Nase Novine, November 06, 1986

              "" tflr' V T у~~"Т'~"Ж 4 h, Ж --tv , г ? ''i t?l aw ..' '. ," 'f ft, " 1 - ч
3 " t ' iy Mi,
IMKi'lt' " 7. sr'
" r ад
1 ћ .--
V ; ,Mf: ' w
£Г
,Ј',
CUELLAR BEZ
KONKURENTA
UJEDINJENI NARODI, septembar
(Tanjug) — Tko ce biti novi generalni
sekrear Ujedinjenih naroda (mandat
De Cuellaru istjece krajem ove godine)
u Svjetskoj organizaciji se tako reci ne
pita, jer je, prema onome sto se zna,
jedini kandidat za obnovu mandata
dosadasnji generalni sekretar. Peres
de Cuellar vec ima podrsku cetiriju
stalnih clanov Vijeca sigurnosti, a oce-kuj- e
se da se i Kina pridruzi ostalima.
Uvjerenje da ce De Cuellar ponovno
biti izabran za generalnog sekretara iz-raz- io
je na konferenciji za stampu sva-kak- o
dobro obavijesteni predsjedava-juc- i
proteklog zasjedanja Generalne
skupstine Spanjolac Jaime de Pinies.
Perez de Cuellar jos nije ni sluzbeno
potvrdio da ce se ponovno kandidirati.
On je, medjutim, stavio do znanja da
bi se jos jednom prihvatio istoga posla
jedino ako mu se pruze garancije da
ce drzave clanice uredno placati finan-cijsk- e
doprinose na koje su obavezne
' prema Povelji UN.
AKCIJA DIVERZANATA
Zagrebacki ilegalci izveli su diver-zij- u
septembra 1941. na telefonskim
uredjajima na Glavnoj posti u Jurisice-vo- j
ulici. Serija eksploziva prekinula
je veze njemacke vrhovne komande sa
vojnim stabovima u SSSR, Bugarskoj
i Srbiji a kompletno je bio unisten si-ste- m
medjumjesnih telefonskih veza i
znatno ostecena automatska centrala.
Illllllllllllllllllllllllllllllllllllllllliniiilllillllllllllllllllllllllllllllllllll =
Gaso 'nigostovenskVh sejenka tjvovV =
polomaka ta Scv emoamerickom konlinenlu . j
Published every Thursday by YUGOSLAV 1
CANADIAN PUBLISHERS INC. 1 19 Spadina
Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. .
Telefon: (416) 593-502- 5
PREDSEDNIK: ?to? . 4dea Rok
SEKRETARI:Boidar Pavkoc i SofijaRering §j
BLAGAJNIK: 4nkaNozmc
GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK
Vadsav Gatic =
UREDNICKI KOLEGIJUM: Dane Pma--
des, Pero Kovacev'vc, Mike Gtbc, M'uenko =
Popov6. =
DOPISNICI: Prof. Vadsav Tomov'ic, j
(University of St. Chatharines),Pro?.vanDo- - 5
enc (Toronto), Anion KosleVac (Welland), Ц
Boza Spaiek (New York) , Prank Fudunc (Van- - Ц
couver), SmWjaDacevvc (Montreal), Mararei =
Slarcev'vc (Los Angeles, California), Josp Sta-- Ц
mc-Stam- os (Rim, Italija), Lepa Teofanovvc Ц
(Remacheid, Zap. Nemacka), Mra Sltbac (Pa- - Ц
riz, Francuska). Ц
DOPISNICI IZ JUGOSLA VIJE: Dr . Muko
Markovvc, LikaMaTkovc,PeiarKirl6,Mvo =
Kondvc , SlraVunja Maelc , Novtea MVv6 , prof . 5
Dv&anka lAc'ma, Kkoa Dvenovac Boidat =
Zvkovc. s
IZDAVACKI SAVET: Vojm Grbte, losvp
Kovacic , Katarina Kostte , Mttcna Boite , Ana j=
Burovte, Lepa Rajnovte, Borisav Nekovte =
RozaWja D'wjakovxc, Buvo Majkovvc, Me =
BaVjak, lja Bubao, Pavao Radmante, Ostoja =
Kov atevic , ktor Avar , Dv&an Sianar , M jan =
Petrovte, iobnSeennsk,MateSau,Matln ' 5
Karavanlc, Srdan Bodte, Peko Dmtto6, =
MVca Mucn , A . Gcrtacb , Boko Madenov vc , =
M'o Vukcevvc, Iosp Sujc, Rud Greg,ovas, 5
Stanko Bo? , Josp Gabte i Bala Balc . =
Subscription: $35.00 per year. (First Class Ц
Mail extra). Single copies 75 cents. Adverti- - S
sing rates on request. Second Class Mail Reg- - §j
istration NO. 0378. ]
Broj tekucegrafcuna: Yug. Can. Pub. 970401 j
Toronto Dominion Bank, Branch 1 19 Spadina =
Ave., Toronto, M5V 2L1, Ontario, Canada. 5=
"NaSe novine" izlaze cetvrtkom. Pretplata =
iznosi $35.00 godisnje, pojedini primjerak 75 =}
centi. Cjene oglasa na zahtjcv. "NaSe novine" §j
su nasljednik "Jedinstva", kome su prcthodili Ц
listovi "Novosli", "Sry?k glasnik", "Edi--
nost", "Slobodna Misao", "Pravda" i "Bor- - =
ba" kao i "Narodni Glasnik" i drugi naprcdni §j
listovi koji su mu prethodili u Sjedinjenim Ш
Drzavama. =
Redakdja odg,o ara za nepolp'vsanc maicn ja- - =
e . Poip'vsam £anc'v wjazavaju тјепјг wuvora. =
Dop'vsv se ne vra6a'iu. =
'lllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllillllllllllllllllllll
VESELA
VECER U
VANCOUVERU
Unedelju, 7. septembra ove godine,
nasa Jugoslovenska grupa tamburasa
i igraca narodnog kola, potpomognuti
sa cuvenom Grupom tamburasa iz
Seattle, Amerika, obuceni u narodne
kostime, nastupili su u ovdasnjem cu-venom
EXPO '86, u Vancouveru, ana
"Plaza of Nation", — kroz kojije od
danas proslo preko desetak miliona
naroda iz raznih krajeva Kanade i
Amerike, a mozda iizmnogih drugih
nepoznatih krajeva svijeta.
U grupi Igraca narodnog kola, bilo
je i drugih narodnosti koji su sa pono-so- m
pristupili nasoj jugoslovenskoj
grupi, da odigraju to divno narodno
kolo, takodje svi obuceni u nase na-rodne
kostime. Jedna lijepa djevojci-ca-,
— ime mi nepoznato — odpjevala
jenekoliko naih narodnih i engleskih-pjesam- a
tako divno, daje bila burno
pozdravljena, i ona i igraci narodnog
kola i tamburasi, od nekolike hiljada
prisutnih, ne samo Kanadjana, vec i
sa mnogo drugog prisutnog naroda,
iz skoro svih krajeva Kanade i Ameri-ke,
a vjerovatno i iz prekomorskih ze-malj- a.
Biloje to divno sa strane posmatra-ti- ,
i vrlo zalim sto nijesam bio malo
bolje zato pripreman, a i sa kamerom
u ruci, da uzmem nekoliko slika, da
ih prikazemo, preko ovog naseg jedi-no- g
radnickog lista, na ovom sjever-no-m
kontinentu, "Nasih novina", i
pokazemo da i mi u Vancouveru ima-dem- o
se sa dime pokazati i pohvaliti,
i biti sa njima ponosni, jer zaista bili
su, — kako sam to vec gore napome-nu- o
— tako burno i krasno pozdrav-ljen- i
od strane prisutne publike.
Kako vidite da sam malo zakasnio
sa ovim pismom, jer sve sam oceki-va- o, dace mozda neki od clanova Izvr-sno- g
odbora organizacije bar nesto
napisati, jer to i jeste prakticki nji-hov- a
duznost, a i oni mnogo vise
znaju o torn sastanku grupa nego ja,
pa evo vidim sve do dan danas, da se
od njih nitijedan nije zauzeo, da bilo
stogod napise, pa cak, izlgeda mi, da
se oni u opste i ni najmanje ne iteresi-raju- .
Nijesam mogao pregorjeti sutnju,
te i ako malo pokasno, pozurio sam
se, danapisem bar nesto u parredaka,
ukoliko mi je poznato pogledom sa
strane, toga radimolim clanove Kola
i Tamburase, da ako neko od njih
bude imao priliku da cita i prijedje
preko ovih par redaka, da mi oproste,
sto to nije malo bolje 1 sredjenjije, jer
ucinio sam sve i najbolje sto sam znao
i mogao.
Drugom prilikom, i ukoliko dozi-vim- o
ovako nesto slicno, nastojat cu
da bude malo bolje i opsirnije i na
vrijeme, ukoliko mii to bude bilo mo-guc- e.
Vas stari dopisnik
Vancouver, B.C.
ZIVJETI PO
VLASTITOJ VOLJI
LONDON, august (Reuter) — Britanci
nisu opsjednuti bogacenjem kao Ja-pan- ci
i Amerikanci, vec zele da zive na
svoj nacin. To je zakljucak ankete koju
je Institut za ispitivanje javnog misljenja
proveo za britansku vikend-televizij- u. Prema rezultatima ankete, glavni cilj
70 posto Britanacaje "dazivepo vlastitoj
volji". Tek devet posto otocana prije
svega nastoje da se obogate, dok je to
glavni zivotni cilj 38 posto Japanaca i 15
posto Amerikanaca.
Treci zivotni cilj Britanacaje "da rade
za dobrobit drustva", za §to se izjasnilo
osam posto nacije.
STRAJK POLA
MILIONA
LIMA, septembar (Tanjug) — Oko
pet stotina hiljada ekvadorskih rad-nik- a
stupilo je u 24-casov- ni generalni
strajk u znak protesta protiv neolibe-raln- e
ekonomske politike konzerva-tivno- g
predsednika Leona Febresa
Kordera. Radnici zahtevaju dvostruko
povecanje minimalnih nadnica sa sa-dasn- jih
10.500 sukrea (oko 105 dolara)
na 20.000 sukrea (oko 200 dolara).
Kako javlja radio glavnog grada
Ekvadora, lideri najveceg sindikata,
Ujedinjenog fronta radnika (FUT),
koji kontrolise marksisticka levica, iz-jav- ili
su da je strajk u potpunosti us-pe- o,
dok predstavnici vlade tvrde da
u zemlji "vlada mir i red".
Vlada koja je proglasila strajk ilegal-ni- m,
angazovala je oruzane snage radi
odrzavanja neophodnih delatnosti u
zemlji, kao i za brigu o suzbijanju even-tualni- h
demonstracija i nereda.
Sindikati zahtevaju od vlade da pre-kin- e
otplatu spoljnog duga zemlje od
7,6 milijardi dolara i zamrzne cene
osnovnih zivotnih namirnica, a da naj-novi- ji
avgustovski neoliberalni paket
ekonomskih mera proglasi nevazecim.
Vlada je predmet zestoke kritike i u
nacionalnom Kongresu, u kome mar-ksisticko-centristi- cka
levica ima
ubedljivu vecinu. U Kongresu je, inace
otvorena zestoka debatao ministru fi-nan-cija
Albertu Dahiku. Opozicija za-hte- va
njegovo smenjivanje zbog odgo-vornos- ti
u donosenju nepopularnog i
kako je receno, "antinacionalnog" pa-ke- ta
ekonomskih mera.
PROTIV
ZLOUPOTREBE
RELIGIJE
SPLIT, septembra— "Crkva uistinu
nije roditeljica ni jedne, pa ni hrvatske
nacije, ali jest njena suputnica, a u sret-ni- m
prilikama i njena suradnica koja
ima svoju ulogu i svoje zasluge", ocije-ni-o
je Zdenko Svete, predsjednik Ko-misi- je
za odnose s vjerskim zajedni-cam-a
Izvrsnog vijeca Sabora SR Hr-vatske,
na svecanoj akademiji u split-sk- oj
crkvi Gospe od Zdravlja. Tom
akademijom i liturgijskim slavljem u
solinskoj Gospi od Otoka obiljezila je
Katolicka crkva u Hrvatskoj 10. godi-snjic- u
solinskih slavlja uprolicenih
1976. u povodu 1000. godisnjice solin-sko- g
Marijinog svetista i 13. stoljeca
od pocetka pokrstavanja Hrvata.
Svete je ponovio trajna nacela jugo-slavens- ke
socijalisticke zajednice ko-jim- a
nema alternative ni za pojedince,
ni za narode, ni za vjerske zajednice.
On je istodobno istaknuo kako osobno
vjersko uvjerenje, kao privatna stvar
pojedinca, nije ni u kakvoj suprotnosti
s osnovnim vrijednostima nase socija-listicke
zajednice, a obaveza je zajed-nice
i to da osigura gradjanima punu
slobodu u ispovijedanju i vrsenju te
vjere, "utoliko vise ukoliko se oni sami
brinu da njihovo religiozno uvjerenje
nitko ne zloupotrijebi porotiv ovog
drustva, u svrhe koje s religijom i cr-kvo- m
nemaju nista zajednickog"
U dvodnevnoj proslavi u Splitu i So-lin- u
sudjelovali su zagrebacki nadbi-sku- p
i metropolit Franjo Kuharic,
splitsko-makars- ki nadbiskup i metro-polit
dr Frane Franic, zadarski nadbi-skup
Marjan Oblak, te vise biskupa re-dovnic- kih
provincijala i provincijalki
te drugih crkvenih dostojnika. Medju
gostima na svecanoj akademiji bili.su
i predsjednici kbmisija za odnose s
vjerskim zajednicama Zajednice op-ci- na
Split Jakov Odrljin i Opcina Split.
Marin Kuzmic.
"Slobodna Dalmacija"
ZAKASNELA
MOLBA
SINDIKATU
Sedmorica radnika, otpustenih
zbog obustave rada u Koparskoj
luci, obratila su se Vecu SSJ. —
Komisija veca spremna da pruzi
pomoc, ali pre sudskih odluka.
KOPAR, septembar (Tanjug) —
Predsednik Komisije Veca saveza sin-dikata
Jugoslavije za zastitu samou-pravni- h
prava i drustvene svojine
Zlata Josifov Rakic i strucni saradnik
Komisije Slobodan Lalovic razgova-ral- i
su u Kopru s predsednicima Op-stinsk- og
veca sindikata, drustvenim
pravobraniocem samoupravljanja i
predsednikom sindikata luke Kopar o
daljoj sudbini sedmorice radnika ko-pars-ke
luke, koji su zbog ucesca u obu-sta- vi rada jula prosle godine, u kojoj
je ucestvovalo vise od 200 radnika lu-ke,
isljuceni iz radne organizacije.
— To je prvi slucaj da su nam se obra-til- i
radnici koji su dobili otkaz zbog
ucesca u obustavi rada. Na zalost i oni,
kao i ostali radnici, traze nasu pomoc
kada sve sudske instance kazu svoje,
i kada su mogucnosti za nasu pomoc'
minimalne. Na tok dogadjaja nasa ko-misija
moze da utice pre sudskog po-stupk- a,
a kada je sudska presuda vec
doneta onda na nju niti mozemo niti
smemo da uticemo — kaze Zlata Josi-fov-Raki- c.
— Posto otpusteni radnici namera-vaj- u
da traze obnovu postupka kod
Suda udruzenog rada u Kopru, jer ima-ju- ,
kazu, nove dokaze da su nepravilno
otpusteni, i ako Sud dozvoli tu ol no-v- u,
onda ce nasa komisija svojim pred-lozim- a
i misljenjima nastojati da do-prine-se
jednoj pravednoj odluci. Sada
je najvaznije da se oni radnici zaposle
u drugim radnim organizacijama.
Predsednici sindikata obale i Kopra su
obecali da ce sve uciniti da oni cim pre
dobiju novo zaposlenje. Od sedmorice
dvojica su sami nasli posao za trojku
ce problem uskoro biti resen, dok dv-ojica
odbijaju novi posao, dok ne do-kaz- u
da nisu krivi za prekid rada i da
nisu bili organizatori obustave— rekla
je na kraju Zlata Josifov-Raki- c.
PRVI ROBOT U
aZASTAVINOJ" KOVACNICI
KRAGUJEVAC (Tanjug) - U "Za-stavino- j"
kovacnici u Kragujevcu po-cel- a
je montaza prvog robota, proizve-deno- g
u trstenickoj "Prvoj petoljetki"
u suradnji s Institutom "Mihajlo Pu-pin- "
u Beogradu.
Robot ce zamjenjivati radnika koji
"opsluzuje" najvecu pec u kovacnici,
gdje jetemperatura oko 150 stupnjeva.
To je prvi takav robot proizveden i
montiran u Jugoslaviji, iako se pokaze
dobrim u "Zastavinoj" kovacnici,
kazu da ce ih nabaviti i za ostale manje
peci.
EI NISU OSAMDESET
MILIJUNA DOLARA
Elektronska industrija Nis preko
vlastite organizacije za izvoz i uvoz i
vanjskotrgovinskih kuca "Geneks",
Ineks" i "Progres" izvest ce ove godine
proizvode elektronike u vrijednosti od
80 milijuna dolara.
EI ima potpisane ugovore za izvoz
vise od 100 tisuca crnobijelih i kolorte-levizor- a,
100 tisuca strojeva za pranje
rublja, strojeva za pranje sudjai klima-tizacijs- ke
uredjaje, zatim 1000 tele-printe- ra
i vise od 100 tisuca TV-setov- a,
rendgen-apar- at i elektromedicinskih
uredjaja. — Tanjug