Novosti, May 15, 1948

              Strana 4 "NOVOST I" Subota 15 maja 1943 Sa puta Beograd -- Dubrovnik
PUTEVI NOVE JUGOSLAVIJE
Iz Beograda prema Dubrovniku
krenuli smo brzim motornim vo-zom
Putnici na njemu prilično su
se izmijenili Dok je ranije u sta-roj
Jugoslaviji ova skoro sva mje-sta
zauzimala jedna povlaštena
klasa na£e najveće gospode i nji-hovih
ortaka iz inoetranstva sada
su po ovim rezervisanim mjestima
nali saputnici radnki činovnici
seljaci grupe koje putuju u raz-nim
komisijama službenim poslom
grupe koje idu na izlete u posjetu
drugim krajevima zemlje osobe
koje idu po svojim ličnim poslovi-ma
itd Ćim voz polazi negdje na
njemu se javlja pjesma Pjesma
ne raskalafna i glupa nego čista
i zdrava pjesma narodno oslobo-dilačke
borbe i rada Svako do po-sljedn- og
mjesta je zauzeto
Tako je na svim vosovima kuda
god se čovjek krene Njih kao i
svaki narodni rad i poduhvat no-si
spontana divna pjesma Titove
Jugoslavije I vosovi su puni naro-da
Ljeti još vile — tada su pre-puni
Kada sam ljetos doila iz-gledalo
ml je kao da putuje čitava
Jugoslavija
ZAŠTO SU NAŠI VOZOVI PUNI
I NEKADA PREPUNI
Ta prenatrpanost u vosovima
na prvi mah mole da se tumači
kao da ni Jesu popravljene i u sao-braćaju
sve predratne pruge Me-djuti- m
ne samo da su popravljene
i u upotrebi sve predratne pruge
nego je čudo jedno koliko je toga
itgradjenoga novoga Nego stvar
je u tome ito je sada po prvi put
u historiji na svoje željeznice do-bio
prava sav narod Sv] trudbeni-ci
grnda i sela imaju sve moguće
povlastice na putovanja naročita
ljeti kada svaki čovjek koji radi
ima prava na plaćeni godišnji od-mor
gdje god zaželi po novoj Ju-goslaviji
I narod putuje
Putuje narod i izgleda upravo
kao kad Je neko pušten iz ropstva
i mraka pa sada razdragano trči
na sve strane da se nauživa svjet-la
da se nadlše svježog zraka —
slobode Ogromna većina njih sada
se po prvi put na taj način upoz-naje
sa svojom zemljom i naro-dom
Svaki čas susrećete ljude ko-ji
vam pričaju da su čitavi svoj
vijek proveli u nekom žabi tom se-lu
ili varalici a da nijesu dok nije
ostvarena nova Jugoslavija ne sa-mo
ni sjeli u voz nego ga nijesu
ranije nj vidjeli
KOMFOR NA NAŠIM ŽELJEZ-NICAMA
Naie željeznice nemaju još ono-ga
komfora kao na primjer že-ljeznice
u Americi Ali zar bi bilo
pravilno primjenjivati naie željez-nice
posije onoga haosa prije rata
i plus po vrhu toga posije strašnih
razaranja za vrijeme rata sa že-ljeznicama
Amerike ili koje druge
lične zemlje? Zato što je jedino
prvilno i po pitanju željeznica i
svega drugoga u novoj Jugoslaviji
to je uporedjivannje ea onim što
Je ranije imala ova zemlja da je
i to u ratu porušene i šio ima sa-da
Na primjer ranije su postojala
Spavaća kola samo na jednoj že-tjasnit- koj
liniji I to je pripadalo
jednoj stranoj kompaniji Od 1 ap-rila
puštaju se u saobraćaj spava-ća
kola na svim glavnim prugama
po čitavoj našoj zemlji Ova kola
modernija
mrukcije ptnem električnog zava-rivanja
maksimom otpornost
a unutra su isradjena politi ranom
orahovinom sa najmodernijim kre-vetima
ormarima toplom i hlad-nom
odom itd i što je najglav-nlje
ta spavača kola — Izgradje-na
su u našim vlastitim željezni-čkim
radionicama Na svim ovim
spavaćim kolima putnicima se pru-ža
mogućnost snabdjevanja
svježim toplim i ledenim na-pitci- ma
i većem u kupeu
Iste tako stoji sa vagen-reetera-tri- ma
— i oni se uvede na svim li-nijama
Ismedju uvodi se još
novina keja je od velikog
značaja Jugoslaviju — vocovi-kupati- la
Ovi voze vi-k- u patila sna-bdjeveni
su sa vanredno uredjenim
kabinama tuševima (shewers)
kadama (bath tub) kao i odjelje-njima
dezinfekciju rublja i odi-jela
i putovat će od stanice de
stanke gdje nema kupatila sa
upotrebu željetjiifkrm etuJbenki-m- a
gradjenima i seljacima radi
poboljšanja higijenskih ueleva ži-vota
NOVE ŽELJEZNIČKE TRUGE
Progres putničkog saobraćaja
otišao bi ko sa ovo kratko vri-jeme
dalje da se nije u isto
vrijeme pristupilo i izgradnji te
retnog saobraćaja koji je od bitne
Piše: MILENA GAĆINOVIĆ
važnosti za privredni razvitak
zemlje
Pruga Brčko-Banovi- ći koja je
izgradjena 1946 izgradjena je do
nalazišta uglja najboljeg kvaliteta
Taj se ugalj nalazi na površini i
radi se dnevnim kopom Na tome
mjestu uglja ima toliko da kada
bi se sve potrebe Jugoslavije pod
mirivale samo Iz ovog ugljenoko
pa on bi bio dovoljan za 600 godi-na
se vadi dnevno 200 vago-na
a krajem Petogodišnjeg plana
dostići će se godišnji kapacitet od
C milijuna tona
Omladinska pruga Samac-Sara-jev- o
koja je u stvari dio pruge
Dunav-Jadra- n tj od Vukovara do
Ploča-Dubrovn- ik i koja je gradje- -
na sa visokim tunelima jer je
predvidjena za električni saobra-ćaj
takodjer je i za teretni kao i
putnički saobraćaj Ove godine
produiava se sa gradnjom te pru-ge
od Sarajeva do mora Taj dio
radit će profesionalni radnici
Osim toga isgradjene su i iz-gradj-uju
se mnoge manje pruge
kao Tito Grad-Nlk- š Bihać-Kni- n
(čija se prva polovina ovih dana
pusta u saobraćaj) koja će kada se
završi potpuno povezati Split sa
glavnom prugom Beograd-Zagre- b
čime će se isbjeći lička pruga
koja je često zimi neupotrebljiva
Zatim gradi se pruga Tusla-Dobo- J
a ovog proljeća počinje izgradnja
pruge Banja Lukđ-Dobo- J kao spo-na
glavne pruge Zagreb-Beogra- d
sjeverne Bosne Takodjer je
početo sa gradnjom pruge pored
Drima koja će vezivati Albaniju
a prugom Skopl Je-Beog- rad Pro
šle je na stoti-- i zemlje za
kilometara
Port Alberni se brine
djecu palih boraca u FNRJ
Port Alberni B C — Na 19
marča imali smo priliku po prvi
puta u ovom mjestu vidjeti jugo- -
slatenski film Sa filmom je do-šao
drug J Radoiević iz Vaneou-ver- a
Tu smo po prvi puta imali
priliku kako su naša braća
vodili borbu i izgonili neprijatelja
iz našo zemlje Borba naših naro-da
je bila teška i herojska Oni su
zato danas slobodni i sa veseljem
svoju zemlju od ruševi-na
koje je prouzročio
Oni grade sretnu budućnost Film
prikazuje kako veselo dočekuju
slavnog narodnog sina druga Ti-ta
kada prolazi kroz sela i grado
ve Narod oduševljava s dru-gom
Titom jer on ih je vodio u
teškoj borbi vodi ih i danas u no-vi
i sretni život
Po svršetku drug Radoiević ra-stumačio
je svrhu ovog filma go-vorio
je i o drugim stvarima Go-vorila
je i drugarica K Ninković
koja je medju ostalim rekla da je
sada sa pomoć djece
palih boraca u Jugoslaviji pa
je dužnost da pomognemo svi što
najviše možemo Na ovaj poziv
sakupilo se sa pomenutu
svrhu
Mogu sa ponosom izjaviti da u
Port Alberni nema Maček-Ghralje-v- ih
pristaša osim jednoga O to-me
iaguMjeacu treba pisati jer
je oaamljea Ptmeeni smo što su
naše simpatije na sirani našeg ju
u
sa
prolazila a
za
sa
Ulaze promet željeznička spavanje ru-čanje
domaće proizvodnje Jugoslaviji
Ministarstvo saobraćaja uvodi
1 na svim važnijim
prugama Jugoslaviji
za spavanje i ručanje u vlastitoj
za spavanje i ručanje
ee na prugama:
Beograd-Zagre- b i se
Beograd-Ljabljaa- a i skretao
Beogred-Sarajev- e i brata
Beograd-Skoplj- e i obratne
Zagreb-SpH- t i eh-ratn- e
Zagree-Oeije- k i obratne
Zagreb-Rijek-a i ©Vratite samo
kola sa ručanje
1 svibnja ova će se
po broju ta-ko
i po broju novih rešaeija
karata u koli-ma
za spavanje iznese:
a I razred odjel) 1
dinar po kilometru
Za razred (edjei sa dvije po-stelje)
OJ© po kitemetru i
Za III razred (odjel sa 3
0S6 dinara po kilometru i po-stelji
Kao najmanja cijena za postelju racijama
i željeznica manjeg lokalnog zna-čaja
Krajem Prvog Petogodišnjeg
plana putnički i teretni željezni-čki
saobraćaj nove Jugoslavije ne-će
nimalo zaostajati iza kapitalis-tičkih
zemalja svoje željezni-ce
bez ratova i drugih
smetnji nego će ih u
mnogome i prestići
PUTEVI RIJEČNI I ZRAČNI
SAOBRAĆAJ
Uporedo sa željeznicama po či-tavoj
zemlji i grad Ju je se mreža
prvoklasnih novih puteva Rad na
izgradnji austrode "Bratstva i
koja vezuje Beograd i
Zagreb nastavlja se ubrzanim
tempom ove godine Ovaj put bit
će neznatno duii od zračne linije
On će biti izgradjen od samog as-falta
i betona Narodna omladina
već je formirala svoje brigade da
uzme učešća na ovim radovima
Da i ne govorimo o pomorskom
je nova Jugosla-vija
medju prvim zemljama Euro-pe
izgradjuju se mnogi riječni pu-te- vi
kao Dunav-Tlsa-Dun- av na
kojima će se ujedno izgraditi i hi-drocentrala
i čitav sistem za na-vodnjavanje
Bačke i Banata Ovaj
glavni kanal moći će da prima i
velike brodove Kanal Dunav-Tis- a
skratit će put za oko 300 kilome-tara
O vazdušnom saobraćaju mora-lo
bi se pisati posebno na dugo i
široko Jer on tako brzim tempom
da postaje najglavnlje
i najomiljenije prevezno sredstvo
Jugoslavije i kroz unutrašnjost
godine izgradjeno i biostranstvo
ne šumskih željeznica I (Nastavit će se)
vidjeti
Iigradjuju
neprijatelj
se
kampanja
nam
$12300
decenijima
za
Po svršetku govora drugarice
Ninković nastavili smo plesom
sve do tri sata u jutro
Niže objavljujemo imena prila- -
gača:
Po $1000: Ogranak SKH od-sjek
890 IIBZ i Matonović
Po $7-0- 0: Jure Klemenčić
Po $600: John Markušić Mile
Super John Super Paul Super
Luka Maftić Ilija Sojotović Milan
Ninković Pero Ninković Frank
Koner i Joja Brkljačić
Po $200: John Mahovlić Petar
Glumac Slavko Golek Bozo Do--
šen Frank Znidaršić Martin ftu- -
tfc Đaja Orešković John Radoše- -
vtć Mile Crnković Martin Domo-vi- ć
Marko Tomac Teny Saw-ehu- k
i Carol Sawchuk
Po $100: Ivka Mi let Mile Kat
Mara Frketić F Ferenc Geerge
Devenok Senko Mile Km
potić Bmi Stanište Marko Ma-hovl- ić
i Haftković
Ukupno sakupljeno $12SOO Od
Petra Markeviea $19200 Ukupno
©©
Svima prilagačima gornje svote
najljepše se zahvaljujem kao I
drugu Radoševtiu koji je uložio to-liko
truda na i prikazi
vanju filma Ujedno želim napo-menuti
od sada da svi članovi og-ranka
ili dragi koji mi želi pisati I
načkog naroda koga poštuje sav tražiti neke informacije vezi or- -
su daleko i udobnija ne-- napredni svijet Raditi ćemo i ganizacije neka pišu na: Mrs K
go kola strane kompanije koja su „„jj v naroda# Urode Ninkovi 211-13- th Ave Port Al-ranl- je kroz našu zemlju I
P™ " II jer su lradjena od metal kon-- 1 _ berni BC
ea
hra-nom
samom
ostalih
jedna
za
još
Sada
preko
ne
u kola za i
u
od travnja
u službu Kola
režiji
Kola uvo-de
ovim
ratne
Od služba
proširivati kake kesa
Cijene posteljeih
(poseban
II
dinara
poste-lje)
koje
iigradjuju
jedinstva"
saobraćaju gdje
napreduje
Luka
John
Tonjr
putovanju
naplaćuje se 100 dinara bez obzira
na razred vrst vlaka i relaciju
Rezerviranje postelje i prodaju
posteljnih I voznih karata vrše j
prodavaonice "Putnik" koje Ima- -
ju pravo da na ime svojih troško-va
naplate dinara od postelje s
tim da potwde napUtu ove takse
Za vodjenje ove službe osnova-no
je samostalno državno poduze-će
"Preduseće za eksploataciju ko-la
za spavanje 1 ručanje" sa sjedi-štem
u Beograd Poduzeće preu-zima
i sve željezničke restauracije
po važnijim stanicama buffete u
motornim vlakovima i salonska ko-la
Patnici koži dobivaju postelju u
državnim kolima za spavanje mo-gu
od konduktera kola kupiti pivo
likera kiselu vodu malinu i naj-- l
potrebnije lijekove za prvu pomoć
a kroz najkraće vrijeme moći će
kupiti još i cigarete sendviče 1
svježe voće
Dužnost je putnika da poduzeću
dostave svoje sugestije u pogledu
NAROD KOJI PJEVA I RADI
Razbarušene kose opaljena sun-- 1 lica i njezin ponos da ona seljan-ce- m
jakih mišica sjajnih užare- - ka koja je za vrijeme kapitalizma
nih očiju — sjedi na traktoru i up-- I orala drvenim plugom i izglodnje--
ravlja volanom drugarica Maca
traktoristkinja Krasno se slažu
iza nje brazde uzorane zemlje
Vješto ona manevrira i upravlja
strojem i tim svojim radom pobu-dju- je
velik interes talijanske dele-gacije
koja je došla u Seljačku
radnu zadrugu "Vladimir Đaka-rić- "
u Seevetskom Kraljevcu da
svojim očima vidi kako udruženi
seljaci marljivim radom isgradju-ju
sebi ljepši i bolji život Pošto je
delegacija razgledala zadrugu i u
tančine se raspitala o njezinom
radu i napretku zapelo joj je oko
za bližnju oranicu gdje je kloko-ta- o
traktor i orao zemlju a na
traktoru sjedi vesela i nasmijana
drugarica i ore Zaustavljamo tra-ktor
i već se čitava delegacija
okupila oko drugarice koja ore
— Ne je li teško ponovili su
pitanje
— Kako teško 1 — u čudu pita
ona — Orala sam ja druže prije
rata e drvenim plugom u mom se-lu
s mršavom i isgladnjelom sto-kom
ja i moja majka jer otac mi
je umro kad su mi bile tri godine
i malrt era a --- — — TVi {a irltm
to je muka - a ovo bodan
™m: ? "?' kf !?
i igra za mene
— Koliko userei dnevno?
Postavljali u joj razna pita-nja:'
— Kako se zevei?
— Duito Maea
— Redom?
— Iz sela Đegatfć kotar Druži
Dalmacija
— Otkada radi na traktoru?
— Od prosinca 1945 godine
— Je li teško'?
Nasmijala se
— Norma je 3 i pol no ja
uvijek uzorem 4-- 5 jutara
— Znači prebacuješ normu?
— — Ponosno u oči gleda
ona talijanskim delegatima
Motor se stavlja u pogon a Ma-ca
na kraju veli:
— Drugovi pozdravite radni
talijanski narod kad se vratite u
Italiju i recite mu neka se juna-čki
bori protiv fašizma i reakcije
strane i domaće kao što smo se i
ml borili dok smo isvojevaH slo-bodu
— Zdravo! pozdravila je
Maea — i traktor je krenuo dalje
Drugovi su složno odzdravili i
još dugo gledali kako Maea vje-što
upravlja traktorom i prevrće
brazde
— Da čudan Je to svijet — go
vore medjueebae oni — vrlo ču-dan
Hrabar uporan pun životne
snage i radnog elana Koliko volje
1 veselja na toj radnici najbolje
pokazuje to svaka crtka njezina
žene turekih špekulanata ljudi
crne bene i rasne vrsti gospode
isalte su nedavno iz svojih udob
nih salona glavni trg Aakare
eeći u rukama transparente s
natpisom: "Dolje komenietr Po
vod sa demonetradje aakarskih
dama bile su primjedbe pri dotav-nl- ee
Sovjetskog Saveza pri zasje-danju
komisije Orgaoiaadje Uje-dinjenih
narod u New Varka
račun bespravnog položaja tankih
Javljajući o demonstracijama
dama radio Ankara je iajavio
ona opovrgava ''komunistička pro-pagandu
koja se odnosi na ropski
položaj turskih žena"
Istambulska novina "Vatan" pi-sala
je nedavno da zbeg nedostat-ka
Ijekareke pomoći a tankim se-lima
umire GO poste neveredjeata-d- i
I 10 poste rodilja
U turskim novinama bHo je ob-javljeno
i pismo Istambulskih rad-nica
tekstila u kojem se govorilo:
smzzv ~ --xnfi~5ai r+
( SSedJ "
t ~7m
P - e
LM
i
lom stokom danas ore traktorom
u doba narodne slobode u doba iz-gradnje
socijalizma
Samnom ide jedan delegat koji
pripada Kršćansko-dmokratek- oj
stranci (De Gasperije) i ja ga pi-tam:
— Ho velite na ovo?
— Vjerovati ne bih mogao da
mi je tko govorio o tome u Italiji
isto onako kao što kod nas nitko
nije pravo shvaćao borbu vaših
slavnih partizana za vrijeme rata
Govorilo se i pripovijedalo ali pra
va snaga vaše borbe nije nikada
bila pravilno ocijenjena Da je me-ne
tko prije mog dolaska uvjera-vao
da Jo ovakovo stanje u Jugo-slaviji
ja ne bih vjerovao Ovoliki
radovi izgradnja obnova na sva-kom
koraku rad težak i naporan
ali uvijek praćen pjesmom vese-ljem
i zadovoljstvom — uvjerio
sam se da kod nas lažu i lafe —
nitkovi!
— kada se vratiš u Italiju?
— Sve ću im reći sve što sam
vidio Bilježim sve stvari i reći ću
ovo je radost
jutra
Da
koji ima najdemokratskiju
vladavinu koji stvara izgredjuje
znoji se — i njegova je budućnost
osigurani:
04411 smo i radove novoj au-tocesti
u Kuetošiji I tu su dele
gati vidjeli hiljade gradja na
kake veselo s pjesmom i ponosom
rade i daju svoj udio dobrovoljno
Opet pitanja:
— Svi radite dobrovoljno bez
plaće je M?
— Da glasili eu odgovori
Promatrali su i gledali kako
udarnica s Omladinske pruge dru-garica
Megd rosi keiiea i pjeva:
Omladina udarnički radi
Bolji iitot stom narodu gradi
— Polako drugarice — opomi
nju je delegati
— 2uri nam se druže Mi hoće-mo
da postignemo da naša zemlja
bude krasan vrtić — veli Magda
— Da kad je takav narod sve
ćete postići — potvrdJšc oni
Gledaju delegati i čude se: toli-k- o
ljudi 1 takav elan svi veseli i
raspoloženi Kade stvaraju i vese-le
se Iigradjuju svoju do jučer
porušenu domovinu To Je narod
koji pjeva i radi! — govore zanos-no
goeti iz Italije
Svi su Uli oduševljeni onim što
su vidjeli i čuli To svi govore- - Na
večer stao se rastali i oni su otpu
tovali u Beograd da vide 1 druge
krajeve dične naše domovine —
nove Titove Jugoslavije
Stanko Škare
TURSKE ŽENE I ANKARSKE DAME
na
na
em
mt _£r
f
A
na
na
40 posto naših radnica su oho-lile
1 tuberkuloze Radni dan
traje 12-1- 4 sau 1-godi-šnje
djevojke kroz dvije godine da-na
raca u tvornicama pretvara- -
se u ne možemo p-anc- mLu da tsztrlimo takav žrvot"
HUjmis seljanki radmica i stu- -
eontkinjs bačene sa u zatvor zbog
učestvovanja u demokratskom po-kreta
zbog u sindikatima I
progresivnim javnim organizacija- -
Tanka reakcionarna kOka po-kušava
da opovrgne činjenice
zapomaganja aakarskih da-ma
Ali tanke sa svojim uče- -
stvevaajem u berbi sa demokrat-ske
sšohede sa ravnopravnost i
evj4JI svakodnevne potvr-ajaft- a
mtiatteet tik podataka e nji-hovom
psioiaJ a MU obisv-tje- ši a kosnisiji Orgaafsadje Uje-dinjen- Hi
nacija
l&lft
sssr
9k
""VBJMc && -- A !t
BZpZmšBZsZHp
w — i av ' mm suze mast ' i m r— ni a mw m Wff
7ysmr& '
-j-
-mam
r OBJAVE
Kirkland Lake Oni
Lokalno Vijeće Kanadskih Juž-nih
Slavena održati će redovitu
sjednicu u nedjelju 23 maja u
sati na večer u saveznim prosto-rijama
na 40 Label Ave
Sjednici je potrebno da se oda-zove
svekoliko članstvo Jer po-kraj
lokalnog rada imati ćemo i
biranje delegata za konvenciju
će održati 29-3- 0 maja u To-rontu
Takodjer sve organizacije
prisajedinjene Vijeću dužne su
svoje predstavnike na ovu
sjednicu
Toronto Wesl
Savez Kanadskih Hrvata Wet
Torontu održati će redovitu sjeđ
niču u petak 21 maja u sati na
večer na 1579 Dupont St
Sjednica je veoma valno pa je
stoga dužnost svih članova da ju
posjete '
Toronto Ont
conci:rt-danc-e
Sponsored by The Canadian South-Slavi- c
Youth Fcderatlon
Saturdav May 22 pm 36G
Ontario Street
Sovjetski Savez je spre-man
na pregovore sa
Sjeđ Državama
(Pronoi sa sirane 1)
loga negativno stanovižte Sov-jetskog
Saveza prama programu
obnove Europe — nebl tim vite što
jo Sovjetski Savez Jedna od zema-lja
kojo su najvifo propatilo u
ratu krajnje zainteresiran u raz
vitak poslijeratno medjunarodno
ekonomsko suradnje
"U isto vrijeme sovjetska vlada
smatra potrebnim izjaviti da Je sa-dan- je
nepovoljno stanjo u sovjet-sko-američk- im
odnosima i nape-tost
medju narodne situacije re-zultat
politike koju vlada Sjedi-njenni- h
Država provodi u posljed-nje
vrijeme
"Stvaranjo ovakve napetosti u
glavnom Jo poticano koracima vla-de
Sjcdinjennih Država u razvija-nju
Još veće mrežo vojnih po-morskih
1 zračnih baza u svim
krajevima svijeta uključiv i teri
torije susjeda Sovjetskog Saveza
Sto lše štampa i jedan dio služ-benih
jredstavnika Sjedinjenih Dr
žava Amerike otvoreno izjavljuje
da je stvaranje tih baza cilj opko-ljavanje
Sovjetskog Saveza Tak-- e
mjere nemogu no tumačiti inte-resima
samoobrane
"Protivno tomo Sovjetska vlada
dosljedno provodi politiku mira
prema Sjedinjenim Državama
Amerike ne stvara vojne baze u
drugim zemljama i nikome se niti
najmanje ne prijeti
"Dalje u posljednje vrijeme for
miran je vojni savez zemalja za-j
starice Više padne Europe uključiv Britaniju
rada
po-ma- ea
žene
život
koji
("N V")
7
ko-ja
se
po-slati
u
8
8
za
Belgiju Holandiju 1
IiUksemburg dok je svim ugovori-ma
uzajamne pomoći ismedju Sov-jetskog
Saveza i zemalja istočne
Europe kao i sa Britanijom i
Francuskom cilj da spriječe novu
agresiju sa strane Njemačke i ni
najmanje UJe - novi
koje savezničke države"
SOBAR! SVETOG OCA
Organ tršćanskog biskupa San-Un- a
Vita Nuova" poznat Je
po svojim odvratnim napisima o
novoj demokratskoj Jugoslaviji
Taj list donedavna uredjivao Je
don Beari odnarodjeni Slovenac
koji se ranije zvao Bckar Taj je
izdajnik bio oduševljeni fašista za
Muesolinija a za vrijeme njema-čke
okupacije Trsta Beari-Bek- ar
saradjivao je a gestapom kao I
njegov šef Santin Njegovo je fa
šističko djelovanje bilo tako od
vratno da ga je čak inače blaga
komisija za epuraciju morala sus
pendirati kao novinara Ali to nije
{prekinulo njegovu karijeru: poz-ivao
ga je odmah papa k aebi da
I nas je šef propagande u Vatikanu
i i upravo on daje direktive čitavoj
katoličkoj štampi Italije!
' U Trstu je na glasu I don Mar-za-ri
vodja katoličkog sindikaliz-m- a
razbijač radničkog jedinstva
I on ima mračna prošlost: ispod
talara nosio Je crnu košulju toli-ko
je bio oduieljeni I borbeni fa-£is- t!
Ovih je dana pozvan u Vati-kan
Papa mu je podijelio naslov
I službu Njegove Sveto- -
1 str
Biskupu Santinu koji papu sna
nje odnosno u željezničkim restau- - Exkibttion paricu Toronto slia su zgrade u kojima će se pr5gUje onda nasiov "Dobavljač
izloii'i 1200 raznih predmeta Svetog Oca l'ape
Kirkland Lake Oni
Ovime dajemo do znanja svem
članstvu odsjeka broj 1 VTZ BJed
da će naie društvo prirediti zaba-vu
u subotu 22 maja u 7 sati na
večer
Zabava će se održati na 40 La-bel
Ave na koju pozivamo ivu
braću Jugoslavene da nas posjete
u što većem broju
POVRATAK ISELJENIKA
U
(PrenoH sa strane 1)
jena privreda zavisna od stranog
kapitala nije mogla da uposli vi-šak
snage U nenarodnoj Jugosla-viji
nije bilo kruha sa sve Nei-maština
siromaštvo i krize nago-nili
su svijet naročito iz pasivnih
krajeva da odlazi u tudjinu za za-radom
Iseljenici se danas vraćaju u do-movinu
iz istih razloga zbog kojih
su neRada napuštali rodni kraj
Za vrijeme narodno-oslobođllaek- og rata pratili su borbu naših naroda
i dičili se njom i žarko su očekiva-li
trenutak povratka u domovinu
oalobodjenu i od fašizma i od do-maćih
reakcionarnih 1 kapitalisti-čkih
tlačitelja Taj je trenutak do-šao
Iseljenici su u tudjlni sa vri-jeme
dugih napornih godina u ta-mošnjoj
kapitalističkoj proizvod-nji
stekli krvavo plaćeno iskustvo
Na svojoj koti osjetili su užem
neimaštine gladi i ostale posljedi-ce
ekonomskih kriza U tim teškim
danima su ostajali bez uštedjevine
1 morali započinjati sve iznova
Oni su se toliko puta uvjerili da
redni čovjek u kapitalističkoj pro-izvodnji
nikad nije siguran sa svo
ju sutrašnjicu
Domovina očekuje svoje sinove
Od prvoga dana po njihovom po-vratku
narodna vlast ukazuje im
svu dužnu pažnju i vodi o njima
brigu Iseljenici se odmah uklju-čuju
u privredu prema svojim
stručnim sposobnostima U poslo-ve
i u tvornicama i u rudnicima
i u poljoprivredi oni unose svoje
iskustvo i pronalaze nove metode
rada oni se ističu i medju njima
već ima proglašenih udarnika
Ovih dana u svim narodnim repu-blikama
vrši se obrazovanje spe-cijalnih
komisija po sresovima
gdje ima nastanjenih bivših l#lje-nik- a
Dužnost je ovih komisijo da
se brinu o njihovom smeitaju —
stanovima higijenskim ualovima
zaposlenju na mjestima koja im
najviše odgovaraju plaćama ško-lovanju
djece rješenju svih ličnih
pitanja itd Narodni odbori shva-tili
su važnost što orgaaisovanijeg
dočeka i smeštaja braće koja nam
se vraćaju To se najbolje po
primjeru Narodne republike Slo-venije
gdje su do pred nekoliko
dana obresovane komisije u 1C a
ostalo je da se formiraju još u tri
sreza Ovim komisijama mora biti
prvi I glavni zadatak da se pobrinu
za stanove ieeljenika jer se to do
sada pokazalo kao najteže pitanje
Borba naših naroda za demokra-ciju
slobodu i mir njihov ravno-pravan
život u novoj državi soc-ijalistička
izgradnja po Petogodi-šnjem
pisnu i sva velika djela na-ših
radnik ljudi već stvorena po--
nisu upereni protiv bilo „u život i penpek
"La
"Svibara
Na
vidi
tive svijetle budućnosti — to je
svijetlost koja privlači našu braću
' iz tudjine
SOVJETSKI FILMOVI U
VAfJGOUVERU
T0DAY vTTTS2J Mnrm rćtf Cvt Redincu Yf
A' (D 'ulanova
wowrimti'
-- !''!L'2'!&Zl%fLL
dCliav "1" - "-
-fcja mino
enr
'' m
__aa SrjTj'J J SZr 4SB]
J iTu n tili i um z ur—aaanl
Dtz sorjettka filma — "Ruka
Balerina'' I "Vojna- - tajna" — pri-kazivati
će se u Vancouveru u
State Theatru Prikazivanje poči-m- a
u četvrtak 20 maja i trajati će
deset dana
Po prvi pata prikazuju se u ovo-me
mjestu Obavjestlte vaše prija-telje
o istim filmovima
"asrl