Novosti, September 11, 1945

              'Cpr i
II Utorak U septembra 1945 NOVOSTI STRANA 3
Njihove su patnje
teška optužba
Dif a 1Z Slavom e Kc-du- na Barue Like Bosne Crne
Gore djeca Dalmacije vratila su se iz Italije i sad se nalaze
u Splitu
Za Vrijeme VII ofenzive na stotine djeca bilo je prebačeno
trltaliju Zalio su ostavili svoje sela ko je aa to kriv ito su oni
pretrpjeli njihove patnje to kazuju
Dvanajsto-godisn- ji dječak iz Korduna sanjao je prije rata
o Durmitoru Učitelj je o njemu lijepo pričao Njegova želja je
bila da se na nj popne
I 1943 godine za vrijeme V ofenzive popeo se na nj Gonio
je preplašenu stoku uz sniježno brdo Bila je noć Švabe su ne-milosrdno
pucali Priča Duško:
"Bura je duvala kao da me je htjela odnijeti u oblake Bo-jao
sam se za stoku Smrzao sam se kao hrušt a stoku je tre-balo
sačuvati Borci su gladni Bose noge udarale su o kame-nje
ali udarce nisam osjećao jer su moje noge bile smrznute
Znao sam da moram naprijed Ja sam išao Trebalo je prebroditi
sve muke i patnje da bi oslobodili svoj narod"
Od desete godine on je bio borac Bolestan i iscrpljen pre-bacio
se s ostalom djecom u Italiju
Djeca Like pričaju o svom Velebitu Oni ga nazivaju Ve-lebit
— spas naroda Samo jedan od stotine primjera kazuje
patnje ličkog naroda patnje djece junačke Like Mali Gjuić
Petar kaže: "Bilo je to ljeta 1942 godine Cijelo moje selo ie
radilo Vrijeme je žetve Najednom začujemo tutanj topova u
Gospiću Granate su padale na naše selo Došao je kurir s na-logom
da se narod povuče u Velebit Jadni narod povlaao se
ispred neprijatelja ostavljajući stoku sve svoje Seljačka kola
tužno su škripala djeca su plakala tražeći roditelje
Sa Velebita smo gledali kako gori naše selo Gorile su ku-će
zajedno sa čeljadi Bilo ih je mnogo koji nisu uspjeli po-bjeći
Talijani i četnici su se popeli na Velebit U jednoj dolini
poklaše krvnici 113 duša Izgori moje selo a ja ostadoh sirota
Četiri dana ja sam lutao Velebitom Četiri dana nisam ništa
Jeo"
Mala Darinka iz Korduna za vrijeme IV ofenzive povlačila
se je sa majkom sestrom i tek rodjenim bratom prema Livnu
Zatim natrag u Kordun Otac joj je poginuo u borbi a mati
oboljela od tifusa
U jednom izgorenom selu blizu Drvara legli su gladni i iz-moreni
U blizini kuće u ogradi zelenio se je mladi luk Presko-čila
je ogradu luka je ubrala da bi nahranila bolesnu majku
Pala je noć Stisnuta uz sestru sretno je zaspala sa rukovetom
luka Mati u pojati spava nejaki braco uz nju U jutro će joj
luka dati sad je neće buditi
Vriska brata rano ju je probudila Pomislila je — mati je
budna brat ju je placom probudio Sad će majku nahraniti a
i brat neće vise plakati Prokopat će kaplje mlijeka iz majčinih
grudi
Luk majka nije pojela Mrtva mati ne može jesti Smrznut
braco plače kraj ledene majke
Nicali su dječji domovi na svakom pedlju oslobodjene zem-lje
Djece bez roditelja bilo je mnogo Trebalo je zaštititi djecu
Onu što su se po Velebitu skrivali nad jamama plakala u iz-goren- im
kućama cvilila Pričaju djeca o svojim domovima i o
ljubavi drugova i drugarica koji su se za njih brinuli
Kosjer Pero iz Korduna učenik II razreda osnovne škole
priča kako su djeca Korduna živjela u tim domovima On se
svega sjeća Njemu je ostalo duboko u duši sjećanje na prve
domove u Kordunu domove koji su uvijek bili u neposrednoj
blizini fronta Neprijatelj je često upadao u oslobodjeni teritorij
"Ja sam bio u dječjem domu u selu Gvozdanskom mjesec
dana" priča mali Pero i nastavlja: "Zatim je dom bio raspuš-ten
nastupila je njemačka ofenziva Mi smo raspodijeljeni po
selima u Baniji Ja sam došao u dječji dom u Rujevac Jednog
jutra čula se je iz Dvora pucnjava To su provaljivali Nijemci
Došli su i do nas mi smo pobjegli u šumu i požli put Zirovca
Kod 2irovca smo sjeli u jarak kraj puta jer smo bili umorni od
trčanja kroz šumu Sa položaja su prolazili ranjeni borci Nijem-ci
su došli u Gornji Koman Na jednom se ospe paljba mitra-ljeza
prema nama Povukli smo se uz jedno veliko brdo dalje
u sumu Bolesna djeca su sjela u kola i krenuli smo za Buzatu
Tu smo prenoćili
Ujutro smo sjeli u kola i poili za Hrvatsku Bojnu Htjeli
smo za Topusko ali su nam Nijemci presjekli put"
Suma povlačenje plač to svi oni pričaju Teške su nji-hove
optužbe Kad ih pitaš koga imaju odgovaraju: otac pogi-nuo
mati zaklana u jamu bačena od tifusa umrla
Kroz dugi hodnik nove gimnazije u Splitu ide dječak od
četiri godine Zdravo i vedro dijete Bat drvenih cokula odjeku-je
hodnikom Stisnuo je malu šaku i pozdravlja po partizansku:
"Zdlavo dluže zdlavo dlugalicel — Dajte ml olovku"
Velika lijepa olovka još ga je vile ratveteHla
"Koga imaš sine?"
"Dlugove i dlugalice" odgovorio Je on
"Ma koga kući imaš?"
"Kući dlugove"
Pitamo njegovog starijeg druga set njegove roditelj "Još
1941 godine ustaše su zaklale ! u jamu bacile njegovog oca i
mater "
2ene u Dalmaciji odlaze na svoju prvu Konferenciju u Slanome
' ''trn ' jsSP
Palenje hrvatskih i srpskih sela po četnicima i ustašama
u Hercegovini
Moji pogledi na vaš
pokret u Kanadi
Duffalo NY USA — Dragi
drugovi u listu vam prilazem po-štansku
doznačnicu od $2000 No-vac
je namjcnjen za slijedeće: za
moju godišnju obnovu $500 u fond
Novosti $600 za dječicu naših pa-li- h
boraca u Jugoslaviji $500 za
novu godišnju pretplatu $500 a
ostalih $000 darovali su za fond
Novosti ovi prijatelji:
M Devčić i J Kustulić po $200
i po $100: S Iljelajac i D Mosjć
Na 22 jula ove godine posjetio
sam sa obitelji piknik (Titov dan)
vaših organizacija: Toronta Ha-milto- na
i južnih mjesta Ontaria
Ja tako veličanstvenog izleta u
svom životu nisam vidio To je bi-la
prava manifestacija odanosti
našeg naroda novoj Jugoslaviji
Na pikniku sam se sastao sa
starim drugovima sa kojima sam
bio u radničkom pokretu za vrije-me
moga boravka u Hamiltonu a
takodjer sam se susreo sa prijate-ljima
koji za vrijeme moga borav-ka
u Hamiltonu nisu bili u rad-ničkom
pokretu dok su sada ak-tivni
članovi pokreta Naš sasta-nak
bio je srdačan drugarski i
bratski Prosto nismo mogli u ri-ječima
izražavati naše zadovolj-stvo
Čitavi dan smo razgovarali
o našim doživljajima prošlih go-dina
a i o radničkom pokretu i
njegovim zadaćama
Osobito se ponosim sa mojim
komšijom M Sopčićem On je sa-da
aktivan član radničkog pokre-ta
dok za vrijeme moga boravka u
Hamiltonu bio je po strani Danas
je jedan vodećih drugova našeg
pokreta a naš pokret u Hamiltonu
nije više pokret od dvadesetak čla-nova
nego broji preko dvije stoti-ne
Uspjesi su dobri ali drugovi u
Hamiltonu trebaju nastojati da
uvedu u pokret i ostale hrvatske
radnike jer njihovo je mjesto sa-mo
u radničkom pokretu
SKUPŠTINA U VVELLANDU
Na 11 augusta prisustvovao sam
masovnoj skupštini u Wellandu
Skupštinu je organizirao Savez
Kanadskih Hrvata i Srba Glavni
govornici su bili drugovi: S Sr-d- ar
R Božanić i 31 Grubić ka-nadski
dobrovoljci a borili su se u
Jugoslaviji protiv okupatora sa
Narodno oslobodilačkom vojskom
Ovi drugovi u svom govoru iz- -
SA U
Nanaimo B C — Na 25 augu-sta
obavili smo svadbeno veselje
mlade Goldie Badovinac i mladića
M Maisly Naša mlada Goldie je
rodom iz Žumberka pa sa punim
pravom možemo nazvati ovo ve-selje
iumberački gatoi
Roditelji mlade Goldie Jure i
Marta Badovinac pozvali su sve
svoje prijatelje koje su za vrije-me
svoga boravka stekli živući u
ovom mjestu na veselje svoje
kćeri Takodjer je svadbi prisust-vovalo
mnogo njihovih prijatelja
iz drugih raznih mjesta tako da
je dvorana te večeri bila dupkom
puna
Goldie Je iste večere primila
mnogo darova od svatova koje je
zaslužila medju našim narodom
prije vjenčanja Mi njoj od srca
želimo srcćan bračni život
Poslije nekoliko govornika koji
su mladencima čestitali i zahva-ljivali
se prisutnima na posjetu
Marta Popović iz Vancouvera ku-na
mladenaca nastojala je da se
sakupi koji dolar za djecu naših
boraca u Jugoslaviji Čim je to
dočuo J Kozlovac ustao je progo-vorio
svatovima da nebi bilo pra-vo
a niti pošteno da se mi ovdje
bogato gostimo a da se ne sje-timo
djece palih junaka za oslo-bodjen- je
naše domovine: Nakon
govora J Kozlovca svatovi su
jedva dočelali da i ovom prigo
njeli su pred naš narod gole činje-nice
o borbama i patnjama našeg
naroda Ja vjerujem da do sada
nismo imali točnijih podataka o
prilikama u Jugoslaviji pa pored
svih tih činjenica još se nadje oso-ba
koje sa mržnjom gledaju na na-šu
narodnu upravu u Jugoslaviji
Sjećam se prije kad sam bio još
u Hamiltonu obično smo bistrili
pojmove o partijskim programi-ma
koja politička partija je naj-bolja
za naš narod u Kanadi i koja
je politička partija najbolja za naš
narod u Jugoslaviji Bilo je različi-tih
pogleda na partijske programe
ali moji su suseljani uvjek govori-li
da dok se ne podjeli zemlja se-ljacima
u Jugoslaviji da nema
sreće za seljake Došlo je vrijeme
da je zemlja oduzeta veleposjedni-cima
i razdjeljena medju seljake a
zakon o razdjeli zemlje donesen je
u skupštini nove Jugoslavije ali
mojhsuseljani ostali su manje vi-še
simpatičan Mačekove klike
Vremena i prilike u svijetu kroz
zadnjih 10 godina na njih pišu
djelovale
Braćo Karlovčani naročito Rib-niča- ni
vas ima lijep broj u juž-nom
Ontariu ali koliko sam mo-gao
opaziti vas je mali broj bivao
na radničkim priredbama Ja ne
vjerujem da vi u svojim srcima
ne odobravate borbu naših naroda
u zemljama Jugoslavije Ja u duši
vjerujem da vi u srcima podupi-rete
svaki zaključak naše uprave
u kraju No jedno ne mogu razu-mjeti
zašto ste pasivni? Zašto ne
sudjelujete u radu za pomoć naših
naroda u Jugoslaviji? Zašto ne
pružite pomoć svojim kćerima i si-novima
u domovini u Karlovcu ili
Ribniku? Od vas se traži samo to-liko
koliko ste mogući i ništa više
jer ja vrlo dobro znam da ako će
radnik davati novčane priloge da
ŽUMBERAČKIH SVATOVA ZA DJECU
U JUGOSLAVIJI
mora od usta odkidati
U zemlji našeg rodjenja iz krvi
za slobodu palih naroda rodila se
je narodna uprava Uprava malog
čovjeka koja daje pravo na život
svakom poštenom čovjeku Naša je
dužnost u Kanadi i Americi da po-može- mo
novoj upravi izgraditi go-spodarstvo
da narodi Jugoslavije
mogu ugodnije živjeti da mogu
brati plod svoga truda Pozdrav
Sopčiću i Brozaniću
M Krznarić
dom mogu pomoći našoj djeci I
za pomoć djeci priložili su ovi
prijatelji:
Po $1000: John i Marta Popo-vić
M Stipeč po $0 50: J Bun-či- ć
po $500: Jure i Marta Bado
vinac M Lukičak Mladenci B
Tijan Mrs Obućina J Bušljeta
F Simčić J Skedel po $200: M
Gudalj S Perak S Vlašić P
Pezelj J Beg J Garapić J Mrs
Žitko J Mrs Majnarić Jela Bra-var
I) Kulanj M Asić po $100:
J Kozlovac T Gornik Marta
Grubačević D Rajaković P Braj-di- ć
F Krčić F Samarin M Ar-banas
Mrs Krajačić i po 50c M
Lukančić
Po sabiranoj listi svota iznaša
od $9900 dok je sabrano $10000
Vjerojatno neki od prilagača dao
je više nego što je upisano molim
neka se ovo uzme u obzir
Za sakupljeni novac kupiti ću
potrebite oprave za našu djecu
u domovini Takodjer želim napo-menuti
da ćemo mi i dalje nasta-i- ti
sa sabiranjem i davanjem po-moći
našoj djeci
Još jednom želim sretan život
našim mladencima Isto se zahva-ljujem
svima prilagačima a oso-bito
drugarici Marti Popović ko
ja uvjek radi na pomaganju naše
stare domovine
Helen Bravar
Svim Amerikancima
hrvatskog porijekla
IZJAVA NARODNOG VIJEĆA AMERIKANACA
PORIJEKLA POVODOM USKRAĆIVANJA
NARODU JUGOSLAVIJE
Draga braćo i Sestre:
Reakcionarne sile su momental-no
uspjele da spriječe materijal-nu
pomoć Amerike narodima Ju-goslavije
Dapače i one stvari ko-je
su bile namjenjene za pomoć
Jugoslaviji u zadnji čas su izru-čene
drugim državama
Naša vlada je poslala 5000 to-na
šećera iz Zapadne Indije u Ju-goslaviju
Taj šećer je u zadnji
čas izručen Grčkoj
Komanda američke vojske je od-lučila
da jugoslavenskoj vladi da-de
2000 teretnih trokova Iako u
Jugoslaviji postoji strahovita ne-stašica
prevoznih sredstava ovi
trokovi su u zadnji čas izručeni
talijanskoj vladi
Stanovite zemlje kao na pri-mjer
Grčka gdje vlada rojalisti-čk- a
reakcija koja je mnogo manja
od Jugoslavije dobila je pet puta
više pomoći od UNRRA nego
je dobila Jugoslavija koja je dale-ko
više razorena od Grčke
Pod pritiskom stanovitih ljudi
u našem State Departmentu Ex-port-Imp- ort
Banka je uskratila
zajam Jugoslaviji Tako Jugosla-vija
ne može u našoj zemlji da
kupi najpotrebnija sredstva da
spašava živote svog naroda i da
oporavlja zemlju od velike ratne
pustoši
Poštanski saobraćaj izmedju
Sjedinjenih Država i Jugoslavije
uspostavljen pred par mjeseci još
nije stavljen u krijepost Novac se
može slati u mnoge oslobodjene
zemlje ali ne u Jugoslaviju
Ovo su neizravne ekonomske
sankcije protiv naroda Jugoslavi-je
čiju provizornu vladu priznaju
sve velike zemlje Udruženih Na-cija
NAVODE SE DVA NEOPRAV-DANA
RAZLOGA ZA USKRAĆI-VANJE
POMOĆI NARODU JU-GOSLAVIJE:
1) Da u Jugoslaviji ne postoje
"Četiri Slobode" Ovo govore us-prkos
činjenice što je vlada De-mokratske
Federativne Jugoslavije
pred nekoliko tjedana pozvala
inostrane novinare da dodju u Ju-goslaviju
i da slobodno bez ikakve
cenzure pišu itinu o svim doga- - Memorandum
Problem Trsta još uvijek čeka
pravedno riješenje Ali taj pro-blem
ne može biti mno-go
dulje bez da se ozbiljno šteti
interesima pučanstva u pitanju
Ako taj problem izgleda zamršen
to je samo zbog razloga: Trst i
takozvana Venecijska Julija i Is-tra
spali su nakon prvog svjetskog
rata pod talijansku vladavinu kao
posljedica tajnog Londonskog Pa-kta
od 20 aprila 1915 kao
Italiji za ulaz u rat na strani Sa-veznika
Tako Italija još uvijek
smatra one predjele kao svoj pra-vedan
posjed Pa ipak pored činje-nice
da Londonski Pakt nije imao
nikakve moralne podloge Italija
je njega poništila kad je kao oso
vinski partner stupila u drugi
svjetski rat protiv svojih prijaš-njih
Saveznika
Oval problem je u stvari sasma
jednostavan Sav teritorij u pita
nju je i geografski i ekonomski
jedna jedinica Svako umjetno di- -
jelenje te jedinice bilo bi najštet- -
nije za njene stanovnike bez obzi-ra
na njihovu narodnost Mnoga
takova riješenja su bila predložena
po dobronamjernim savjetnicima
ali ni jedno od tih ne zadovoljava
stranke kojih se to najviše tiče
jer zii jedno od tih riješenja ne uzi-ma
u obzir životne potrebe pučan-stva
U Dredielu u pitanju nastanjeno
? na nrilici G50000 Jugoslavena
— Hrvata i Slovenaca — i 400000
Talijana Ali ipak podjela po na
rodnosti ie absolutno
Talijani su nastanjeni većinom u
Trstu Gorici i malim obalnim mje
stima u Istri dok su
nrpdieli skoro sasma hrvatski
ili slovenski čitavi Litoral je ti- -
iesno povezan sa susjednim pre
djelima koji su i
mogu napredovati samo onda ako
su ujedinjeni sa tom zemljom Taj
Litoral nebi mogao dobiti nikakve
ekonomske prednosti od političkog
sa Italijom što je bilo
jasno dokazano njegovom ekonom-skom
i trgovačkom
zaostalošću nakon Rapallo L govo-ra
U koliko se tiče nacionalnih
Jugoslaveni tog Litorala neće
djajima u zemlji naših otaca pa
čak da ukazu i na pogriješke vla-de
Ovo pokazuje da u Jugoslaviji
postoje najšire narodne slobode
2) Govori se da nema brodova
za prevažanje materijala iz Sjedi-njenih
Država u Jugoslaviju Ali
u Bostonu i New Vorku još uvijek
ima jugoslavenskih brodova koji
su za vrijeme rata bili u službi
Udruženih Nacija a sada leže pra-zni
u našim lukama i ne mogu bez
tereta da predju
preko Oceana u Jugoslaviju
Jasno je dakle da stanoviti fa-ktori
u našoj zemlji nastoje da pu-tem
ekonomskih sankcija političke
intervencije i organizirane propa-gande
prisile narode Jugoslavije
da svoj život urede onako kako
traže oni koji su decenijama živi-- li
na trudu i znoju našeg naroda
Ne malu ulogu u ovoj uroti igraju
Lizdajice našeg naroda poput Foti- -
ća čuvala Kristiforovića Erića i
Kompanije
Narodi Jugoslavije su dali o-gro- mne
žrtve u ratu protiv faši-zma
Za pobjedu Udruženih Naci-ja
platilo je životima blizu 2 mili-juna
najboljih sinova i kćeri Jugo-slavije
Više od 800000 malodob-ne
djece poginulih junaka i juna-kinja
nema roditeljske ljubavi ne-ma
hrane odjeće ni obuće Nepri-jatelj
je uništio više od 1 milijun
kuća i razorio na stotine sela i
gradova narod spava pod vedrim
nebom željeznice mostovi ceste
i druga saobraćajna sredstva su
razorena Ni jedna zemlja na svi-jetu
kad se uzme njihovo pučan-stvo
i njihove žrtve i usporedi sa
pučanstvom i žrtvama Jugoslavije
nije pretrpila tako velike gubitke
kakove je Jugoslavija
koja je bila jedina od svih okupi-ranih
zemalja gdje je kroz pune
4 godine podržavan aktivan ratni
front pritiv neprijatelja
Na temelju svog doprinosa po-bjedi
Udruženih Nacija narod i
vlada Jugoslavije imaju svako
pravo da očekuju i traže bar ona-kov- u
pomoć i priznanje kakovu
srazmjerno dobivaju druge oslobo-djene
zemlje
Izravne i neizravne ekonomske
nikada pristati da se ponove nji-hova
iskustva nakon su spali pod
talijansku vladavinu 1918 godine
Ta iskustva nose sobom povijest
jedne od najvećih tragedija u bilo
kojem civiliziranom predjelu svije-ta
Dr Josip Smodlaka bivši jugo-slavenski
povjerenik vanjskih po-slova
opisao je stradanja Jugosla-vena
pod Italijom na ovaj način:
"Kao posljedica ovog drugog
Rapallo nekih 050000 Južnih Sla-vena
(Hrvata i Slovenaca) spalo
ie Dod vladavinu Italije koja je
odmah primjenila okrutan tok de-nacionalizacije
Ni jedna nacional
na manjina u Europi nije bila iz-ložena
većem progonu nego što su
bili ovi Slaveni u Italiji Za kra
tko vrijeme njihov jezik je bio sas
ma ukinut u vladinim uredima su
dovima gradskim upravama ško-lama
pa čak i u crkvama Njego
va uporaba dapače i u privatnom
životu bila ie zabranjena prijet
njom nasilja jedna po jedna hr
vatske i slovenske odgojne i eko-nomske
ustanove bile su uništava-ne:
slavenske pjesme kao i svaka
druga društvena sastajanja Slave
na bila su zabranjena nikakve do-zvole
nisu davane za izdavanje slo
venskih i hrvatskih novina a či-tanje
knjiga u materinskom jezi-ku
bilo je nemoguće ljudi su kaž-njavani
zato što su davali slaven-ska
imena svojoj novo rodjenoj
djeci konačno na tisuće Slovena-c- i
i Hrvata bilo ie prisiljeno da po
prime talijansko prezime da se od
njih načini potpune Talijane
fOvome se može dodati da su hr
vatska i slovenska imena morala
biti potalijančena čak i na spome-nicima
u groblju) Takovim i slič-nim
sredstvima (batinanjem ne
kažnjenim palenjem kuća i drugim
vrstama nasilja) sve moćna drža
va Italije i to prije falističke ere
dok je Sforza bio spoljni ministar
nastojala je da izbriše i zadnje
tragoe Slavenstva u ovim južno-slavenskim
predjelima Nakon do-laska
Musolinija na vlast
rodoljubi koji su odbili da iz-daju
svoj narod bili su sistematski
podvrgavani postu-panju
Mnogi su bili zatvoreni i
mučeni i osudjeni na dugotrajni
zatvor ili smrt po tri- -
Narodno Vijeće Amerikanaca Hrvatskog porijekla poslalo
je slijedeći memorandum sjednici savezničkih ministara u Lon-donu
u vezi sa pitanjem Trsta:
odgadjan
naplata
nemoguća
poljoprivred-ni
jugoslavenski
jedinstva
industrijskom
pra-va
odgovarajućeg
pretrpila
slaven-ski
najbrutalnijem
"specijalnim
HRVATSKOG
POMOĆI
sankcije i političke intrige ne mo-gu
i neće promjeniti pravac kojeg
je odabrao narod Jugoslavije pod
rodstvonf svoje Iade na čelu sa
maršalom Titom Ali ekonomike
sankcije i političke intrige moiju
da strahovito otežaju i onako pre-teško
stanje naroda Jugoslavije
Na nama Amerikancima hrvat-skog
porijekla i na drugim južno-slavenskim
Amerikancima leži
velika odgovornost da se još vie ujedinimo i da se borimo d3
domovina naših otaca dobije za-služeno
priznanje i hitnu pomoć
od velikih Saveznika na prvom
mjestu od naše domovine Amerike
čiji smo mi lojalni podanici koju
smo neograničeno i oduševljeno
podupirali u ratu i za svoj rad do-bili
mnoga priznanja Nal glas
mora biti tako snažan i naš rad ta-ko
organiziran da naš zahtjev za
opravdanu pomoć i priznanje na-rodu
Jugoslavije dopre do najviših
krugova naše američke vlade Na-še
jedinstvo mora postati jače ne-go
ikad prije da zajednički sa de-mokratskim
snagama Amerike po-razimo
reakciju koja hoće da pu-tem
glada nametne stari jaram
ropstva narodu na očinskom domu
Mi apeliramo na naša mjesna
vijeća da odmah pišu senatorima
i zastupnicima iz svojih država i
da traže ukidanje diskriminacije
protiv naroda Demokratske Fede-rativne
Jugoslavije
Pobrinite se da svaka hrvatska
organizacija dobrotvorna kultur-na
politička i druge učini isto
Pobrinite se da svaki pojedinac
u vašem djelokrugu bez obzira na
porijeklo piše svom senatoru i
zastupniku
Sazivajte masovne skupštine I
sa njih šaljite tražbinu na odgo-vorna
vladina odjeljenja za za
ukidanje svih izravnih i neizravnih
ekonomskih sankcija i diskrimina-cija
protiv naroda Jugoslavije
Raskrinkajmo i onemogućimo
izdajnički rad Fotića Čuvala Kri-stiforovića
Erića i njihovih sa-radni- ka
Podvostručimo naš rad na saku-pljanju
materijalne pomoći našem
junačkom narodu
Zlatko Baloković predsjednik
Filip Vukelić tajnik
bunalima"
"Tokom ovog rata Italija je pri-mjenjivala
ove i još gore metode
— ubijanje taoca koncentracione
logore i uništavanje čitavih sela
— u nastojanju da denacionalizira
još jedan milijun i pol Južnih Sla-vena
u onim predjelima koje je
Italija suprotno svakom medju-narodno- m
pravu i običaju sebično
prisvojila dok je rat još bio u to-ku
tj velike dijelove Kranjske
Hrvatski Litoral Dalmaciju i Bo-ku
kao i dijelove Crne Gore"
Da li je teško razumjeti da su
Jugoslaveni Litorala nakon tako-ve
zlo-vla- de koja ja trajala četvrt
stoljeća sasma siti svake talijan-ske
vladavine i da hoće da budu
ujedinjeni sa svojom braćom u Ju-goslaviji
?
Svakako ako se njihove stoljet
ne težnje za ujedinjenu Sloveniju
ostvare onda će postojati i tall-ians- ka
maniina u Jugoslaviji Ali
čak i u predratnoj Jugoslaviji na
cionalne manjine nisu imale ni-kakvom
prigovora a njima se je
dobro postupalo u mnogim izgle
dima bolje nego sa Jugoslaveni
ma: one su imale svoje škole no
vine kazališta i druge ustanove
sve dotle dok je bio ma kakav par-lamen- at
u Jugoslaviji one su ima
le svoje birane zastupnike Borba
za oslobodjenje u Jugoslaviji po-ložila
ie temeli za pravu demokra
ciju i za pravo svih grupa narod
nih manjina da upotrebljavaju
svoj jezik u javnim poslovima i
školama zajamčeno je zakonom
Svi odgovorni faktori nove demo
kratske federativne Jugoslavije
obećali su Talijanima ista prava
a za Trst se sprema autonomija
Trst najspornija točka na Jad
ranu nema ništa da izgubi a ima
sve da dobije priključenjem Jugo
slaviji Kao talijanska luka on
nema nikakve budućnosti On je
bio talijanska luka nakon zaklju
čka svjetskog rata a posljedice su
žalosne Njegov potpun Mjoinički
i pomorski promet 1913 godine to
jest dok Je bio pod Austro-ugar-Rko- m
Unosio Je 012 milijuna me
tričkih tona 1924 to je opalo na
684 1930 na 43S a 1933 na 339
Luka Trst ne luli Italiji nego
svojoj Širokoj untrašnjostl Cen- -
(Nastavak na str 5)
I