000455 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
f ADRESA NOVOSTI: 208 Adelcride St W JESENSKA KAMPANJA Toronto 1 Ont Canada t xTriArrarm ttit t l CIJENA: '"'uau i wuiiUi 10 1 Za Kanadu S500 godišnje OKTOBRA! Za sve drugo zemlje SG00 JESTE LI SPREMNI? JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA l KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO 7 Broj 1135 TORONTO ONTARIO TUESDAY OCTOBER 14TH 1947 Vol 7 No 1135 God ULOGA KANADE U MARŠALOVOM PLANU Ottaua Oct U — Ministar fi-nancija je po povratku iz Europe rekao da će se kanadski dio u Maršalolom planu za "pomaganje'' Europe sastojati u otpremi robe koju će Sjedinjene Države kupova-ti u Kanadi Kanada kate min-istar Abott neće biti "krediter" nego "otpravljaj" "Mi nemolemo prodavati na kre dit MI smo do gada već dosta kreditirali nekoje zemlje Europe A Sto se tiče samog Maršalovog plana mi već imamo svoje vrati nm svoj plan koji već godinama radi Želimo li mi uzeti učešća u Maršalovom planu Europe mi mo ramo biti na neki naćin osiguran da će se nama platiti ono Sto po-šaljemo u Europu Inače nama je nemoguće biti aktivni podupirač Maršalovog plana" — rekao je mi-nistar financija Općenito Mr Abott je mišljenja da je nemoguće računati na potpu-no iivodjenje MarSalovog plana bez suradnje i kooperacije nekojih za-padno i centralno europskih zema- - lja A centralno europske zemljo nisu zainteresirane za Maršalnv plan jer u njemu gledaju ugroze nje svojeg suvereniteta U samoj Francuskoj pa i Engleskoj počelo se sa sumnjom gledati na Marsa lov plan Taj plan je prema jednom dijelu francuske Štampe "osudjen na propast" Progoni slovenskog sta-novništva u Gorici Trst — U Gorici je policija za branila ponovno otaranje sloven-ske knjižnice i čitaonice kojima Jo obustavljen rad za vrijeme faši-stičkih pogroma Funkcioneri poli-cijo Izjavili su predstavnicima knjlinlce i čitaonice da policija "no može" osigurati zaštitu ovim ustanovama "radi napete političke atmosfere u Gorici" Fašistički elementi nastaljaju i dalje bjesomučnim napadima na slovenske 1 talijanske fašiste u Gorici Napadaju na s!oensko sta-novništvo i u drugim krajevima koji su ostali pod tudjinskom vla-fcć- u kao na primjer u BcneikoJ Sloveniji gdje su neki Gerjup biv-ši okupatorski špijun i njegov po-moćnik Alfred Eikutek (?) napali na anti-fašist- u Antona Šibana iz Sentlenardske doline i tako ga istukli da je od povreda umro Ta-kodj- er su napali i na anti-fašistki-n- ju Ivanu Zajc i brutalno je ispre-bijali Izrečena osuda Jovano- - viću i Gažiju Ileograd — Vrhovni sud N R Srbijo izrekao je osudu optuienim Dragoljubu Jovanoviću i Franji Gailju Optuieni Dragoljub Jova-nov- ić osudjen je na liienjc slobode a prinudnim radom u trajanju od 9 godina te gubitak političkih i gr&djanskih prava u trajanju od 3 godine Optuieni Franjo Gali osudjen je na kaznu ličenja slobo-de sa prinudnim radom u trajanju od 5 godina i na gubitak političkih 1 gradjanskih prava u trajanju od dvije godine Sud je optužene proglasio krivi-ma radi suradnje sa inostranim agenturama za poesianje i su-radnju s Vladimirom Mačekom i ostalom izdajničkom emigracijom kao i za klevetničku propagandu protiv ustavnog i demokratskog poredka u FN'IU Pri odmjerivanju kazne sud je Blao na stanoviite da snaga FNRJ dozvoljava da ee optuienim izrek-n- e blaia kazna BIRO NIJE "NOVA KOMINTERNA" Moskva — Organ Komunističke partije "Pravda" pebija tvrdnje Štampe i radio komentatora u za-padnim zemljama da je osnivanjem Informaeiofiog biroa devet Komu-nističkih partija u Kuropi osnova-na "nova Komintema" Od kada je 1943 godine raspu-Hen- a Komintema Komunističke partij su trn razvile tako jake da lir K V I G' PT JL - ~~ - -—- -iltiiUn jiS pjwnr sssVgrr-rrrrrn--f T„lL-jT- V Samar I 7 -- rrrrA deuicfi &8M :N&~tH}3rtjt Ti vi lAmJb g-- $' ' Jericho l-iJ-et Pllr --l kmsphm J I P A L5 STIM'fcSjjj Palestina — britanskom planu i preporuci posebne ko-misije UN Palestinu bi podijelili na — arapsku i židovsku državu Naša slika prikazuje kako bi ta podjela izgledala Na-rod Palestine Zidovi i vode ovih dana borbu protiv na-mjero zapadnih imperijalista bilo kakvoj podijeli traži jedinstvenu državu na federalnoj podlozi RADNIČKI VODJA NE MOŽE BITI ONAJ KOJI POGODJUJE POSLODAVCIMA CONROY I DUPLESIS SE SLU2ILI ISTIM RIJEČIMA U NAPADU PROTIV KOMUNISTA Toronto 13 Okt — Poslije kon vencije Canadian Congress of La- - bor napredna delegacija je održala posebni sastanak kojeg je posjetio nacionalni vodja R P P Tim Iluck i dao svoje mišljenje o radu kon-vencije i općim problemima kod kuće i izvan granice Tim Ruck je kritizirao Pat glavnog tajnika CCL i ista-kao da je anti-komunietič- kl govor kojeg je Conroy održao pri svršet-ku konvencije skoro sličan govoru kojeg je istog dana odriao Mauri-c- e Duplessis premijer provincije Quebec "Da je Pat Onroy bio u radničkom pokretu odmah podli-je prog stjcUkog rata on bi do iada znao da radničkim todjama nemogu biti oni koji pogodjuju po-hlodatci- ma i Miču njihote braze" — naglasio je Mr Buck Osvrnuvši se na medjunarodne probleme Tim Ruck Je svoje slu-iao- ce opomenuo da će kanadski na rod trebat odlučiti da li Je za pro-gres ili protiv da 11 je za socijali-zam ili protiv "Kao nacija" — podvukao je Buck — "mi možemo igrati eliku ulogu u tome da li će se narodima Europe i Azije do zvoliti da sred ju ju svoju buduć-nost po lastjtoj želji" Buck predvidja da će ove zime kanadski narod takodjer trebat od-lučiti da li će podupirati pravo na roda Francuske i Italije da si sam od redju je svoju ekonomsku i poli-tičku budućnost ili će podupirati američku i kanadsku intervenciju u njihove poslove Pobijajući izjave onih koji go-vore da je predlog na konvenciji CCL la organiziranje Federated Farmer-Labo- r Party "nova linija RPIV Buck je podsjetio da su predlog za ovakvo političko grupi-ranje isticali komunisti joH 1922 godine Taj pretilog nije uperen protiv CCF nego sa ujedinjavanje kanadskog naroda — radnika ftr-mer- a i ljudi srednje klase — oko upravljanje iz centralnog tijela ni- - zajedničkog političkog programa j ise iKurpono — Kase iravua za poraz reakcije 'i - a 3S~~3t! ' f tiof y h &JW&t ) ' - ' 2 ~- - t Prema dvoje Arapi o Narod Con-ro- ya Diplomatski odnosi iz- - niedju čile i Jugosla-vije prekinuti Beograd Oct 11 — Ministar-stvo vanjskih poslova Federativne Narodne Republike Jugoslavije ja vi ja da prekida diplomatske odno-se sa republikom čile U objašnje-nju ministarstva se kaže da je Jugoslavija ponukana na ovaj ko rak radi neprijateljskog drianja koje Je prema Jugoslaviji i njezi-nim predstavnicima zauzela čilen-- ska vlada Prošlog tjedna je lada republi-ke čile bezrailoino i na jedan u diplomaciji rijedak primjer optu-žila dvojicu jugoslavenskih diplo-matskih predstavnika Delibora Jakalu tajnika jugoslavenskog poslanstva u Buenos Aires i And-rej- a Cunju bivieg otpravnika po-slova FNRJ u Santiego da su "podsticali" na štrajk čilenskih radnika i "radili" u pravcu "sovje-tiziranj- a" Latinske Amerike Ovaj neprijateljski čin čilenska da niti iznenadjuje čilenska vlada već dulje vremena priprema udar na radnički pokret i njegovu avan-gardu Komunističku partiju Čile Štrajkovi koji su obuhvatili zemlju i sve veće nezadovoljstvo protiv vanjske i domaće politike čilenske vlade uzrok je napada na jugosla-venske diplomatske predstavnike iz kojeg napada se krije opći na-pad na radnički pokret Čile Mada jućim krugovima u Čile trebalo je naći da bi mo-gli otpočeti udarom u svojoj zem-lji i po želji stranih imperijalista da prikatu strane diplomacije na-ročito jugoslavensku kao "neprija- - j teljsku" prema republici čil KONVENCIJA C C L ZAVRŠENA - PREGLED ZAKLJUČAKA VODSTVO BIRANO PO POLITIČKIM NAZORIMA NE PO ZASLUZI NITKO NIJE IZABRAN KOJI SE NE SLAŽE CCF U POKRETU Toronto 13 Okt — Pred konac prošlog tjedna završilo se zasje-danje Sedme konvencije Canadian Congress of Labor Konvencija se ' sastojala od delegata i delegatica svih CIO unija u Kanadi koje su 1 prisajedinjene u ovo zanatsko unij- - sko središte i Prošlog petka su u izvršni i odbor Canadian Congress of Labor I ponovno izabrani svi oni koji i su bili i ranije osim Georga Burt upravitelja United Automobile Workers unije Za glavnog ponov no je izabran A R Mosher dobivši 500 glasova dok je njegov protu-kandid- at C S Jackson upravitelj United Klectrical Workers unije dobio 192 glasa Pat Conroy je ta-kodjer ponovno izabran On je do-bio 508 glasova a njegov protu-kandid- at Harold Pritchhtt vodja unije šumskih radnika iz B C Je dobio 18C glasova Za prvog podpredsjednika iza-bran je Alex MacAuslane sa 552 glasa Havrey Murphy njegov pro-tu-kandi- dat je dobio 204 glasa Pri-bližan broj glasova primali su i drugi kandidati za izršni odbor Niti jedan kandidat koji nije bio po volji većini u starom izvršnom odboru i koji nije bio pristaša CCF partije nije mogao biti ni izabran u izvršni odbor George Burt koji ne pripada ni jednoj političkoj par-tiji i koji je protiv naturavanja CCF politike u zanatsko unijski pokret dobio Je 244 glasa a nje-gov protu-kandid- at Tom Branna-ga- n koji medju članstvom svog lokala ne uživa nikakvi ugled do-bio je 44 G glasova i izabran u izvr-šni odbor Kandidirao Je za člana PRELAZU U PRIJE I Osjeća se da je medju član stvom automobilske unije u Wind-sor- u zavladalo opravdano ogor čenje prema jednom dijelu zaklju-čaka je stvorila upravo odr-žana konvencija CCL u Torontu Najie što je ogorčilo člansto je to što u izvršni odbor CCL nije izabran George Burt kanadski upravitelj United Automobile VVorkers unije koji je radi svoje morao biti izabran Umjesto njega izabran je neki Tom Brannagan čovjek koji med-ju članstvom ne uživa nikakav ugled i koji ničim nije dokazao da će u oom zanatsko unijskom sre-dištu prelsta 1 jati automobilske radnike kao George Burt Izborom Brannagana u izvršni odbor CCL nije izražena volja članstva auto mobilske unije Brannagan nije sposoban za nikakav položaj Dva puta je kandidirao za iinijskog lokala 200 kod Forda koji članova ali je svaki puta poražen Članstvo automobilske unije jedne od najvećih prisajedmjenih unija u CCL na razne načine iz UJEDflJJAVANJE I RATA vlade prema FNRJ nije osamljen ja Mmnjocgsitade„legaztniansjeemvraćajuJeu ksvoon- - republici izgovora vencija mogla mnogo više učiniti za radnike prisajedinjenih unija i za narod općenito 1 da se konven cija nije trebala zadržavati na onim pitanjima koja ništa zajedničkog sa zadaćama radnika u borbi za bolji život Oni delegati koji to neznaju koje su na kon venciji obmanjivali vodje tipa Moshera tajnika Conrova i ostala CCF mašina znati to kasnije kad ih nauče prilike Pred konvenciju Canadian Con- - gres of Labor postavljala su s pitanja koja duboko zadiru u ne-posredne interese ogromne većine 1 kanadskog stanovništva Svi dele-- Đuduć se napad na Jugoslaven-- 1 gati su se slagali i govorili kako ske zasniva na laž-- 1 kanadske zanatske unije nim i klevetničkim predpostavka- - voditi energičnu borbu protiv viso-n- a jugoslavenska vlada prekida kih cijena veću nadnicu ogran'- - POLITIKOM UNIJSKOM predsjednika predsjednika predsjednika predstavnike ZANATSKO izvršnog odbora i Freeman Jen-jdinst- vo Mašina predsjednika Mo Kins voaja ugijenokopača u Novoj Scotiji pa ni on nije izabran On je takodjer protiv nametanja CCF politike u zanatskim unijama i an-ti-komunist- ičkih rezolucija koje su donašane na konvenciju Sto su ovakvi rezultati izbora u izvršni odbor ili još više što 6u na konvenciji nadmašnom veći nom usvajane anti-komunistič- ke rezolucije i nanašane političke šte-te članstvu CCL i narodu općenito odgovoran je na prvom mjestu si stem biranja delegata za konven ciju Upravitelj električarske uni-je C A Jackson je rekpo Ha su delegati United Steel kers Testile Workers Broti d of Rallvay Hmployees i Wnolesale and Retail unije kontrolirali više od polovice glasova na konvenciji a predstaljall su samo 54000 od 350000 svih članova Canadian Con-gress of Labor Velike unije kao što su automobilska i električarska bile su na komenciji zastupane srazmjerno po manjem broju dele-gata Za primjer lokal 200 auto-mobilske unije u VVindsoru koji broji 10000 članova mogao Je sa-mo 10 delegata izabrati za konven čiju Evo još boljeg primjera: Tev tile Union (CIO) najmanja unija koja je prNajcdinjena u CCL ima-la 50 delegata na komenciji dok je United Automobile VVorkers unija najteća prisajedinjena unija imala samo 70 delegata Konvenciji je predlagano da se ovaj sistem biranja delegata ukine i u buduće omogući proporcionalno biranje delegata ali je i taj pred-log poražen po ovako stvorenoj većini O IZ CCL AFL ČLANSTVO TREBA DOBRO RAZMISLITI ONDA ODLUČITI koje dužnosti broji 12000 će je ražava svoje nezadovoljstvo Jed-ni ističu da bi se automobilska unija trebala odcijepiti od CCL i preći u AFL Razumije se Član stvo mora prije dobro razmisliti da li je ovakav put pravilan ili ne Predsjednik lokala 200 automobil-ske unije Roy England Je rekao da se za sada još ne može daai preporuka za ovakav put Treba prije toga voditi borbu protiv ove neprade unutar CCL i tražiti za-dovoljštinu članstvu George Burt nije izabran u iz-vršni odbor najviše zato Sto nije tako zvani "yes man" i što je odbio glasati za anti-komunistič- ke rezo- - CCL još orga prije konvencije kovalo urotu pro tiv ovog čovjeka Zato Sto nije ponovno izabran George Burt i Sto je na njegovo mjesto izabran Brannagan na£e "članstvo u lokalu 200 smatra iz bor Brannagana za uvredu član-stvu automobilske unije a naročito su uvrijedjeni radnici koji rad kod Forda" — rekao je Roy Eng-land DANAS NIJE PITANJE "KOMUNIZMA" NEGO NARODA U BORBI PROTIV FAŠIZMA nemaju moraju legati su bili svjesni i toga da borba za bolji život kanadskog na-roda mora imati Siru osnovu pa je usvojena rezolucija da se prisaje-dinjene unije povezu sa farmerima i gdje god je prilika provode za-jedničke akcije Borba za veću nadnicu biti će u buduće teža i oštrija nego je danas Veća nadnica pak mora tražiti jer ekonomski život dnevno opada Tvorničari podižu cijene iz dana u dan profiti se gomilaju a ku-povna snaga se snižava Radi to-ga su napredni delegati tražili da Canadian Congress of Labor za-uzme borbeniji jasniji i odredjeniji stav na svim ekonomskim i politič-kim problemima AH na žalost i na štetu radnik i naroda općenito vodstvo CCL nije istupalo onako kako to traže interesi radnika Ono je tupilo borbenu oštricu na jed-- diplomatske odnose sa vladom re-čava- nje moći monopola i popravak nim od najvažnijih pitanja na ko publike čile ekonomskog položaja naroda De- -' jima radnici trebaju stvarati shera tajnika Conroya i drugih nije upućivala delegate kako mo-ralu raditi na jedinstvu i slozi kada so povrate u svoja mjesta nego je promicala uskogrudne in-terese CCF partije nastojeći nad konvencijom podržavati kontrolu i pretvoriti istu u političku platfor-mu te partije Na trim većim pitanjima: Vanjskim poloiima Kanade pra-- tu komunista u linijskom j i u sa reparacijama pokretu l političkim akcijama l vodstvo konvencije Je cijepalo de-legate zatezalo i stvaralo zbrku tako da se konvencija radi toga zadržavala na ovim pitanjima viš nego na zadaćama radnika u borbi protiv visokih cijena za veću nad-nicu bolje zakone itd Svako ovo pitanje se kretalo oko "komunizma" Dodavana Je i riječ "kopitalizam" ali to Je služilo sa-mo kao maska za napad na pro-gresivne radnike Takvo stanovište vodstva CCL ne može postići ništa drugo nego lijevati vodu na mlin poslodavaca Pa to je ono Sto govore Drev Du-plessis i ostali reakcionare! to je ono što piše reakcionarna štampa u ovoj zemlji Ali komunizam nije danas pita-nje u Kanadi ili gdje drugdje Da-nas je najglasnije pitanje ujedinja-vanje naroda u borbi protiv faši-zma reakcije i opasnosti od po-nosnog rata Članstvo zanatskih unija zna i znati će još ie da crveno strašilo slabi njihovu snagu u pregovorima sa poslodavcima i sprijećava opći ekonomski i poli-tički razvoj u progres Poslodavci koji se boje organi-zirane snage radništva raduju se svakom koji podiže crveno stra-Sil- o Kad oni sami ističu cneno strašilo ništa nije novo i čudno-vato ali je žalosno i štetno kad to čine oni koji kažu da su radnički vodje Mi danas više ne živimo u dva-desetim i tridesetim godinama ovog stoljeća nego u najozbiljni-jim danima u danima velikih pro-mjena u svijetu u danima kad so pred vratima nalazi žestoka eko nomska kriza kad današnji pore-dak nije više u stanju zadovolja-vati interesima naroda i kad rad-nici imaju najpogodnije prilike za nove pobjede za progres Zato se današnje vrijeme nesmije brkati sa onim koje mje- - lucije Štoviše vodstvo je sta Tko god se od vodja se radnika je niziranih radnika u današnjim ta ko ozbiljnim vremenima hvata za one stvari kojima se služi neprija-telj taj nije vrijedan da i dalje radnički vodja Howe objavio plan za izgradnju stanova Ottavva 13 Okt — Ministar re-konstrukcije C D llovve je obja-vio vladin plan za izgradnju 12000 stanova u toku 1948 godine Pred-nost za smještaj u nove stanove imati će obitelji povraćenih vojni-ka Cijena stanarini na kuću od če tiri pet ili šest soba biti će 27 do 37 dolara mjesečno Program izgradnje novih stano-va u ovoj godini je završen i ukup-no izgradjeno 8000 stanova U programu za slijedeću godinu vla da će pružiti veće pogodnosti općin skim upravama u nabavljanju gra-djevinsk- og materijala — kale m-inistar Hovve USPJESI DEMOKRATSKE ARMIJE London — Jedinke Demokrat-ske armije Grčke su u oštroj borbi kod sela Kaloskopi razbile jake neprijateljske snage koje su se dale u bjegstvo ostavivši za sobom 15 ubijenih i 10 ranjenih I na drugim sektorima Demokratska armija zadaje teške udarce prijateljskoj vojsci ~-fi§- W JLi'aiMJH"J itii rjTf rrfunn-- " ipqti'i'Wffg'y trfU ne- - U KRATKO KAIRO — U tekstilnoj tornici Hehalla el Kobra žtrajkuje 30000 radnika štrajk se počeo širiti i obuhvaćati hiljade drugih radnika ne samo u Kairo nego i u Alek-eandrl- ji i drugdje štrajkaši traže povišicu nadnice i uvadjanje osam satnog radnog dano Sada rade 12 sati dnevno BEČ — Političko predstavniš-tvo FNRJ u Beču predalo je ko-misiji za Izradu mirovnog ugovora sa Austrijom pismeni zahtjev da se sasluša predstavnike jugosla-venske vlade u vezi sa pograničnim zahtjevima Jugoslavije prema Au zanatsko atriji kao vezi stvarima nemaju ostane BEOGRAD — Predsjednik vlade FNRJ Maršal Tito primio je poli-tičkog predstavnika austrijske re-publike dr Valtcra Kondra Prije-mu je prisustvovao i pomoćni min-istar vanjskih poslova Vladimir Velebit TRST — Stanovništvo Istre ko-je je pod uticajem lažne propagan-do talijanske reakcije izbjeglo u Italiju vraća se u svoje rodne krajeve U Kopar koji se nalazi pod upravom Jugoslavenske armi-je stigao je veći broj izbjeglica Jugoslavenske vlasti stavile su im na raspolaganje prevozna sred-stva TRST — Fašistička kampanja protiv Slovenaca u Gorici traje i dalje Mise i propovjedi koje su održavano svake nedjelje u crkvi na slovenskom jeziku ukinute su U isto vrijeme nastavlja se otpu-štanjem Slovenaca iz službe U poduzećima fašistički agenti su os-novali komisije koje su sastavile spiskove Slovenaca i talijanskih anti-fašis- ta koje su odlučili otpu-stiti I'AHIZ — Generalna konfede-racija rada optužuje vladu premi jera Ramadiera da namjerno za- - oštruje krizu i pogoršava ekonom sko stanje u zemlji kako bi imala što veći izgovor za primanje ame-ričke "pomoći" pod uslovima Ame-rikanaca GORICA — Gorička organizaci-ja Komunističke partije Italije u-pu- tila je talijanskoj vladi protest protiv toga što je potvrdila ime-novanje predsjednika općine i op-ćinskih povjerenika koje su ranije imenovale okupacione vlasti a me-dju kojima nema ni Jednog Sloven ca prem je polovica stanovništva u Gorici slovenska Gorilka orga-nizacija KP traži da se u sva općinska vijeća i ostale upravne organe do novih izbora prime i predstavnici KP radi zaštite inte-resa radnika ZENICA — Na omladinskoj pruzi šamac-Sarajev- o sada se ubr-zanim tempom vrši posta-viJanje kolos jeka Do 5 oktobra na pruzi je položeno ukupno 130 kilo-metara kolosjeka a početkom idu-ćeg mjeseca biti će postavljen kolo-sje- k na cijeloj dužini omladinske pruge Uporedo sa postavljanjem kolosjeka završavaju se nedovršeni mostovi na pruzi KAIKO — Ministarstvo zdrav-lja javlja da je 112 osoba umrlo od kolere u posljednja 24 sata To je najveći broj umrlih u jednom danu od ove bolesti WIM)SOK — Upravitelj auto-mobilske unije George Burt optu-žuje vodstvo Canadian Congress of Labor da namjerno oteže sa rješe-nje- ri štrajka klaoničkih radnika kako bi prije toga proturilo svoje političke ciljeve PETOGODIŠNJI PLAN ĆEHOSLOVAĆKE Prag 13 Okt — Premijer Klc-me- nt Gottvvakl je danas najavio da će se preko cijele zemlje otpo-četi raspravom o čehoslovaćkom petogodišnjem planu Stvarno — kaže premijer Gottwald — proj-k- at plana još nije itradjen On bi po našem mišljenju trebao početi 1949 godine Do toga vremena na-rod čehoslovaćke raspravljati će o njemu i davati svoje preporuke kako bi se kad plan stupi u krije-po- st moglo punom parom nastaviti sa radom
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, October 14, 1947 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1947-10-14 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot001135 |
Description
Title | 000455 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | f ADRESA NOVOSTI: 208 Adelcride St W JESENSKA KAMPANJA Toronto 1 Ont Canada t xTriArrarm ttit t l CIJENA: '"'uau i wuiiUi 10 1 Za Kanadu S500 godišnje OKTOBRA! Za sve drugo zemlje SG00 JESTE LI SPREMNI? JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA l KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO 7 Broj 1135 TORONTO ONTARIO TUESDAY OCTOBER 14TH 1947 Vol 7 No 1135 God ULOGA KANADE U MARŠALOVOM PLANU Ottaua Oct U — Ministar fi-nancija je po povratku iz Europe rekao da će se kanadski dio u Maršalolom planu za "pomaganje'' Europe sastojati u otpremi robe koju će Sjedinjene Države kupova-ti u Kanadi Kanada kate min-istar Abott neće biti "krediter" nego "otpravljaj" "Mi nemolemo prodavati na kre dit MI smo do gada već dosta kreditirali nekoje zemlje Europe A Sto se tiče samog Maršalovog plana mi već imamo svoje vrati nm svoj plan koji već godinama radi Želimo li mi uzeti učešća u Maršalovom planu Europe mi mo ramo biti na neki naćin osiguran da će se nama platiti ono Sto po-šaljemo u Europu Inače nama je nemoguće biti aktivni podupirač Maršalovog plana" — rekao je mi-nistar financija Općenito Mr Abott je mišljenja da je nemoguće računati na potpu-no iivodjenje MarSalovog plana bez suradnje i kooperacije nekojih za-padno i centralno europskih zema- - lja A centralno europske zemljo nisu zainteresirane za Maršalnv plan jer u njemu gledaju ugroze nje svojeg suvereniteta U samoj Francuskoj pa i Engleskoj počelo se sa sumnjom gledati na Marsa lov plan Taj plan je prema jednom dijelu francuske Štampe "osudjen na propast" Progoni slovenskog sta-novništva u Gorici Trst — U Gorici je policija za branila ponovno otaranje sloven-ske knjižnice i čitaonice kojima Jo obustavljen rad za vrijeme faši-stičkih pogroma Funkcioneri poli-cijo Izjavili su predstavnicima knjlinlce i čitaonice da policija "no može" osigurati zaštitu ovim ustanovama "radi napete političke atmosfere u Gorici" Fašistički elementi nastaljaju i dalje bjesomučnim napadima na slovenske 1 talijanske fašiste u Gorici Napadaju na s!oensko sta-novništvo i u drugim krajevima koji su ostali pod tudjinskom vla-fcć- u kao na primjer u BcneikoJ Sloveniji gdje su neki Gerjup biv-ši okupatorski špijun i njegov po-moćnik Alfred Eikutek (?) napali na anti-fašist- u Antona Šibana iz Sentlenardske doline i tako ga istukli da je od povreda umro Ta-kodj- er su napali i na anti-fašistki-n- ju Ivanu Zajc i brutalno je ispre-bijali Izrečena osuda Jovano- - viću i Gažiju Ileograd — Vrhovni sud N R Srbijo izrekao je osudu optuienim Dragoljubu Jovanoviću i Franji Gailju Optuieni Dragoljub Jova-nov- ić osudjen je na liienjc slobode a prinudnim radom u trajanju od 9 godina te gubitak političkih i gr&djanskih prava u trajanju od 3 godine Optuieni Franjo Gali osudjen je na kaznu ličenja slobo-de sa prinudnim radom u trajanju od 5 godina i na gubitak političkih 1 gradjanskih prava u trajanju od dvije godine Sud je optužene proglasio krivi-ma radi suradnje sa inostranim agenturama za poesianje i su-radnju s Vladimirom Mačekom i ostalom izdajničkom emigracijom kao i za klevetničku propagandu protiv ustavnog i demokratskog poredka u FN'IU Pri odmjerivanju kazne sud je Blao na stanoviite da snaga FNRJ dozvoljava da ee optuienim izrek-n- e blaia kazna BIRO NIJE "NOVA KOMINTERNA" Moskva — Organ Komunističke partije "Pravda" pebija tvrdnje Štampe i radio komentatora u za-padnim zemljama da je osnivanjem Informaeiofiog biroa devet Komu-nističkih partija u Kuropi osnova-na "nova Komintema" Od kada je 1943 godine raspu-Hen- a Komintema Komunističke partij su trn razvile tako jake da lir K V I G' PT JL - ~~ - -—- -iltiiUn jiS pjwnr sssVgrr-rrrrrn--f T„lL-jT- V Samar I 7 -- rrrrA deuicfi &8M :N&~tH}3rtjt Ti vi lAmJb g-- $' ' Jericho l-iJ-et Pllr --l kmsphm J I P A L5 STIM'fcSjjj Palestina — britanskom planu i preporuci posebne ko-misije UN Palestinu bi podijelili na — arapsku i židovsku državu Naša slika prikazuje kako bi ta podjela izgledala Na-rod Palestine Zidovi i vode ovih dana borbu protiv na-mjero zapadnih imperijalista bilo kakvoj podijeli traži jedinstvenu državu na federalnoj podlozi RADNIČKI VODJA NE MOŽE BITI ONAJ KOJI POGODJUJE POSLODAVCIMA CONROY I DUPLESIS SE SLU2ILI ISTIM RIJEČIMA U NAPADU PROTIV KOMUNISTA Toronto 13 Okt — Poslije kon vencije Canadian Congress of La- - bor napredna delegacija je održala posebni sastanak kojeg je posjetio nacionalni vodja R P P Tim Iluck i dao svoje mišljenje o radu kon-vencije i općim problemima kod kuće i izvan granice Tim Ruck je kritizirao Pat glavnog tajnika CCL i ista-kao da je anti-komunietič- kl govor kojeg je Conroy održao pri svršet-ku konvencije skoro sličan govoru kojeg je istog dana odriao Mauri-c- e Duplessis premijer provincije Quebec "Da je Pat Onroy bio u radničkom pokretu odmah podli-je prog stjcUkog rata on bi do iada znao da radničkim todjama nemogu biti oni koji pogodjuju po-hlodatci- ma i Miču njihote braze" — naglasio je Mr Buck Osvrnuvši se na medjunarodne probleme Tim Ruck Je svoje slu-iao- ce opomenuo da će kanadski na rod trebat odlučiti da li Je za pro-gres ili protiv da 11 je za socijali-zam ili protiv "Kao nacija" — podvukao je Buck — "mi možemo igrati eliku ulogu u tome da li će se narodima Europe i Azije do zvoliti da sred ju ju svoju buduć-nost po lastjtoj želji" Buck predvidja da će ove zime kanadski narod takodjer trebat od-lučiti da li će podupirati pravo na roda Francuske i Italije da si sam od redju je svoju ekonomsku i poli-tičku budućnost ili će podupirati američku i kanadsku intervenciju u njihove poslove Pobijajući izjave onih koji go-vore da je predlog na konvenciji CCL la organiziranje Federated Farmer-Labo- r Party "nova linija RPIV Buck je podsjetio da su predlog za ovakvo političko grupi-ranje isticali komunisti joH 1922 godine Taj pretilog nije uperen protiv CCF nego sa ujedinjavanje kanadskog naroda — radnika ftr-mer- a i ljudi srednje klase — oko upravljanje iz centralnog tijela ni- - zajedničkog političkog programa j ise iKurpono — Kase iravua za poraz reakcije 'i - a 3S~~3t! ' f tiof y h &JW&t ) ' - ' 2 ~- - t Prema dvoje Arapi o Narod Con-ro- ya Diplomatski odnosi iz- - niedju čile i Jugosla-vije prekinuti Beograd Oct 11 — Ministar-stvo vanjskih poslova Federativne Narodne Republike Jugoslavije ja vi ja da prekida diplomatske odno-se sa republikom čile U objašnje-nju ministarstva se kaže da je Jugoslavija ponukana na ovaj ko rak radi neprijateljskog drianja koje Je prema Jugoslaviji i njezi-nim predstavnicima zauzela čilen-- ska vlada Prošlog tjedna je lada republi-ke čile bezrailoino i na jedan u diplomaciji rijedak primjer optu-žila dvojicu jugoslavenskih diplo-matskih predstavnika Delibora Jakalu tajnika jugoslavenskog poslanstva u Buenos Aires i And-rej- a Cunju bivieg otpravnika po-slova FNRJ u Santiego da su "podsticali" na štrajk čilenskih radnika i "radili" u pravcu "sovje-tiziranj- a" Latinske Amerike Ovaj neprijateljski čin čilenska da niti iznenadjuje čilenska vlada već dulje vremena priprema udar na radnički pokret i njegovu avan-gardu Komunističku partiju Čile Štrajkovi koji su obuhvatili zemlju i sve veće nezadovoljstvo protiv vanjske i domaće politike čilenske vlade uzrok je napada na jugosla-venske diplomatske predstavnike iz kojeg napada se krije opći na-pad na radnički pokret Čile Mada jućim krugovima u Čile trebalo je naći da bi mo-gli otpočeti udarom u svojoj zem-lji i po želji stranih imperijalista da prikatu strane diplomacije na-ročito jugoslavensku kao "neprija- - j teljsku" prema republici čil KONVENCIJA C C L ZAVRŠENA - PREGLED ZAKLJUČAKA VODSTVO BIRANO PO POLITIČKIM NAZORIMA NE PO ZASLUZI NITKO NIJE IZABRAN KOJI SE NE SLAŽE CCF U POKRETU Toronto 13 Okt — Pred konac prošlog tjedna završilo se zasje-danje Sedme konvencije Canadian Congress of Labor Konvencija se ' sastojala od delegata i delegatica svih CIO unija u Kanadi koje su 1 prisajedinjene u ovo zanatsko unij- - sko središte i Prošlog petka su u izvršni i odbor Canadian Congress of Labor I ponovno izabrani svi oni koji i su bili i ranije osim Georga Burt upravitelja United Automobile Workers unije Za glavnog ponov no je izabran A R Mosher dobivši 500 glasova dok je njegov protu-kandid- at C S Jackson upravitelj United Klectrical Workers unije dobio 192 glasa Pat Conroy je ta-kodjer ponovno izabran On je do-bio 508 glasova a njegov protu-kandid- at Harold Pritchhtt vodja unije šumskih radnika iz B C Je dobio 18C glasova Za prvog podpredsjednika iza-bran je Alex MacAuslane sa 552 glasa Havrey Murphy njegov pro-tu-kandi- dat je dobio 204 glasa Pri-bližan broj glasova primali su i drugi kandidati za izršni odbor Niti jedan kandidat koji nije bio po volji većini u starom izvršnom odboru i koji nije bio pristaša CCF partije nije mogao biti ni izabran u izvršni odbor George Burt koji ne pripada ni jednoj političkoj par-tiji i koji je protiv naturavanja CCF politike u zanatsko unijski pokret dobio Je 244 glasa a nje-gov protu-kandid- at Tom Branna-ga- n koji medju članstvom svog lokala ne uživa nikakvi ugled do-bio je 44 G glasova i izabran u izvr-šni odbor Kandidirao Je za člana PRELAZU U PRIJE I Osjeća se da je medju član stvom automobilske unije u Wind-sor- u zavladalo opravdano ogor čenje prema jednom dijelu zaklju-čaka je stvorila upravo odr-žana konvencija CCL u Torontu Najie što je ogorčilo člansto je to što u izvršni odbor CCL nije izabran George Burt kanadski upravitelj United Automobile VVorkers unije koji je radi svoje morao biti izabran Umjesto njega izabran je neki Tom Brannagan čovjek koji med-ju članstvom ne uživa nikakav ugled i koji ničim nije dokazao da će u oom zanatsko unijskom sre-dištu prelsta 1 jati automobilske radnike kao George Burt Izborom Brannagana u izvršni odbor CCL nije izražena volja članstva auto mobilske unije Brannagan nije sposoban za nikakav položaj Dva puta je kandidirao za iinijskog lokala 200 kod Forda koji članova ali je svaki puta poražen Članstvo automobilske unije jedne od najvećih prisajedmjenih unija u CCL na razne načine iz UJEDflJJAVANJE I RATA vlade prema FNRJ nije osamljen ja Mmnjocgsitade„legaztniansjeemvraćajuJeu ksvoon- - republici izgovora vencija mogla mnogo više učiniti za radnike prisajedinjenih unija i za narod općenito 1 da se konven cija nije trebala zadržavati na onim pitanjima koja ništa zajedničkog sa zadaćama radnika u borbi za bolji život Oni delegati koji to neznaju koje su na kon venciji obmanjivali vodje tipa Moshera tajnika Conrova i ostala CCF mašina znati to kasnije kad ih nauče prilike Pred konvenciju Canadian Con- - gres of Labor postavljala su s pitanja koja duboko zadiru u ne-posredne interese ogromne većine 1 kanadskog stanovništva Svi dele-- Đuduć se napad na Jugoslaven-- 1 gati su se slagali i govorili kako ske zasniva na laž-- 1 kanadske zanatske unije nim i klevetničkim predpostavka- - voditi energičnu borbu protiv viso-n- a jugoslavenska vlada prekida kih cijena veću nadnicu ogran'- - POLITIKOM UNIJSKOM predsjednika predsjednika predsjednika predstavnike ZANATSKO izvršnog odbora i Freeman Jen-jdinst- vo Mašina predsjednika Mo Kins voaja ugijenokopača u Novoj Scotiji pa ni on nije izabran On je takodjer protiv nametanja CCF politike u zanatskim unijama i an-ti-komunist- ičkih rezolucija koje su donašane na konvenciju Sto su ovakvi rezultati izbora u izvršni odbor ili još više što 6u na konvenciji nadmašnom veći nom usvajane anti-komunistič- ke rezolucije i nanašane političke šte-te članstvu CCL i narodu općenito odgovoran je na prvom mjestu si stem biranja delegata za konven ciju Upravitelj električarske uni-je C A Jackson je rekpo Ha su delegati United Steel kers Testile Workers Broti d of Rallvay Hmployees i Wnolesale and Retail unije kontrolirali više od polovice glasova na konvenciji a predstaljall su samo 54000 od 350000 svih članova Canadian Con-gress of Labor Velike unije kao što su automobilska i električarska bile su na komenciji zastupane srazmjerno po manjem broju dele-gata Za primjer lokal 200 auto-mobilske unije u VVindsoru koji broji 10000 članova mogao Je sa-mo 10 delegata izabrati za konven čiju Evo još boljeg primjera: Tev tile Union (CIO) najmanja unija koja je prNajcdinjena u CCL ima-la 50 delegata na komenciji dok je United Automobile VVorkers unija najteća prisajedinjena unija imala samo 70 delegata Konvenciji je predlagano da se ovaj sistem biranja delegata ukine i u buduće omogući proporcionalno biranje delegata ali je i taj pred-log poražen po ovako stvorenoj većini O IZ CCL AFL ČLANSTVO TREBA DOBRO RAZMISLITI ONDA ODLUČITI koje dužnosti broji 12000 će je ražava svoje nezadovoljstvo Jed-ni ističu da bi se automobilska unija trebala odcijepiti od CCL i preći u AFL Razumije se Član stvo mora prije dobro razmisliti da li je ovakav put pravilan ili ne Predsjednik lokala 200 automobil-ske unije Roy England Je rekao da se za sada još ne može daai preporuka za ovakav put Treba prije toga voditi borbu protiv ove neprade unutar CCL i tražiti za-dovoljštinu članstvu George Burt nije izabran u iz-vršni odbor najviše zato Sto nije tako zvani "yes man" i što je odbio glasati za anti-komunistič- ke rezo- - CCL još orga prije konvencije kovalo urotu pro tiv ovog čovjeka Zato Sto nije ponovno izabran George Burt i Sto je na njegovo mjesto izabran Brannagan na£e "članstvo u lokalu 200 smatra iz bor Brannagana za uvredu član-stvu automobilske unije a naročito su uvrijedjeni radnici koji rad kod Forda" — rekao je Roy Eng-land DANAS NIJE PITANJE "KOMUNIZMA" NEGO NARODA U BORBI PROTIV FAŠIZMA nemaju moraju legati su bili svjesni i toga da borba za bolji život kanadskog na-roda mora imati Siru osnovu pa je usvojena rezolucija da se prisaje-dinjene unije povezu sa farmerima i gdje god je prilika provode za-jedničke akcije Borba za veću nadnicu biti će u buduće teža i oštrija nego je danas Veća nadnica pak mora tražiti jer ekonomski život dnevno opada Tvorničari podižu cijene iz dana u dan profiti se gomilaju a ku-povna snaga se snižava Radi to-ga su napredni delegati tražili da Canadian Congress of Labor za-uzme borbeniji jasniji i odredjeniji stav na svim ekonomskim i politič-kim problemima AH na žalost i na štetu radnik i naroda općenito vodstvo CCL nije istupalo onako kako to traže interesi radnika Ono je tupilo borbenu oštricu na jed-- diplomatske odnose sa vladom re-čava- nje moći monopola i popravak nim od najvažnijih pitanja na ko publike čile ekonomskog položaja naroda De- -' jima radnici trebaju stvarati shera tajnika Conroya i drugih nije upućivala delegate kako mo-ralu raditi na jedinstvu i slozi kada so povrate u svoja mjesta nego je promicala uskogrudne in-terese CCF partije nastojeći nad konvencijom podržavati kontrolu i pretvoriti istu u političku platfor-mu te partije Na trim većim pitanjima: Vanjskim poloiima Kanade pra-- tu komunista u linijskom j i u sa reparacijama pokretu l političkim akcijama l vodstvo konvencije Je cijepalo de-legate zatezalo i stvaralo zbrku tako da se konvencija radi toga zadržavala na ovim pitanjima viš nego na zadaćama radnika u borbi protiv visokih cijena za veću nad-nicu bolje zakone itd Svako ovo pitanje se kretalo oko "komunizma" Dodavana Je i riječ "kopitalizam" ali to Je služilo sa-mo kao maska za napad na pro-gresivne radnike Takvo stanovište vodstva CCL ne može postići ništa drugo nego lijevati vodu na mlin poslodavaca Pa to je ono Sto govore Drev Du-plessis i ostali reakcionare! to je ono što piše reakcionarna štampa u ovoj zemlji Ali komunizam nije danas pita-nje u Kanadi ili gdje drugdje Da-nas je najglasnije pitanje ujedinja-vanje naroda u borbi protiv faši-zma reakcije i opasnosti od po-nosnog rata Članstvo zanatskih unija zna i znati će još ie da crveno strašilo slabi njihovu snagu u pregovorima sa poslodavcima i sprijećava opći ekonomski i poli-tički razvoj u progres Poslodavci koji se boje organi-zirane snage radništva raduju se svakom koji podiže crveno stra-Sil- o Kad oni sami ističu cneno strašilo ništa nije novo i čudno-vato ali je žalosno i štetno kad to čine oni koji kažu da su radnički vodje Mi danas više ne živimo u dva-desetim i tridesetim godinama ovog stoljeća nego u najozbiljni-jim danima u danima velikih pro-mjena u svijetu u danima kad so pred vratima nalazi žestoka eko nomska kriza kad današnji pore-dak nije više u stanju zadovolja-vati interesima naroda i kad rad-nici imaju najpogodnije prilike za nove pobjede za progres Zato se današnje vrijeme nesmije brkati sa onim koje mje- - lucije Štoviše vodstvo je sta Tko god se od vodja se radnika je niziranih radnika u današnjim ta ko ozbiljnim vremenima hvata za one stvari kojima se služi neprija-telj taj nije vrijedan da i dalje radnički vodja Howe objavio plan za izgradnju stanova Ottavva 13 Okt — Ministar re-konstrukcije C D llovve je obja-vio vladin plan za izgradnju 12000 stanova u toku 1948 godine Pred-nost za smještaj u nove stanove imati će obitelji povraćenih vojni-ka Cijena stanarini na kuću od če tiri pet ili šest soba biti će 27 do 37 dolara mjesečno Program izgradnje novih stano-va u ovoj godini je završen i ukup-no izgradjeno 8000 stanova U programu za slijedeću godinu vla da će pružiti veće pogodnosti općin skim upravama u nabavljanju gra-djevinsk- og materijala — kale m-inistar Hovve USPJESI DEMOKRATSKE ARMIJE London — Jedinke Demokrat-ske armije Grčke su u oštroj borbi kod sela Kaloskopi razbile jake neprijateljske snage koje su se dale u bjegstvo ostavivši za sobom 15 ubijenih i 10 ranjenih I na drugim sektorima Demokratska armija zadaje teške udarce prijateljskoj vojsci ~-fi§- W JLi'aiMJH"J itii rjTf rrfunn-- " ipqti'i'Wffg'y trfU ne- - U KRATKO KAIRO — U tekstilnoj tornici Hehalla el Kobra žtrajkuje 30000 radnika štrajk se počeo širiti i obuhvaćati hiljade drugih radnika ne samo u Kairo nego i u Alek-eandrl- ji i drugdje štrajkaši traže povišicu nadnice i uvadjanje osam satnog radnog dano Sada rade 12 sati dnevno BEČ — Političko predstavniš-tvo FNRJ u Beču predalo je ko-misiji za Izradu mirovnog ugovora sa Austrijom pismeni zahtjev da se sasluša predstavnike jugosla-venske vlade u vezi sa pograničnim zahtjevima Jugoslavije prema Au zanatsko atriji kao vezi stvarima nemaju ostane BEOGRAD — Predsjednik vlade FNRJ Maršal Tito primio je poli-tičkog predstavnika austrijske re-publike dr Valtcra Kondra Prije-mu je prisustvovao i pomoćni min-istar vanjskih poslova Vladimir Velebit TRST — Stanovništvo Istre ko-je je pod uticajem lažne propagan-do talijanske reakcije izbjeglo u Italiju vraća se u svoje rodne krajeve U Kopar koji se nalazi pod upravom Jugoslavenske armi-je stigao je veći broj izbjeglica Jugoslavenske vlasti stavile su im na raspolaganje prevozna sred-stva TRST — Fašistička kampanja protiv Slovenaca u Gorici traje i dalje Mise i propovjedi koje su održavano svake nedjelje u crkvi na slovenskom jeziku ukinute su U isto vrijeme nastavlja se otpu-štanjem Slovenaca iz službe U poduzećima fašistički agenti su os-novali komisije koje su sastavile spiskove Slovenaca i talijanskih anti-fašis- ta koje su odlučili otpu-stiti I'AHIZ — Generalna konfede-racija rada optužuje vladu premi jera Ramadiera da namjerno za- - oštruje krizu i pogoršava ekonom sko stanje u zemlji kako bi imala što veći izgovor za primanje ame-ričke "pomoći" pod uslovima Ame-rikanaca GORICA — Gorička organizaci-ja Komunističke partije Italije u-pu- tila je talijanskoj vladi protest protiv toga što je potvrdila ime-novanje predsjednika općine i op-ćinskih povjerenika koje su ranije imenovale okupacione vlasti a me-dju kojima nema ni Jednog Sloven ca prem je polovica stanovništva u Gorici slovenska Gorilka orga-nizacija KP traži da se u sva općinska vijeća i ostale upravne organe do novih izbora prime i predstavnici KP radi zaštite inte-resa radnika ZENICA — Na omladinskoj pruzi šamac-Sarajev- o sada se ubr-zanim tempom vrši posta-viJanje kolos jeka Do 5 oktobra na pruzi je položeno ukupno 130 kilo-metara kolosjeka a početkom idu-ćeg mjeseca biti će postavljen kolo-sje- k na cijeloj dužini omladinske pruge Uporedo sa postavljanjem kolosjeka završavaju se nedovršeni mostovi na pruzi KAIKO — Ministarstvo zdrav-lja javlja da je 112 osoba umrlo od kolere u posljednja 24 sata To je najveći broj umrlih u jednom danu od ove bolesti WIM)SOK — Upravitelj auto-mobilske unije George Burt optu-žuje vodstvo Canadian Congress of Labor da namjerno oteže sa rješe-nje- ri štrajka klaoničkih radnika kako bi prije toga proturilo svoje političke ciljeve PETOGODIŠNJI PLAN ĆEHOSLOVAĆKE Prag 13 Okt — Premijer Klc-me- nt Gottvvakl je danas najavio da će se preko cijele zemlje otpo-četi raspravom o čehoslovaćkom petogodišnjem planu Stvarno — kaže premijer Gottwald — proj-k- at plana još nije itradjen On bi po našem mišljenju trebao početi 1949 godine Do toga vremena na-rod čehoslovaćke raspravljati će o njemu i davati svoje preporuke kako bi se kad plan stupi u krije-po- st moglo punom parom nastaviti sa radom |
Tags
Comments
Post a Comment for 000455