Jedinstvo, August 15, 1961

              Tito: Zapadnu Njemacku
groznicavo naoruzavaju
L" gooru na proslaw 20-godtf-nj-ice
narodnog ustanka u Jugosla-iji- ,
predsjcdnik FNRJ Tito je re-ka- o:
"Aku pogledamo na Mtuaciju i
medjunarodne odne koji su po-stoj- ali
prije 22 godine, idjct cemo
da Je stanje u sijetu u to rijeme
imalo mnogo slicnosti s danasnjim,
ili bolje reci da je danasnja fcitua-cij- a
ma fclirna situaciji prije
drugog evjetfekog rata.
Razne tupiotnosti medju velikim
silama, koje su dolazile do izraia-j- a
na sastancima Uge naroda, pot-puno
&u paralizirale rad i konacno
dotele do rapada te organizacije.
To je omogucJIo obnavljanje rean-Sbtlfki- h
tcndencija Njemacke i
groznicavo naoruZavanje i pripre-manj- e
osovinskih sila za drugi
svjetxki rat. A kako su se tada ne-k- o
zapadne site odnosile prema
frtalno rastucoj i ugroiavajucoj
tcndenciji njemafkojj militarizma,
ill bolje reft faJizma? Kaznim kon-ccsijam- a,
kolebljivom politikom i
tak davanjem dircktne pomoi, one
su omoRucatale jacanje militari-zma
u Njemackoj. Minhcnska ka-pitulac- ija
i porazum koji je Ilit-Kt- u olaio 1о1мм1ле ruke i mo
eucnot da zauzme susjedne zem- -
Ije, bili su najrjecitija pohrda tak-- c
Koh-bljlt- e politike: to je hi r-liu- nac
jedne fclijrpe kapitulantske
politike prcma osovmskim feilama,
koje su sebi postatile cilj da osvo-j- e
svijet 1 da uedu najreakcionar-nij- i
"noil porcdak" — fasizam.
Zapadne zemlje btjele su da na
JaJ nacin krcnu od M'be opasnost,
da je Hmjore u suprotnom prav-C- U,
kao udarnu snagu protiv soci-Jalistil- ke
zemlje SovjeUkog Sate-z- a
i da, u isto vrijemc, dobiju fan- -
YOU GTT £TT:D ASIOE
НвИ' as Tor myself . . .
5. jO j
q Uj
Шз m
-
I m I
I ilon't believe In
peace pacts . . .
it °чу rrrr
i 41 i Jl just raise flowers . . .
ifff tm
and whatever happens .
5 £? to
I'll keep on . . .
raiting flowers.
— Ewvo la AtMen. run.
t
'
dara za sprecatanje se brieg po-ras- ta
progresbnih pokreta u Evro-p-i
i Mijetu uopce. Ali Sta se dogo-dilo- ?
Ta udarna snaga ustreraila
se najprije protiv onih koji su do-bri- m
dijelom omoguclli da se ona
sttori, to jest protiv zapadnih ze-mal- ja.
Zar ne bi trebalo da se, imajuji
to u v iIu, zamislimo i danas nad
ovim £to se sada dogadja, nad po-natljanj- em
historije i pored sve
ocitije stetnosti takvih ifinjenica iz
ne dalekc proilosti? Jer, Zapadnu
Njemacku ponoo groznicato nao-ruzavaju
i opet kao neku udarnu
situ protiv toboZnje opasnosti od
komunizma. Zapadnu Njemacku su
%ec skoro do zuba i naoruzali. Kr-fe- ci
mirotni ugovor, odobrili su joj
da sagradi do 60.000 tona krstari- -
CANADIAN I'AI'KUS SAY
THE WAR-MIND- ED
(Ггот an article of Ian Scan-der- e
Washington Editor of Mac-lean's
Magazine)
Lees than a year after elect-ing
a cautiously liberal presi-dent,
the U.S.A. is showing
many signs of a sharp swing
toward the far political right—
sharp enough, for one thing, to
turn l)arry Goldwater, the Ari-zona
senator often described by
his critics as "the man who is
trying to repeal the twentieth
century," from a handsome but
rather absurd anachronism into
a serious prospect for the White
House in 1964.
American political swings are
Americans' own business, of
course, but one thing in parti-cular
makes the current trend a
matter of concern to the rest of
the world. The right-winger- s are
insisting (and it seems to be one
of their most popular demands)
that the position of the United
States on Derlin must be abso-lutely
inflexible, that it must not
yield an inch, nor a fraction of
an inch, however great the dan-ger
of "standing firm," and that
the ground on which to stand
firm is the precise situation that
now exists, a situation that even
President Eisenhower conceded
to be "abnormal." They assert
angrily that the U.S. has already
retreated too far and too often,
that the time is here for a final
showdown with the Soviet Union,
and that the U.S. must be will
ing to risk nuclear war. . . .
With a crisis developing over
Derlin, the question is whether
mounting pressure from the far
right will make it virtually im-possible
for the Kennedy ad-ministration
to negotiate with
the Soviet Union or East Ger-many.
President Kennedy him-self
seems to agree completely
that the U.S. must be adamant
on the Derlin issue. He couldn't
disagree, of course, without
weakening his hand. Yet among
diplomats at Washington there's
an awareness that a peaceful
settlement of Derlin is hardly
likely unless there are face-savin- g
gestures of give and take.
They're wondering whether, if a
reasonable solution can be de-i4- l, the U.S. will bend just
slightly. And, knowing that if
the wishes of the right-winge- rs
prevail there will be no bending
at all, they're wondering how
much influence the right can
now exert. . .
. . . There are veteran
era in Washington who
tain that it was the
pressure of the right, first 9
the Eisenhower administration,
then on the Kennedy admiaistra-tio- n,
that launched what has
since become known ae the "Cta-b- a-fin?
co."
Tlioso who believe this ar
apprehensive. They feel that the
sa ie sort of pressure that ted
to rahneM and tarkpf judg-ment
in Cuba could lead te fatal
mi ca'culations in the haadHeg
of the Berlin issue. They know,
of course, that many and prob-ably
most Americans are tem-perate,
liberal and rationally
sceptical men, as unlikely te be
wept away by demageguery as
any other free citizens. But they
fee' uneasy when confronted by
example Чке that of Col. Blu-fo- )
if t. lial'er, a Middle Wes-terner
whose remedy for world
te- - Mp is thi:
i! mh Russia! Why did our
Heavenly Father give ne the
atomic bomb? To oe ft jwdkw-usl- y
to destroy СеттнИма.
Bomb Staliagfed and Meeeew!
The good Haitian peeffo wffl
tfeabe free."
ca. a te diepne krslarice nazvane
i su "razaracima". N'ije li i Hitler
bio isto tako stimuliran na razne
nacine da, gradeci toboinje dzepne
krstarice. storio takvu pomorsku
udarnu silu koja je poslije nanijela
saeznicima elike gubitke na svim
morima svijeta? Da li je potrebna
bolja usporedba kojom bi se ilus-trira- la
sljepora danaSnje politike
nekih zapadnih zemalja, koja ide
za stvaranjem takozvane obram-ben- e
snage u Zapadnoj N'jema-fkoj- T Ja mislim da je svakome
jano do kaki!i nedoglednih i ka-taslrofal-nih
po.ljedica to mole do-tes- ti,
ukoliko se ste miroljubite
snage svijeta ne ujedine protiv da-Ijnj-eg
naorufavanja uope i protiv
takve politike koja Jfovjeansto
mole baciti u novu katatrofu.
AMERICAN RIGHT
A a U.S. senator, board
chairman of th chief depart-ment
store in Arizona's capital
city of Phoenix, author of the
best-sellin- g book, The Con-science
of a Conservative, de-signer
of "antsy pants"— men's
underpants embellished with a
pattern of red ants— and the in-tellectual
leader of the ultra-conservativ- ee,
Harry Goldwater
expresses his views more tem-perately
tlian the fiery Col. Bai-ter.
Hut, according to his detrac-tors,
Goldwater too belongs to
the "let's - all - commit - suicide
school of thinking. . . ."
This warning is currently
being blared at Americans by
more than 1,000 rightwing or-ganizations
that publish and dis-tribute
anti-Commun- ist litera-ture.
Quite a proportion of these
organizations have religious
overtones and their periodicals
tend to have names like The
Cross and the Flag. The Sword
of the Lord and ШМе News
Flashes. Some are antl-Jewl- ah
as well as anti-Communi- st.
Aryan Views and kindred pub-lications
cheered Admiral John
O. Grommelin's unsucessful
campaign for the governorship
of Alabama. Crommelin's plat-form
held that the key to sur-vival
is a "thorough understand-ing
of the Communist-Jewis- h
conspiracy ... to mix the blood
of the white Christian people of
the south with Negroes . . . de-stroy
Christianity ... set up a
world government in the frame-work
of the United Nations . . .
and to eliminate all racial dis-tinction
except the so-call- ed Jew-ish
race, which will then be-come
the masters ... of a slave-like
world population of copper-colore- d
mongrel humans."
The lunatic fringe of the right
wing discerns conspiracy in the
fluoridation of water to prevent
took decay, Salk polio vaccine,
mental health programs. Free
Men Speak, the organ of the
Golden Sons and Daughters of
the American Revolution, fea-tures
items about George Indest,
Jr., the "nationally known au-thority
on fluoridation of water
supplies," who say that the fe- -
(Continued on Page Pour)
Borba radnicke klase u kapitalistickim zemljama
protivu zapadnonjemackog militarizma
(Svrietak)
Nastali novi odnosi snaga u svetu, omugucuje da se
stavi na put prepreka nemackim militaristickim nasto-janjim- a da izazovu i treci svetski rat. Danas je najodlu-cni- ji borac za mir i protivu potpaljivaCa rata medjuna-rodn- i
radnicki pokret. Kadnicka klasa koja je, po svo-j- oj
prirodi protivnik rata, kapitalizma i exploatacije.
Logicno je to, da se radnicka klasa kapitalisti£kih ze-malja
u ovoj gigantskoj borbi za mir, oslanja na vec
stvoreni novi druitveni sistem socijalisticki tabor, na ci-je- m
se celu nalazi veliki SSSR.
Sovjetski Savez i ostale socijalisti6ke zemlje, se na
razne nacine bore protivu nemafikog militarizma. Bore
se za to, da se sklopi mirovni ugovor sa dve nemacke
zemlje, da se zapadni Berlin proglasi slobodnim gra-do- m.
Sovjetski Savez je u duhu Potsdamskog sporazuma
pomagao demokratski razvoj u Nemackoj, i nastojao je
da spreci ozivljavanje militarizma. Хетабка radnicka
klasa i radno seljaStvo je uz pomoc Sovjctskog Saveza i
ostalih socijalistidkih zemalja uspela da izgradi novu
miroljubivu drzavu — Nemafiku Demokratsku Ilepubli-ku- .
U Zapadnoj Nemackoj uz pomoc SAD, Engleske,
i Francuske su postignuti ba§ suprotni rezultati, izgra-di- li
su zemlju revanSizma, militarizma i agresije, kojom
rukovodi bonska vlada, a pomaze je svetska reakcija i
monopoli.
Videci opasnost koja preti covecanstvu od zapa-dnonjemackog
militarizma, Sovjetski Savez je izradfo i
podneo niz predloga za sklapanjo mirovnog ugovora i
sredjivanje Berlinskog problema. Sovjetski Savez je
skrenuo paznju zapadnim vladama i Organizaciji Uje-dinjen- ih
Nacija, ukoliko oni odbiju predlog za sklapa-njo
mirovnog ugovora, Sovjetski Savez cc sam da sklopi
mirovni ugovor sa Кетабкот Demokratskom Republi-ko- m.
Narodi socijaIisti5kih zemalja, pomazu sva nasto-janj-a
Svjetske diplomatic za resenje nema6kog prob-lema
i predlog za potpuno razoruzanje.
Borba radni6ke klase u kapitalistickim zemljama,
protivu петабкот militarizma je usko povezana sa bor-bo- m naroda u socijalistiSkim zemljama za mir u svetu
i potpuno razoruzanje. Iz njih crpi snagu, cvrstinu i vi-- di
perspektivu za pobedu. Glavno oruzje zapadnonema-cki- h
propagandista je "antikomunizam", pomocu ko-jeg- a
nastoje da razbiju jedinstvo borbenog fronta, sna-ga
mira. Konkretna sadrzina "antikomunisticke" pro-pagan- de je hu§kanje nemaSkog naroda na bratoubilacki
rat, protivu Кетабке Dcmokratske Republike. Zapa-dn- o
nemacki militaristi vode rcvansisticku, sovinisticku
hajku protivu SSSH, N. K. Poljske i Cehoslovacke Soci-jalistii- ke
Republike. Ali posto, se odnos snaga u svetu
promenuo u korist socijalistickih zemalja, mogucnosti
su sve manje. za ostvarenje zapadnonema6kih militari-sti5ki- h
planova.
Vlada Adenaucra sakuplja, potstrekava i iskori§-cuj- e
preostale Ilitlerovskc nacisticke snage. Adcnaue-rov- a
vlada pod krScansko-demokratsko- m maskom zeli
scbo da pretstavi kao jedinu "znkonitu" "demokratsku"
"krScansku" itd. vladu u Nemackoj, istovremenonudi
svojo usluge medjunarodnom, a u glavnom amcrickom
kapitalu, monopolistickim trustovima i reakciji u bqrbi
"protiv komunizma".
Nazalost ovoj antidemokratskoj, antikomunistickoj
akciji su se pridruzili i neki lidcri desnog krila Socijal
demokratske stranke. Javno podrzavaju naoruzanjo
vojnih jedinica NATO-a- , kao i revan§isti£ki program i
atomsko naoruzanjo Bundeshwera. Zapadno nemacki
list "DIE WELT" pise slcdece o Socijal demokratskom
kongresu odrzanom u Ilanoveru: "Na ovom kongresu
je mnogo toga receno, sto ni sam Adenauer neui гекао
drugoja6ije"! Izdajnicima zapadnoncmacke radnicke
klaso so nridruzuit i ostali rukovodioci desnog krila
Socijal demokratska partija, kao i rukovodioci desnog
krila Engleske Laboristicke partije. I oni briSu iz prog- -
rama svoje siraiiKe sve oo iu nut u i па елнч iiui.-se-ca
na marksizam i klasnu borbu. Rukovodioci desnog
krila Socijal demokratskih parti j a u kapitalistickim ze-mljama
nastoje da nature svoj novi marksizmu strani
program.
U ovim programing lupetaju o nekom modernom
"narodnom kapitalizmu" ili o takozvanom "demokrats-kom
socijalizmu." Na ovaj nacin zele da razoruzaju ra-dnic- ku
klasu i otupe ostricu klasno borbe Ali i pored
svega toga radnicka klasa u kapitalistickim zemljama
sve crsce zbija svoje redovc 1 iz dana u dan jacaju
naprednc snage koje ido opasnost koia pnti od noma- -
A PUTU ZA BERLS
I'ixae Kon.slmiliit Sinwnov, koji jv kao ratui izvjrStaf hio
ocevidac mnopih operacija na islocnom fronlu u loku drugog
svjftslwg rata, odabrao jc iz svoje ralne biljcinice za sovjcUlm
iiampn zapise koji govore o lome kako je tcklo nastupanje sov-jrUk- ih
trupa kroz '('"ehoslovarku i na put a za lierlin.
"V mojim zapisima — kaiv Simdnov — prica se o iickim epi-zodau- m
iz naslnpanja truixi 4. rkrajinskog fronta, sjevcroislo-ft- w
od Mioslovackog grada Maravske Ostmve u mariuim. go-din- e.
Od mnogih zapisa ja sam izabrao one koji bi mogU dab tzv-jes- mi
predstavu o dejstvovanja korpnsa — armije.
Г opcem loku tudasnjih grandioznih dogadjaja lo jcbtta ro-lativ- no
munja operacija, ali i za njii jc trebalo uloziti vcltki ml-tiie- ki
нирог u umjesnost i ona nas jc statu mnogih zrlava prcd
kojima mi prikhinjamo glavc".
Ove zabiljcxkc Konstanlina Simonova objavicemo u nekoliko
nasiavaka..
Noc puna magle, sip! sitan snijeg. NaSih ne-koliko
automobila krecu se prema osmatrac-ko- m
poloiaju armije. Put nije zakreen zato
5to sva vozila imaju propusnicc koje im omo-gucu- ju
da se do odredjenog vremena krecu u
jednom pravcu. Zatim polaze ona iz suprotnog
pravca. Vozila se krecu putem, a po strani sto-j- e
kolone mehanizovanog korpusa isekujuci
naredjenje za pokret
Posmatracki poloiaj nalazi se u velikom ka-men- om
utvrdjenju. Na ogromnom tavanu mno-go
ргогога za oeluSkivanje Iz kojih vire stereo-cijev- i.
Tu sjede oematra6I.
Pise: Golic
Vijavica se ba5 dobro razigrala. Vidik je sav
pod sivo-bijeli- m pokriva6em.
Kad smo stigli, pocelo je strategijsko opko-ljavanj- e.
Sve tutnji i trese se, ali je vijavica
takva da se vidi samo vatra iz najbliiih bateri-ja- .
O osmatranju ni pomena — paljba se vrSi
na slijepo, prema .ranije odredjenim ciljevima.
Cak i "kacuSe" koje su stajale baS iza nas
samo ricu; od mecave se ne vide njihovi pro-jektil- i.
Artiljerijska podrSka je zavriena. A vi-javica
sve jaca. Sad se cuju eksplozije njemaS-ki-h
granata.
To 3to se Nijemci javljaju № je анак. Zm-5- 1
da naln artlljerija tilj blagovremeao iio- -
SfRANA 3
ckog militarizma. Ove snage se bore protivu atomskog
naoruzanja 1 jacanja nemackog militarizma. Vera ovih
snaga u SSSIl 1 klasi u kapitalistoisctkailme sozceijmallijsatimckaesvzeemveljceu dsnajaeguradi nickoj samo-pouzdanj- e. I na ovaj nacin jacaju svoju borbu protivu bonskog militarizma.
zemDlajnaams as:e sNveedcaejstcee actuojme sgkloas oprruoztjeestau urukkaepitHaliitslteircokvimih
generala! Ne dozvolite izgradnju vojnih baza! Razoru-zajt- e vojne ii nnoevuetrSaSlisfiotermZacaipjea"d!nu Nemacku! Raspustite sve
U Francuskoj, narocito u krajevima na zapadno-nemack- oj jedinice Bugnradneischiw, erua on(iMmOmUeIIsMtimEaLOgXd,e Ss1uSOuNm) arspriirer-dajeln-ee su prostuesdtoevmaolinstprraoctiijveu i dnoalavskelaikizmapzabdonroonveimmaackgirhadjtarnu-i
pa. Bivsi zatvorenici nacistickih logora francuski pat-riot-i, koji su preziveli sve strahote ovih logora, obufieni
u prugasta odela koja su nosili u logoru, demonstrativno
su prolazili ulicama i dclili antimilitaristiike letkc pro-laznici- ma. Profesori Pariske Sorbone zajedno sa stu-dentim- a, rbaatzaa ondcrmzanalaiikisdmuanmjeigdtioindngiiscniajmiocsaeudiizlnai avoprsroeultizktaiakvuaDndjreuagvoBagnujnasdveevshtoswjkneoi-hg
ra atomskim oruzjem.
Kada je general Heussinger podetkom ove godine
stigao u London, da vodi pregovore o stvaranju nema-cki- h slcdecveo:jni"hPrboasezcaanza eonbeugkleus,ki"DgarialydjaTneinlegnraepmho"2cjc pisao ravno-dusn- o posmatrati tu cinjenicu, da za istim stolom scde
britanski oticiri sa jednim bivsim nacistifikim gcneralom
i diskutuju o davanju pomoci Nemackoj, da na teritoriji
Engleske vrse obuku nemackih trupa" . . . Posle till
pregovora, kada je Engleska javnost doznala da je bri-tans- ka vlada odobrila osnivanje ovih baza list "News of
tnhaesloWvoomrld: ""PoAbj2aNviJoA,jeDOclLaAnaZkE"n!a Nnaassltoavlcnosju sutlriacnnie pdoe-d
monstracije, interpelacije u Donjem domu itd. Ovako je docekao britanski narod Bundeshwer. Slican prijem su doziveli nacisti i u ostalim zemljama gde su im vlado
tih zemalja odobrile da stvaraju vojne baze (Bclgija,
Danaska, Norveska, Italija i Grcka).
1 u Zapadnoj Nemackoj, gde se neprijatclj mira
"nalazi kod svoje kuce", razvio so jak pokret protivu
atomskog naoruianja. Naroiito u provinciji Rubra, Dor-tmunds- ki
i Essenski metalci, rudari Gclsenkirhena i Re-cklinghaus-ena,
stanovnistvo Velberta jc demonstriralo
na ulicama noseci transparente : "Smrt atomskom ratu!
Setimo se Hirosima i Nagasaki! Atomsko naoruzanje je samoubistvo"! Isto tako narod protestuje i u ostalim
delovima Nemacke, kao na pr. u provinciji Wuttenberg,
gde su kadrovi od 1922 godista, koji su ucestovali u Dru-go- m setskom ratu, protestovali protivu poziva za vo-jn- u obuku. JInogi mladici Zapadne Nomatke da bi izbe-g- li sluzenje vojne obaveze beze u Nemacku Demokrat-sku
Republiku. Aprila prosle godine stanovnici llambur-g- a
i Bremena su sa crnim zastavama organizovali pohod
do Bergen —Hohn-a- , gde se nalazi centar za atomska
istrazivanja NATO-a-.
Ovih nekoliko primera jasno govore koliko se sna-zn- o razvija pokret protivu nemafikog militarizma. Sna-ge
ovoga pokreta svakim danom rastu i razvijaju so.
Razvoj ovih snaga zavisi u mnogome od toga u koliko
ce se moci povezati antimilitaristicka borba sa borbo-ni- m snagama demokratijc i svakidasnje borbe radnih
masa za ostvarenje svojih svakodnevnih ekonomskih i po
Iiti5kih zahteva. Borba protivu zapadnonemackog mili-tarizma
je zajedni6ka borba medjunarodnog radnifkog
pokreta i naroda protivu zajednickog neprijatelja. Ova
borba ima medjunarodni karakter. Jaca i u6vrScuje so
solidarnost radnicke klase i borba za ocuvanje mira,
borba protivu nemackog militarizma.
Premijer HruJcov je na IX. Svenemackom radnifi-ko- m kongresu odrzanom 7. marta 1939. godine u dis-kus- iji rekao da nemacko pitanje u prvom redu treba
posmatrati sa klasne tacke glediita. Sovjetski Savez, ko-ji
jc toliko prepatio od nacisticke varvarske agresije,
saradjuje i pomaze Nema6ku Demokratsku Republiku
na prijatcljskoj osnovi, na bazi socijalisti6ke ravnopra-vnos- ti
i uzajamne pomoci svih socijalistiCkih zemalja.
Iz svega ovoga se jasno vidi da borba za mir socija-lastidki- h zemalja i naroda u kapitalistickim zemljama
koji se bore protivu nema6kog militarizma, sve se vise
povezuje. Јаба jedinstvo radntfkc klase u socijalisti6kim
zemljama sa radnickom klasom u kapitalistickim zem-ljama.
U ovome procesu sve viie sazrevaju on: uslovi ko-ji
ce omoguciti snagama mira da sprcce петабке mili-taris- te da sprovedu u zivot svoje zverske ratne agresivne
planove.
Pise: Konstantin Simonov
nula njihovu.
Unutra, u utvrdjenju, u velikoj ugaicnoj
prostoriji tiskaju se Soferi i adjutantL Petrov,
Moskaljcno i Jcpiiov sjedo u' dobro zagrija-no-j
sobi, koja je odmah do velike dvorano. U-laze- di, culi smo da Petrov i Moskaljcnko raz-govara- ju
mah ovakvoovrvermijeenmue. Pi entrijoev loksaezezadapjeSuadpirjvul.
Ako pjesadija krone udruzenim snagama i od- mah probije zastitni pojas neprijatelja, po o-yak- vom vremenu gubici ce biti manje. Ali ako
i malo zastanemo, vrijeme ce se okrenuti protiv
nas. Osjecamo da je uznemiren, ali pokusava
da se pribere.
Jloskaljenko zove na telefon cas jednog, саз
drugog od svojih potcinjenih. IzvjeStaja o to-mdae
jdea ksreenpujleas.adRijaanoprojebilia zjaos§adnomMa,osvkeacljseanmkoo
razgovara samo s artiljercima.
— Istjerajte topove naprijed! Tjerajto ih zn
PJeSadijom. Ustopice. Da pjesadiju, ako hra-br- o podie nanriied. ne snadin Stn nnnRkivnnn.
da osjeca da ste joj za ledjima.
I jos jedan razgovor, sada s dmgim artilje-rijski-m staresinom : — ZastraSujte neprijatelja u dubini! U du-bin- i,
u dubini! Tueite po njegovoj vczi, tucUe
gdje god se put kriia ! Sjetite se kako je on nas
zaetraSivao cetrdeset pn-e- !
S bilipJllirnm tin knlinnimn etm-a- m n da Hn
jo mogucno tafnije pribiljeiim ono llo jo naj-karakterietic- nije u ovom pregovaranju Jloska
ijeiiKa ргеко iciciona.
— Ja vas sada ne pitam za neprijatelja! Kad
(Nastavak na str. 4)