Nase Novine, March 02, 1983

              - "' " --- ; -- ' " " f,"i I N Л У Г , Ttf ? л Л".,, ,?;) .'
2— NASE NOVINE, December 21, 1983.
Stjepan Mio$i6
Zlo ie ood liberalima, ali i
bit! ako vlast preuzmu kon
Nitko ne zna sta zastupaju kon-zervativ- ci,
kaze agencija News
Services u izvjestaju iz Ottawe.
Njihov parlamentarni lider Erik
Nielson jer izjavio da se to ne-c- e
znati dok se ne raspisu novi iz-bo- ri
iduce godine.
On se nada da ce "inteligentni
Kanadjani u toku 50 dana (koliko
ce trajati izborna kampanja) moci
da donesu pravilan sud."
Zasto konzervativci ne iznesu
sto zastupaju?
Neilson kaze da se boje da bi im
liberali "ukrali" njihov izborni
program.
Agencija News Services tvrdi da
su mnogi nezadovoljni drzanjem
konzervativaca. Kriticari kazu da
bi oni trebali iznijeti svoj program
tako da narod vidi kakva je razlika
izmedju njih i liberala, odnosno da
li predlazu nesto bolje.
Neki opet kazu da konzervativci
i nemaju neki program.
Oni samo vicu protiv onoga sto
rade (ili ne rade) liberali racunaju-c- i
da ce kod naroda stvoriti dojam
da su nesto bolji od liberala.
Konzervativce je kritizirao i pre-mijerTrude- au,
kojijerekao da "si-romas- ni,
nezaposleni i bolesni gra-dja- ni treba da dobro razmisle prije
nego ucine promjenu" tj. glasaju
za konzervativce umjesto liberala.
Liberali su upravo objavili (go-v- or
s predstolja na otvaranju
novog zasjedanja federalnog par-lament- a), sta ce oni uciniti da
poboljsaju ekonomsko stanje,
smanje nezaposlenost, zastite
zdravstveno osiguranje, itd. To su
osudili kao nezadovoljavajuce
konzervativci i novi demokrati.
To zaista nije dovoljno. Ali budimo
sigurni da ce konzervativci uciniti
jos manje.
Iako konzervativci kazu da nece
objaviti svoj program do izbora,
cinjenica je da njihov glavni vodja,
Brian Mulroney, stalno naglasava
da je on s americkim predsjedni- -
V o§ ce sore
kom Reaganom, a to je dovoljno
za svakog razumnog covjeka da
shvati sta oni zastupaju, kako ce
narodu biti ako oni pobijede na
iducim izborima.
Narod treba traziti druge izlaze...
Ne valjaju liberali, ne valjaju kon-zervativci...
Zahtjev
fiiipmskih sKupa
Filipinski katolicki biskupi su
zatrazili da diktatorski "predsjed-nik- "
Ferdinand Marcos odstupi.
Oni su zahtijevali nove izbore i
pozvali filipinsku vojsku da bude
lojalna narodu a ne jednom 6ovje-k- u.
Filipini su uglavnom katolifika
zemlja (90 posto stanovnika su
katolici) i imaju 110 biskupa.
Biskupi su uputili pastoralno
pismo stanovnistvu, koje je citano
u nedjelju 27. novembra, rodendan
nedavno ubijenog vode opozicije
Benigno Aquino.
U pismu se kaze da su ekonom-sk- a
kriza i protesti stanovni§tva
protiv ubistava doveli zemlju do
kaosa i anarhije.
Biskupi su osudili korupciju,
trazili su da se dozvoli slobodna
Stampa i da se odrze "poSteni
izbori".
Demonstracije su sada svako-dnevn- a
pojava u Filipinama.
U jednoj demonstraciji je spo-menu- ta
i "ameri6ko-Marcosov-a
diktatura".
Filipinci sve vise shvacaju da je
Marcos аглепбка lutka, orude. Bez
povla6enja ameriSkih oruzanih sila
Filipini nece biti slobodni.
Oni su nedavno prisilili Reagana
da otkaze posjet njihovoj zemlji, pa
mozda dodu do zakljufcka da traze i
povlafienje ameri6kih oruzanih
snaga.
11111111111111111111ШШ1 ЦЈЈ jJi)!ikiS " iiiHiiiiiiiiiiiiiiiiiiiHiiinniic
~ Published every Wednesday by. YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. =
E 1 19 Spadaina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593—5025. s=
== IZDAVACKI SAVET: Bozidar Pavkovic, Milos Grubic, Vojm Grbic, Josip §5
E: Kovadic, Stanko Mudzeka, Milena Bozic, Ana Djurovic, Lepa Rajnovic, Bonslav 5 S2 IB'eisbkaolov,ieP, aRvaoozalRijaadmDiavnjiack,ovOisct,ojDa juKroovaMdeavljikco,vicV, ikItvoarnAPrarri,baDnuics,anMSiletanBaarl,jaMk,ihIjhajna sS= 5 Petrovic, John Severinski, Luis Gregurac, Mate Siaus, Martin Karavanic, Srdjan =
Ц Bodic, Peko Dmitrovic, Mihca Miuchin, A. Gerlacb, Leo Bacich. zE
S REDAKCIJSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacic, (Glavni i odgovorni urednik) =
jj= Stje; an MioSic (druStveno— politicka pitanja), Daniel Pixiades (drustvena pitanja i =
2 knjf evnost), Katarina Kostid (poezija i aktuelne teme), Jelena Gavrilovic (literature ~
EE l u netnost za decu), Bosko Mladenovic, Anka Nohnic, Rudi Gregoras, MiloS S
EE VukdeviC, Pero Kovadevid, Adela Polandec. 55 '= STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevic (Los Angeles), 5
E5 Bozo Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Stamc — Stamos 5
55 (Rim, Italija), Lepa Teofanovii (Remacheid, Zap. Nemacka), Mira Strbac (Panz, 5
S Francuska). — = SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovic (Nauka i drustvo), Prof. Ivan =
3 Dolcnc (Slovenska Koruska i kulturna publicistika u Americi), Anton Kostelac EE S (reportaze i price iz useljeni6kog zivota). = S DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovic, Luka Markovic, Petar ==
55 Kurtid, MiloS Kordid, Aleksandar Ciric, Strahinja Maletic, Novica Mili6. 55
55 Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. 55
— Advertising rates on request.Second class Mail Registration NO.0378. S!
zz "Nase novine" izlaze srijedom. Pretplata iznosi $25.00 godisnje; pojedini pnmjerak 55
Ei 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su nasljenik "Jedinstva", kome su 55
~S~ "pPrertahvoddai"l,i i li"sBtoovrib:a","Nkoavoosi ti""N, ar"oSdrnpiskGi lagslnaiskn"iki",dru"gEidinnaopsrte"d, ni SlilsotbovoidnkaojiMsiusamo"u, S-- 5; S prethodili u Sjedinjenim Drzavama. 55 S Redakcija odgovara za nepotpisane materijale. Potpisani clanci izrazavaju 55 S misljenje autora. Dopisi se ne vracaju. ==
Шп1111Н11М1111111111111118вВ1111111111111П inillllllllllllllBIBBIIIIllllllltltinilllllllllllllllBIBBBllllilllltltlf 117=
I
KARDINAL 0CEKIVA
REV0LUCIJU
Revolucija? Tko to kaze?
Torontski kardinal Emmett Car-ter
je izjavio:
"Mi ne mozemo naprijed ovako
kao dosad jer veliki dio svjetskog
stanovnistva gladuje, promatra ka-ko
mu djeca umiru od neishranje-nosti- ,
i drugih sporednih uzroka,
dok ostali svijet — manji dio — zivi
u bogatstvu...
"Ja ne mislim da ljudi mogu da
to podnesu. Pitanje je samo koliko
vremena ce proci prije nego ona
(revolucija) dodje. I ja sam stoga
zabrinut".
Kardinal Carter je to kazao na
konferenciji u Torontu koja je raz-matra- la
izjavu Kanadske konf'e-rencij- e
biskupa o ekonomskoj si-tuac- iji
u zemlji.
Voditelj tog skupa svecenik Wil-liam
Ryan je rekao:
"Revolucija nije sada na dnev-no- m
redu. Ali postoji mogucnost
da dodje ako se nesto ne poduzme,
ako mi budemo imali 11, 12 i 13
posto nezaposlenih..."
Na pitanje, zar on misli da ce
doci do nereda i revolucije ako se
ne smanji nezaposlenost, kardi-nal
Carter je rekao: "da, ja dijelim
tu opasnost. Dapoace, ja mislim da
je to svjetska opasnost. Ja sam u
to uyjeren mozda ne sutra, ali tako
dalje ne mozemo."
On je dalje kazao da je siguran
da je kanadska vlada svijesna ne-jednako- sti
u svijetu i da pokusava
da ih smanji, ali bez uspjeha. Za-ti- m
je nastavio:
"I kad vidim koliko se u nasoj
zemlji razbacuje i koliko druge
zemlje stradaju, ja vjerujem da na
svjetskom nivou, medju drzava-ma
nesto moze biti ucinjeno. Ja ne
znam sta. Nisam ekonomista."
On takodjer smatra da bi u Kana-d- i
trebalo smanjiti "ogromnu raz-lik- u
izmedju vrlo bogatih i vrlo si-romasnih"-
.On- preporucuje"living
wage" koncept (nadnice koje omo-gucava- ju da se zivi) kako radnici
ne bi optuzivali poslodavce da ih
izrabljuju,
Pored Cartera i Rjana u toj dis-kusi- ji
sudjelovali su George Igna-tief- f, kancelar Torontskog univer-zitet- a, sudac Lucien Beaulien i
John Eraser, urednik lista Globe
and Mail.
Zasto se i oni ne ogranice
Visoki drzavni sluzbenici stalno
propovjedaju "restraint" (ograni-бепје- ).
Ali zaSto oni ne bi narodu
pokazali "primjer" i ograni6ili ili
smanjili svoje visoke pla6e i bene-ficij- e
i druge pogodnosti?
To jos nije ufiinio ni jedan od
njih. Neki (na primjer, nedavno u
provinciji Ontario) povecavaju svo-je
pla6e dok vi6u da narod treba da
se ograni6i.
Najgori su u torn pogledu soci-jalkredit- eri
u Britanskoj Kolumbiji.
Narod sada sve to podnosi, ali
nema sumnje da postoji i granica..
TKO SU BILI NAPADACI?
Jedan citalac pise u listu Globe
and Mail:
"U zadnjih 400 godina, Zapadni
Evropljani Britanci, Francuzi,
Spanjolci i Njemci — napali su
skoro svakoga na lieu zemlje, osim
mozda pingvina na Juznom polu. "
Napad na radnicke
unije u Alberti
Konzervativna vlada Alberte pod-nije- la
je provincijalnoj Zakonodav-no- j
skupStini prijedlog zakonakoji
6e dozvoliti kompanijama 6iji rad-nici
pripadaju radniCkim unijama
da uspostave posebne kompanije
(subsidiares) koje ce poslovati bez
unija.
Vlada je takoder stavila na
znanje da ce istupiti iz Kanadske
Povelje o pravima na slobodu
(Canadian Charter of Rights of
Freedom) ako albertski sudovi
presude da se zabrana na strajkove
kosi s Poveljom, kao sto je
nedavno presudio Vrhovni sud
Ontaria.
Vlada je takoder odlucila da
otpusti hiljadu drzavnih (provinci-jalnih- )
Cinovnika.
Predstavnik jedne radnicke unije
je izjavio da ce vlada zabraniti sve
radnifike unije ako ne bude zaus-tavljen- a.
Pisu6i ovladinim mjerama jedan
novinar kaze da konzervativna vla-da
Alberte ide dalje od socijalkredi-tersk- e
vlade Britanske Kolumbije,
a to je sigurno zato — primjeduje-m- o
mi — sto socijalkrediterska
vlada B.C. nije potpuno zaustav-Ijen- a.
Ostale konzervativne vlade moz-da
podu dalje od Alberte, ako ona
ne bude zaustavljena.
Krupnom biznisu smetaju rad-ni6- ke
unije i konzervativne vlade su
spremne da ih oslabe ili potpuno
uniSte. A to nije usmjereno, mora-m- o
naglasiti, samo protiv radni6-ki- h
unija vec protiv svih radnika,
cijele radni6ke klase. Ako radnici
koji ne pripadaju unijama sada
rade za trecinu ili polovinu nizu
placu poslije kad prode albertski
zakon, i budu usvojeni sli6ni
anti-radni6- ki zakoni u drugim pro-vincija- ma,
dobivati ce jos manje.
Unije su jedine organizacije da se
pla6e podignu i poboljSaju radni
uvjeti.
Radnici Alberte treba da se
odupru naval i konzervativaca na
njih ova prava i organizacije — ili 6e
biti jos gore, ne samo njima ve6 i
onima u drugim provincijama.
Saranoveafere
NIKOZIJA, Tanjug — BivSi izra-els- ki ministar obrane Saron opet je
u srediStu paznje u Izraelu. PoSto
je na sebe navukao gnjev svjetske
javnosti, otvorenim zahtjevima da
se lider PLO Jaser Arafat ubije,
Saron je izazvao novu aferu u
samom Izraelu. On je sadazatrazio
da se formira diiavna komisija koja
bi trebala ispitati "mijesanje SAD u
unutrasnje stvari Izraela".
Saron je, naime, iznio tvrdnju da
se ameriCki ambasador u Tel Avivu
Samuel Luis direktno mijesa u
izraelske poslove i da je osobno
vodio kampanju da se on smijeni
sa polozaja ministra obrane. Po
Saronovim tvrdnjama, Luis je obe-ca- o
izraelskoj vladi povecanje ame-rifi- ke
vojne i ekonomske pomoci
ukoliko on ode sa svog polozaja. U
tomeje poSaronu, Luis imao punu
podrSku pokojnog ministra Simke
Erliha i joS nekih "ameriSkih su-radni- ka
u izraelskoj vladi". BivSi
ministar obrane je takoder iznio
tvrdnje da je атепбко mijeSanje u
izraelski politiiki zivot prisutno na
svim razinama.
U izraelskim politifikim krugo-vim- a
ova se Saronova aktivnost
dovodi u vezu sa njegovom zeljom
da postane ministar vanjskih pos-lov- a.
шшшбшшл