Nase Novine, March 28, 1985

              10— NAfiE NOV1NE, January 31, 1985
z
11ЧМ'Ј"И'ИЗГЈ'..ЈЛ1ИД1.1И1М.ЈМРЛ'И;.'"1ЧЧЧЈ1'1111ЈЈ111и',1 !H!tiiHjHiM.ilju.i!;wWKAiiwiiiMM'iijuHw.jim'HW-HiiiMj-.iiiavuw- r PRVO ZDRAVLJA, ZATIM MALI LEKSIKON
ZARADA
: r "a V4 r #o 4'V
LU 4NWV&
QUWJ
GUhy - U Srbljl je gunj
od crna sukna III (kupovnl)
od krp©, koja oo donosl iz
Pazardzika, I ponajvl&e je s
rukavlma I dugafcak do nlze
kotjena; a Ima, oaoblto po
varoSlma, I kratkljeh gunje-v- q
do pojaoa; a Ima Ih bez
rukava I dugadkljeh (kao
n.p. u nahljl Rudnlckoj) I
kratkojeh (oooblto u Bosnl
pored Drine no zenama i
djevojkama). U Cmoj Gorl
zove se GUNJ I BJELA6A
tljesna I duga do vISe kolje-n- a
suknono bljela haljlna з
rukavlma, koja s© u Brdlma
zov© gunjlna, a u SrblJI ha-ljlna.
U Srbijl so gunj oblaft
svrh svljeh ootalljoh haljlna,
i za to se po rtjemu ne opa-suj- e,
a u Cmoj Gorl I po os-tallje- m
onamo krafevlma
najvise se obladi svrh ko-§ulj- e,
i po njemu se opasu-jo- .
Za to su u gunjeva u Sr-bijl
rukavl mnogo proatra-nlj- l.
REBARCE - rebro. Pri-povlje- da
so da ja nekakav
kaluder u nevoljl donlo
trgovcu od nekakva sveca
rebro okovano u srebro, I
Iskao da mu nanj pozajmi
novae (t.j. da mu ga da u
zalogu), a trgovoc mu re-ka- o:
ja 6u duhovnlfce uzetl
srebarce, a tl nosl rebarce
kud tl drago.
REPAC, гераба — (U tto-c- i)
dovjek kojl se rod! u
krvavoj kosuljicl i 0 malljem
repom. Kazu da je гераб
mnogo jafcl od drugljeh Iju-- dl
osoblto kad se naljedi; u
onaj mah (vele) jos da mu
se rep napne, mogao bi
nadvladati deset ljudi kao
desetero male djece.
DVOGODISNJI IZVJESTAJ
UJEDINJENIH NARODA
NA SVIJETU ZIVI
4,8
U izvjeStaju koji jepodnioge-neraln- i
sekretar Perez de Cuel-la- r
stoji da ipak opada stopa
rasta svjetskog stanovnistva.
UJEDINJENI NARODI, 11. ja-nua- r.
— Svijet na pocetku ove go-din- e
ima 4,8 milijardi stanovnika
— naglasava se u izvjestaju Ujedi-njeni- h naroda. Procenjuje se da
ce 2000. godine na Zemlji zivjeti
ukupno 6,1 milijardu ljudi, od ko-ji- h
6e 80 posto biti stanovnici ze-mal- ja
u razvoju.
U dvogodisnjem izvjestaju Uje-dinjen- ih naroda, kakojavlja Asso-ciated
Press, koji je podnio gene-raln- i sekretar Perez de Cuellar,
naglasava se i cinjenica da se ipak
nastavlja opadanje stope rasta
svjetskog stanovnistva. Ona je sa
2 u sezdesetim godinamr opala
danas na 1,65 posto. U istom raz-dovlj- u
u zemljama u razvoju stopa
rasta stanovnistva opala je sa 2,5
na 2 posto. Samo je u Kini opala
sa 2,4 na 1,2 posto.
U Africi, medutim, stopa rasta
stanovnistva je 3 posto i ona dalje
raste. U zapadnoj Aziji je 2,9 posto
i ne pokazuje znake promjene.
Autor
Vukadin
Jednako Litar
ravno(str]
Duzicau
Oku
injiWjffi#ffTmtinftT,Bf - ffwuf''T"'l""
Velidina
ЦУЈвЗЕСЈИЛШСЗК!;
muzitar
Ogulm L_i Bezobzirna kanierom
tezn)aza
Bojene
lakom
Buac
1
1
p2£X!aft3]££]95C£Vl 'ЈДД?(И11М8ђу
Vrsla
Ampc !
I
Reornir Sovietski
Suparmk 'edit elj
Andrei
J
i__-Ji- §
Mocvaino
zemliste
Aparal za
dtapoziti- -
va
Muziiki
uvodu
openj
(mn)
Opojno
sredstvo.
droga
Kalijum
ИЧУ1ЧЧД иц иццу
Radionica Udarac u
za kalenje zvona
gvozda Rukavac
Volt reke
Zasve Nafastane
vreme
KlopKe чЈ?"
Zensko
ime.
Prvak Inosava
Kompozi- - н
.ЖЈМАЈнР™""—
Kratka Stan
japanska u Peruu
Mlado pesma
zdrebe
Visina
povrSine
tekuce
vode
Dinar
Bokacovo
delo
Fotogral
aparat
MUZICKI FESTIVAL
Rio de Janeiro je ovih dana do-maci- n
desetodnevnog festivala
rok i dzez glazbe na kojem sudje-luj- e
29grupa iz Evrope, Amerike.
Australije i Azije. Muzicki spek-tak- l,
koji se izvodi na specijalno
sagradenoj areni lzvan grada,
prati oko 1,5 milijuna ljubitelja
glazbe iz svih krajeva svijeta. U
pripremanju muziekog koktela
sudjeluju: havy metalci.kaostosu
Ozzy Osbourne i Iron Maiden, za-ti- m
dzezisti i grupe koje pripa-daj- u
novom valu (new wave). Na
festivalu ce se, kako je najavljeno
pojaviti i neka legendarna imena
i grupe, kao sto su Rod Stewart.
"Whitesnake", "Queen", James
Taylor i drugi.
KRIJUMCARENJE
PAPAGAJA
Britanski carinici uhapsili su
fovjeka koji je pokusao prokri-jumfari- ti
30 rijetkih africkih pa-pagj- a.
Uzalud je ljubitelj sakrio
ptice u posebne pregrade u auto-mobil- u,
specijalnim mjestima u
sjedistima, pa cak i u spremistu
za benzin. Kako su izjavili carini-ci,
svi papagaji ostali su zivi. Nji-hov- a
vrijednost je procijenjena
na etiri tisude funti. Inade je za
uvoz divljih zivotinja i ptica u Bri-tanij- u
potrebma specijalna do-zvol- a.
Islamska Luka na Strah pred Riba nasih
sveta reka hrvatskom avni
knpga pnmoru nastup
-''",r
Metat 1
Prelskazi j
ane j
lj3 ' fftf ц
koze
nffiyiKWSWi'i'-- -
Radijus
Vrsta Sneg na Pekamice
sponisle granama
(mn)
Elektron
Predsoblje
.IIMUIIWJJimill
H Poput
Rumuniia □
narod
Ausinja
(Odtfovor n;i st rani 11)
MANJE AVIONSKIH
NESRECA
Nacionalna agencija za sigur-nos- t
saobracaja saopcila je da je
prosla godina bila medu najsigur- -
nijima stoscticeletovaamerickih
redovnih avionskih kompanija. U
1984. godini zabiljezeno je samo
12 nezgoda aviona na redovnim li-nija-ma
u kojima su poginula cetiri
putnika. Jedina jos bolja godina
sto se tice sigurnosti bila je 1980.
kada u redovnom avionskom pro-met- u americkih kompanija nije
bilo nesreca fatalnog ishoda. Ova
godina vec je pocela "crno" za
avioprijevoznike. Prvog sijeenja u
Boliviji sesrusio avion kompanije
"Eastern" u kojem je poginulo 29
putnika.
ODUZETA KOLEKCIJA
ORUZJA
Dva strana kolekcionara starog
oruzja u Francuskoj osudena su
na uvjetne kazne zatvora i nov-can- u
kaznu od 35.000 dolara jer su
posjedovali ispravno oruzje iz
drugog svjetskog rata i jedan od-liCn- o satuvan top jos iz vremena
Napoleona. Prema francuskom
zakonu staro oruzje moze se po-sjedov- ati
samo uz uvjet da je neis-pravn- o. Sud je naredio zapljenu
skupocjene i bogate zbirke, iako
se Nacionalni vojni muzej javio
kao potencijalni kupac i organiza-to- r
izlozbe tog rijetkog oruzja.
Najcesce zelje Francuza za
1985. godinu ticu se dobrog zdrav-Ij- a
(63 posto) i vecih zarada (41 po-sto)
- pokazala je anketa francu-sko- g
Instituta za statisticka istra-zivanj- a.
Na trcem su mjestu o toj
anketi zelje da se "ne upo.na ne-zaposlenos- t".
.a koju se izjasnilo
30 posto pitanih.
Svojoj djeci Francu.i u 1985. go-di- nt takoder najvise zele dobro
zdravlje (56 posto). zatim posao
koji vole (25 posto), uspjeh u studi-jam- a
(23 posto) 1 financijski us-)je- h
( 17 posto)
Sto se tier Francuske. atikoti-ran- i
su svojoj emlji pozeljeh.
pnje svega, smanjenje nezaposle-nost- i
(52 posto) 1 smanjenje nasi-lj- a
; kriminala (47 posto)
Sto se tice zelja za svijet u cjeli-ni- .
Francuzi su se najprije ujanili
za smanjenje gladi u svijetu (52
posto), kao i za smanjenje postoje-ci- h
oruzanih sukoba (46 posto).
Anketa francuskog Instituta za
statisticka istrazivanja obuhva-t- i
la je nacionalni uzorak od tisucu
osoba, a obavljena je od 24. do 27.
decembra 1984.
CETRDESET TISUCA
VRSTA RIZE
U Kini se danas uzgaja vise od
40.000 vrsta rize, sto je vise nego
u bilo kojoj drugoj zemlji. Najno-vij- i
katalog kineskih vrsta rize na-vo- di
29.939 vrsta, a jos 10.000 vrsta
registrirano je sirom Kine od
1979. godine. Lokalne vrste rize
cine 77 posto svih vrsta koje se ko-ris- te
u Kini, dok visokokvalitetne
i rijetke sorte cine 10 posto. Regi-strirano
je i 140 divljih vrsta rize,
od kojih su neke jestive, neke
imaju ljekovita svojstva, a mnoge
su pogodne kao osnova za stvara-nj- e
hibrida.
BALONOM OKO ZEMLJE
Prvi covjek koji je sam u balonu
preletio Atlantik Amerikanac Joe
Kittinger priprema se za najveci
izazov let balonom oko Zemlje i to
bez spustanja. Pedeset sestogodi-snj- i
Kittinger na taj opasni put
treba da krene u oktobru ili no-vemb- ru
ove godine.
Let iznad oceana, pustinja i
planinskih lanaca Kittinger ce
provesti u kapsuli pod pritiskom,
zbog velikih visina na kojima ce
lctjeti. Procenjuje se da ce let tra-ja- ti
gotovo dva tjedna i da ce hra-br- i
zaljubljenik balona prevaliti
vise od 32.000 kilometara.
Ruta za let oko Zemlje jos nije
odredena. Kittinger bi volio le-tje- ti
polarnim zracnim strujama
preko Atlantika, Sovjetskog Save-za- ,
Japana i Pacifika prema Kali-fornij- i,
ali postoji mogucnost da
odabere suptropske struje preko
Meksika. Atlantika, Afrike, Kine i
Pacifika.
Kittinger, bivsi pokusni pilot
americkog ratnog zrakopiovstva,
ovako opisuje namjeravano puto-vanj- e:
"To je vrhunska avantura.
To je kao da idete na Mjesec."
PROTRCAO PUSTINJU
Poslije tri dana i 22 sata "set-nje- "
— trcanja kroz pustinju Sim-pson
u Australiji na temperaturi
koja je dostizala i 60 stupnjeva
Celzija, Ron Grant je konacno po-pi- o
vecu kolicinu vode stigavsi u
grad Bredsville. To je bila njego-v- a
druga setnja pustinjom Sim-pson,
ovaj put ljetna, posto je
prije cetiri godine obaVio svoju,
nesto kracu, zimsku pustolovinu.
Ron Grant je tokom svog putese-stvij- a
presao 400 kilometara i spa-va- o
samo osam sati. Prethodno je
postao slavan pretrcavsi 14.000 ki-lometara
kroz Australiju. — Sre-ta- n
sam sto sam tu — rekao je
Grant poslije trodnevne pustinj-sk- e
turneje stigavsi u Bredsville.
Hekord u pamcenju je postigao
smerni Mehmed Ali Halici, Tur-ci- n
iz Ankare, koji je 1967. godine
napamet izrecitovao 6666 stihova
iz Korana. Tokom recitovanja,
koje je trajalo sest sati, po svedo-cenj- u
prisutnih struenjaka, Meh-med
nije napravio nijednu gre- -
sku.
Najskupocvnija riba na svetu je
jedan — som, po lmenu "fudzita-vo"- ,
koji je 1982. godine pobedio
na sampionatu Japana. Ovaj 7-go-di-sriji
rekorder je bio procenjen
na skoro70hiljadabritanskih fun-ti.
ah je ponosni gazda sa indigna-cijo- m odbio da proda svog ljubim- -
ca
Najveci hroj nwstova od svih
evropskih gradova noma Veneci-ja- .
nego velika luka Hamburg.
Ukupno 2195 mostova vodi iznad
voda. ulica ili tramvajskih i zele- -
znickih sina.
Mesto tije jo imo najvise puta
razlicito pisano jeste holandski
gradic Leeuwarden. Od 1046. godi-ne.
kada se prvi put pominje ovo
ime (koje se, verovatno, cita kao
Levarden), pisano je na 225(!) raz-liciti- h
nacina, od kojiih se vise i
ne zna koji je pravi.
Najveci naseljeni zamak na
svetu je kraljicina rezidencija u
Windsoru, Engleska. Dobar deo
ovog zamka poti£e jos iz XII veka
i ima oblik paralelograma, dimen- -
zija 576 sa 164 metra.
Najveci razanj je upotrebljen u
Austriji 1982. godine. U mestu
Lencing su na 45,5 metara dugacki
rostilj je bio gotov, a 575 kg mesa
res ispeceno.
Najmanji bicikl, koji je uspesno
vozen je pola metra, precnik toc-kov- a
mu je 10 santimetara, a tezak
je samo 500 grama. Njega je 1982.
godine izvesni Roland Bizer pro-voza- o citavih 8,28 metara!
Najduza ograda na svetu nalazi
se u Australiji i euva glavne pa-snja- ke
i milione ovaca od pako-sni- h
dingosa. Zicana ograda je vi-so- ka
1.80 metara, ukupana je 30
cm u tlo i prostire se duzinom od
5.531 kilometar. Vlada pokrajine
Kvinslend je odustala od prvo-bitn- e
ideje da ogradi sve ispase,
jer je uvidela da bi to bio Sizifov
posao. Naime. samo radi opravke
se redovno mora menjati vise sto-tin- a
kilometara skupe ograde.
Najskuplji rukopis kostao je 2,2
milona funti. Toliko je, naime, de-cembra
1980. godine platio multi-milijarde- r,
uspesni posrednik iz-me- du kapitalizma i socijalizma i
mecena Armand Hamer, za 36
stranica manuskripta, tzv. "Ko-dek- s
Lester", delo Leonarda da
Vincija, nastalog 1507. godine.
Najsporiji kopneni sisarje trop-st- i
lenjivac (Bradypus tridacty-lus)- ,
koji obitava u tropskom delu
Amerike. Njegova prosecna br-zin- a kretanja varira izmedu 1,83 i
2,44 metra na minut (0.109 do 0.158
kmcas). Kada uspe da se lagano
popne na neko stablo, on naglo
ubrzava i moze da "juri" i sa 0,272
km6as.
Najduza vrcmenska jediniea je
"kalpa", koja u hindu racunanju
vremena oznacava period od 4,3
milijarde godina... U astronomiji
se ne koristi "kalpa", nego "ko-smic- ka
godina" koja odgovara
kretanju naseg Sunca oko centra
Mh-cno- g Puta — a to iznosi 225 mi-lion- a
zemaljskih godina.