000651 |
Previous | 2 of 28 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
- "' " --- ; -- ' " " f,"i I N Л У Г , Ttf ? л Л".,, ,?;) .' 2— NASE NOVINE, December 21, 1983. Stjepan Mio$i6 Zlo ie ood liberalima, ali i bit! ako vlast preuzmu kon Nitko ne zna sta zastupaju kon-zervativ- ci, kaze agencija News Services u izvjestaju iz Ottawe. Njihov parlamentarni lider Erik Nielson jer izjavio da se to ne-c- e znati dok se ne raspisu novi iz-bo- ri iduce godine. On se nada da ce "inteligentni Kanadjani u toku 50 dana (koliko ce trajati izborna kampanja) moci da donesu pravilan sud." Zasto konzervativci ne iznesu sto zastupaju? Neilson kaze da se boje da bi im liberali "ukrali" njihov izborni program. Agencija News Services tvrdi da su mnogi nezadovoljni drzanjem konzervativaca. Kriticari kazu da bi oni trebali iznijeti svoj program tako da narod vidi kakva je razlika izmedju njih i liberala, odnosno da li predlazu nesto bolje. Neki opet kazu da konzervativci i nemaju neki program. Oni samo vicu protiv onoga sto rade (ili ne rade) liberali racunaju-c- i da ce kod naroda stvoriti dojam da su nesto bolji od liberala. Konzervativce je kritizirao i pre-mijerTrude- au, kojijerekao da "si-romas- ni, nezaposleni i bolesni gra-dja- ni treba da dobro razmisle prije nego ucine promjenu" tj. glasaju za konzervativce umjesto liberala. Liberali su upravo objavili (go-v- or s predstolja na otvaranju novog zasjedanja federalnog par-lament- a), sta ce oni uciniti da poboljsaju ekonomsko stanje, smanje nezaposlenost, zastite zdravstveno osiguranje, itd. To su osudili kao nezadovoljavajuce konzervativci i novi demokrati. To zaista nije dovoljno. Ali budimo sigurni da ce konzervativci uciniti jos manje. Iako konzervativci kazu da nece objaviti svoj program do izbora, cinjenica je da njihov glavni vodja, Brian Mulroney, stalno naglasava da je on s americkim predsjedni- - V o§ ce sore kom Reaganom, a to je dovoljno za svakog razumnog covjeka da shvati sta oni zastupaju, kako ce narodu biti ako oni pobijede na iducim izborima. Narod treba traziti druge izlaze... Ne valjaju liberali, ne valjaju kon-zervativci... Zahtjev fiiipmskih sKupa Filipinski katolicki biskupi su zatrazili da diktatorski "predsjed-nik- " Ferdinand Marcos odstupi. Oni su zahtijevali nove izbore i pozvali filipinsku vojsku da bude lojalna narodu a ne jednom 6ovje-k- u. Filipini su uglavnom katolifika zemlja (90 posto stanovnika su katolici) i imaju 110 biskupa. Biskupi su uputili pastoralno pismo stanovnistvu, koje je citano u nedjelju 27. novembra, rodendan nedavno ubijenog vode opozicije Benigno Aquino. U pismu se kaze da su ekonom-sk- a kriza i protesti stanovni§tva protiv ubistava doveli zemlju do kaosa i anarhije. Biskupi su osudili korupciju, trazili su da se dozvoli slobodna Stampa i da se odrze "poSteni izbori". Demonstracije su sada svako-dnevn- a pojava u Filipinama. U jednoj demonstraciji je spo-menu- ta i "ameri6ko-Marcosov-a diktatura". Filipinci sve vise shvacaju da je Marcos аглепбка lutka, orude. Bez povla6enja ameriSkih oruzanih sila Filipini nece biti slobodni. Oni su nedavno prisilili Reagana da otkaze posjet njihovoj zemlji, pa mozda dodu do zakljufcka da traze i povlafienje ameri6kih oruzanih snaga. 11111111111111111111ШШ1 ЦЈЈ jJi)!ikiS " iiiHiiiiiiiiiiiiiiiiiiiHiiinniic ~ Published every Wednesday by. YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. = E 1 19 Spadaina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593—5025. s= == IZDAVACKI SAVET: Bozidar Pavkovic, Milos Grubic, Vojm Grbic, Josip §5 E: Kovadic, Stanko Mudzeka, Milena Bozic, Ana Djurovic, Lepa Rajnovic, Bonslav 5 S2 IB'eisbkaolov,ieP, aRvaoozalRijaadmDiavnjiack,ovOisct,ojDa juKroovaMdeavljikco,vicV, ikItvoarnAPrarri,baDnuics,anMSiletanBaarl,jaMk,ihIjhajna sS= 5 Petrovic, John Severinski, Luis Gregurac, Mate Siaus, Martin Karavanic, Srdjan = Ц Bodic, Peko Dmitrovic, Mihca Miuchin, A. Gerlacb, Leo Bacich. zE S REDAKCIJSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacic, (Glavni i odgovorni urednik) = jj= Stje; an MioSic (druStveno— politicka pitanja), Daniel Pixiades (drustvena pitanja i = 2 knjf evnost), Katarina Kostid (poezija i aktuelne teme), Jelena Gavrilovic (literature ~ EE l u netnost za decu), Bosko Mladenovic, Anka Nohnic, Rudi Gregoras, MiloS S EE VukdeviC, Pero Kovadevid, Adela Polandec. 55 '= STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevic (Los Angeles), 5 E5 Bozo Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Stamc — Stamos 5 55 (Rim, Italija), Lepa Teofanovii (Remacheid, Zap. Nemacka), Mira Strbac (Panz, 5 S Francuska). — = SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovic (Nauka i drustvo), Prof. Ivan = 3 Dolcnc (Slovenska Koruska i kulturna publicistika u Americi), Anton Kostelac EE S (reportaze i price iz useljeni6kog zivota). = S DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovic, Luka Markovic, Petar == 55 Kurtid, MiloS Kordid, Aleksandar Ciric, Strahinja Maletic, Novica Mili6. 55 55 Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. 55 — Advertising rates on request.Second class Mail Registration NO.0378. S! zz "Nase novine" izlaze srijedom. Pretplata iznosi $25.00 godisnje; pojedini pnmjerak 55 Ei 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su nasljenik "Jedinstva", kome su 55 ~S~ "pPrertahvoddai"l,i i li"sBtoovrib:a","Nkoavoosi ti""N, ar"oSdrnpiskGi lagslnaiskn"iki",dru"gEidinnaopsrte"d, ni SlilsotbovoidnkaojiMsiusamo"u, S-- 5; S prethodili u Sjedinjenim Drzavama. 55 S Redakcija odgovara za nepotpisane materijale. Potpisani clanci izrazavaju 55 S misljenje autora. Dopisi se ne vracaju. == Шп1111Н11М1111111111111118вВ1111111111111П inillllllllllllllBIBBIIIIllllllltltinilllllllllllllllBIBBBllllilllltltlf 117= I KARDINAL 0CEKIVA REV0LUCIJU Revolucija? Tko to kaze? Torontski kardinal Emmett Car-ter je izjavio: "Mi ne mozemo naprijed ovako kao dosad jer veliki dio svjetskog stanovnistva gladuje, promatra ka-ko mu djeca umiru od neishranje-nosti- , i drugih sporednih uzroka, dok ostali svijet — manji dio — zivi u bogatstvu... "Ja ne mislim da ljudi mogu da to podnesu. Pitanje je samo koliko vremena ce proci prije nego ona (revolucija) dodje. I ja sam stoga zabrinut". Kardinal Carter je to kazao na konferenciji u Torontu koja je raz-matra- la izjavu Kanadske konf'e-rencij- e biskupa o ekonomskoj si-tuac- iji u zemlji. Voditelj tog skupa svecenik Wil-liam Ryan je rekao: "Revolucija nije sada na dnev-no- m redu. Ali postoji mogucnost da dodje ako se nesto ne poduzme, ako mi budemo imali 11, 12 i 13 posto nezaposlenih..." Na pitanje, zar on misli da ce doci do nereda i revolucije ako se ne smanji nezaposlenost, kardi-nal Carter je rekao: "da, ja dijelim tu opasnost. Dapoace, ja mislim da je to svjetska opasnost. Ja sam u to uyjeren mozda ne sutra, ali tako dalje ne mozemo." On je dalje kazao da je siguran da je kanadska vlada svijesna ne-jednako- sti u svijetu i da pokusava da ih smanji, ali bez uspjeha. Za-ti- m je nastavio: "I kad vidim koliko se u nasoj zemlji razbacuje i koliko druge zemlje stradaju, ja vjerujem da na svjetskom nivou, medju drzava-ma nesto moze biti ucinjeno. Ja ne znam sta. Nisam ekonomista." On takodjer smatra da bi u Kana-d- i trebalo smanjiti "ogromnu raz-lik- u izmedju vrlo bogatih i vrlo si-romasnih"- .On- preporucuje"living wage" koncept (nadnice koje omo-gucava- ju da se zivi) kako radnici ne bi optuzivali poslodavce da ih izrabljuju, Pored Cartera i Rjana u toj dis-kusi- ji sudjelovali su George Igna-tief- f, kancelar Torontskog univer-zitet- a, sudac Lucien Beaulien i John Eraser, urednik lista Globe and Mail. Zasto se i oni ne ogranice Visoki drzavni sluzbenici stalno propovjedaju "restraint" (ograni-бепје- ). Ali zaSto oni ne bi narodu pokazali "primjer" i ograni6ili ili smanjili svoje visoke pla6e i bene-ficij- e i druge pogodnosti? To jos nije ufiinio ni jedan od njih. Neki (na primjer, nedavno u provinciji Ontario) povecavaju svo-je pla6e dok vi6u da narod treba da se ograni6i. Najgori su u torn pogledu soci-jalkredit- eri u Britanskoj Kolumbiji. Narod sada sve to podnosi, ali nema sumnje da postoji i granica.. TKO SU BILI NAPADACI? Jedan citalac pise u listu Globe and Mail: "U zadnjih 400 godina, Zapadni Evropljani Britanci, Francuzi, Spanjolci i Njemci — napali su skoro svakoga na lieu zemlje, osim mozda pingvina na Juznom polu. " Napad na radnicke unije u Alberti Konzervativna vlada Alberte pod-nije- la je provincijalnoj Zakonodav-no- j skupStini prijedlog zakonakoji 6e dozvoliti kompanijama 6iji rad-nici pripadaju radniCkim unijama da uspostave posebne kompanije (subsidiares) koje ce poslovati bez unija. Vlada je takoder stavila na znanje da ce istupiti iz Kanadske Povelje o pravima na slobodu (Canadian Charter of Rights of Freedom) ako albertski sudovi presude da se zabrana na strajkove kosi s Poveljom, kao sto je nedavno presudio Vrhovni sud Ontaria. Vlada je takoder odlucila da otpusti hiljadu drzavnih (provinci-jalnih- ) Cinovnika. Predstavnik jedne radnicke unije je izjavio da ce vlada zabraniti sve radnifike unije ako ne bude zaus-tavljen- a. Pisu6i ovladinim mjerama jedan novinar kaze da konzervativna vla-da Alberte ide dalje od socijalkredi-tersk- e vlade Britanske Kolumbije, a to je sigurno zato — primjeduje-m- o mi — sto socijalkrediterska vlada B.C. nije potpuno zaustav-Ijen- a. Ostale konzervativne vlade moz-da podu dalje od Alberte, ako ona ne bude zaustavljena. Krupnom biznisu smetaju rad-ni6- ke unije i konzervativne vlade su spremne da ih oslabe ili potpuno uniSte. A to nije usmjereno, mora-m- o naglasiti, samo protiv radni6-ki- h unija vec protiv svih radnika, cijele radni6ke klase. Ako radnici koji ne pripadaju unijama sada rade za trecinu ili polovinu nizu placu poslije kad prode albertski zakon, i budu usvojeni sli6ni anti-radni6- ki zakoni u drugim pro-vincija- ma, dobivati ce jos manje. Unije su jedine organizacije da se pla6e podignu i poboljSaju radni uvjeti. Radnici Alberte treba da se odupru naval i konzervativaca na njih ova prava i organizacije — ili 6e biti jos gore, ne samo njima ve6 i onima u drugim provincijama. Saranoveafere NIKOZIJA, Tanjug — BivSi izra-els- ki ministar obrane Saron opet je u srediStu paznje u Izraelu. PoSto je na sebe navukao gnjev svjetske javnosti, otvorenim zahtjevima da se lider PLO Jaser Arafat ubije, Saron je izazvao novu aferu u samom Izraelu. On je sadazatrazio da se formira diiavna komisija koja bi trebala ispitati "mijesanje SAD u unutrasnje stvari Izraela". Saron je, naime, iznio tvrdnju da se ameriCki ambasador u Tel Avivu Samuel Luis direktno mijesa u izraelske poslove i da je osobno vodio kampanju da se on smijeni sa polozaja ministra obrane. Po Saronovim tvrdnjama, Luis je obe-ca- o izraelskoj vladi povecanje ame-rifi- ke vojne i ekonomske pomoci ukoliko on ode sa svog polozaja. U tomeje poSaronu, Luis imao punu podrSku pokojnog ministra Simke Erliha i joS nekih "ameriSkih su-radni- ka u izraelskoj vladi". BivSi ministar obrane je takoder iznio tvrdnje da je атепбко mijeSanje u izraelski politiiki zivot prisutno na svim razinama. U izraelskim politifikim krugo-vim- a ova se Saronova aktivnost dovodi u vezu sa njegovom zeljom da postane ministar vanjskih pos-lov- a. шшшбшшл
Object Description
Rating | |
Title | Nase Novine, March 02, 1983 |
Language | sr; hr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1983-12-21 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | nanod2000232 |
Description
Title | 000651 |
OCR text | - "' " --- ; -- ' " " f,"i I N Л У Г , Ttf ? л Л".,, ,?;) .' 2— NASE NOVINE, December 21, 1983. Stjepan Mio$i6 Zlo ie ood liberalima, ali i bit! ako vlast preuzmu kon Nitko ne zna sta zastupaju kon-zervativ- ci, kaze agencija News Services u izvjestaju iz Ottawe. Njihov parlamentarni lider Erik Nielson jer izjavio da se to ne-c- e znati dok se ne raspisu novi iz-bo- ri iduce godine. On se nada da ce "inteligentni Kanadjani u toku 50 dana (koliko ce trajati izborna kampanja) moci da donesu pravilan sud." Zasto konzervativci ne iznesu sto zastupaju? Neilson kaze da se boje da bi im liberali "ukrali" njihov izborni program. Agencija News Services tvrdi da su mnogi nezadovoljni drzanjem konzervativaca. Kriticari kazu da bi oni trebali iznijeti svoj program tako da narod vidi kakva je razlika izmedju njih i liberala, odnosno da li predlazu nesto bolje. Neki opet kazu da konzervativci i nemaju neki program. Oni samo vicu protiv onoga sto rade (ili ne rade) liberali racunaju-c- i da ce kod naroda stvoriti dojam da su nesto bolji od liberala. Konzervativce je kritizirao i pre-mijerTrude- au, kojijerekao da "si-romas- ni, nezaposleni i bolesni gra-dja- ni treba da dobro razmisle prije nego ucine promjenu" tj. glasaju za konzervativce umjesto liberala. Liberali su upravo objavili (go-v- or s predstolja na otvaranju novog zasjedanja federalnog par-lament- a), sta ce oni uciniti da poboljsaju ekonomsko stanje, smanje nezaposlenost, zastite zdravstveno osiguranje, itd. To su osudili kao nezadovoljavajuce konzervativci i novi demokrati. To zaista nije dovoljno. Ali budimo sigurni da ce konzervativci uciniti jos manje. Iako konzervativci kazu da nece objaviti svoj program do izbora, cinjenica je da njihov glavni vodja, Brian Mulroney, stalno naglasava da je on s americkim predsjedni- - V o§ ce sore kom Reaganom, a to je dovoljno za svakog razumnog covjeka da shvati sta oni zastupaju, kako ce narodu biti ako oni pobijede na iducim izborima. Narod treba traziti druge izlaze... Ne valjaju liberali, ne valjaju kon-zervativci... Zahtjev fiiipmskih sKupa Filipinski katolicki biskupi su zatrazili da diktatorski "predsjed-nik- " Ferdinand Marcos odstupi. Oni su zahtijevali nove izbore i pozvali filipinsku vojsku da bude lojalna narodu a ne jednom 6ovje-k- u. Filipini su uglavnom katolifika zemlja (90 posto stanovnika su katolici) i imaju 110 biskupa. Biskupi su uputili pastoralno pismo stanovnistvu, koje je citano u nedjelju 27. novembra, rodendan nedavno ubijenog vode opozicije Benigno Aquino. U pismu se kaze da su ekonom-sk- a kriza i protesti stanovni§tva protiv ubistava doveli zemlju do kaosa i anarhije. Biskupi su osudili korupciju, trazili su da se dozvoli slobodna Stampa i da se odrze "poSteni izbori". Demonstracije su sada svako-dnevn- a pojava u Filipinama. U jednoj demonstraciji je spo-menu- ta i "ameri6ko-Marcosov-a diktatura". Filipinci sve vise shvacaju da je Marcos аглепбка lutka, orude. Bez povla6enja ameriSkih oruzanih sila Filipini nece biti slobodni. Oni su nedavno prisilili Reagana da otkaze posjet njihovoj zemlji, pa mozda dodu do zakljufcka da traze i povlafienje ameri6kih oruzanih snaga. 11111111111111111111ШШ1 ЦЈЈ jJi)!ikiS " iiiHiiiiiiiiiiiiiiiiiiiHiiinniic ~ Published every Wednesday by. YUGOSLAV CANADIAN PUBLISHERS INC. = E 1 19 Spadaina Ave., Toronto, Ont. M5V 2L1. Telefon: 593—5025. s= == IZDAVACKI SAVET: Bozidar Pavkovic, Milos Grubic, Vojm Grbic, Josip §5 E: Kovadic, Stanko Mudzeka, Milena Bozic, Ana Djurovic, Lepa Rajnovic, Bonslav 5 S2 IB'eisbkaolov,ieP, aRvaoozalRijaadmDiavnjiack,ovOisct,ojDa juKroovaMdeavljikco,vicV, ikItvoarnAPrarri,baDnuics,anMSiletanBaarl,jaMk,ihIjhajna sS= 5 Petrovic, John Severinski, Luis Gregurac, Mate Siaus, Martin Karavanic, Srdjan = Ц Bodic, Peko Dmitrovic, Mihca Miuchin, A. Gerlacb, Leo Bacich. zE S REDAKCIJSKI K0LEGIJUM: Vladislav Gacic, (Glavni i odgovorni urednik) = jj= Stje; an MioSic (druStveno— politicka pitanja), Daniel Pixiades (drustvena pitanja i = 2 knjf evnost), Katarina Kostid (poezija i aktuelne teme), Jelena Gavrilovic (literature ~ EE l u netnost za decu), Bosko Mladenovic, Anka Nohnic, Rudi Gregoras, MiloS S EE VukdeviC, Pero Kovadevid, Adela Polandec. 55 '= STALNI DOPISNICI: DuSan Putnik (Chicago), Margaret Stardevic (Los Angeles), 5 E5 Bozo Spadek (New York), Frank Fudurid (Vancouver), Josip Stamc — Stamos 5 55 (Rim, Italija), Lepa Teofanovii (Remacheid, Zap. Nemacka), Mira Strbac (Panz, 5 S Francuska). — = SPECIJALNI SARADNICI: Prof. Vladislav Tomovic (Nauka i drustvo), Prof. Ivan = 3 Dolcnc (Slovenska Koruska i kulturna publicistika u Americi), Anton Kostelac EE S (reportaze i price iz useljeni6kog zivota). = S DOPISNICI IZ JUGOSLAVIJE: Dr. Mirko Markovic, Luka Markovic, Petar == 55 Kurtid, MiloS Kordid, Aleksandar Ciric, Strahinja Maletic, Novica Mili6. 55 55 Subscription: $25.00 per year. (First Class Mail extra). Single copies 50 cents. 55 — Advertising rates on request.Second class Mail Registration NO.0378. S! zz "Nase novine" izlaze srijedom. Pretplata iznosi $25.00 godisnje; pojedini pnmjerak 55 Ei 50 centi. Cjene oglasa na zahtjev. "Nase novine" su nasljenik "Jedinstva", kome su 55 ~S~ "pPrertahvoddai"l,i i li"sBtoovrib:a","Nkoavoosi ti""N, ar"oSdrnpiskGi lagslnaiskn"iki",dru"gEidinnaopsrte"d, ni SlilsotbovoidnkaojiMsiusamo"u, S-- 5; S prethodili u Sjedinjenim Drzavama. 55 S Redakcija odgovara za nepotpisane materijale. Potpisani clanci izrazavaju 55 S misljenje autora. Dopisi se ne vracaju. == Шп1111Н11М1111111111111118вВ1111111111111П inillllllllllllllBIBBIIIIllllllltltinilllllllllllllllBIBBBllllilllltltlf 117= I KARDINAL 0CEKIVA REV0LUCIJU Revolucija? Tko to kaze? Torontski kardinal Emmett Car-ter je izjavio: "Mi ne mozemo naprijed ovako kao dosad jer veliki dio svjetskog stanovnistva gladuje, promatra ka-ko mu djeca umiru od neishranje-nosti- , i drugih sporednih uzroka, dok ostali svijet — manji dio — zivi u bogatstvu... "Ja ne mislim da ljudi mogu da to podnesu. Pitanje je samo koliko vremena ce proci prije nego ona (revolucija) dodje. I ja sam stoga zabrinut". Kardinal Carter je to kazao na konferenciji u Torontu koja je raz-matra- la izjavu Kanadske konf'e-rencij- e biskupa o ekonomskoj si-tuac- iji u zemlji. Voditelj tog skupa svecenik Wil-liam Ryan je rekao: "Revolucija nije sada na dnev-no- m redu. Ali postoji mogucnost da dodje ako se nesto ne poduzme, ako mi budemo imali 11, 12 i 13 posto nezaposlenih..." Na pitanje, zar on misli da ce doci do nereda i revolucije ako se ne smanji nezaposlenost, kardi-nal Carter je rekao: "da, ja dijelim tu opasnost. Dapoace, ja mislim da je to svjetska opasnost. Ja sam u to uyjeren mozda ne sutra, ali tako dalje ne mozemo." On je dalje kazao da je siguran da je kanadska vlada svijesna ne-jednako- sti u svijetu i da pokusava da ih smanji, ali bez uspjeha. Za-ti- m je nastavio: "I kad vidim koliko se u nasoj zemlji razbacuje i koliko druge zemlje stradaju, ja vjerujem da na svjetskom nivou, medju drzava-ma nesto moze biti ucinjeno. Ja ne znam sta. Nisam ekonomista." On takodjer smatra da bi u Kana-d- i trebalo smanjiti "ogromnu raz-lik- u izmedju vrlo bogatih i vrlo si-romasnih"- .On- preporucuje"living wage" koncept (nadnice koje omo-gucava- ju da se zivi) kako radnici ne bi optuzivali poslodavce da ih izrabljuju, Pored Cartera i Rjana u toj dis-kusi- ji sudjelovali su George Igna-tief- f, kancelar Torontskog univer-zitet- a, sudac Lucien Beaulien i John Eraser, urednik lista Globe and Mail. Zasto se i oni ne ogranice Visoki drzavni sluzbenici stalno propovjedaju "restraint" (ograni-бепје- ). Ali zaSto oni ne bi narodu pokazali "primjer" i ograni6ili ili smanjili svoje visoke pla6e i bene-ficij- e i druge pogodnosti? To jos nije ufiinio ni jedan od njih. Neki (na primjer, nedavno u provinciji Ontario) povecavaju svo-je pla6e dok vi6u da narod treba da se ograni6i. Najgori su u torn pogledu soci-jalkredit- eri u Britanskoj Kolumbiji. Narod sada sve to podnosi, ali nema sumnje da postoji i granica.. TKO SU BILI NAPADACI? Jedan citalac pise u listu Globe and Mail: "U zadnjih 400 godina, Zapadni Evropljani Britanci, Francuzi, Spanjolci i Njemci — napali su skoro svakoga na lieu zemlje, osim mozda pingvina na Juznom polu. " Napad na radnicke unije u Alberti Konzervativna vlada Alberte pod-nije- la je provincijalnoj Zakonodav-no- j skupStini prijedlog zakonakoji 6e dozvoliti kompanijama 6iji rad-nici pripadaju radniCkim unijama da uspostave posebne kompanije (subsidiares) koje ce poslovati bez unija. Vlada je takoder stavila na znanje da ce istupiti iz Kanadske Povelje o pravima na slobodu (Canadian Charter of Rights of Freedom) ako albertski sudovi presude da se zabrana na strajkove kosi s Poveljom, kao sto je nedavno presudio Vrhovni sud Ontaria. Vlada je takoder odlucila da otpusti hiljadu drzavnih (provinci-jalnih- ) Cinovnika. Predstavnik jedne radnicke unije je izjavio da ce vlada zabraniti sve radnifike unije ako ne bude zaus-tavljen- a. Pisu6i ovladinim mjerama jedan novinar kaze da konzervativna vla-da Alberte ide dalje od socijalkredi-tersk- e vlade Britanske Kolumbije, a to je sigurno zato — primjeduje-m- o mi — sto socijalkrediterska vlada B.C. nije potpuno zaustav-Ijen- a. Ostale konzervativne vlade moz-da podu dalje od Alberte, ako ona ne bude zaustavljena. Krupnom biznisu smetaju rad-ni6- ke unije i konzervativne vlade su spremne da ih oslabe ili potpuno uniSte. A to nije usmjereno, mora-m- o naglasiti, samo protiv radni6-ki- h unija vec protiv svih radnika, cijele radni6ke klase. Ako radnici koji ne pripadaju unijama sada rade za trecinu ili polovinu nizu placu poslije kad prode albertski zakon, i budu usvojeni sli6ni anti-radni6- ki zakoni u drugim pro-vincija- ma, dobivati ce jos manje. Unije su jedine organizacije da se pla6e podignu i poboljSaju radni uvjeti. Radnici Alberte treba da se odupru naval i konzervativaca na njih ova prava i organizacije — ili 6e biti jos gore, ne samo njima ve6 i onima u drugim provincijama. Saranoveafere NIKOZIJA, Tanjug — BivSi izra-els- ki ministar obrane Saron opet je u srediStu paznje u Izraelu. PoSto je na sebe navukao gnjev svjetske javnosti, otvorenim zahtjevima da se lider PLO Jaser Arafat ubije, Saron je izazvao novu aferu u samom Izraelu. On je sadazatrazio da se formira diiavna komisija koja bi trebala ispitati "mijesanje SAD u unutrasnje stvari Izraela". Saron je, naime, iznio tvrdnju da se ameriCki ambasador u Tel Avivu Samuel Luis direktno mijesa u izraelske poslove i da je osobno vodio kampanju da se on smijeni sa polozaja ministra obrane. Po Saronovim tvrdnjama, Luis je obe-ca- o izraelskoj vladi povecanje ame-rifi- ke vojne i ekonomske pomoci ukoliko on ode sa svog polozaja. U tomeje poSaronu, Luis imao punu podrSku pokojnog ministra Simke Erliha i joS nekih "ameriSkih su-radni- ka u izraelskoj vladi". BivSi ministar obrane je takoder iznio tvrdnje da je атепбко mijeSanje u izraelski politiiki zivot prisutno na svim razinama. U izraelskim politifikim krugo-vim- a ova se Saronova aktivnost dovodi u vezu sa njegovom zeljom da postane ministar vanjskih pos-lov- a. шшшбшшл |
Tags
Comments
Post a Comment for 000651