Nase Novine, March 28, 1985

              HB
ПB
вB
53
Bli
li
вBввв
li
Ll
S3
Ll
Ll в
в
Ll
L1 в
Ll
L4
Ll
L1
LS Вli
L1
L1 в
L4
кЧ
ВВ
В
ВВВ
ВВВ
Пвввв
вв
вввв
jpisjma... pisma... pisma... ZANIMLJI VOSTI IZ
□ FRANCUSKE STATISTIKE
Dram urcdnu ('
Xcda no с а XX insln prici ' Rospijn , kopi e picnetu i "Po-litik- c utor ikoln Drcnonc pisuci o u istuutu pricu modn i nie
nno dn cc ncko od nns stnnh kop smo jos u notu. podsctiti n,i
prosln remain nn remain kojn su biln i teskn ; sLnnn
Citapia o u pncu inideo sam koliko c tcsko prcncti iskusta
j stariph nn mlndu Hcnernaju 1 smo rndili osnnnli nuprcdm
radmcki pokirt Srhn u mcrici i mdih smo n огцпп ton pokrctn
'Slobodan rcc snknpli.il i pi et plate огцато nh brojnc priprcdbc
л pomoc hstu Hoonli n.isini Ijudunn o tome knko trebn pomnu.nl 1 sindiknim poki et odili boi bu protn lnsimn kop jv pocco nndirnli
u Iwropi i i цп c rtn biln Sputum Hih smo mnono inlndi imnli
smo clnnn шс nnm bilo tesko kno st dnnns t iledn mko smo sc
boi ill plain icimn piotn ul n n in м okohkt1 bin onskc stnmpc
nsi 1
1 lull isl i su dn pom oh nu spnnhiiskom nnioiln n boibi protn
Hit la o on i MnsolimifoH рктчикп ncki u Inmo ostu ill note n
mnoHi su sc tsinkli ii baibnmn Simn nninn c sluilo nn nst sto
smo u Spnniii imnli kom.iinluntu nmaieke bun.ide nnscn coekn n
nnprednim Ipidimn os use c mnlilo ponosili su S(. nnrocito l time
sto ie nns cock komnndnnl nmeiukih mterhriHadistn bio Mnko lnikou uiedmk Slobodiw i eu eto nnii u so tnki Hospic
koie nnm i dnnns simn not nnoi cn nju i to se u line njihoe
umisljene pronresn nosli i bolesmh poblepn dn n sebe umu we
Ako ne тони мг prinmbiti n sebe ondn cc nnpnkostiti. uprlpiti l podmuklo rnnmti udruicc sc sn crnim dn olom" i poscince otro
nn .se strnne
Do.stn o tome, nc olim dn se secnin "Hospije" jer mi innn
mucninu u stoinnku i gnusanic nnrocito knd c setim dn e onn os in i dn nendc u JuHosl.mii sop' oko sebe otro i smetn dobnm
lpidimn H(le nod to moe
Stari pretplatnik 'иШ2ииШ1иииишлши "Slobodne reci"
DrnH,i dniHo l.
Suliem nm cck od $50 00 n moju
pretplntu ostnlo u tend
Sn тпоно podnnn.
Kata Kemenovich
Pittsburgh. Pa
Stovano I Trednistvo.
Vidim da sam pogresku napravila,
na mesto da sam vam poslala 40 do-lar- a
ja sam poslala 20. Ovi $20 00 cc
pokriti moju prciplatu a god i mi
1985. Drugo za fond Nasih norma
Moj drugGcorgcje premmuo. to as
molim saljite mi novme na moje line
Drugarski vam pozdrav,
Annie Rukavina
Walnut Ca
Dear Editor.
Please renew my subscription to
"NN" Enclosed is a cheque for
$25 00
H. Ck-k- o
£& Phoenix. Arizona
Po.stoKnm dniHini i dnignrice
Snljem uplntninu od $50 00 a mopi
obnovu a ostnlo u fond no me Zelim
ama si una u i 'rcdnistvu i w nn citno
cima "Nnsih no mn ' sretnu No u ho
dmu Ostuite n podrn
Ljubica Dimich
Port ColboriK' Out
Dragi drugovi.
Prilozeno am snljem cck od $75 00
za moju obnowi pretplate kojn sc sn
lje u kovcrti, n ostnlo u fond NX
Pozdrav svima u urcdmstvu.
I. Starcevic
Vancouver, B C
Dragi drugox i.
Saljem vam cck od $50 00 a obnovu
moje pretplate a 1985 i ostatak a
fond
Drugarski podrnv swшј,
V. Brkich
Richmond, H C
Postovano uredmstvo,
Saljem vam i.nos od $35.00 za ob-novu
moje pretplate i za fond Po-zdrav
svima
A. Miliievic
Mesa, Arizona
PoStovano uredmstvo,
Prilazem cek od $30.00 za obnovu
moje pretplate i za fond. Srdacan po-zdrav,
B. Lekic
Toronto, Ont.
ИИ
£i
И
a
Li
1Д
LI
0
m
LI и
L3
LI
LI
LI
LI
LI
LI
LI
L
LI
LI
1Д
LW
Li
LI
Li
LI
LN
LI
LI
L
L3
LI
tCi
LI
LI
LI
L3
LI
Lj
K1
LI
LI
Ly
kl
L4
i'ostovano uredmstvo.
Pro vam zelim sretnu i uspjesnu
novu 1985 godmu Saljem $60 00 za
moju pretplatu za 1984 i 1985 godmu
i ostatak u fond
Druga rski pozdra v.
Tomo,
Oakville. Ont.
Postovano uredmstvo,
Prilazem $35 00 za obnovu moje
pretplate l za fond "NN". Pozdrav svi-m- a.
Marija Dorocki
Hamilton, Ont
Postovano uredmstvo.
Izvmjavam se sto msam ramje po-sla- o
pretplatu. nadam se da mi necete
zamenti Prilazem unos za obnovu S
postovanjem.
J. Rajacic
Scarborough, Ont
Postovano uredmstvo.
Prilazem cck od $35 00 a obnovu
moje pretplate i a fond I iz pozdra v.
M. Burnace
Sharon, Pa
Postovano urcdmst o. Prilaem $30 00 a moju godisnju
obnou l a fond Srdacnc pozdrae
s una
N. Benic
.JL. Missi.ssauga, Ont
Dragi drugovi.
V prilogu vam saljem clanak koji
bih zeleo da objavite u jednom od na-redm- h
brojeva "NN", jerverujem da
cc to biti podstrek za nas Montrealski
fudbalski klub "Tornado"
Cek na $30.00 za moju obnovu l
ostalo u fond list a.
Ramje sam pisao, all mi odgovorili
mste, prem tome ponovicu moju mol-b- u
Naime, dah u Torontu postoji na
srpsko-hrvatsko- m kata log odnosno,
pnvredm adrcsar na$ih jugosloven-ski- h
biznismena Ukoliko takav pn-vredm
adresar postoji molio bih vas
u jednom od sledecih brojeva "NN"
objavite adrcsu gde moze da se naba- -
VI
Primitc drugarske pozdrave,
Zarko Jovi£i6
Montreal JMapomena:
Za "Privredni adresar" ne znamo,
ah se nadamo da ce nam nasi citaoci,
ako on postoji, javiti gde moze da se
nabavi.
— UredniStvo
Li
L
B
L3
LI
Ci
LS
L4
L3
L3
L4
aa
L3 a
a
Lal
aн
Ll
Ll a
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
CI
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
L3
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Li
Li
Li
Ll
Ll
Ll
Ll
Li
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll a
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
K3
Ll
Ll
Ll
Ll
□
Ll
Иa
— 1911. godine u Francuskoj je zive-lo- ,
registrovano: 1,160.000 stranaca, sto
je, u ono vreme predstavljalo 39r od
sveukupnog stanovnistva.
Jedan milion ljudi iz Severne Afrike
— stranaca, ucestvovalo je na strani
Francuske u 1. svetskom ratu.
— 1931. godine broj stranaca povecao
se na 6,6% i iznosio cifru od 2,700.000
ljudi. Te iste godine Francuska postaje
i prva zemlja Evrope sa najvecim bro-je- m inostranih radnika zaposlenih u
domacoj ekonomiji.
Pkonomska kriza i 2. svetski rat zau-stavlja- ju priliv stranih radnika i nji-ho- v
broj naglo opada.
— 1945. godine, medutim, vlada ove
Hepublike stvara Nacionalni ured za
emigraciju i organizuje dolazak stra-nack- e
radne snage, preko potrebne do-macoj
ekonomiji. tako da godine 1974.
broj stranaca zaposlenih u PYancuskoj
dostie eoma visoku kvotu od 84 od
seukupnog stanovnistva.
— 1983. godine broj od 4,200.000 stra-naca
— 123 ra.licitih nacionalnosti —
~$ЖШд
STRANI RADNICI U AUSTRIJI
Шк Ш
№ЖУМ1Д.Д,ЕЦУМЗН1ЖМЦМтЖиМ?1
S3 $
ljudi cine 61 posto svih
stranih radnika ne znaci vecu
za su rad-nika
na otvorenome ili slabo placena mjes-t- a
e radnika na pri-vremeno- m
radu u Austri
ji vec niz godina sve ma-nj- e,
a ih pogada
u vecoj mjen nego Austrijance.
kako se vidi u naj-novij- oj
studiji austrijskog Insti-tute
za ekonomska istraiivanja,
veca stranih rad-nika
ne zna£i vec4j mogucnost
analiza stati-stic
kih brojeva ne potvrduje
postojanje bilo kakve direktne
uzajamne veze izmedu stope
stranih doma-ci- h
radnika" zakljucuju stru
institutau Becu.
lako se to istrazivanje ogra-mcav- a
na statisticku analizu
podataka, to pnje svega sa
stajalista kretanja na „trzistu
radne snage" (a time su zaobi-den- i
brojni Ijudski, socijalni,
kulturni porodicni
koji su vrlo teski), ono ipak
ukazuje nizom brojki na poja-v- e
koje se ne mogu braniti ni
,,cisto" ekonomskim argumen-tima- .
U torn smislu istraiivanje
oduzima svaku osnovu
paroli da „strani
radnici oduzimaju posao doma-6ma"- ,
na kojoj se razvija ne-trpeljivo- st
prema
Prvo, podataka proizlazi
da su strani radnici dosii na rad
u Austnju u in
teiesu", zbog velikih potreba
za radnom snagom sezdesetih
godina Pocetkom 60-i- h go-dina
radnici inozemstva cini
su 3.7 posto aktivne popu-lacij- e
(87.000), da bi taj broj
dosegao kulminaciju 1973. gc
dine, kada je cinio 8,7 posto
svih zaposlenih (226.000). U
godinama krize od 1977. do
1983. godine broj stranih
radnika je stalno padao on je
31, 1985, NA§E NOVINE —3
cini 9% od ukupnog broja stanovnika
Francuske.
— Najveca inostrana zajednica ovde je sa 860.000 ljudi; zatim
alzirska, sa 815.00 sa
450.000; marokanska sa 445.000, span-sk- a
sa 412.000; tunizanska sa 195.000; turska sa 118.000, nasa, jugoslovenska,
broji oko 70.000 ljudi.
Isti staticki izvor (Drzavni sekretari-ja- t
za obaveStava i to: da
— viSe od 11,000.000 Francuza ima bar
po jednog od svojih predaka-inostran-c- a.
zlonamerne glasove
ultra-desnic- e: da su strani radnici na teretu francuskih gradana, Sekretari-ja- t
za u svome
podlvaci cinjenicu da je "prisustvo
stranih radnika na izvesnim kljunim
mestima domace privrede odlucujuce
za ekonomski prosperitet
je jedan od cetiri automobila (najbolji
produkt) i jedan km au-topu- ta prema tri — ostvaruju stranci."
Mira STRBAC
Q2Q3?5E2EaGQ?MQQ33?2Eaf5E2EgQQE23aQEEH22a!!2Q
Nasi zaposlenih stranaca — Veca
nezaposlenost mogucnost
zaposljavanja Austrijance — „Privilegij" stranih
fizicki poslovi
u industriji
nezaposlenost
Medutim,
nezaposlenost
i
zaposljavanja Austrijanaca.
,,Komparativna
nezaposlenosti i
—
enjaci
i
i problemi,
pojed-nostavnjen- oj
i
„gastarbajte-rima"- .
iz
,,obostranom
iz
h
i
January
portugalska,
italijanska,
emigraciju),
Demantujuci
emigraciju godi§njaku
Francuske,
eksportacioni
tekstilnoj
sada sveden na 5,3 posto od
aktivne populacije (142.030
prema najnovijem podatku iz
listopada ove godine).
Medu stramm radnicima u
Austriji najvise je Jugoslavena - danas 61 posto. No to sma-njivan- je
broja stranih radnika,
koji su se vracali u svoje zem-Ije- ,
ne znaci da je manje bilo
nezaposlenih u Austriji. Dok je
kod Austrijanaca stopa nezapo-slenosti
4,3 posto, postotak ne-- '
zaposlenosti stranih radnika
iznosi 6,2 posto. Oni su prema
zakonskim propisima prvi na li-s- ti
otpustanja kada se iz tzv.
tehnoloskih razloga smanjuje
broj radnih mjesta. Isto tako,
pri ponovnom zaposljavanju
prednost imaju nezaposleni Au-strijanc- i.
Cak ako neka firma i
zeh zaposliti stranog radnika,
ona to ne moze uciniti bez
odobrenja austrijske sluzbe za-posljavanja.
S domacim radni-cima
izjednadeni sj samo oni
strani radnici koji imaju dozvo-l- u
za „slobodno zaposljavanje"
(boravak od 10 godina), a
takvih je, na primjer, medu Ju-goslaveni-ma
samo jedna tre6ina
ili 26.000.
Praksa primjene tih propisa
je, medutim, pokazala da se
formirao jedan „sloj" radnih
mjesta koja predstavljaju „pri-vilegij"
stranih radnika. Takvih
radnih mjesta, a to su uglav-no- m
fizicki poslovi na otvore-no- m
ili slabije placena radna
mjesta u tekstilnoj industriji,
ima u Austriji oko 50.000,
prema istrazivanju institute. Na
takvim poslovima Austrijanci,
ako bas ne moraju, ne 2ele ra-dit- i.
To je vjerojatno i ona
kiajnja granica ispod koje se
broj stranih radnika nece sma-njiva- ii
ni u teskoj ekonomskoj
situaciji. , .
Ll
H
□
Ll
H
Li
Li
Ll
Ll
Ll
Ll
S3
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
И
□
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll □
E3 □
B
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll □
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
Ll
B
BBB
BBB
BB
BBB
BBBBBB
BBBBBBBBBBB
B
B
BBBBB
B
BBBBBBBBB
BBBB
B
BBBB
BBB
BBBB
BBBBB
BB