Jedinstvo, May 30, 1961

              iiiiliii№gtiiTirilraiiiiiiTiiniiiiiiniiff ОшвШКттн
Шат
м
7
2-- D, EM
XIII.
Prod sastankom Kennedy i Hruscova
Koegzistencija jedsna razumna osnova
medjunarodnim odnosima, kazu
Moskva. — Sovjetski premijer otputovao
jc za Bee, ce 3. juna ameritfkog pre-dsjedni- ka
Kennedya. Na putu premijer HruSCov ce se
zadriati u mjestima u i Ccho-slovack- oj.
Sovjctska Stampa pridajo znacenje ovora sa-stan- ku.
"Pravda" pise da jo "vijest o susretu izazvala
zadovoljstvo u socijalistickim zemljama" i nag-laia-va
da za koegzistenciju razli-6iti- h
drustvenih sistcma, jo svjestan da na drugom
putu covjeennstvo mozc occkivati samo i
katastrofu atomskog rata — trccc no postoji".
"Pravda" navodi da bi
pozicijo" i svodjenjo
predstojecih razgovora na
demonstraciju "odlucnosti
Amcrikc da stoji na
obrani slobodnog svijeta",
sto neki prcporucuju Ken-nedy,
bilo ponavljanjo poli-tik- e
sa pozicijo silo koja jo
ispoljila "zivot-n- u
nesposobnost".
"Pravda" jo publikovala i
razgovor sa predsjednikom
sovjetskog komiteta za mir
Tihonovim koji saopcenje o
susretu naziva "dobrom vi-jcSc- u"
a snm sastanak "do-bri- m
korakom na putu ka
rcgulisanju spornih pitanja
modju driavama".
Tihonov nastavlja da "no-ma
takvih pitanja koja jt
nomogucc mimim pu-tc- m"
i istiee da "sva sovjct-ska
javnost vatrcno pozdra-vlj- a
vlado usm-jere- ne
da so postignu sveop-c- e
i potpuno rnzoruzanje i
trajan mir u cijelom svijc-tu- ".
Predsjednik sovjetskog
komiteta za mir izrazio jo
i uvjerenje da "prijatelji
mira u cijelom svijetu" occ-kuj- u
da ce susret IlruScov
— Kennedy doprinjeti po-puSta- nju
medjunarodne za-tcgnuto- sti,
uspostavljanju
uzajamnog razumjevanja iz-me- dju
dvije drzavc i
oznafiiti put za mirno rije-Savan- je
spornih pitanja.
Podrzavajudi istinu da jc
za okruglim stolom
puteve za nerjeSeno
probleme nego pokretati o-ru- lje
i naetavljati probe a-tom- skih
bomba, Tihonov po-zdravl- ja
dolazak na Krim
grupe predstavnika amerid-k- c
javnosti. Za je sa-stanak
predstavnika javnosti
zemlje "dobro zname-nj- e
da "zmedju sovjetske i
ameriekp javnosti mngu i
sta ti
a
on iznenadjen:
ti hoceS
da infor-mRliv- no
one koji
kako napre--
Trideseta godina ulaltnja
$тквд i pclhi
Godiinje pretpteta:
Kanadu 6 Mara,
otttde deters
Adrem:
479 Queen Wett
Toronto Ontario
Teltfon 3-16- 43
40 (1131) TORONTO, TUESDAY, :$0. PRICE PER COPY
u
Hruscov
vlakom gdje sastati
nekim Sovjetskom Savezu
veliko
veliko
"SSSR istupa mirnu
poito
srozavanjc
"cvrsto
cvrsto
davno svoju
rjesiti
naporo svojo
veliko
bolje
traliti
njega
dvije
ulorka
tmlj
trcba vise i vise da
prijateljske veze koje ce
pomagati daljem poboljsa-nj- u
amcri6ko-sovjetski- h od-nos- a".
Uvodnik "Novoje vremja"
Ipak, o sastanku koji se
sada nalazi na celu svih po-litick- ih
analiza so da
najviSc na prostoru
dosad гсбепо u uvodniku so-vjctsk- og
casopisa "Novoje
vremja" koji obicno izraza-v- a
sluzbene stavove sovjels-ko- g
Ministarstva vanjskih
poslova. U najnovijem broju,
ovaj sovjetski casopis piso
da "ljudi обекији da co ra
zmjena miSljenja prilikom
licnog kontakta Ilru-вбо'- а
sa Kcnncdycm pomoci
da so postigne bolje uzajam-n- o
razumijevanje izmedju
Sjed. Drzava i Sovjetskog
Sovjetskog Saveza, a od u-zajam- nog
razumijovanja iz-medju
dvije najmocnije dr-zave
svijeta u mnogomo za-vi- si
popuStanjc medjunarod-ne
zatcgnutosti".
NaglaSavajudi da su
mimo koegzistcncijc
stekli svjetsko
"jedina razumna i rcal-n- a
medjunarodnih
odnosa" "Novoje vremja"
produzava: "Kukovodeci sc
tim principima, Sovjetski Sa-ve- z
dosljedno stremi ka pri-jateljsk- oj
saradnji sa Sjed.
Driavama i sa svim dru-gi- m
zemljama. To strcmlje-nj- e
sovjetskog naroda i sov-jetske
vlade nailazi na za-lo- st
na otpor raznih rukovo-dilac- a
Sjed. Priava koji mu
pretpostavljaju nerazumnu
politiku "sa pozicija sile" i
ivici rata". 2alosno je da
su sc ostaci takve politike
i u posljednje vrijeme.
(Nastavak na str. --°Л
STRONG
Nakon jp sef stampp utanacio sastanak sa Ho м
Min, u sobi u za primanje, me jp srdacno
pozdravio.
Ja sam sjela na jedan kraj divana, a on na drugi.
Робо on: "Govoriti cemo Pomislih engleski
nije njegov rodjeni jezik kao ni francueki, kineski i ka-nton- eki
koje jo on ranijc nau6io.
"Ti si prva iz Sjedinjenih Driava poejetila naSu
zemlju," veli on. Pade na pamet spomenuti, da
Joeip Starobin bio Ho Si Mina, ali to je bilo kad ovo
nije posve bila "паба domovina".
Iz njegova razgovora i ponalanja odmah sam ra-zumj-ela
zalto njega njihova djeca "Stric Ho". On
jednoetavan i blag, all poitovan i mudrog pogleda,
jakog lica, izrazitih об1ји. Njegov posmjeh je uljudan i
prodirujuci.
"TrelaS mi rai ie-HI- ,"
rece on, kad
kazala, kao
"Oh, intervju?" Ile-ko- h
mu bi to
za ga bu-tl- u
Citali, da saznaju nelto
sjogova zemlja
Street
VOL. No. MAY 19П1 8c
sve јаба-j- u
cini je
ovom
prvog
prin-ci- pi
priznanjo
kao
oenova
kao
"na
биП
sobi potonji
da
mi je
kod
zovu
je
bilo
duje, o pitanju ujedinjenja
sa Jugom i u pogledu Iosa
"Mi veli on,
"da mi ne napredujemo take
brzo kao braca u Kini i
Koreil. a da i tie spominje-m- o
SSSR, koja su vrlo dalo-k- o
napred! Kinezi imaju
Ostra kritika vladine politike posebno ministra Harkness-- a
John B. Witchell, poznati
kanadski inzinjer, uputio je
urodnicima dnevnih listova
pismo upozoravajuci na ste-tn- u
aktivnost ministra obra-n- e
Harkness-- a i trazedi nje-gov- u
ostavku. Kopija pisma
upucena je Harkncss-u- . Pis-mo
glasi:
Stovani gospodine:
Nadati se da ce svi Kana-dja- ni
koji su zainteresirani
u оби'апји parlamentarne
demokracije ozbiljno uzeti
u obzir clanak Charles
Lynch-- a o "Exercise Toscin"
(proba za obranu od nukle-arno- g
oruzja — napomena
"J") u listu "Ottawa Citi-zen"
(2G. maja. st. 21). O-v- aj
clanak prikazujo meha-niza- m
pomoeu koiega cp
Fulton pere ruke
CCF-efers- ki poslanik Hor-rid
ge pitao je u fedcralnom
parlamentu sto ce vlada po-duz- eti
povodom otpustanja
sa posla Valeric Smith iz
Calgary zato sto je nakon
posjete Kubi izjavila da je
Castro poboljsao polozaj
kubanskih seljaka. Vlada jo
proSlc godine dala usvojiti
zakon koji gradjano UHi od
takvih postupaka (Bill of
Rijcscn krivnjc i
ponovno uhapscn za
istu stvar
Prije nckoliko mjeseci u
Montrealu je bio uhapson
neki Tomasz Biernacki, ko-ji
je radio za jcdmi privat-n- u
firmu kao inzinjer. Optu-ii- li
su ga za Spijunazu u ko-ri- st
Poljske. Izveli su ga na
predhodno sudjenje. Poslijc
sest tjedana saslusavanja
sudac Shorteno je proglasio
da nema valjanih dokaza
da je Biernacki izvrsio gpi-junai- u.
Ono Sto jo policija
podnijela kao dokazni ma-terial
moze prikupiti svaki
gradjanin u dnevnoj Stampi.
Medjutim, 2im jo sudac
Shorteno ргобНао svoju pre-sud- u,
Biernaclii jo ponovno
uhapSen i bit co mu sudjeno
po isti optur.ici.
knmune po citavoj zemlji
dok mi imamo 80 posto na-si- h
seljaka u zadrugama, a
sve nisu prvog reda. Indus-triialn- a
proizvodnja u Kore-j-i
je veca od poljoprivredne,
dok smo mi pretezno jos u-vij- ek
na poljoprivredi.
"Ali napredujemo. Pod
Francuskom bili smo robovi,
a sada smo slobodni. NaSi
seljaci obradjuju svoju ze-mlju
i proizvodi rastu".
Na pitanje da li ce se nji-hov- e
zadruge razvijati u
pravco kineskih komunajli
ruskih kolhoza. on rece:
"Kolhoz, komune. koopera
tive su razli£ite forme istog
pravca. Pravac je isti u svim
zemljama — put u sociiali-zam- .
ali se forme razlikuju
prema razlicitim nacional-ni- m tradicijam. NaSe su tra-dici- je takodier neSto гагНб-n- e
od drugih, pa su I forme
гажШпо."
vlada s vremenom srusiti na-s- e
parlamentarne ustnnovp i
ladati na diktatorski nacin.
Posto zbog pritiska izvana
i od strane ministarstva ob-ra- ne
nije prihvatila politiku
koja bi mogla osigurati pra-v- u
obranu zemlje, vlada ce
otputovati specijalnim vla-kom
u svoje podzemnc Die-fenbunkc- re.
Tamo ce se u-kop- ati
zajedno sa svojim o-dgovorn- ostima
dok zemlja
koju je izdala biva unista-van- a.
Ako bude imala vre-men- a
sobom co ponijeti za-ko- n
oratnim mjcrama (War
Measures Act), sa potpisom
generalnog guvernera Vani-er- a
i velikim drzavnim pe-cato- m.
Ovo ce joj dati za-kons- ko
opravdan.jp za vojnu
Rights).
Ministar pravde Fulton jc
odgovorio da to nije fcderal-n- a
nego "provincijalna
stvar" i izrazio nadu da бе
ovaj з1ибај potaknuti gra-djano
da trazo usvajanjc
provincijalnih zakona o pra-vim- a.
Gradjanima Icoji smatra-j- u
da su povredjena njihova
osnovna prava savjetovao jo
da so obrate sudu za zaStitu.
Hcrridgo jc rekao da jo
ovo dobra prilika vladi da
pokaze da zakon o pravima
neSto vrijedi. Fultonov odgo-vo- r
potvrdjujo da su bili u
pravu oni koji su tvrdili da
jo ovo komadic papira na
konie je napisano nekoliko
lijepih пјебј bez prakticno
vrijodnosti.
Protest studenata
protiv policijskog:
njuskanja
Studentsko udruzonjo La-val
(katolikog) univerzitcta
u cradu Quebec je osudilo
RCMP zbog spijuniranja stu-dentsk-og
pokreta za nukle-arn- o
razoruianje.
Udrulenje tvrdi da je po-licija
pokusala zavrbovati
neke studente da Spijunira-j- u
studentsku organizaciju
za, nuklearno raznruzanje
On jp daljp nastavio o
industriji: "Pod Francuzima
bilo je svega 22 tvornice,
vecinom stare, a mnoge po-ruse- ne kad su Francuzi od-lazil- i. Sada mi imademo 172
industrijalna poduzeca. Za
ovo smo dobili pomoc od na-Ai- h bratskih socijalistickih
driava. SSSR, Kine i drugih.
"Na§im postignucem u
nismenoeti mi se zaista mo-2em- o
ponositi. Pod Fran-cuzima.
kod nas je bilo 95
posto nepismeno: sada je
upravo obratno — 90 posto
je pismeno. Nedavno sam
posjetio selo u provinciji
Can Ban gdje snm poceo
moj prvi podzemni rad. U
ono vrijeme bile su samo
dvije osobe u selu koje su
znale pisati. Sad4 oni svi
znaju. od 7-godi-
Snie djece
pa gore. Svako selo sada i-- ma 3voju skolu. no jos vrlo
fine i veliko, ali Skole za -- I razreda."
u S
diktaturu nad onim sto jc o-st-alo
od zemlje. Sve ovo u
ime slobode i demokracije!
Vrijeme je da Kanadjani
upoznaju da su ministarstvo
obrane inflirtirali subverziv-n- i
elemenati totaliratisti6kog
mcntaliteta i sada
ozbiljniju i neposredni-j- u
opasnost za nasu slobodu
nego ikoji vanjski neprija-telj- .
Narocito jo vazno da §ta-mp- a
raskrinkava naopaku
djclatnost ministra obrane
Harkness-a- , koji namjerno
sprovodi kampanju "straha
i ocrnjivanja" po Hitler-McCarthyev- oj
tradiciji. Nje-go- v
cilj je korumpirati vojni
aparat i pretvoriti ga iz sre-dstv- a
obrane u sredstvo
politickog tcrora i skrenuti
pozornost javnosti od teskih
posljedica svoje zlooestc po-litike.
Sa totaliratizmom no mo-ze
biti kompromisa. Gosp.
Diefenbaker treba da ocisti
svoju vladu od ovog raka.
Harkness treba da odstupi.
S poStovanjcm
John B. Witchell
Dr. James G. Endicott od
Kanadskog kongresa mira
jo na ovo stavio slijededu
primjedbu:
"Bilo bi interesantno znati
sto je na ovu optuzbu odgo-vorio
gosp. Harkness, ako je
uopco odgovorio.
"Poznato je da postoji
jaka opozicija nuklearnom
naoruzanju i u najviSim kru-govim- a
u Ottawi. Poznato jo
da se ueki ministri осИибпо
odupiru nuklearnom naoru-zanju
Kanade i amcri6kim
rakctno-nuklearni- m bazama.
Zato so sada nc mozo uciniti
nista korisnijeg za mir u
Kanadi od svestranog i odu-Sevljen- og
podupiranja peti-cij- e
za zabranu nuklcarnog
oru2ja koju je pokrenuo Ko-mit- et
za kontrolu radijacije.
"Zaustavit Sirenje nukle-arno- g
oruija u sadaSnjc vri-jeme
je najbolji prilogsvjet-sko- m
mini. Kanadskoj vla-di
treba staviti na znanje
kako o tome osjpca kanad-sk- a
javnost".
Ovo promjene jp on nare-da- o
u zemlji, koja je bila u
mirovnom stanju krace nego
Koreja, a jo5 krace nego Ki-n- a, 6ije polje za rizu jc bilo
izprepleteno francuskim bo-dliikav-im
zicama. Mo jo u-ze- lo
dugo vremena procistiti.
On to nije ni spominjao kao
izerovor Nastavio je govoriti
o Jutru:
"Mi sada imamo dva za-datk- a. Pno, poboljSati zivo-tn- o
stnnje naroda . . .
Soci-ializa- m, dakako. A drugo,
kako naSu zemlju ujediniti
mirnim nacinom?"
Ja primjetim da co za
prvo uzeti dosta vremena i
rada. ali da su na pravom
putu i sa mnogo dobrih pri-mjer- a.
Drugo ie mnn?o za-mrenii- e: "Kina. Koreja.
Niemacka su takod.jp nocje-pan- e
nakon rata. Nijpdna
se ioJ nije ujedinila. Kako
se vinadate to u6iti?"
(Nastavak na str. I)
DVA UIJETNAMA: DOK SJEVER NAPREDLUE, JUG STENJE POD TEROROM
RAZGOVOR PREDSJEDNIKA DR VIJETNAM HO SI MINA SA AMERICKOM NOVINARKOM ANNA LOUISE
engleski."
sammu
priznajemo",
predstav-Ijaj- u
GUEST EDITORIAL
ARE WE ANTI-AMERIC- AN?
CANADIAN PUBLIC OPINION as i м net from cur Govern-ment
v.'L ch has weaselod on Ve : "ue ha; been deeply
shocked by the United States aggression against Cuba, which
so ignominiousiy miscarried, and is apprehensive and per-turbed
over the "Kennedy doctrine" which is so геттЈ-Јсе- т
of Adolph Hitler's "New Order in Europe" of just twenty years
ago
This worry and criticism is not limited to the circles di-rectly
identified with the movement for peace or the progres-sive
groups in our country. It has found vocal expression in
one way or another in such Tory papers as the "Globe and
Mail' and such Liberal organs as the "Toronto Daily Star."
In reply to this there has been a flood of denunciation
from south of the border (echoed by some of their yes-me- n
over here) charging Canadians with being "anti-American- ". That charge is blatantly untrue.
First of all, wo ourselves aro Americans— just as much as
the people of the United States, Brazil, Mexico, Cuba or any
other country of the Western Hemisphere. What right have
the rulers of the United States, who monopolize so much of
the wealth and power on our hemisphere, to monopolize the
name of America as well?
Secondly, we aro not enemies of tho United States and
its people. They are our neighbours and we have many
strong ties with them We will have to build the better life of
peace and prosperity together with them— as with all the
peoples of the Americas and of the world. Our quarrel is not
with tho U.S. or its people, it is with tho greedy and ruthless
billionaire monopolists of Wall Street, the trigger-happ- y gen
erals of tho Pentagon and their mouthpieces in tho seats of
power at Washington.
What Canadians want can be summed up in two short
sentences.
' We want to be masters in our own house, to bo the
boss over our natural resources and industries and to operate
our economy for the benefit of Canada and the Canadian
people.
We want to disengage ourselves from tho dangerous
war-chari- ot of U.S. imperialism and to compel the rulers of
tho United States to abandon their reckless policies of "cold
war" and provocation of a nuclear holocaust.
We believe that the peoples of Latin America are at one
with as on these questions What is more, we believe that the
decent people of the U S -- and they are the vast majority—
will agree with us if the matter is correctly placed before them.
We're not "anti-American- " —we're pro-Canadi- an and
pro-Americ- anl Once more we ate being asked to take the empty chair
that is waiting for us in the Organization of American States.
... By rights we should be there— and we yet will be. But we
are being pressed now no! in order to strengthen tho unity of
the nations of our hemisphere, but to bolster the United States
in its avowed purpose of destroying roc aLst Cuba and of
"policing" all the countries of the Americas.
It is because we are pro-Americ- an that w.e must not per-mit
our country to be used as a bludgeon against our fellow-America- ns
In Cuba or anywhere else on the Western Hemis-phere
That must be our position for Canada's sake.
And for the sake of America as a whole.
—The Ukrainian Canadian
Borbenostj jedinstvo
za poljjedii ti
"Ovaj strajk je namjerno,
izazvan po upravitelju ho-tcl- a,
koji hoce da razbije
uniju i da nas prisili na
koljcna", izjavio je jedan od
vodja Strajkujucih upoeleni-k- a
Royal York Hotela u To-ront- u.
William Kashtan pise u
"Canadian Tribune" da ovo
nije jedini sluSaj. Isti metod
upotrebljava se u itrajku
1.200 brodogradilisnih rad-nik- a
u New Brunswicku.
kao i u nizu manjih Strajko-v- a
u provinciji Ontario.
"Izazovi Strajk, razbij ga
i uniSti uniju — to izgleda
patern radnicko-manediors-ki- h
'odnosa' koje krupni ka-pit- al
nastoji uvceti u zem-lji".
veli Kashtan.
Krupni kapitnl je uspio
stvoriti antiradni6ku atmos-fer- u
u kojoj radnici postaju
izolirani od svojih demokra-tski- h
saveznika. Upotreblja-vajuc- i
glad kao orudjo, on
iskoriStava nezaposlenc rad- -
niko za razbijanjc Strajkova J
i unija.
"Kroz citavi poelijeratni to
period krupni kapital je te-zi- o
za stvaranjem armije ne-zaposlen- ih", kale Kashtan
"Sada je ta situacija postig-nut- a
i iskoriStava so za sni-zava- nje
Sivotnog standarda
rad nog naroda".
Prema rezultatima po-pi- sa
od marta ovo godine, A-uetr- ija
ima 7,060.000 &ta-novni- ka.
i solidarnost uvjet
strajkovima
Kashtan trdi da su za O
vo sta njo dosta krivi desni-curs- ki
prvaci Kanadskog ra-dnick- og
kongresa (CLC).
"Umjesto da su pre§li na or-ganizir- anjc
nezaposlenih i
stvaranje jedinstva uposle
nih i nezaposlenih oko za-jedni6k- ih
ciljeva i objekti-v- a,
desnicari su okrenuli le-d- ja
nezaposlcnima i napali
Ijevicare zbog toga 5to su Ш
poku&ali organizirati. Plodo-v-i
ove jalovc, negativne po-litike
postal! su ocevidni evi-m- a."
Sto sada rade desnicarski
Iideri ? Oni su postavili zah-tjc- v
da vlada zabrani Straj-kolomstv- o.
To bi bilo korls
no, ali vlada koja se oslanja
na monopole to node uradlti
U medjuvremenu oataju no-uradjen- e
mnoge stvari koje
bi pomogle Strajkuiucmi ra-dnici-ma
u njihovoj borbi.
U sadaSnjoj fazi borbe od
velike va2nosti je radnKSka
solidarnost (medjusobno pr
tpomaganje). Naialost ц
Strajku u Koval York Hotelu
to ncdostaje. Tako na pri
mjer, dok clanovi unije ho
telskih i reetauranekih rad-nik- a
Strajkuju. Clanovi iai]-njei- ke
unije nastavljaju ra
diti.
Neke unije su tzrazUs
apromnost da poialju svojo
flaoove na 3trajka$ku slra
lu. To je uradila i organlm-cij- a
nezaposlenih radnika
(Nastavak na str. 2)