Nase Novine, March 02, 1983

              December 21, 1983, NASE NOVINE —11
гатажздагахагагнзклзжзкзгадежжмтдотпзми (Od dopisnikaTanjuga)
SEASONS GREETINGS
t JU§0SIIIV6111 HH UdHSKl ИЕС1И
41
I
:'.
i
;
T A Т7ТТГТП A ТГЛ
XAXA H ~ A l 1
fl fJL .1a, Л 4 M Д M. flA al
MOMJMENT
T ПТ1Л
"Dignity in Stone"
WOULD BE PLEASED TO ASSIST YOU IN THE
CHOICE OF SUITABLE MEMORIAL
258 South Algoma St.
650 W.Arthur St.
Thunder Bay, Ontario
Phone 577-62- 1 3
ftm&tttitt. 'ЛИВВ&Ј
&№% в151,жгаиж?ј& .
Иел hope is tested
. . . we care.
When some one dear departs, the loss is often
accompanied by a feeling of hopelessness.
But reach out to your friends and
you'll find the strength you need.
In such a time
. . we understand.
j w j
јДг.р.-УД-
И
EVEREST FUNERAL CHAPEL
ALAN G GARDINER JW (BILL; ELLIOTT ALLAN J NIEMI
299 WAVERLEY STREET
THUNDER BAY. ONTARIO
TELEPHONE (807) 344-112- 1
"A Caring Service"
SEANSON'S GREETINGS
WE SERVICE WHAT WE SELL
South Court at Fort William Road
Phone 345—2307
THUNDER BAY, ONTARIO
' .
DOK TRUNU MAGLE I DOK TRNU NOCI
Dok trunu magle i dok trnu noci
Rdjamojos uvijek mokri od vremena
Dok nam oci placu u nizu godina
Strah nam u pameti (kanjonska dubina)
Vapi vrijeme proslo koje nece doci.
Smrt sva u bjelini kosti iz tjemena
Krade svjetlost biser mana i vrlina
U prah nas pretvara i sjen u samoci
Dok trunu magle i dok trnu noci
Toronto Djuro Moljkovic Petkovic
Mnoga jugoslavenska djeca u Danskoj sada bolje govore danski nego svoj
materinjj jezik— Ako se ne ucini nesto vise za drugu generaciju, uskoro
ce biti kas ta djeca ce postati "pravi Danci"
KOPENHAGEN, novembar Sa ocjenama nastavnika sla- - Jugoslaveni postanu "pravi
— Mi cinimo sve sto mozemo. ze sei predsjednikjugoslaven- - Danci" — a taj proces je na
Ali, to je ocito nedovoljno. Dje- - skin klubova u Danskoj Vlado zalost u toku — onda ce i po-c- a
Jugoslavena malo—pomalo Rajovic. Rad s "drugom gene- - litika povratka biti suvisna,
postaju "nasi Danci" — Jugo- - racijom" je glavni zadatak, i to mrtvo slovo na papiru.
slaveni na neki ovdasnji nacin. hitan. Neophodni su cesci i ne-- Vojislav LALIC
Nesto se uciniti mora ako zeli- - posredni kontakti s domovi- -
mo sacuvati "drugu generaci-- nom. Mi pozdravljamo to sto
ju", nasu omladinu, da ne po- - паба djeca idu na radne ak-kid- a
sve sustinske veze s do- - сУе u Jugoslaviju, ali to ie
movinom . Tim rijecima Zika Jeftic,
nastavnik u Danskoj, pocinje
svoje kazivanje o polozaju na-s- e
djece u ovoj skandinavskoj
zemlji. I pored ogromnih napo-r- a
da se mladima pomogne,
trenutna situacija nije bas za-vidn- a'.
"Veci broj jugoslaven-sk- e
djece sada bolje govori
danski, nego svoj maternji je-zik"
— tvrdi Jeftic.
Nerazumijevanje
Dopunskom nastavom na
maternjem jeziku obuhvace-n-o
je trenutno 400 nase djece,
odnosno 80 posto od ukupnog
broja. S njimaradi 12 nastavni-ka- .
Imaju po tri do pet sati tjed-n- o
i to po poslije redovne nas-tav- e,
koja se, naravno, odvija
na danskom. Dopunska nasta-v- a
se ovdje, kod domacina, tre-tir- a
kao i slobodne aktivnosti:
boks, kosarka ili nogomet, na
primjer. Nastava dakle, nije
obuhvacena.
Mnogi roditelji u trci za kru-nam- a,
kolima i stvarima, na za-lost,
nemaju vremena da shva-t- e
znacaj dopunske nastave na
maternjem jeziku. To je za sva-k- u
osudu, i mnogima se ta la-komisle-nost
vec osvecuje. Ov-dasnji
nastavnici se, u svom
poslu, susrecu sa tragikomic-ni- m
situacijama. "Dosli smo u
situaciju da vec odraslu djecu
ucimo citati na maternjem je-ziku"
— kazu oni.
nedovoljno, smatra on.
Koordinacija
U Danskoj ima oko 7000
nasih gradjana, koji borave
ovdje 10 do 15 godina. Oni su
se organizirali u 13 klubova,
i t m l -- ч mi -h1-
-4-?wt-! TVT -- - 1 "_
od
Teko je utvrditi je covjek
i vuu su divuvui. XNtiVOljaje, okusio — med Mozda je sjekuci drvo kame-medjuti- m,
U tome StO devet nom sjekirom naiao na neku napuStenu ko§-klubo- va
JOS nemaju prOStori- - nicu- - mo2da Je- - Paleci vatm u Spilji, umjesto
e. sto npmain aHm ca гл_ "1CUVJ. lsrao roj pceia. Mozda
%) — 7 — — -- -' -- -- wtj vi --j v j v WW fcJ V V kupljaju.
Nasi gradjani, odnosno
klubovi cine onoliko koliko
mogu da pomognu omladini,
da sacuvaju njene korijene.
Cudesni
da. To nikada necemo saznati, ali je sasvim
sigurno da covjek pcele od
U Egiptu pCela je
Dreni Indijci su od
Anjlilm, taO je pOoCtlrteobnneadopvoomljonco, iz1 Tljuodmime aseodsvuevmijeuk nedotrneobsaile6udmitinojgeor sukoprcisetlie.
zemlje. Ovdasnji nastavnici ''Voskom su se balzamirali le§evi, od njega
ukaZUJU nerazumijevanje, ne su se 'zradjivale ploeice za pisanje i pravile
zinteresiranost. na i na an- - sviJ. Med je. sve dok se nije pojaviosecer
_ 7 JC _ — j surdne situacije.
"Sto je sa udzbenikom
"Moja domovina SFRJ"? —
V
od §eceme i
sladilo u domacinstvu, a uz to odliSna hrana
i lijek.
Jeduci i topeci vosak ljudi su se
i saznati i
pitaju Se oni. Djeca traze U konici postoje tri vrste pcela — radilice.
ma,ice j trutovi ~ knjigu, ona im je prijeko po- - j svaka od njih ima iotno
trebna, a tamo mi. se prog- - odredjene zadatke. Radilice sakupljaju cvjet- -
ni (nektar) prave grade njamo toga hoce П Se to sace od voska. Matica leze jaja i tako osi- - placati ili ne". To ne gurava pCelinoj zajednici potomstvo. Trut —
mozemo razumiieti. Stekli iakogabijeglasdaneradiniSta — oplodjuje
smo dojam da su roditelji,
koji su shvatili znacaj nasta-ve
na maternjem jeziku,spre-mn- i
da odrijese kesu samo
da bi pomogli svojoj djeci da
ne zaborave gdje im je ognji-st- e.
1
j;
W. ;
!
!l '!;;
r -- . ч.ј--v.- j
v
lead prvi put
moz- -
. .
poznaje
bila sveta
je
trske repe, bio
med divili
kako zive rade.
tU
. sok i. pelud, med 1 Oko
matice. Bez njegova ko§nica bi ubr-z- o
opustjela,
Zivot рбе1а je radom. Vec tri dana
nakon §to je iziSIa iz celije u sacu, mlada
pcela pocinje cistiti koSnicu i glavom
vosak, za nove larve.
se dana iivota mlada podinje
brinuti za svoje pa ce dok ne
ri", sedam dana biti njegovateljica: hranit ce
U Se OVdje Svi sla-- larve smJesom meda ' cvijetnog praha. Tje-Z- UI ako Se dada ' je toliko odrasla da
..,, joj zlijezde pocinju izludvati maticnu mlijed Jl ne pomogne, USkoro _ tekucinu kojom se hrani lieinka predod-C- e biti kasno. Ukoliko mladi da bude matica.
Napokon, izmedju dvanaestog i osamna- -
LIMITED
i SEEDS—FEEDS— FERTILIZERS
ALL YOUR GARDEN SUPPLIES
! 425 GORE STREET
BAY, ONT. i
P7C 4V9
_.,.v.
zivi svijet
Covjek
poznaje pcele
pamtivjeka
pamti-vijek- a.
starom zivo-tinj- a.
prikazivali najviSeg
nenadomjestivo
pcelama pokuSavali
OVdje
"posla"
ispunjen
sabijati
praveci "kolijevke"
Cetvrtog pcela
sestrice, "osta- -
jednom
"dmgOJ generaci- -
Sada
redjena
THUNDER
estog dana zivota p6ela potpuno odraste i us-koro
krece u potragu za slatkim nektarom i
minsnim cvjetnim peludom.
Skupljanje cvjetnog soka nije nimalo lak
posao i jeduci med uopce ne pomiSljamo ko-liko
je truda i muke ulozeno u svaku kap
meda. Da bi napravile kilogram meda, pcele
moraju u koSnicu dopremiti cak 150 tovara
nektara! Uz pretpostavku da se cvijede nalazi
samo kilometar i po od ko§nice, da bi saku-pil- e
dovoljno nektara za kilogram meda, pce-le
moraju preletjeti preko 450 tisu6a kilome-tar- a,
a to je put dovoljan da se deset puta
obidje Zemlja.
Za vrucih ljetnih dana na ulazu u koSnicu
mozemo vidjeti pcele kako se cvrsto diie
Celjustima za sace i iz sve snage maSu kri-lim- a:
njihova je duznost da povjetravaju koS-nicu
1 tako sluze kao — ziv ventilator! PCele-straza- ri
kruze oko koSnice, pailjivo motredi
da ne bi naiSao tkogod nepoznati.
Med zapravo nije ni§ta drugo nego ugu§ce-n- i
cvjetni sok. Kad se pcele napiju nektara,
u njihovom se zelucu dogadja iitav niz kemij-ski- h
i fizickih procesa. Malo je namirnica
koje su tako hranjive i zdrave kao taj slatki
proizvod pcela.
U medu ponajviSe ima Sedera, ali isto tako
i mnogo bjelanfievina, vitamina i — Sto je
narofiito vazno — enzima koji olakSavaju
probavu i meda i hrane Sto se s njime jede,
pa med mogu jesti i ljudi s najtezim bolestima
ieluca.