Nase Novine, March 28, 1985

              Шзлкр!!-- If, l?S'!0?p
-- лвлШв iii?j.'fti)Q5a! " 't.1 „i-BV"- V
1"ШНР
та5 жA
ft
SS£
1
2'9 I
,.& SM и
--j rli- - ШИ
BONN — Dvojica su pogmula odmah. dvojica su preminula na putu do bolnice, dok
su sedmonca americkih ojnika teze ranjena u zastrasujucoj i opominjujucoj nesreci
kojoj zapadnonjemacka stampa posvecuje tek nekoliko agencijskih redaka: U americkoj
vojnoj bazi u Heibronnu izncnada se zapahlo cvrsto gorivo ncnaoruzane rakete "pershing
2" prilikom "rutwske vjezbe". kako su to opisali zaduzeni oficiri. "Sve upucuje na pret-postavk- u
da jc posrijedi puki nesretm slucaj" — kazu oni, kako bi sc u konjenu sasjekla
nagadanja o terorizmu ill sabotazi.
Tako su rakete "persuing" — oruzje srednjeg dometa koje se u
politickim vojnim nadmetanjima pretvorilo u glavni ulogna hladno-ratovsko- m ruletu — lpak izazvale i ljudske zrtve u SR Njemackojgdjeje njihovo uvodenje
u strateski prostor izazvalo nepomirljive politicke svade nezapamcene demonstracije.
Nakon Zeneve, socijaldemokrati i zeleni ponovo govore o moratorijumu, pa zacuduju da
su se prve reakcije svele tek na nekoliko sturih redaka. Nedostatak informaeija Hi strah
od provale strahovanja?
Na slid: americki vojnici strazare oko mjcsta eksplozije.
fla5ZSKZ5H2H525ffi2525ZSZ5ZE52S2525252
kapitala iz Zapadne Evrope nagnalo novog
predsednika Izvrsne komisije EZ Zaka Delora da trail bolje
usklad ivanje stavova sa svim centralnim bankama.
— Otezan polozaj prezaduzenih zemalja razvoju
PARIZ — Iakojeodrzan lzazatvore-ni- h vrata i u senci naoko aktuelnijih
medunarodnih dogadaja , sastank 17
januara takozvanih velikih zapadnih
ministara finansija u Washington!!
(SAD, SR Nemacka, Japan. Franeu-sk- a
i Britanija) — smatra se u Paruu.
kao i u centrima zapadnoevropskih
organizama u Strassburg-- u i Brussel-- u
za potencijalno najvazniji meduna-rodn- i finansijski skup u toku posled-nji- h petnaest meseci.
"Ukoliko se nesto bitno ne lzmeni
u sadasnjoj americkoj politici prece-njeno- g dolara" — rekao je francuski
ministar Piere Bereguevoui na po-cetk- u sastanka "petorice" u Washin-gtonu- . "onda ce se nastaviti sadasnje
"ispumpavanje" kapitala iz celog
sveta prema SAD. To se ne moze kom-penzova- ti cak ni sadasnjim americ-ki- m spoljnotrgovinskim deficitom". 0
postojanju takvih osecanja stizu i iz-vest-aji
iz zapadnoevropskog Parla-ment- a
u Strassburgu, gde so na ame-rick- u politiku "ignonsanja save.nic-ki- h
upozorenja o dolaru" gleda sa sve
jasnijim nespokojstvom.
Politika zadrzavanja visokih inte-resni- h
stopa za dolar i privlacenja
stranog kapitala u americku privredu
nije samo izraz snage i obnovljene ak-tivno- sti americke dzinovske ekono-mij- e
nego i posledica nastojanja da
se pronadu "vestacki" izvori finansi-ranj- a
za americki program i dalje
ogromnih i pojaf anih ulaganja u brzu
proivodnju j modernizaciju nuklear-no- g
l konvencionalnog naoruzanja.
Na sadasnn iastanak petorice m-inistara
finansija u Washingtonu se
gleda kao na dobrodoslu. makar i za-kasne- lu priliku da se najzad pronadu
'umeronija resenia" za posledice do-sadasn- je americke monelarne politi-ke- .
U protivnom ce se dalje narusa-vat- i neke bitne ravnoteze ne samo u
americkoj pnvredi, nego 1 u privredi
svih razvijenih kapitalistickih zema-lja
Ne moze se, tolerisati trajno po-stojan- je takvog budzetskog i spoljno-trgovinsko- g deficita u najmocnijoj l najvecoj privredi sveta. To mora pre lli kasnije izazvati vrlo teske posle- dice za celokupne svetske finansije i medunarodne ekonomskc i trgovin-sk- e odnose.
i
i no
Bivsi kanadski nrpmiinr Piorrp □
Trudeau nedavno je u intervjuu na §
americkoj televiziji izjavio nesto sto g bi se svakako moralo naci u rubrici H
"Izjave godine": . §
"Politidari su nekoc tvrdili kako je
rat odvise vazna stvar, a da bi ga tre- - П
balo prepustiti generalima. Danas se и
ропабаји kao da je mir odvise teska S
stvar, a da bise oni za njega brinuli..." §
ra
Weekly
Community Newspaper
VOL., 54, NO 4 (636)
THURSDAY, JAN. 31, 1985
шшж]тт'¥тлшшшшЈшшшшкхишшшшшшмшшвш ONOSNA EKSFL.OZI.fA
"EMRRSIlSTtfiA
BSasaawHaaaffiaaia
-- ! g f g £g f£s Џ
1 S
¥?f'?. "w Di ШШШШк%-ћ:ШШ- ;
zapadnocvropsko-so-vjetsko-americki- m
i
i
nove
zapadnoevropskim
u
П
ra
Yugoslav
j
LUNS
шјНлЛШ.
"Ispumpavanje"
к #Ш1УШ11 JHilvi--
Ln Ишл;мШ.;
HAVANA — Jos je prerano govoriti
o obnovi diplomatskih odnosa iz-me- du SAD i Kube, ali je sporazum o
emigrantima potpisan izmedu dviju
zemalja svakako pozitivan korak u
torn pravcu. To je izjavio William Ale-xander
koji predvodi delgaciju ame-ricko- g
kongresa u posjetu Kubi. Ale-xander,
koji je predstavnik Demo-kratsk- e stranke za drzavu Arkansas,
potvrdio je da je kubanskom pred-sjednik- u Fidelu Castru predao prili-kom
susreta pismoThomasa O'Neilla,
predsjednika predstavnickog doma
kongresa. On je susret s kubanskim
vodom ocijenio kao "srdacan, otvo-re- n
i prijateljski".
§1111
neokolonijalizam
MANAGUA — "Pregovori o Srednoj
Americi ne donose rezultata zato sto
Sjedinjene Americke Drzave svojom
politikom zele likvidirati (nikara-gvansku- )
revoluciju". To je izjavio
predsjednik Nikaragve Daniel Orte-ga,
u intervjuu americkom dnevniku
"Washington Post".
Reaganova administracija mora
napustiti svoj neokolonijalni stav
prema sukobima na tlu Srednje Ame-rik- e
i sire, rekao je Ortega koji je oci-jenio
da se namece nuznost da dvije
zemlje pocnu normalnizaciju odnosa.
Medutim, uvjet normalizacije jest da
Washington odustane od prikrivenog
rata koji posredstvom Centralne oba-vjeslaj- ne agencije (CIA) i kontrarevo-lucionarni- h
grupa razmjeStenih u
Hondurasu i Kostariki, vodi protiv
Nikaragve, rekao je Ortega.
E BRZI ORUZJA
Neko vrijeme poSto je izjavio
nekim novinama kako "nema
opasnosti od rata dok je na Za-pad- u dosta nuklearnih raketa"
i otisao miran u mirovinu kao
generalni sekretar Atlantskog
pakta, Nizozemac Joseph Luns,
pokazao je da se i kao penzio-ne- r
cvrsto drzi oruzja, pa makar
ono i ne bilo atomsko. U nizo-zemsk- oj
pomorskoj bazi Den
Helder moglo se vidjeti kako se
Luns jos zna sluziti puskom (na
slici), iako je to nau£io prije
mnogo godina dok je sluzio
mornaricu.
Tako se vidi da onaj koji se
ma£a laca ne mora doduse od
maca i poginuti, osobito ako na
vrijeme napusti tzv. aktivnu
sluzbu, ali se ma£a laca uvijek
iznova. A vidi se i za sto sluzi
oruzje (bivsoj) birokraciji
vojno-politick- ih saveza: ako iz
njega vec ne puca, barem uz
njegovu pomoc pokazuje kako
je savez jak tj. demonstrira sna-g- u. Pri cemu su birokrati ipak
manje opasni od samih saveza:
generalni sekretari barem od-laz- e
u penziju.
TEL AVIV — Izrael je poceo jedno-stran- o povlacenje iz Libanona otpre-manje- m teskog naoruzanja prema ju-g- u, potvrdio je vojni predstavnik u
Tel Avivu.
Izraelska vlada prihvatila je plan o
povlacenju izraelskih trupa, stacioni-- . ranih u okupiranom podrucju na jugu
Libanona u tri etape, s tim sto bi prva
faza povlacenja bila zavrsena za pet
tjedana.
Izrael je ponudio da ustupi opremu
i instalacije ostavljene u evakuira-nor- a podrucju mirovnim snagama
ujedinjenih naroda koje bi po zelji
vlade u Tel Avivu trebalo da preuzmu
nadzor nad spomenutim podrucjem
Izraelski vojni predstavnik je, medu-tim,
naglasio da prodaja te opreme i
istalacija Libanonu ne dolazi u obzir,
vec da ih Izrael ako ne dode do spora-zum- a
sa UN, namjerava uniStiti.
PREDSJEDNIK ERSAD
IZABRAO NOVU VLADU
DAKA — Predsjednik Bangladesa
general Husein Mohamd Ersad osno-va- o je vladu sastavljenu od sedam ofi-cir- a. Prethodnim raspustanjem vlade
general Ersad je izaSao u susret opo-zici- ji zbogdijih su prijetnji bojkotom
dva puta dosad odgodeni izbori koji
bi konacno trebalo da se odrze u aprilu ove godine.
Opozicija je zahtijevala osnivanje
neutralne vlade koja ce provesti par-lamentar- ne izbore i povratak zemlje
na civilnu upravu. Vojni zakon o Ban-gladesh
na snazi je od 1982. godine.