Novosti, May 15, 1948

              Sjtf - r rr~ - ir Tinni V -- n fWJtaailiiAttWM
Strana 2 "NOVOST I" Subota 15 maja 1948
NOVOSTI
Pubtiehd ererT TuescJav
In 0v
as Secoađ dasi Mail
Thursday and SatmcMf by
Novosti Publishing Company
Croortian Language
Astkeriteđ
fejtfstered in the Registrv Ofhoe lonthe City of Toronto
on the 24th Doy of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 479 Oueen St W Toronto 2--B Ontarlo
Telephone: ADolakk 1642
izlazi sraU utorak četvrtak
Dopisi bez potptoa m no uttIćuju — Rukopisi se no vraćaju
Želimo da pretplatnici kažu
svoje mišljenje
U predprošlom izdanju objavili smo ptogjas uredništva i
uprava naših triju bratskih novina u ovoj zemlji — "Novosti"
"Srpskog Glasnika" i "Edinosti"
Nakon smo u proglasu istakli zasluge našs napredne
štampe u razvijanju bratstva i jedinstva medju našim iseljeni-cima
u pomaganju kulturno-prosvjetn- og rada svih triju Sa-ves- a
upoznavanju naših fltaoca sa prilikama ovdje u Kanadi
u Jugoslaviji i u svijetu uopće ukazali smo na prilike medju
našim iseljenicima danas i na osnovu toga iznijeli svoju pre-poruku
za spajanje svih triju naših novina u jednu
141 smo mišTjenJa — kako je rečeno i u proglasu — da u--'
dajemo zajedničku novinu jednom tjedno na 8 ili 10 stranica
običnog formata Ovakva novina izlazila bi u latinici i ćirilici
sa Hrvate i Srbe a za Slovence jedna itt dvije stranice na slo-venskom
jeziku
Ovakvom tjednom novinom mogli bi obuhvatiti i komen-tirati
sve glavni) tjedne vijesti donašati članke iz ekonom-skog
političkog i kulturnog života objavljivati dopise i ras-pravljati
sva druga pitanja koja interesiraju naše iseljenike
Selimo sada da pretplatnici kao i članovi svih triju Sa-vet- a
kalu svoje mišljenje o preporuci uredništva i uprava za
zajedničku tjednu novinu
Ml smatramo da čitaod naše ftampe trebaju u svakom
noseću održati skupštine 1 po no preporukama raspravljati
Raspravu treba voditi na osnovu prilika i potreba koje su u
neiene u proglasu
Skupštine su dužni sazvati Savezi u sporazumu sa povje-renicima
naša štampe i obavjestiti sve pretplatnike da dodju
i sudjeluju u raspravi Na ovakvim skupštinama treba izabrati
posebni odbor koji bi opisao mišljenje pretplatnika i javio na-ma
Svoje mišljenje mogu nam Javiti i oni pojedinci koji se
nalaze na raznim radnjama izvan mjesta
U glavnom su dvije preporuke po kojima treba rasprav-ljati:
Prvo ujediniti "Novosti" Srpski Glasnik ' i "Edinoet" u
jednu novinu i drugo pokrenuti tjednik na 8 ili 10 stranica
Raspravu po ovom pitanju trebn povesti odmah i nama
javiti najkasnije do konca ovog mjeseca
r©st Office Đepertoest Oitavra
i cubotu v lwvatrtow jeziku
sa Sovjetskim
Film kojeg treba zabraniti
Filmsko poduzeće 'Twentieth Oenturv Fox" namjerava u
Kanadi i Sjedinjenim Drzavamma prikazivati notorni film "tron
Curtedn ' U New Ycrku gdje se ovaj ium već prikazuje de-mokratski
gradjani su održali protestnu demonstraciju
Film je proizveden u kanadskoj prijestoljnici u Orlovi na
osnovu lažnog svjedočanstva Igor Oouzenka bivšeg činovni-ka
u sovjetskoj ambasadi o navodnoj sovjetskoj "špijunaži''
Sniman Je prošle godine sa znanjem i odobrenjem lederame
FUm "bon CurtaM Je Izmišljen loJan i zlonamjeran od
početka do kraja Njegova svrha Je da se inedru necavješte-ni- m
rjarodom u Kanadi i Sjedinjenim Drlavaoa Ari anfl-eo- v
jetska propaganda 1 ratna histerija
U filmu se ne prikazuje kako za tvrdnje o sovjetskoj "špi-junaži"
u ovoj zemlji nije bilo dokaza kako su ssdsnortoa od
trinaestorice zatvorenih pušteni na slobodu jer sud nije
imao čime dokazali njihovu optužbu 1 kako dragi optuženici
postavljaju apel jer nitko protiv njih ne može posvjedočiti da
su bili u "sTOunatT
Mnoge organizacije i društva u ovoj zemlji energično pro-testiraju
protiv prikazivanja tog filma i traže vladu da ga za-brani
jer šteti interesima Kanade i međunarodnim ormoeima
Kanadski narod ne žefi pogoršati svoje odnose sa Sovjetskim
Savezom koji je toliko doprinijeo za pobjedu nad fcsfizmom i
koji se danas toliko zalaže za osiguranje mira i sigurnosti u
svijeta U Kanadi je i bez tog filma previše cmtt-eovjete- ke pro-pagande
Još za vrijeme onih sudova i poslije kada Je sniman
film narod je opominjao vladu da Je to protiv interesa Kana-de
Posljedica toga Je da danas kanadsku industrija i kanad-ski
radnici više ne proizvode za sovjetske narudžbe
zato je viaaa auzna carem sada rad Tvreaoetn wontury
Foz" namjerava prikazivati ovaj film u Kanadi da zabrani
film ! popravi naručene odnose
NARODNA SKUPŠTINA FNRJ NASTAVLJA PRETRES
OPĆEDRŽAVNOG BUDŽETA ZA 1948 GODINU
GOVOR MINISTRA SAVEZNE
U sastavka diskusije o općedr-iavno- m
budietu za IMS godinu
poslije govora predsjednika Kom-iteta
sa narodno zdravlje dr Pavia
Gragorida predsjedavajući Josip
Vldmar dao je rij ministru Sa- -
vecne vlade Milovanu Djilasu M-inistar
Đjilas je rekao:
"Drugovi narodni poslanici raz- -
I vitak krltHrnog života u na Joj
zemlji točnije rečeno — kulturni
preobražaj naie zemlje zasniva se
na slijedećim principima: prvo
kultura mora postati svojina rad-nih
masa ivojlna naroda drugo
sve kulturne tekovine moraju biti
svojina svih naroda Jugoslavije
Sto znaci prvi princip? On znaci
da se kulturne tekovine i sredstva
za podizanje kulturno nivoa (Ško-le
naučne ustanove Štampa film
radio itd) moraj a učiniti pristu-pačnim
narodnim Masama A to se
moie postići samo u tom slučaju
ako su te tekovine i sredstva kul-ture
po svom sadržaju 1 vlasništvu
narodni tj ako služe interesima
naroda i ako ih ima u izobilju da
se mase mogu njima koristiti Na-še
političke sindikalne društvene
i državne organizacije — na čelu s
Komunističkom partijom Jugosla-vije
— radile su i rade i u jednom
i u drugom pravcu A Sto znači
drugi — nacionalni — princip u
razvitku na 5c kulture? On znači
da svi naši narodi mogu prvo slo-bodno
i svestrano razvijati svoju
nacionalnu kulturu i drugo da Ju-goslavija
kao cjelina mora poma-gati
narodima siromašnijim u ma-terijalnim
sredstvima kulture da
stignu bogatije To vari za sve ob-lasti
kulturnog života Taj prin-cip
dalje znaci da treba planski
podizati nacionalne kulturne kad-rove
tako da svaki naS narod za
sve oblasti kulturnog i naučnog ži-vota
ima svoje kadrove u broju
koji odgovara njegovoj veličini
kulturnom nivou i potrebama Ilez
planskog podizanja nacionalnih
kadrova u svim oblastima kultur-nog
i naučnog života ne bi moglo
biti ni govora o lome da su naSI
narodi ravnopravni u kulturnom
pogledu Kulturu stvaraju ljudi a
oni — osim čovječanstvu pripada-ju
i svome narodu Oni ne mogu
napredne težnje čovječanstva izra-ziti
drukčije nego kroz nacionalne
oblike Zbog toga je podizanje na-cionalnih
kadrova jedan od veoma
važnih principa nas nacionalne
kulturne politike
U dosadašnjem svom radu na
pedisanju nauke i kulture u naiej
aomtjt Vlada FNKJ kao i lede
narednih republika drsete m se
pemenutih principa
Sami me om ovi principi ne M
mM donijeti Mj retaitate da
frijeei aapMi aći metode rada
kaje odgovaraju naUm konkret-nim
Mkvima U tom pogledu ml
sat prif svega išli sa razvija-njem
inicijative kake u samom
tantra i centrima republika taka
i dalje na terenu po sresovima
Mm najiire inicijative masa mi ne
nemio magli postići anačajnije re-satta- te
Dodane u tom razvijanju
inicijative Mle je i slabosti i ned-ntatak- a:
ponegdje itmii u na po-vrli- nu
I prikriveni neprijatelji no-ve
Jugoslavije AH te nas ne bi
smjele uplatiti i gurnuti ka tome
da Mucdam inicijativu masa Na-protiv
tu inicijativu treba i unije
podešavali i razvijati a unijeti u
rad vise kontrole i organieevano- -
sit vme borbe sa ideoMU pođi-sanj- o
sa prevaspilanje masa Ha-svffaa- ju
intrijalivr kao osnovnom
u metodu naeg rada treba dana
da bi taj metod bio potpun da bi
mogao dalje da pokreće i rasvija
hoMurni život dodati — borbu sa
podisanjc hh oioskog nivoa borbu
sa MJerivanje dekadencije — tj
utieaja barioasije — n nasear kal-- t
ornog Sirota sa Mjecivaaje idoa-Nam- a
i ostataka mistike i sevinia-m- a
k nalili kola
Kulturni preobrainj ne da se ni
zamislili bea stvaranja analne
materijalne bate bez podizanja
nevin škola aU naučnih i kuhar-n- m
stanova bet ngradnje inaas
trije koja treba da da sredstva
pomoć kojih će mase moći doći do
kulture Naša prva Petoljetka je
u tom pogled karakteristična po
tome Ko isgradjuje basa stvara
sve potrebne materijalne pretpos-tavke
naie kulturne revolucije
dok će iaoMtJe sredstava sa kul-turna
pedisanje masa moći da se
da teli a dragoj Petoljetki Kažu-mij- e
se btto bi netočno ako pri
tom ne borno vMjeti da se i u ovoj
Petotjetki brao umnoaavaju sred-stva
sa kulturno podisannje masa
Kada pominjom dragu Petiljetku
j mislim na taeeatfe tih sredoU-v- a
IsoMIJe ćemo postići u drugoj
Petoljetki a u ovoj ćemo postepe- -
VLADE MILOVANA DJILASA
no povećavati kulturna sredstva i
izgraditi materijalnu bazu na Se
nove socijalističke kulture
Budžet za 1918 godinu pravilno
odražava i taj postepeni porast
sredstava kulture i izgradnje ma-terijalne
baze kulturnog preobra-žaja
u ovoj Petoljetki
Ako bismo htjeli da upotpunimo
sliku naše kulturne revolucije i
etapa koje ona prolazi ne bismo
smjeli izgubiti iz vida da je ta re-volucija
ustvari pojela još u toku
narodno-oslobodilačk- e borbe Tako
ObbkvLv v5sb'G5JbW
MILOVAN DJILAS
krupan dogadjaj u historiji naiih
naroda — kao Sto je to bila narod- -
no-oslohodila- čka borba kola ie iz
na&a zemlja
teSkoća
za kakav
ni naroda ju-ka- o
kulture
naroda
posred- -
I sav remene kulturne 1
sve ono ie bilo od važnosti i
dala je u narodnim ma -
ŠKOLA I UCBNIKA U
Škole
Osnovne Škole sa vrlim
Školama
i realke
Škole
Umjetničke muaifke gtumači i
Škole za likovnu primifsnjenu
visoke Stole i vine Stote
Mvih vrsta Skoka
Mican račaj Je i
i to- - [
me- - i
osorista 1 Hs-hia- a
i novo] Je:
godini
godtai
(nema
godini sa
1947 irodini aa
kajem
"Prilog Jugoslavenskoj tMI
sa M
U uvod knjige
da
Is raagevora
Masi m Vsdi--
ge imale rirac
Vrata
1 BTlWJeeea
U
i
BW 844Je
grrs?ierto
MS) X H Vsrčul
TlSJlsSBlBlI X
4mje
(Ovo po
Iz knKge "JugotMveaona
1910" u "Jogo--
kjejiaa
a odbacila sto nije ima- -
1va TiiLnawlnTwnif tnsjftt f wAj%a lim2 1m
I toku same narodno-oslobodilačk- e
borbe počeli su da se
rada da se nove
forme života naiih na-roda
tek poslije potpune
nareda Jugoslavije nad vanjskim i
unutrašnjim neprijateljima
organizovani rad
je razmah u
I kulture i nauke Karakteristično je
u tom da ml ra-zorena
i zemlja koja
i je uz to izgubila neprocjenjiv —
i po obimu tako i po
tl — ljudski uspjeli da za
dvije godine po
obimu — a se i kvalite-tu
— kulturni nivo stare
i da stvorimo i nove umjetni-čke
grane i nove i naučna
ustanove Skoro sva Štampa
je na primjer kako po
i po namjeni postala narod-na
mase su na ili
— —
onaj goslavija tišti naše i srne-organizac- ija
i društava ' jo brže
itd ko u tako i u ekonom-kultur- ni
život važno Kom pogledu U protiv ne-j- e
ogromnu — bih re-- 1 bilo je
temelja prevrnula sve reci da uprkos svin
odnooe — nije mogao ostati materijalnih I drugih do-utic- aj
na Ideja življava kulturni procvat
tj Ideja marksizma-lenjinizm- a znao jedan od
osnove daljeg razvitka goslavije u svojoj prošlosti
I nauke Jugoslavije Na- - Dopustite ml da navedem neko-rodno-oslobodila-čka
borba liko primjera koji kul- -
no je podvrgla reviziji sve proilejturnl preobražaj I procvat nae
vrijednosti
Sto pre- -
naslijedje
IIKOJ
Vrsta
Gimnazije
Učiteljske
I
umjetno!
Fakulteti
eiHHma
bioskopima Kv poaalaka e
Hrol u sta- -
roj JuaaomviJI We
pogledu
a) Poaoriata: Štetnih poaorHta tata
u godini bile Je 14 sa 1-- 1 Hra knjiga I eraeura štampa-4StJ0- S
posjetilaca a u 1 7 aw Jagaolariji daj
47 sa 2452154 psJtJlaca e-1-ohe gsssli maaa sa
b) rnosaopi: U lt stal- - svom ksJIanm s Jodne I na-ni- h
binkopa htm Je 418 'para teto innsrjnm drsavni i
podataU e broj pesdotitaca) a arastven acaasaactja a druge
576 rt81tT po
Jetiinca a u 558
HKOJ KNJIGA 1 MftOslItA
ugis
flji od
VefjUvtr
napominje "Prilog" J
a
-- Priloga"
KeVlwTIM4
We
IVsVsTBPsl
exosaszrVTu# SjaAMHB
taV
hKografiJa
slavenske Beograd
Pod 1979
sama
izgradjuju
otkrivaju
kulturnog
Ali
sistematski
smo iako
opustošena
kako vrijedno- -
premašimo
razumije
Jugosla-vije
naša
vlasniltvu
tako
Milijunske ovaj
idu ka-pozori- šta
u kulturnom
čak
druStvene
bez
naprednih
nije
llustruju
narodnim
194 nam
Bu da--
14
fm
kao prvorazrednu - naše
na idejnom prevaspitava -
nju i kulturnom našeg
nije samo
nego i svega najboljeg
najherojskijeg i najplemenitijeg u
narodu Ona I nosilac na
iih slavnih tradicija vaspitač
gradjana nove Jugoslavije
koji su da za zemlju
1 ito je najdragocjenije
— svoj
Mi dana duJe
zemlje koji kazuju sami za
sebe a u poredjenju sa
Jugoslavijom
STAKOJ I JUGOSLAVIJI
1917-4- 3
broj broj broj
učenika
?$f?8e 1069378
707
177 51
S17S
4
SM1 lTfft#tt 11M751
4fflStl9
at nam 1 iH sianica radi
pi ilpIeleHn broj domova
ra JMeontra I naiiealb
ettaa
Mva t poaataU:
OAiUH V lst
pctmJoreU s liidesrMHa
ofce seS NaJvedl nVai k
strne Je Scenka tritgijan
Stevaaa Jokovlprvira oke Ww
primjecaka Knjiga en
tesale Je mtejutrm po
rkel od 100- -
eSS pcteajevaata (gustjok u
ni)
sWp taro! WvoJ rksč
IM
15 Itt
15
18 I siWeaser
II m
li R1
100
19
m xmm 1STS
ra dat Ja taroi eaeso a 45
broSare 545 i
nije ps sa laka e u
In bibllugiaH- -
ja 29")
VrdiJ--l suša ttmiies iAufo
PulsMH4a Uf 7 Hl II KnPevnoH
rufna Ntoraiara i M 105
Crkvena ladanja ff — M
lrirroT fjeesrer"r m essw ' Masno - ™
ST LS7
Ova Je tabela radjona po
198 godina" KoSVa
pisac
da
najveći
I TtRAtA KNJIGA I MOM1U laUMIsT U V lt45 O
aprla
Marke lenjtn
151
Aejs94 t
SMrVVMI
v
Mazno 1ST
Svoga
Je tabela radfeaa pada- -
cima
Isdenpa
knjige"
ukupno krosu- -
ono
wwvwj
metodi
pobjede
počeo
je
počeo pravi oblasti
kapital
nepune
kulturne
1958-1- 0 aovaj
samim
NereAt
--
Armije
ulogu
dizanju
naroda
rasadnik
našem
takvih
gotovi svoju
'dadnu
možemo mirne
mnogo
naročito
starom
NOVOJ
1989
bro]
Stola
8JPK 15105
fOlsGVo
15193
15044
1774 46118
17418
9tefw porast
broja
unrterti- -
GODIM
nejvHe
beietri- -
tesala
matere
bošsf- e- nje--
kaaivaeJ
dvora
U5ees
890190
978499
887490
18T 849490
LaJtga
ka#g broiara
saig4 "Jienl
NauU
anSsnOTflKg
UVaame
KROJ ¥03
IJI50J I TIKA2A KNJIGA I IiKOSl'ItA IZASLIII V FNRJ U 1917 O
!
Vrsta djela domaća djela prevedena djela
broj tiraž broj tiral broj tirsZ
Marksizam i Ienj 372000 "i 1205000 95 1037000
Publicistika 902200 120 1S99000 193 274LS90
Nauka 16 96500 78 587300 91 &85JOO
Književnost 1
umjetnost 36i 2203600 311 211360 S78 4421290
Udlebinici 233 3982000 813000 200 479300
Stručna literatura 103 2090700 65 450450 470 3111650
Crkvena Izdanja 21 200750 — — 360750
Zakoni uredbe
odluke i si 170 1790500 170 1790400
Kazno 356 2230540 — — 356 2230310
Svega 1619 11530790 727 7071410 2476 21002490
To znači prema drugim prora- - I U budietu stare Jugoslavije za
čunima Je u našoj zemlji 1917 j 1939-1- 0 godinu svota — pred vi-god- ine Štampano 7 puta vi$e knjl- - djena na umjetničke itleifee i at-g- a
nego u 1933 godini kup umjetničkih djela umjetničke
(Ova tabela radjena po iz- - književne konkurse i nagrade na
vjeStajima ureda za informacije Molbama za knjiievna i umjet-p- ri
predsjedništvima narod- - ni'' draitva u zemlji sa povre- -
način preko Skela masovnih ' narode
kulturnih ta im naprijed
filma uvučene
U vezi s lim borbi
istaći ja pismenosti dosta nedostata- -
pobjedu
4ane
Ona stjecište
je
i
ono
život
aes
31 57
daj
snaga i
Uitu- -
u
i lm
lem Hraii
IM
ukupno
21
73
76
21
da
Je
vlada
da
nih republika)
Nepismenost koju nam je tako-dj- er
ostavila u naslijedje stara Ju- -
ka (neplanski I neorganlzovanl
(
i rad nedovoljna upornost „ nekim
slučajevima prepuštane opisme
njenih po završenim tečajevima
samim sebi) ali uprkos tome na- -
Sa borba protiv nepismenosti pred- -
stavlja Jedan od najljepših pa čak
i najhernjskijih primjera borbi za
ljude za narod za izvlačenje na-rodnih
masa Iz pomrčine Treba is-taći
da je u staroj Jugoslaviji opi-smenjeno
u 1939 godini 6501 lira
a mi smo samo u 1916 godini opis-menili
429932 lica Dalji rad na
opismrn javan ju nepismenih spada
u naie veoma važne državne pa i
političke zadatke
Dopustile ml da makar na Jed-nom
primjeru Istaknem kako se
stara Jugoslavija odnosili i kako
l nova iUK0(aja 0jn„ prfma
pomaganju kulture i umjetnosti
ustanovi:
1938-3- 0 1915 1916 19i?
Na umjetničke muzi-čke
i glumačke Škole
Škole za likovnu I
primijenjenu umjetnost 62331 01 1296s0§0 16t97W 33B&ft
Na pozoriita 19821371 31188021 11695660 185110051
Na muzeje galerije i
zbirke 790895
Na zavode za zaStitu
kulturno-umjelnički- li
spomenika 4959
Na biblioteke i arhive 2810073
Ovdje neću Unositi sume koje su
predvidjene za lagradnju materi
jalne baze naae kuIlHfe Te podat
ke rnočete da vidite u prijedlogu
budleta sa 1918 I u "Zakonu o l'e-logodian-jem
planu" Hoću samo da
uksiem na slijedeće:
V toku ove Petoljetke mi ćemo
postići tako snažan razvoj filmske
iadm industrije da ćemo moći da-lje
da idemo h tim granama nes-metano
naprijed i da uferc zado
voljimo osnovne potrebe naroda
Ml smo osim toga postavili
cilj da u naSoj zemlji Je u toku
lave Petoljetke tvorimo osnovne
utove sa sve vrste Skota tako da
naM ljudi ne moraju — o4m u Iz-vjesnim
slučajevima kada se radi
I e specijallsariji ili upoznavanju te-kovina
drugih zemalja — ići u ine-transt- vo
Prvi ozbiljni koraci u
lome pravcu već su učinjeni
Osnovne nese slabosti e danas
vode na Ideološke slabosti O lo-me
je bilo riječi na početku i u
ovom domu se ne bi moralo vWe ni
govoriti Koću samo da dodam da
Je jedan od nalih ozbiljnih nedosta-taka
— nemanje kritike Naime
mi već ulazimo u takvu fazu raz- -
vitka kada bez čistih pojmova bez
pravilnih idejnih temelja nećemo
moći ni da koristimo materijalna
sredstvp k'ilture kako treba ni '
da normalno idemo naprijed Zbog
toga Je razvitak kritike u svim
oblastima naučnog I kulturnog ži i
vota preduslov naSeg daljeg brzog
razvitka Ta kritika mora u prvom
red biti uperena protiv reakcio-narnih
hvatanja protiv svega
onoga Sto umire ali smeta razvi-tak
novog
Kao na dalji krupan nedostatak
treba istaći — nedovoljno razvija-nje
jugoslavenskog patriotizma
Ovaj na jugoslavenski patrioti-zam
koji već živi u Širokim na-rodo- im
masama ima za osnovu
ljubav prema svojoj uioj domovi-n- i
a Jedne strane i prema novoj
Jugoslaviji kao cjelini u drage
strane Odvsjati jedno od drugog i
potpuno Je nepravilno nijedan na- -'
rod Jugoslavije nije dovoljan sa-mom
sebi bez bratstva i jedinstva
e drugim narodima ne bi mogao
pobijediti u ratu niti denas biti
slobodan i nesmetano se dalje sve- - I
strano razvijati AK s druge stra
ne svaki imS narod čuva i razvija i
ono svoje bitno ono Sto ga čini na-- 1
mene pomoći knjiievntcima i um
I
jetnicima kao i za pomoć nezbri-nutim
nostradalim i oboljeHm
književnicima i umjetnicima — iz-nofo- ila je 150000 dinara (Smijeh)
Hudžet nove Jugoslavije nami-jenjen
za iste svrbe u 1916 godini
iznosi 9950000 dinara
Nagrade koje je dodijeli Koml- -
et „ kuhuru umJetRt m
'
d rxKJ kftjiIBicima _ umJet
nIcima d m k„HurBlm rt4n
rima u početku 1917 godine M de-set
puta su veće od ukupnog bud-žeta
stare Jugoslavije u 19I9-I- 0
godini koji Je predvidjen za po-moć
kulturnim radnicima
Pedeset književnika slikara
vajara grafičara kompozitora
pororisnih umjetnika i filmskih
radnika dobilo Je nagrade od Ko-miteta
za kulturu i umjetnost pri
vladi I'NRJ u 1917 godini u izno-s- u
oko 1300000 dinara a počet-kom
1918 godine 107 umjetnika i
kulturnih radnika dobilo je nagra-de
u ukupnom Iznosu od 3095000
dinara
A evo podataka o financiranju
nekih kulturnih ustanova prije ra-ta
i danas:
DINA II A
8218J84 195WJ50 2431 6852
84185? 34I701S
5# 1 W9of9rQ 1107 1 J5 ll19f001
rodom drukčijim od drugih tntit
K'Z bAl llA 111 uula 1 "T FTOT
na iiuoavi prema rugm narom- -
ma na peatovanj njnVve Wto
rije njihove napredne kniters Ml
555 Hlnerša Hej lšlsnsrnes b"f"z"8sJsJJ "pepHsrfvi
II prema drugim narodima Mi tre-ba
da pemalvme druge naudi na- -
la#W WslVs3isj I fersfMsM H ffflPst¥6j
borbi I radu Ta Je nu emseort s
Mil I%#eBBBBBBBnT
Mi nljeemo I ne smijemo biti imitHH — - J1-- - dua '- -
Jnalisma i naaeg danaanjag patrio-tizma
je razlika ka ismedju neba
i zemlje NetianeHsam Je im
'sastavni dm ideologije reakcionar- -
nih snaga dok Je petriotfsem na-'prot- iv
sastavni dio Meotogije
O kakvom palriotism sa dak
le radi kod nas?
Kod na se radi o patriotiiniH
koji ne vuče nasad — ka kopita --
Hsmu ka zaomaksoti noa napri-jed
— ka soriJaMem ka kulturi
Kod na se radi i mora se raditi o
patriotizmu koji kritički gleda na
napredne pojave nae i opće Mate-rije
1 koji svijesno I smjelo vode
narod naprijed — ka soetjeMcm
Mi smo patrioti zbog toga Ko ima-fmto
tdakao ohdoeHrojsskviimi driavtnniimnartoegdobkaa-- --
ma I da u miru nalomi sve pecare- - i Mi smo patrioti zbog toga Sto
M Mrod tako smjele i he kole- -
banja — pod vodstvom Komenii--
tičke partije i druga Ttta ekurjen
ujedinjen u Narodnom frontu —
isgradjuje temelje novog oftjeH-ličko- g
druatva Mi hm patrioti
zbog samoprijegora i odvaja m ti
naših radnika zbog rada i Habavi
prema domovini nostti seljaka
zbog smjelosti i za ne a naie om-ledi- ne
aaog vjernosti narod aeee
inteligencije Mi smo patrioti Sto
imamo tako divnu 1 bogat zem-lju
i tak svestrano obdarene i za
SfvvJ tWJsBnWaj omgSgSjefn arTS9 jPen trioti zbćg toga I hgradftzjsnio
socijalizam St se — boreći e za
svoju tabada i isgradjujoći svo- -
jfi zrt"?l - Vi4s9TF#?flMJga9 gpvVfTfHO JS€
za slebode I sred čovječanitva
Eto o kakvom se patriotizme ra-di!
Taj i takav petrmttanm neiz-bježno
će se naiutJe Kirerivi u na-S- oj
kulturi i nancL UkoUko nofti
IJHvl eVeetarS asvJsJeeesej %c BsJ'JsnssJ'B'lTO
sti utoMke će i svestrani razvHok
Je" (Burno odobravanje i
trajno ptjeekanie)
I
t
m
m