku gdje odusevljava Dakako, dosao opet Pariz 1940, zajedno Hitlerom Spee-ro- m, kao poznavalac poka-za- o umjetnicke atrakcije svorrle Vodi. Tada priredena ve-lika izlozba Orangerie, naci-stick- a stampa usporedivala Michelangelom. Danas Breker dubokoj starosti zivi negdje Njemackoj. Mnogi smatraju ~--Е55-=ЗВ GLOBE Ave. Winnipeg Man. Phone 586-188- 6 iNTER-NATI- ON TRAVEL 1605 Centre St. North, Alta. Phone 277-262- 6 nije sam zacetku ideje ovoj pariskoj izlozbi, ona djelo onih kQji zele podsjetiti njego-v- a zastitnika vremena naciz-ma. Francuzi osjetljivi, shvatljivo izlozbica ulici Varenne povrijedila Music Ljuba Dvije ugledne galerije pruzile gostoprimstvo nasim umjetni-cim- a koji godinama zive stvaraju Parizu. Galerie France izlaie Zoran Galery Isy Brachot Luba Popo-vi- c. Obje izlozbe pobrale niz la-skav- ih kntika najuglednijim pariskim dnevnicima tjednici-m- a najistaknutijih likovnih kriticara (Warnod, Cabanne, Le-veq-ue itd.) Ljuba Popovic majstorskim cr-tezo- m otvara prostore snova kojima vezedramaticnustvarnost covjekove sudbine. Nije izlozio Galery' Isy Brachot sa-m-o fantazmagoricno stanje, svaki ekspozit duboko prodira-nj- e bit likovnog dozivljaja cov-jek- a svijeta Galerie France MuSice-vo- j izlozbi dala naslov Venecije Musica. No, cini nam taj naslov nije adekvatan. Istina, Mu-sic slika motive Venecije. njima nam vise govori svom po-rijek- lu nego Veneciji duzdeva. Smedi tonovi toliko prisustvo kraskih oblika kazuju Music, zapravo, razmislja svemu ono-m- e stvaralo nekadasnji sjaj danasnju atraktivnost Venecije, razmislja svojoj osobnoj pro-slost- i. Janine Warnod dobro primijetila kritici objavljenoj Figarou, pod naslovom Cudna Venecija, taj grad Musicevim slikama proteze brda preuzima aspekt kra-sko- g pejzaza. Dobra izlozba, razmisljajuci njoj namece nam mnoga pitanja sudbini umjetnika. Kamo bjezi umjet-ni- k stvaralac nezaboravnih Kp-n- ja koji prolaze (1948), sjajnog Trajekta Nismo posljednji? Kako mogao dozvoliti Maz-zario- lu prvim redenicama luksuzne vrlo dobre monografi-.je- , posveccne njegovu slikarstvu, napise Babic nije imao ucenika povijest osim Mu-sica. Music toliko dobar slikar tako povr§ne recenice zai-st- a nisu potrebne. DAVOR SOSIC putovanje Jugoslaviju bilo koju drugu zemlju, obratite ..l.'lijL"'.1 VMt!-- ; 2679 East Hastings Street, Vancouver, B.C. Phone 253-122-1 TOURS, Calgary, GLOBE TOURS. l066BloorS.W. Toronto, Ont. Phone 531 -- 3593 EAST-WE- ST TRAVEL 10553-- A Edmonton, Alta. Phone 424-990- 7 NOTARIZED TRANSLATIONS AND INTERPRETING IN OVER 70 LANGUAGES 361-030- 3 SUITE 105, 67 YONGF STREET, TORONTO, ONT. M5E J8 ,.iW'i, WJ ч " Г- -. И ,f 'I. i. '! v. ' ч .- - '' ' —11 i i i KOD sa za i su u i u U i o za a u naSe bi i u u i. su i u a za — — su u u i su o u i o sa su i i — U i u u je od u je o u na i u je i se na raznim u i se da se i I je je U u ih je — 46 u u c tiri u u u 61 i tisuca. Ф koji i u i je i o u a i U u i je da uvijek i o toj ne su o se i a u ili U jednoj u De tik uz u je je i o a u je je o je Adolfa Hitlera da bi kipar. u na je u vrije-me trgove, u i je u i no svi ti na su do i ti su i Breker je u njemu od i se s i no se u Hitle-Y- a je u s i da bi mu je i u a ga je s uu da ::J i. 61 5 Selkirk 4, on u o da je na iz A su pa je da ih je u De i su vec i u U de Music, a u su u i od u to sto je u vec je u l de je se da no u o o i da o sto je l da o u u Le da se u do i da je to no q o to je G. da u i da dru-gi- h za je da mu Za u ili se na B je — ir in 11 U— — 97 St. 1 1 ' i . ' ' ' , |
Tags
Comments
Post a Comment for 000129